MODELIRANJE POSLOVNIH PROCESA I OPTIMIZACIJA LJUDSKIH RESURSA U SLO ENIM POSLOVNIM SUSTAVIMA

I. UVOD Poslovni procesi mogu se opisati kao niz logi ki povezanih aktivnosti koje koriste resurse poduze a, a iji je glavni cilj zadovoljenje potreba kupca za proizvodima ili uslugama odgovaraju e kvalitete u adekvatnom vremenskom roku, uz istodobno ostvarivanje neke vrijednosti1 . U uvjetima globalne konkurencije na tr i tu, poduze a mogu posti i konkurentsku prednost samo ponudom jeftinijih i kvalitetnijih proizvoda i usluga, a za realizaciju tih ciljeva potrebni su efikasni i inovativni poslovni procesi. Promatranje poduze a kroz procese daje vjerodostojniju sliku poslovanja. Procesi su sastavni dio svakog poduze a, ali vrlo rijetko se opisuju i analiziraju. U organizacijama koje nisu orijentirane proizvodnji, procesi nisu jasno definirani te ih je te ko precizno opisati. Visoki standardi osiguranja kvalitete zahtjevaju potpunu kontrolu poslovnih procesa jedne proizvodne organizacije, a rukovodstvo esto po inje reagirati na neefikasnost poslovnih procesa tek u trenutku kad ona negativno utje e na cjelokupno poslovanje poduze a. Stoga je va no pratiti poslovne procese, predvi ati njihovu dinamiku i upravljati njihovim promjenama sve u skladu ve e u inkovitosti i bolje kvalitete proizvoda ili usluge. Potrebno je iznalaziti optimalna rje enja u prora unu resursa (Sl.1), kako bi se dobila eljena kvaliteta proizvoda uz to manje tro kove, pritom oslanjaju i se na smjernice odr ivog razvoja i prirode ljudskog bi a. Rad i proizvodnja trebali bi koristiti ovjeku, a ne obrnuto. Uglavnom, praksa pokazuje da ljudsko bi e ne zauzima centralno mjesto u poslovanju, dime samo poslovanje nije u skladu s odr ivim razvojem kao globalnom politikom poslovanja. Fokus istra ivanja morao bi imati namjeru vra anja ovjeka na centralno mjesto me u optimalno dizajnirane poslovne procese koji su u funkciji ljudske prirode, a ne rade na njenu tetu.

1

V. Bosilj Vuk i , A. Kova i , Upravljanje poslovnimprocesima, Sinergija nakladni tvo, Zagreb 2004, ISBN 953-6895-14-5

1

Sl. 1: Model poslovnog procesa modeliran i simuliran obojenim Petrijevim mre ama u svrhu procjene u tede vremena u aktivnostima promjene poslovnog procesa. Shodno tome, podru ja koja bi se morala obuhvatiti sadr avala bi upravljanje promjenama poslovnih procesa, modeliranje i simulaciju poslovnih procesa te primjenu ideje odr ivog razvoja na iznala enje optimalnih radnih uvjeta ljudskog resursa i dinamike posla, s obzirom na psihofiziologiju i ergonomiju rada.

II. PROMJENE POSLOVNIH PROCESA Promjena poslovnih procesa je projekt kojim se upravlja prema unaprijed definiranom projektnom pristupu i nikako nije jednokratna, ve iterativna aktivnost, koja zahtjeva postupno pobolj anje kvalitete i u inkovitosti poslovnog procesa. Jednokratna implementacija mo e imati za posljedicu prekora enje planiranih rokova, a time i pad kvalitete, jak otpor zaposlenika i probleme nastale uslijed nepredvi enih okolnosti koje mogu dovesti do potpunog zastoja u poslovanju i ozbiljno ugroziti opstanak poduze a. Stoga i nakon uspje no provedenog projekta i dalje treba ulagati napore u planiranje i provedbu novih promjena, odnosno prihvatiti ideju o kontinuiranoj promjeni poslovnih procesa kao klju nom tro kova, manualnog i redundantnog posla. Trka za profitom sugerira konkurentnost koja se prvenstveno temelji na kvaliteti, ali tako er i cijeni proizvodnje, gdje su cijena i kvaliteta proizvoda u proporcionalnom odnosu. Praksa2

imbeniku

konkurentnog poslovanja poduze a2 . Promjene poslovnih procesa izvode se kao optimizacija

