8/13/2019 Modul_7_GO

1/101

8/13/2019 Modul_7_GO

2/101

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine

Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine

High Judicial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina

Bosna i Hercegovina Bosnia and HerzegovinaFederacija Bosne i Hercegovine

Federation of Bosnia and HerzegovinaJavna ustanova centar za edukaciju sudija i tuilaca u F BiHJavna ustanova centar za edukaciju sudaca i tuitelja u F BiH

Javna ustanova centar za edukaciju sudija i javnih tuilaca u RS

MODUL 7GRAANSKA OBLAST

NAKNADA TETE

Vodei ekspert:Rosa Obradovi, Okruni sud Banja Luka

Konsultanti:Predrag Krsmanovi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli

Nevenka Mitri, sudija Osnovnog suda Banja LukaMirza Jusufovi,sudija Suda BiH

Staka Gojkovi, Vrhovni sud RSViolanda ubari,Okruni sud Banja LukaAsja Razi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli

Enisa Halilovi, sudija Kantonalnog suda u TuzliJovanka Jovanovi, predsjednik Osnovnog suda u Doboju

Sarajevo, januar/sijeanj 2006.godine

8/13/2019 Modul_7_GO

3/101

Uvod

Ovaj edukativni Modul je plod zajednikog rada grupe eksperata i konsultanata iz

razliitih dijelova Bosne i Hercegovine, koji su pokuali da korisnicima osiguraju praktini

instrument koji bi im, kao pravnim strunjacima, mogao pomoi u njihovom svakodnevnom

radu. Modul koji imate ispred sebe predstavlja dio prve serije Modula koji su elaborirani

zahvaljujui velikodunom financiranju od strane EUROPSKE KOMISIJE (CARDS 2004) i

koordinacijskom trudu Centara za edukaciju sudaca i tuitelja Republike Srpske i Federacije

Bosne i Hercegovine i Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i Hercegovine. U okviru ovog

Projekta, 13 eksperata, uz pomopriblino istog broja konsultanata, obradili su 13 edukativnih

Modula i time pokrili kljune teme graanskog i krivinog, materijalnog i procesnog prava, s

naglaskom na procesno pravo. Ove teme su izabrane od strane Upravnih odbora Centara za

edukaciju sudaca i tuitelja kao najvanije, obzirom na probleme implementacije koji su se

pojavili nedavnim pravnim reformama na ovim poljima.

Uz financijsku pomo od strane Europske Komisije, Centri za edukaciju sudaca i

tuitelja ovim su reagirali na rastue zahtjeve od strane lanova pravosua (ali i drugihpravnika) za praktinim edukativnim instrumentima koji e pomoi ve imenovanim, ali i

novoimenovanim praktiarima da shvate i primijene zakon u sudskom i pravnom sistemu Bosne

i Hercegovine koji se stalno razvija.

Postupak izrade ovog a i drugih Modula je odlian primjer sposobnosti i volje lanova

pravosua u Bosni i Hercegovini predstavljenih kroz eksperte i konsultante ukljuene u

Projekat da surauju, razmjenjuju svoja pravna miljenja i prevaziu jo postojee prepreke u

formiranju harmonizovanog pravosua u zemlji.

Korisnici se pozvaju da doprinesu unapreenju ovog Modula kroz konstruktivnu

kritiku povratnu informaciju, obzirom da nam je namjera da se ovaj edukativni materijal

neprekidno aurira i unapreuje. Molimo da svoje komentare dostave Centrima za edukacijusudaca i tuitelja.

Centri za edukaciju sudaca i tuitelja i Visoko sudako i tuiteljsko vijea zahvaljuju se

svim ekspertima, konsultantima i asistentima koji su doprinijeli izradi ovih Modula za njihov

trud i predanost, kao i Europskoj Komisiji na velikodunoj podrci prvom projektu ovakve

vrste u Bosni i Hercegovini..