V. eri , Meclunarodni poslijediplomski studij poslovnog upravljanja (MBA), kolegij: Upravljanje proizvodnjom I uslugama, ljetni semestar 2002/2003,

2

sni avanja cijene proizvoda zbog konkurentnosti, rezultira rezanjem tro kova i ukidanjem radnih mjesta, bez pobolj anja kvalitete proizvodnog ciklusa, to rezultira optere enjem ljudskog resursa i padom kvalitete proizvoda i radnih uvjeta. Jedina mogu nost smanjenja tro kova proizvodnje, bez promjene kvalitete, mogu a je optimizacijom poslovnih procesa u svrhu osloba anja ljudskog resursa. Optere ivanje ljudskog resursa iznad prirodno normalnih granica stvara frustraciju i bolest, to se povr nim i nekvalitetnim radom direktno prenosi na proizvod. Nekvalitetan proizvod ili usluga e stvoriti frustraciju kod ljudi koji ga koriste. Parcijalno gledanje na problem optimizacije poslovnih procesa je rezultat isklju ivog fokusiranja na funkcionalnost, gdje se zanemaruju mnogi parametri ljudske prirode, psiholo kog i socijalnog karaktera.

III. KVALITETA, ODR IVI RAZVOJ I LJUDSKI RESURSI U svezi s uvidom uzajamnu povezanost poslovnih procesa, tro kova i kvalitete, akcent je na pove anju razine organiziranosti poslovnih struktura s ciljem pove anja u inkovitosti poslovnih procesa i kvalitete proizvoda koji odgovaraju na elima odr ivog razvoja. Lo e koncipirana organizacija poslovnih procesa jo uvijek je veliki problem u borbi za konkurentnost. Nedostatak kompetencija i vremena glavni su faktori koji onemogu avaju uspje nu i brzu modifikaciju poslovnih procesa u svrhu njihove optimizacije. Kriza razvijenog svijeta je kriza svijesti. Problem modernog ovjeka je nedostatak uvida u cjelinu, kako na podru ju osobnosti tako i na podru ju proizvodnje i stvaranja. Ljudska indiferentnost prema tom problemu ili nesposobnost njegovog rje avanja dovodi do individualno i globalno katastrofalnih posljedica. Jedna od posljedica ljudske nesposobnosti cjelovitog uvida je isklju iva trka za profitom, gdje se zanemaruje stanje prirodnih resursa, tj. zaposlenika. Neminovno je da su modeli poslovanja stvoreni zbog ostvarivanja profita. Me utim, na in na koji se dolazi do profita predstavlja vrlo bitan faktor. U poslovanju dana njice sustavno se zaobilazi ljudsko bi e3 . Pa nja rukovodstva uglavnom se fokusira na zaradu i kontrolu tro kova. S druge strane, potro a je percipiran kao konzumerski objekt kod kojeg se na bilo koji na in treba potaknuti potro nja, uglavnom stvaranjem la nih potreba implantiranih estokom marketin kom sugestijom. Va nije je propagandno marketin ki obraditi proizvod, nego ga doista proizvesti istinski kvalitetno u skladu s prirodom. Kvaliteta definirana kao zadovoljstvo kupca je

3

N. Chomsky, Politika bez mo i, DAF, Zagreb, 2005; Va nost Anarhosindikalizma - Objavljeni transkript intervjua Petera Jaya s Noamom Chomskim, emitirano na programu London Weekend TV-a 25. 7. 1976.