Branko Peri

Predsjednik

Visokog sudskog i tuilakog vijea

Bosne i HercegovineBiljana Mari

Direktorica

Centar za edukaciju sudija i tuilaca

u Republici Srpskoj

Sanela Paripovi

Direktorica

Centar za edukaciju sudija i tuilaca

u Federaciji Bosne i Hercegovine

8/13/2019 Modul_7_GO

4/101

NAKNADA TETE 1

SADRAJ

PODMODUL I -OPSTE PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI ZA STETU ....... 3U

UVODNE NAPOMENE ................................................................................................ 3

OPIS PODMODULA ..................................................................................................... 31. OPTE PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI ZA TETU .............................. 61.1. Subjekti obligaciono pravnog odnosa........................................................ 81.2. tetna radnja............................................................................................... 131.3. Protivpravnost tetne radnje....................................................................... 17

1.3.1. Nanoenje tete po dunosti ................................................................ 221.3.2. Nanoenje tete vrenjem prava.......................................................... 241.3.3. Nuna odbrana .................................................................................... 251.3.4. Stanje nude......................................................................................... 271.3.5. Dozvoljena samopomo....................................................................... 281.3.6. Pristanak oteenog............................................................................. 28

1.4. teta ............................................................................................................. 301.5. Uzrona povezanost izmeu tetne radnje i tete....................................... 31

2. POSEBNE PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI ZA TETU....................... 402.1. Krivica ......................................................................................................... 402.2. Objektivna odgovornost.............................................................................. 422.3. Odgovornost za drugoga............................................................................. 44

2.3.1. Odgovornost za neodgovorna lica ....................................................... 442.3.2. Odgovornost roditelja za maloljetnike ................................................ 442.3.3. Odgovornost drugih lica za maloljetnike ............................................ 462.3.4. Odgovornost za maloljetnike po principu pravinosti........................ 46

3. ODGOVORNOST PREDUZEA I DRUGIH PRAVNIH LICA PREMATREIM LICIMA ................................................................................................. 463.1. Odgovornost preduzea .................................................................................. 463.2. Odgovornost drugih pravnih lica ................................................................... 473.3. Odgovornost pravnog lica za rad njenog organa .......................................... 48

4. ODGOVORNOST POSLODAVCA ZA TETU KOJU RADNIK PRETRPINA RADU ILI U VEZI SA RADOM.................................................................... 484.1. teta uzrokovana donoenjem nezakonite odluke......................................... 484.2. teta uzrokovana radniku na drugi nain ..................................................... 49

5. ODGOVORNOST RADNIKA KOJI NA RADU ILI U VEZI SA RADOMPRIINI TETU POSLODAVCU I TREEM LICU ....................................... 50U

6. ODGOVORNOST ZBOG NEISPUNJENJA OBAVEZE IZ UGOVORA ILIZAKANJENJA S ISPUNJENJEM..................................................................... 517. ODGOVORNOST U SLUAJU UDESA MOTORNIM VOZILOM U

POKRETU .............................................................................................................. 527.1Odgovornost prema pravilima subjektivne odgovornosti................................. 527.2Odgovornost prema pravilima objektivne i solidarne odgovornosti................ 557.3Odgovornost zajednice osiguranja .................................................................... 56

8. ODGOVORNOST PROIZVOAA STVARI SA NEDOSTATKOM............ 569. PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI ZA STETU-TEST PITANJA ............ 57UVOD ............................................................................................................................ 57KRATAK OPIS INJENINOG STANJA .............................................................. 57

KRATAK OPIS HIPOTETIKOG SLUAJA........................................................ 58

8/13/2019 Modul_7_GO

5/101

NAKNADA TETE 2

KRATAK OPIS INJENNOG STANJA................................................................ 59KRATAK OPIS HIPOTETIKOG SLUAJA........................................................ 60ANEKSI......................................................................................................................... 621. LISTA MATERIJALA I KOMPONENTI................................................................ 62

1.1. Sudska praksa ................................................................................................... 621.2. Bilteni................................................................................................................ 631.3. Komentari.......................................................................................................... 631.4. Knjiga ................................................................................................................ 631.5. lanci................................................................................................................ 63