3

vrlo upitan termin, jer se zadovoljstvom lako da manipulirati laskanjem konzumerskom mediokritetu, implantiranjem la ne potrebe i sugestibilnim okupiranjem pa nje. Na alost, u dana njem modernom svijetu ljudska bi a se tretiraju kao oru e za proizvodnju i dok je god to tako, nalazimo se na krivom putu. Kad bi se stru no znanje posvetilo pronala enju na ina kako tehnologiju stvarati prema potrebama zaposlenika, otkrilo bi se da je nepo eljnog posla puno manje. Za sad stvari idu suprotnim tokom: znanje je fokusirano na to kako ljudsko bi e prilagoditi tehnolo kom sustavu, koji je fokusiran isklju ivo na zaradu [3]. Norme kvalitete okrenute su zadovoljstvu potro a a, a nigdje se ne govori o zadovoljstvu proizvo a a, a proizvo a je taj koji svojim zadovoljstvom ili nezadovoljstvom ugra uje istinsku kvalitetu u svoj proizvod ili uslugu. Osim toga, pokazuje se da je zadovoljstvo na poslu najva niji faktor za dugovje nost, jer spoznaja da inite ne to korisno za zajednicu ima va nu ulogu kako za vlastito samoispunjenje, tako i za pobolj anje vrijednosti proizvoda [3]. Danas je ve ina radne populacije nezadovoljna svojim poslovima, isfrustrirana i pod stresom. Prosje an zaposlenik je zadu en, bez slobodnog vremena, pod stresom i relativno nezadovoljan. Dana nji polo aj ovjeka uop e, u galopiraju oj tehnologiji je neodr iv: potencijalna informacijska preoptere enost jedna je od negativnih efekata informatizacije [8]. Ljudske sposobnosti primanja informacija tehnologija pojavljuje se kao sredstvo napada na privatni ulima i razumom su ograni ene, a pove ani pritisak u tom smislu izaziva neurozu, bijes i otupljenost. Informacijska ivot, izvor stresa, poja anja otu enosti, manipulacije i sukoba. Jedno od pitanja je do koje granice e ljudsko tijelo biti sposobno prihva ati ogromne koli ine informacija i razli itih podra aja, bez da ostave traga na njegovom psihi kom zdravlju. Mnoga od novijih tehnolo kih unaprije enja namijenjena radu u uredima, ignoriraju logiku ljudskog pona anja. Na taj se na in u uredski ivot i rad unosi dodatna konfuzija. Neprilago ena tehnologija i procesi rezultiraju stresnim radnim okru enjem, radnim mjestom koje nije humano niti efikasno. Dana nji uredi, preplavljeni digitalnim napravama raznih profila, imaju malo veze s jednostavnim i shvatljivim radnim mjestom nedavne pro losti 8, 9. Rje enje krize ima osim ekonomske, i dru tveno-humanisti ku va nost koja zahtijeva radikalnu promjenu svijesti1. Kvalitetan proizvod stvara se u optimalnim organizacijskim uvjetima s potro njom resursa koja prati prirodne potrebe, kako potro a a tako i proizvo a a. Treba krenuti od prirodnih na ela:8

M. Valdevit, Kako pre ivjeti u informacijskom gospodarstvu,List hrvatske po te i telekomunikacija, HPT s p.o, broj 4/97 M. Valdevit, 1997 Godina opasnog ivljenja, List hrvatske po te i telekomunikacija, HPT s p.o, broj 3/97

9

4

poslovni procesi i organizacija poslovanja moraju pratiti ljudsku prirodu, temelje i se na njegovim stvarnim potrebama koje rezultiraju proizvodnjom zdravog proizvoda to ni u jednoj fazi svog ivotnog vijeka nije u neskladu s prirodom. Proizvoditi treba na prirodan, zdrav i neusljen na in sa to manje stresa kako se isti ne bi ugra ivao u njegovu kvalitetu. Ljudski kreativni rad ne smije biti diktiran. Treba te iti istinskoj kvaliteti proizvoda koja je u skladu sa zdravljem i istinskim zadovoljstvom potro a a. Organizacija koja to omogu uje treba biti gra ena na na elima prirodnih potreba ljudskog bi a. Kod promjene poslovnih procesa trebalo bi se obratiti pa nju na oslobo enje radnih resursa u svrhu zadovoljavanja ljudske potrebe za slobodnim vremenom, a ne samo na osloba anju zaposlenika od manualnog rada, stavljaju i ga pred potpuno neprilago enu radnu okolinu njegovoj prirodnoj potrebi. Odr ivi razvoj ne smije biti demagogija podno ljivog razvoja, jer u tom slu aju ni ta nismo u inili. Razvijati se odr ivo zna i brinuti se o o uvanju okoli a kvalitetnijim kori tenjem svih resursa, te aktivno pridonositi dugoro no socijalnoj, ekonomskoj i ekolo koj stabilnosti zajednice kojoj pripadamo. Tako er, vrlo je va no osiguravati sigurno i zdravo radno okru enje za sve zaposlenike, osiguravati jednake mogu nosti svim zaposlenicima, sve u svrhu te nje da proizvodi i usluge budu iznad o ekivanja tr i ta s obzirom na najvi e eti ke standarde. Odr ivi razvoj je dugoro na i sveobuhvatna poslovna strategija, gdje isklju ivo fokusiranje na profitabilnost zna i dugoro ni gubitak za ljudsku rasu, dru tvene, ekolo ke i poslovne sustave. Stoga je potreban zaokret u razmi ljanju i stavovima, gdje se iznova mora krenuti od temeljnih vrijednosti: ovjeka i okoli a. Trka za profitom globalno donosi probleme: nekvalitetni proizvod, nezadovoljstvo radnika, a time i korisnika, pad sigurnosti i iscrpljivanje ljudskih radnih resursa iznad njihovih granica. Budu nost ne ovisi o ekonomsko-marketin kim diktaturama, ve u harmoniziranju proizvodnje i tr i ta sa zahtjevima prirodnih i ljudskih istinskih potreba i evolucije svijesti, koja jo uvijek uvelike kaska za tehnologijom.

IV. MODELIRANJE POSLOVNIH PROCESA Model je pribli ni prikaz sustava ili procesa koji slu i za razumijevanje sustava, te za njegovo mijenjanje ili upravljanje. Modeli moraju biti to jednostavniji, a ipak ispravni za svrhu za koju su napravljeni. Modeli omogu uju opis kompleksnih fenomena, njihovo bolje razumijevanje, komunikaciju onih koji rje avaju problem i samo rje avanje problema. U in enjerstvu i ekonomiji modeli slu e za oblikovanje novih rje enja, ispitivanje svojstava rje enja, te izbor najpovoljnijeg rje enja. Modeliranje zamjenjuje eksperimentiranje u ivo koje obi no zahtjeva dosta vremena, ima veliku cijenu, ponavljanje eksperimenata je skupo, te5

mo e biti opasno. Modeliranje je umije e, a ne znanost; zahtjeva zdrav razum, mo apstrakcije, sistemati nost i iskustvo. Treba se paziti kod izbora granica sustava s okolinom, stoga model treba obuhvatiti samo fenomene od interesa. Pretjerano slo ene i detaljne modele te ko je razumijeti i vrednovati, dok pojednostavljeni modeli gube bitne elemente za obja njavanje uzroka pona anja. Preporuka je razvijati model u jednostavnim modulima s dobro definiranim funkcijama, to olak ava izgradnju i provjeru modela. Pristup modeliranju zapo inje se definicijom cilja modeliranja, a tu se uglavnom radi o upoznavanju rada i optimizaciji procesa. Nakon toga nu no je osvrnuti se na izvore podataka koji su kori teni pri modeliranju procesnog sustava. Uglavnom je rije o vremenskim projektnim planovima, promatranju zna ajki procesa, dokumentaciji opisa procesa i uloga, te iskustvenoj metodi, tj. uklju enosti u sam proces. napredno modeliranje poslovnih procesa trebalo bi uklju ivati i psiho-fizi ku dimenziju ljudskog resursa koji u estvuje u procesu, to zna i da bi se u modele trebale ugraditi komponente koje opisuju odre ene prosje ne zna ajke ljudskog bi a u poslovnom okru enju. Tu bi moglo biti rije i o uklapanju procesa fizi kog i psihi kog umaranja, dinamike posla i koli ine stresa u simulaciju poslovnog procesa. Npr, mo emo vrlo lako mo emo primjetiti da se pri povi enoj temperaturi i vla nosti zraka mijenja raspolo enje zaposlenika, pada koncentracija i poja ava stres. Dnevni radni potencijal zaposlenika ovisi o po etnim uvjetima, ali i dinamici rada: nije svejedno da li se rade odre ene pauze u mentalnom radu nakon nekog vremena ili se radi "u komadu", da li se radi prekovremeno ili pod stresom i sl. U svakom slu aju, namjera je izna i neku po etnu metodu nad kojom bi kasnije mogle biti razvijane nove metode i pristupi simuliranja poslovnih procesa koji uklju uju i zna ajke ljudskog organizma i njegove psihe. Kako je za izgradnju simulacijskog modela potrebna odre ena tehnologija, za koju se smatra da e dati najbolje rezultate pri odre enom ulo enom vremenu i trudu, rje enje se nazire u primjeni obojenih Petrijevih mre a, budu i je njima mogu e hijerarhijski opisati najzahtjevnije procese, dekomponiraju i sustav procesa do eljene razine. U izgradnju modela uklju uju se sintaksna provjera, planiranje i izvo enje simulacijskih eksperimenata, te tra enja optimalnog slu aja za pojedine po etne vrijednosti procesnih parametara (Sl.2).