2. MATERIJALI I KOMPONENTE.......................................................................... 64

PODMODUL II OSNOVI ODGOVORNOSTI ZA TETU ................................. 65U

UVODNE NAPOMENE .............................................................................................. 65OPIS PODMODULA ................................................................................................... 651 ODGOVORNOST PO OSNOVU KRIVICE (SUBJEKTIVNA

ODGOVORNOST)................................................................................................. 721.1. Oblici (stepeni) krivice ...................................................................................... 74

1.1.1.Namjera (dolus) ........................................................................................ 741.1.2.Nepanja (culpa)....................................................................................... 761.1.3.Prezumirana (pretpostavljena) krivica .................................................... 771.1.4.Dokazana krivica ...................................................................................... 781.1.5.Uticaj krivine presude na dokazivanje u parnici................................... 79

2 ODGOVORNOST ZA TETU OD OPASNE STVARI ILI DJELATNOSTI(OBJEKTIVNA ODGOVORNOST).................................................................... 852.1. Odgovornost od opasne stvari.......................................................................... 872.2. Odgovornost po osnovu opasne djelatnosti...................................................... 902.3. Lica odgovorna za tetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti..................... 912.4. Oslobadjanje od odgovornosti.......................................................................... 93

3 ODGOVORNOST ZA DRUGOGA...................................................................... 96

8/13/2019 Modul_7_GO

6/101

NAKNADA TETE 3

PODMODUL I -OPSTE PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI ZA STETU

UVODNE NAPOMENE

Tumaenje norme, kao proces njenog saznanja, pretpostavka je pravilne primjenenorme. Pojam pretpostavke odgovornosti za tetu nije definisan odredbama Zakona oobligacionim odnosima, one su predviene u zakonskim odredbama kojim je propisanateta i njena naknada, a kako ovaj pojam nije definisan, pretpostavke odtetneodgovornosti , moraju se prepoznati u odreenim zakonskim odredbama u svakomtetnom sluaju utvrivanja odtetne odgovornosti tetnika. Pojam pretpostavkeodgovornosti za tetu ima znaenje da, od ispunjenja odreenih uslova koji, kao to jenaprijed reeno, nisu zakonom definisani, ali su ipak predvieni i koji se utvruju uzavisnosti od predmetnog tetnog dogaaja, zavisi odtetna odgovornost tetnika .

U ovom podmodulu bit e govora o vrstama pretpostavki odgovornosti za tetu, koje

se dijele na: opte i posebne, kao elementima odtetne odgovornosti, ije pravilnoshvatanje i poimanje, daje odgovor na pitanje ispunjenja uslova za utvrivanje odtetneodgovornosti tetnika, a time i na pitanje o osnovu za odgovornost tetnika.

Utvrivanje ispunjenja pretpostavki za naknadu tete, nije ni malo lak zadatak suda.To je voditelja na izradi ovog pod-modula i rukovodilo da ovaj pojam izdvoji u vidu

posebne teme, kako bi se korisnici podmodula potstakli da pravno analiziraju iprocjenjuju elemente koji su od pravnog znaaja za definisanje ovog pojma. U tekstupodmodula, radi lakeg svatanja ovog pojma, koriteni su (jednostavni hipotetiki)primjeri, a u sluaju koritenja pravnog obrazloenja iz sudske odluke, naznaena jeodluka suda iz sudskog predmeta.

OPIS PODMODULA

Kategorije U ovom podmodulu obrauje se dio Zakona o obligacionimodnosima i to odredbe zakona, kojim su propisane

pretpostavke odgovornosti za tetu, sadrane u odjeljkudva tog zakona, kojim je propisana obaveza naknade tete ito kao jedan od segmenata ovog instituta (naknade tete) odijeg, kumulativnog ispunjenja zavisi nastanak odnosaodgovornosti za tetu.