6

Sl. 2: Trodimenzionalni prikaz tro kova razvoja odre enogsoftverskog proizvoda kao rezultat simulacije procesa razvoja(visina=cijena, desna os=broj dizajnera, lijeva os= broj testera).

Modeliranje procesa je umije e koje se sve vi e prepoznaje kao nu no u industrijama koje koriste kompleksne i vrlo zahtjevne procese. Modeliranje u svrhu simulacije jo uvijek je nedovoljno zastupljeno, a nu no je ne samo kao prva potvrda ispravnosti, ve kao i metoda za uspje no konstruiranje i istra ivanje pona anja budu eg procesa. V. SIMULACIJA POSLOVNIH PROCESA Cilj modeliranja nekog poslovnog procesa i njegove simulacije, svodi se na upoznavanje rada sustava, pobolj anje performansi sustava i smanjenje tro kova sustava. Simulacija omogu uje kvantitativnu analizu poslovnih procesa i daje odgovore na pitanja to-ako?. Zna ajke poslovnih procesa testiraju se u vremenu koje uklju uje i slu ajne veli ine shodno koli ini resursa poslovnog sustava. Kao i kod ostalih modela, principi razvoja simulacijskih modela zahtijevaju odre ivanje granice izme u sustava i okoline, tra enje odgovaraju e slo enosti, odnosno preciznosti modela, te vrednovanje modela. Simulaciju trebamo kad je analiza modela analiti kim metodama previ e slo ena, te kad su eksperimenti s realnim sustavom skupi, opasni ili nemogu i. Stvaranje povjerenja u simulacijski model traje tijekom cijelog procesa izgradnje modela. U njemu moraju sudjelovati i eksperti za simulacijsko modeliranje i donositelji odluka. Za vrednovanje simulacijskog modela koriste se statisti ke i informati ke tehnike, procjene eksperata, grafi ki prikaz izlaznih varijabli modela i animacija rada modela. Simulacijski modeli nisu manje vrijedni zato to su aproksimacije stvarnosti, to ih upravo ini korisnim, jer iz stvarnosti uzimaju one najva nije dijelove. Tako je stvarnost lak e razumjeti. Simulacijom poslovnog procesa analizira se dinamika i pona anje procesa u razli itim zadanim uvjetima, pogotovo kad su u kompleksnim procesima prisutni brojni paralelizmi u izvo enju, koji se me usobno isprepli u. Dosada nja praksa je pokazala da je jezik obojenih Petrijevih mre a dovoljno jak i apstraktan da se s njime opi e bilo kakav poznati procesni sustav, bez obzira na njegove zna ajke i paralelizme.7

Problemi koji se javljaju kod opisa nekog procesnog sustava su nemogu nost definiranja i mjerenja pojedinih faza, koje su vezane uz ljudsku mentalnu kreativnost. Stoga je cilj predlo iti na in na koji se mo e opisati kreativni ljudski. Jedan od ciljeva je i optimizacija resursa unutar poslovnog procesa, tj. na in na koji se iz opisanog modela mogu dobiti pokazatelji koji uti u na dinamiku procesa i potro nju resursa. Mora se napomenuti da je ovdje akcent na pristupu i na inu optimizacije, a ne na dobivanju stvarnih rezultata. Prema svojoj prirodi ta metoda pripada najvi oj, 5. razini CMMI modela, budu i da posjeduje mogu nost optimizacije, predvi anja, potpune analize i upravljivosti svakog elementa razvojnog procesa, daju i pri tom kao rezultat znanje o procesu, timovima, proizvodu i dinamici razvoja. Zadatak simulacijskih mjerenja bio bi usmjeren na pronala enje optimuma ljudskih resursa za obavljanje poslova unutar odre enog vremena u odre enim financijskim okvirima, ali s obaveznim osvrtom na stanje i pona anje ljudskog resursa unutar procesa (Sl.4).

Sl. 4: Radno optere enje pojedinog lana projektnig tima dobiveno za optimalni slu aj razvoja zadanog projektnog zadatka

Matemati ke simulacije poslovnih procesa mogu uveliko odstupati od realnih rezultata koji bi se pojavili u praksi, zbog te ko e predvi anja ljudsko pona anje, koje se sastoji od brojnih komponenti, fizi ke, mentalne i du evne prirode, koje je nemogu e ili te ko ukomponirati u simulacijske modele. Svaki pojedinac je individua za sebe, druga ije reagira na razli ite uvjete. Sve te razli ite individualne volje sa injavaju jedinstven tim kojemu je zajedni ka jedino grupna dinamika, koja predstavlja rezultantu tih pojedina nih stremljenja i aktivnosti. Upravo akcent prou avanja i mjerenja trebala bi biti ta grupna dinamika, koja se trebala promatrati i pratiti iz projekta u projekt, po mogu nosti bez fluktuacije ljudskih resursa unutar timova, kako bi timovi nakon nekog vremena postali uigraniji, a time i otkrili svoje kauzalnosti8

djelovanja i stvaranja. Tu bi se poku alo pridonijeti dobivanju znanja klasifikacijom podataka nastalih na promatranju. Bit e potrebno je koristiti sva mogu a dostupna znanja, kako iz matematike i statistike, tako i iz ostalih podru ja poput psihologije, medicine, biologije i sl. Na taj na in lak e e se mo i dekomponirati i modelirati one najni e operativne razine simulacijskih modela, kako bi isti poprimili predikcijske karakteristike. a) Podaci potrebni za izgradnju modela Vjerovatno najte i i najzahtjevniji dio stvaranja simulacijskog modela jest prikupljanje podataka potrebnih za simulaciju nekog sustava, bez kojih nema kvalitetne simulacije. Podaci se mogu prikupiti iz razli itih izvora: projektno-procesne dokumentacije, promatranja i mjerenja procesa, rezultata mjerenja kvalitete proizvoda, prikupljanju osobnih iskustava psihometrijskih i ergometrijskih podataka koje prate i mjere psiholozi. Ponekad nije mogu e opisati neko radno mjesto skupom akcija, pa se zna ajka takvog radnog mjesta mo e izraziti statisticki u odnosu na pojedinu fazu, bilo to u koli ini potro enog vremena, ili postignutoj normi proizvodnje. U poslovnim procesima poput razvijanja softvera, nemogu e je izvr iti bilo kakva mjerenja koli ine posla, jer je rije o isklju ivom mentalnom radu. Stoga bi se u nekim slu ajevima trebalo pribjegavati promatranju i zapa anju i sve to obuhvatiti nekom metodom rudarenja podataka, kako bi se moglo naslutiti ili zadobiti odre eno procesno znanje. Postoji mogu nost da se u te svrhe koriste klasifikacijski algoritmi bazirani na entropiji, kako bi se moglo koristiti i nenumeri ke parametre, tj. atribute s opisnim kategorijama. Takve metode su primjenljive na prora unavanje kvalitete budu eg proizvoda ili usluge koji uvelike ovisi o raspolo enju i stanju ljudskog resursa. b) Obojene Petrijeve mre e Za modeliranje i simulaciju procesnih struktura, bile bi kori tene obojene Petrijeve mre e. Matemati ki model i tehnologija obojenih Petrijevih mre a pru aju detaljni uvid i kontrolu u svaki dio i resurs procesa, s preduvjetom da je proces detaljno opisan elementima Petrijeve notacije do zadovoljavaju e razine dekompozicije. Petrijeve mre e su grafi ko i matemati ko pomagalo za modeliranje primjenjivo na razli ite vrste sustava. To je formalni jezik prikladan za modeliranje konkurentnih sustava i sustava s dijeljenjem resursa, model s kojim se uspje no predo uje stati ko, dinami ko i intervalno vremensko znanje (Sl.3). lanova procesnog tima i sl, dok bi se psiho-fizi ke karakteristike zaposlenika nastojale pribaviti iz

9

Sl. 3: Prikaz jedne od podmre a hijerarhijskog modela procesa za razvoj softvera, koja se nalazi na 3. razini i opisuje supstitucijski prijelaz mre e na 2. Razine

Obojene Patrijeve mre e su grafi ki orijentiran jezik pogodan za specifikaciju, simulaciju i verifikaciju sustava. Naro ito su prikladne za sustave koji se sastoje od brojnih paralelnih procesa koji me usobno komuniciraju. Obojene Petrijeve mre e su jezik za modeliranje razvijen za sustave u kojima komunikacija, konkurentnost i dijeljenje resursa igraju va nu ulogu. One kombiniraju snagu obi nih Petrijevih mre a sa snagom programabilnih jezika visoke razine. Petrijeve mre e omogu avaju opisivanje procesnog me udjelovanja, dok programski jezik omogu ava definiranje tipova podataka i rukovanje njihovim vrijednostima. Razvijene su kao skup softverskih pomagala nazvanih CPN pomagala (engl. CPN Tools), danas kori tene u najzahtjevnijim paralelnim sustavima za modeliranje i simulaciju, u vojne, medicinske i poslovne svrhe5 ,6.