Tematske kljune rijei koje e se obraivati u ovompodmodulu su: opte pretpostavke odgovornosti za tetu, ukoje spadaju (subjekti obligaciono-pravnog odnosaodgovornosti za tetu, tetna radnja, protivpravnost tetneradnje, teta, uzrona povezanost izmeu tetne radnje i

posljedica te radnje koje se manifestuju u vidu tete), teposebne pretpostavke odgovornosti za naknadu tete,u kojespadaju (krivica: dokazana i pretpostavljena i objektivnaodgovornost po naelu uzronosti, to znai-bez obzira nakrivicu).

8/13/2019 Modul_7_GO

7/101

NAKNADA TETE 4

Trajanje Za zavretak ovog podmodula na seminaru potrebna su etiriradna asa.

Oblik U okviru tog vremena podmodul predstaviti u obliku:

seminara, predavanja, i interaktivnim ueem edukacionejedinice ili grupe te strunjaka na podmodulu i to putemvjebe, radionice, diskusije predvoene od strane moderatorai panel diskusije

Ciljevi edukacije Na korisnike podmodula koji nemaju dovoljno iskustva, elise prenijeti znanje o tome, koje su pretpostavke odtetneodgovornosti od pravnog znaaja za odtetnu odgovornost ,njihovo poimanje i prepoznavanje u svakom konkretnomtetnom dogaaju, a ciljevi edukacije korisnika sa iskustvomsu, da se putem konferencijskih aktivnosti, razmjenomiskustava i miljenja doprinosi usaglaavanju sudske prakseo ovom pitanju, te unapreenju znanja korisnika podmodulasa manjim sudijskim iskustvom, ime bi se doprinijelokvalitetnoj edukaciji korisnika podmodula, bez iskustva, oovom vanom pitanju.

Odgovornost za tetu, u svakom konkretnom sluajuproistie iz odreenog obligaciono pravnog odnosa, a zapostojanje odtetne odgovornosti iz osnova odreenogtetnog dogaaja, neophodno je ispunjenje odgovarajuih

pretpostavki za odgovornost tetnika, koje se u svakomtetnom digaaju, moraju prepoznati

Radi lakeg poimanja nastanka odgovornosti za tetu, slijediobjanjenje tematskih-kljunih rijei spomenutih u prednjenaznaenoj kategoriji modula definisanih, u vidu ciljevaedukacije:

o Cilj 1. Definisanje subjekata u obligaciono-pravnomodnosu, kao lica ijom je radnjom ili proputanjem radnje(tetnik), drugom licu priinjena teta (oteeni)

o Cilj 2. tetne radnje, koja predstavlja takvo postupanjetetnika kojim se oteenom nanosi teta.

o Cilj 3. Definisanje protivpravnosti tetne radnje, kaograanskog delikta, kojim se drugome prouzrokuje teta.

o Cilj 4. Definisanje tete, kao jedne od kljunih rijeiovog podmodula, a i samog modula, kao osnovne

pretpostavke odtetne odgovornosti, bez ijeg postojanjanema graanskog delikta, niti sankcije za tu vrstu delikta,koja se dosuuje u vidu naknade bilo u novanom ilinenovanom obliku.

o Cilj 5. Uzrona povezanost izmeu tetne radnje i tete,kao pretpostavka odtetne odgovornosti, definisana je samim

nazivom ove pretpostavke I predstavlja-povezanost izmeu

8/13/2019 Modul_7_GO

8/101

NAKNADA TETE 5

tetne radnje I posledice nastupanja tetne radnje, kojaposledica se manifestuje u vidu tete.

Prednje navedene kljune rijei objanjene u takama cilj1-do cilj 5 predstavljaju opte pretpostavke odgovornosti zatetu.

Slijede kljune rijei koje oznaavaju posebne elementeodgovornosti za tetu, koje pored optih pretpostavki, uodreenim sluajevima moraju biti ispunjene, da bi bilorijei o odtetnoj odgovornosti:

o Cilj 6. Pojam krivice tetnika podrazumijeva krivicu kaosubjektivni elemenat, u okviru pretpostavki za tetu. Zakon oobligacionim odnosima prihvatio je naelo prezumiranekrivice, mada je predviena odgovornost po osnovudokazane krivice.

o Cilj 7. Objektivna odgovornost za tetu je takoe jednaod posebnih pretpostavki odtetne odgovornosti, premakojoj, odgovornost tetnika potie od nekih svojstava stvariili iz osnova djelatnosti, bez obzira na krivicu.

Opis Razlog za podmodul Pretpostavke odgovornosti za tetu,kao relevantna oblast za edukaciju je usavravanje znanjaiz ove oblasti , radi lakeg poimanja i prepoznavanja

pretpostavki odtetne odgovornosti, koje opredjeljujuosnovanost potraivanja naknade tete i sam osnov

odgovornosti. Ovo tim prije kada se ima u vidu, da pojampretpostavke odgovornosti za tetu nije definisanposebnom odredbom Zakona o obligacionim odnosima, kaoposeban pravni institut i to se otuda, one morajuprepoznavati i definisati u u okviru vie zakonskihodredbi, u svakom konkretnom sluaju , na osnovuodreenog ivotnog dogaaja, to esto i nije lak zadataksuda. Stoga je za pravilno prepoznavanje pretpostavkiodgovornosti za tetu potrebno stalno usavravanje znanja,zatim posjedovanje sposobnosti pravnog procjenjivanja

predmetnog tetnog dogaaja, kako bi se izveo pravilan

pravni zakljuak u pogledu ovih pretpostavki, topredstavlja razlog za izradu ovog podmodula.Moguipredavai/edukatori

Vodei ekspert, konsultanti i ostali predavai/edukatoriCentra.

Dnevni red modula Dnevni red modula se nalazi kao dio modula ili e bitikreiran od strane Centra na bazi potreba za pojedinanimodul.

Vodei ekspert Rosa Obradovi, Okruni sud Banja Luka

8/13/2019 Modul_7_GO

9/101

NAKNADA TETE 6

1. OPTE PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI ZA TETUOvaj odjeljak o optim pretpostavkama odgovornosti za tetu, zapoinje iznoenjem

injeninog stanja o konkretnom ivotnom dogaaju, iz kog proizlazi pravilo premakojem, od postojanja optih pretpostavki odgovornosti za tetu, zavisi odtetnaodgovornost tetnika (pravni znaaj postojanja optih pretpostavki za odtetnuodgovornost tetnika). Slijedi primjer injeninog stanja, odreenog tetnog dogaaja:

Tuilac je podnio tubu protiv tuenog, radi naknade tete. U tubi navodi, da ga jetueni na fudbalskoj utakmici na stadionu u D.V. dana 20.10.1985. godine ubo patentakijom u lea i da mu je time nanio tjelesne povrede u vezi ega tubenim zahtjevom

preciziranim podneskom od 12.5.2004. godine trai naknadu nematerijalne tetepreciznije navedene u izreci presude.

U odgovoru na tubu tueni je istakao prigovor zastarjelosti potraivanja, jer setetni dogaaj desio 20.10.1985. godine, a tuba je podnesena 28.12.1990. godine.Dalje je naveo da je tueni u konkretnoj situciji postupio u nunoj odbrani jer jeprethodno napadnut od strane veeg broja lica koja je predvodio tuilac koji je nanjega nasrnuo odmah nakon to je tueni od nekog iz te grupe pogoen kamenom u

glavu i da radi toga nije duan naknaditi tuiocu tetu koju je pretrpio usljed povredazadobijenih ubodom patent akijom.

Pravnom procjenom i analizom navedenog injeninog stanja, kod-meu parninimstrankama nesporne injenice da je tuilac zadobio tjelesne povrede, na naprijedopisani nain, za postojanje odtetne odgovornosti tuenog potrebno je, pored injenicaodlunih za odluku o prigovoru zastarjelosti potraivanja utvrditi, postojanje

pretpostavki odtetne odgovornosti.Slijedi pravno obrazloenje navedenog injeninog stanja:

Sporno je da li je tueni postupao u nunoj odbrani ime bi shodno odredi lana161. Zakona o obligacionim odnosima bila iskljuena njegova odgovornost za naknadu

tete koju zahtijeva tuilac.