5

6

CPN Tools for Coloured Petri Nets - Help, CPN Group,University of Aarhus, Denmark CP Net Fundamentals - Design/CPN Tutorial for theMacintosh, CPN Group, University of Aarhus, Denmark,

10

VI. ZAKLJU AK Poslovni procesi bili bi modelirani i simulirani tehnikom obojenih Petrijevih mre a, a u sebi bi trebali sadr avati i karakteristike ljudskog pona anja, izra ene kao funkcije preuzete iz psihometrijskih mjerenja i promatranjeima. Na taj bi se na in poku alo pridonijeti i osvijestiti va nosti povratka fokusa pa nje na ljudsko bi e u proizvodnim procesima, to danas nije slu aj. Opisivanje i predvi anje grupne dinamike razvojnih timova bit e i u budu im vremenima sigurno velik izazov, koji e zahtjevati puno vi e i ja e kompetencije zbog kompleksnosti ljudskog bi a i njegovog kreativnog rada. Timovi stru njaka s podru ja osiguranja kvalitete i koordinacije procesa, za svaki projekt vjerovatno e izvoditi temeljite procjene proizvoda i procesa koji ga moraju stvoriti. Diktat budu nosti i tehnologije stvarat e sve ve e i slo enije poslovno-proizvodne sustave, u kojima e ljudski faktor odlu ivanja igrat presudnu ulogu. Slo enost tih sustava zahtjevat e pomo ne tehnologije kojima je mogu e donositi pravovremene odluke s ciljem odr avanja kvalitete i pobolj anja sustava. Dakle, budu nost e zahtijevati da analize proizvodnih sustava obuhva aju i psiho-sociolo ke parametre timova i pojedinca, stvaraju i tako sistemski pristup upravljanja, putem simulacije velikih proizvodnih sistema. Smjernice daljnjeg napretka, kako proizvodnje tako i dru tva u cjelini, treba tra iti u odr ivom razvoju, tj. skrbi pojedinaca, institucija i firmi u odr ivim rje enjima koja poku avaju odr ati krhku ravnote u izme u ekonomije, dru tva i ekologije4. Filozofija profita nije rje enje budu eg ljudskog napretka. Oni koji prvi shvate cjelovitost znanja i nu nost sistemskog pristupa, shvatit e da daljnji napredak nauke i dru tva mo e ovisiti o pomagalima koji e ljudima davati bolji uvid u stati ka i dinami ka svojstva proizvodnih procesa, ali postavljanjem ovjeka u prvi plan ispred profita kroz odr ivi razvoj. Ne treba robovati standardima, ve se koncentrirati na poslovnu efikasnost, okoli i napredak ljudske zajednice. Omogu iti protok informacija kroz sve slojeve uprave i poduze a i iskoristiti to u sistemskom pristupu koji podr ava takav trend. Time bi moglo do i i do promjene u dru tveno proizvodnim odnosima tr i ta koje bi imalo neke druge smjernice mo da humanije za ovjeka i njegov um kao osnovno oru e proizvodnje u budu nosti. Konkurentnost treba tra iti u promjeni ljudskih vrijednosti, zakona i normi u smjeru ljudskog napretka, o uvanja okoli a i cjelokupnog zadovoljstva, gdje je postepeno uni tenje potro a kig mentaliteta i profitne utrke, budu nost koja e osigurati kvalitetniji su ivot s prirodom kroz kvalitetne i sigurne proizvode koji prate ljudski razvoj na svim razinama. S druge strane, poslovni procesi i organizacija moraju pratiti4

Hrvatski poslovni savjet za odr ivi razvoj - HRPSOR,Poslovni svijet u odr ivom razvoju: Ususret Svjetskom skupuu Johannesburgu 2002 i nakon toga, World Business Councilfor Suitable Development, ISBN 95398964-0-1