Sporno pitanje meu parninim strankama treba rijeiti kroz odredbe l.154, 155161, 192, i 200. Zakona o obligacionim odnosima.

Prema sadrini navedenih odredaba Zakona o obligacionim odnosima svakoinjenino stanje obaveze naknade tete mora sadravati sljedee pretpostavke: tetnu

injenicu, nedoputenu tetu, uzronu vezu, izmeu tetnog dogaaja, tete iodgovornosti. Izostajanje jednog od navedenih elemenata ne stvara obavezu tetnika daoteenom naknadi prouzrokovanu tetu.

Sobzirom na naprijed navedene, zatim injenicu da je uloga suda da stranki pruapravnu zatitu primjenom materijalnog prava na konkretno injenino utvrenje iodredbe novog Zakona o parninom postupku prema ijoj sadrini stranke imajuaktivnu ulogu jer su dune da dokazuju svoja injenina tvrenja, to je za udovoljenjetubenog zahtjeva na strani tuioca bila obaveza da dokae sve pretpostavke zanaknadu tete. Meutim, tuilac to nije uinio, prije svega u pogledu visine tete, pa i

sve da iz provedenih dokaza slijedi iskljuiva odgovornost tuenog za naknadu tete,

sud nije mogao udovoljiti tubenom zahtjevu tuioca radiega je primjenom pravila

8/13/2019 Modul_7_GO

10/101

NAKNADA TETE 7

tereta dokazivanja u cijelosti odbio tuioca sa postavljenim tubenim zahtjevom (l.126. Zakona o parninom postupku). (Iz obraloenja presude Opinskog suda u

ivinicama, Broj --- od 19.5.2005. godine).

Naprijed navedeni primjer injeninog stanja, primjer je pravila, da je za odtetnuodgovornost tetnika, nuno ispunjenje zakonom propisanih uslova za odtetnuodgovornost, koji uslovi se tiu, prije svega - postojanja optih pretpostavki zaodgovornost za tetu. Ovaj primjer takoe pokazuje, koliko su povezani instituti koji

predstavljaju pretpostavke odtetne odgovornosti, jer se na ovom primjeru, jednako kaoto se mogu procjenjivati opte pretpostavke odtetne odgovornosti, moe procjenjivati iinstitut nuna odbrana, kao zakonom propisani izuzetak od pravila o zabrani

prouzrokovanja tete. O ovom institutu prvostepeni sud, ije pravno obrazloenjepredmetnog injeninog stanja je naprijed izneseno, s pravom se nije ni bavio, polazeiod razloga, kako se navodi u pomenutoj presudi- zbog kojih je tuilac i odbijen satubenim zahtjevom, zbog ega isti sud nije ni iznosio postojanje osnova za naknadu

predmetne tete, smatrajui to, kod ovakvog stanja stvari, suvinim.

Iz istog primjera vidljivo je da sud prua pravnu zatitu strankama u sporu,pravilnom primjenom materijalnog prava, na potpuno i pravilno utvreno injeninostanje, a u postupku (ovdje parninom) koji se vodi prema pravilima procesnog prava(ovdje novog Zakona o parninom postupku), ija uloga je dola do izraaja, a sastoji seu pravilu o teretu dokazivanja, to se samo uzgrd spominje, jer bi se detaljnijimobrazlaganjem primjene novog Zakona o parninom postupku, izalo iz okvira temeovog podmodula.

Opte pretpostavke odgovornosti za tetu, kao ni sam pojam pretpostavkiodgovornosti za tetu nisu taksativno nabrojane ni u jednoj od odredbi Zakona o

obligacionom odnosim, vese njihovo postojanje pronalazi iz sadraja odredbi istogzakona, koje govore o naknadi tete. Teorija i sudska praksa su o ovom pitanju zauzeli

stanovite, tako da pojam opte pretpostavke odgovornosti za tetu predstavlja pravnistandard i utvruju se u svakom konkretnom sluaju, na osnovu elemenata togkomkretnog sluaja. Opte pretpostavke odgovornosti za tetu su one pretpostavke, bezijeg postojanja, gotovo da i ne moe biti rijei o odtetnoj odgovornosti tetnika.