11

ljudsku prirodu, temelje i se na njegovim stvarnim potrebama koje rezultiraju proizvodnjom zdravog proizvoda ili usluge, to ni u jednoj fazi svog ivotnog vijeka nije u neskladu s prirodom. Kod promjene poslovnih procesa trebalo bi se obratiti pa nju na oslobo enje radnih resursa u svrhu zadovoljavanja ljudske potrebe za slobodnim vremenom, a ne samo na osloba anju zaposlenika od manualnog rada, stavljaju i ga pred potpuno neprilago enu radnu okolinu njegovoj prirodnoj potrebi. Odr ivi razvoj ne smije biti demagogija podno ljivog razvoja, a razvijati se odr ivo zna i brinuti se o o uvanju okoli a kvalitetnijim kori tenjem svih resursa, te aktivno pridonositi dugoro no socijalnoj, ekonomskoj i ekolo koj stabilnosti zajednice kojoj pripadamo. Tako er, vrlo je va no osiguravati sigurno i zdravo radno okru enje za sve zaposlenike, osiguravati jednake mogu nosti svim zaposlenicima, sve u svrhu te nje da proizvodi i usluge budu iznad o ekivanja tr i ta s obzirom na najvi e eti ke standarde. Odr ivi razvoj je dugoro na i sveobuhvatna poslovna strategija, gdje isklju ivo fokusiranje na profitabilnost zna i dugoro ni gubitak za ljudsku rasu, dru tvene, ekolo ke i poslovne sustave. Stoga je potreban zaokret u razmi ljanju i stavovima, gdje se iznova mora krenuti od ovjeka i okoli a. Trka za profitom donosi nekvalitetni proizvod, nezadovoljstvo radnika, a time i korisnika, pad sigurnosti i iscrpljivanje ljudskih radnih resursa iznad njihovih granica. Budu nost ne ovisi o ekonomsko-marketin kim diktaturama, ve u harmoniziranju proizvodnje i tr i ta sa zahtjevima prirodnih i ljudskih istinskih potreba i evolucije. Napredni ivi organizmi svoju kompleksnost zahvaljuju izuzetnoj mo i organizacije prirode; recikliranju prethodnih iskustava i nadogradnji na jednostavnijim ve stvorenim strukturama. Kvaliteta svakog ljudskog proizvoda direktno je ovisna o evolutivnim snagama prirode koje su ispoljene kroz ljudsku kreativnost. Ukoliko je ljudska kreativnost zamijenjena stresom, neizvjesno cu, strahom, la ima, prisilom i nezadovoljstvom, a proizvodnja i dalje one i cuje na u budu nost, malo je sigurno da se takav naoko kvalitetan proizvod mo e uistinu nazivati kvalitetnim. Na in rje avanja krize modernog poslovanja dana njice je osvje tavanje u svim podru jima ljudskog djelovanja, kroz prakti no znanje i dobronamjernu volju koja je rezultat istinskog i uravnote enog ivota u skladu s apsolutnim zakonom prirode.

12

LITERATURA [1] V. Bosilj Vuk i , A. Kova i , Upravljanje poslovnimprocesima, Sinergija nakladni tvo, Zagreb 2004, ISBN 953-6895-14-5 [2] V. eri , Meclunarodni poslijediplomski studij poslovnog upravljanja (MBA),

kolegij: Upravljanje proizvodnjom I uslugama, ljetni semestar 2002/2003, [3] N. Chomsky, Politika bez mo i, DAF, Zagreb, 2005; Va nost Anarhosindikalizma -

Objavljeni transkript intervjua Petera Jaya s Noamom Chomskim, emitirano na programu London Weekend TV-a 25. 7. 1976. [4] Hrvatski poslovni savjet za odr ivi razvoj - HRPSOR,Poslovni svijet u odr ivom

razvoju: Ususret Svjetskom skupuu Johannesburgu 2002 i nakon toga, World Business Councilfor Suitable Development, ISBN 953-98964-0-1 [5] [6] CPN Tools for Coloured Petri Nets - Help, CPN Group,University of Aarhus, Denmark, CP Net Fundamentals - Design/CPN Tutorial for theMacintosh, CPN Group,

University of Aarhus, Denmark, [7] V. eri , Dodiplomski studij ekonomije, kolegij:Modeliranje primjenom ra unala u

poslovnoj ekonomiji,ljetni semestar, 2003/2004, [8] M. Valdevit, Kako pre ivjeti u informacijskom gospodarstvu,List hrvatske po te i

telekomunikacija, HPT s p.o, broj 4/97 [9] M. Valdevit, 1997 Godina opasnog ivljenja, List hrvatske po te i telekomunikacija,

HPT s p.o, broj 3/97

13