Meutim, razliita su miljenja teoretiara , kao i pravna shvatanja iz sudske prakse otome, koje pretpostavke imaju karakter - optih pretpostavki. Tako prof. Dr.BrankoMorait u knjizi Obligaciono pravo, knjiga II,Banja Luka 1999. godine, na stranici

broj 28 navodi da, u svakom sluaju prozrokovanja tete moraju postojati najmanje dvaopta uslova: teta i uzrona veza i da su ova dva uslova sasvim dovoljna zaustanovljenje odgovornosti za tetu. U komentaru Zakona o obligacionom odnosima Iknjiga II izdanje redaktora: prof. dr. Borislava T. Blagojevia i prof. dr. Vrleta Krulj iz1983. godine, izdava Savremena administracija, Beograd, na stranici 486 kao

pretpostavke obaveza naknade tete, naznaene su: tetna injenica, nedoputena teta,uzrona veza izmeu tetnog dogaaja i tete i odgovornosti.

Na identian nain ureene su pretpostavke obaveze naknade tete, koje mora dasadri svako injenino stanje obaveza naknade tete i u komentaru Zakona oobligacionom odnosima glavnog redaktora prof. dr. Slobodana Perovia I knjiga iz1995 godine, Savremena administracija, na stranici 303.

U zborniku radova nazvanom Odgovornost za tetu, Saveza drutva pravnika(ranije) Republike Hrvatsk, Zagreb iz 1987. godine navodi se, da se kao opte

8/13/2019 Modul_7_GO

11/101

NAKNADA TETE 8

pretpostavke odgovornosti za tetu uglavnom spominju: subjekti obveznog odnosaodgovornosti za tetu, tetna radnja, protivpravnost tetne radnje, teta, te uzrona vezaizmeu tetne radnje i posljedice.

Kod injenice, da iz prednje navedenog ne proizlazi jedinstven stav u pogledudefinisanja pojma optih pretpostavki odgovornosti za tetu, argumenti koji, prema

pravnom shvatanju voditelja na izradi ovog podmodula, govore u prilog opihpretpostavki, prema ovom posljednje spomenutom Zborniku radova su slijedei:

Iz sadraja odredbe lana 154. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima, kojomje propisano da-ko drugome prouzrokuje tetu, duan je nadoknaditi je, ukoliko nedokae da je teta nastala bez njegove krivice-proizlaze pretpostavke odtetneodgovornosti, koje se tiu: subjekata obligacionog odnosa, tetne radnje, njene

protivpravnosti i uzrone veze. Subjekti obligacionog odnosa, na posredan nainspominju se i u stavu 2. istog lana, koji propisuje odgovornost za tetu po principuobjektivne odgovornosti, jer i kod ovog oblika odgovrnosti postoji: tetnik i oteeni, u

irem smislu rijei. teta, kao opta pretpostavka odtetne odgovornosti, definisana je ulanu 155. prednje navedenog zakona.

Slijedi kratak osvrt o svakoj od optih pretpostavki odtetne odgovornosti:

1.1 Subjekti obligaciono pravnog odnosaSubjekti u obligaciono pravnom odnosu su: povjerilac i dunik. Meutim,

odreivanje subjekata u odreenom materijalno pravnom odnosu (onog lica koje jeovlatenik prava da zahtijeva naknadu i obveznika, prema kome je usmjeren zahtjev zanaknadu), nije uvijek lak zadatak suda.

1) Primjer koji slijedi, korisnicima podmodula posluit e za pravno procjenjivanjesubjekata u konkretnom obligaciono pravnom odnosa:

Tuioci .B. i mld. .B. zastupana po zakonskoj zastupnici .B. u tubi i tokompostupka istiu da je prvotuena R.S. mobilisala za svoje potrebe putniko motornovozilo, kojim je kritinog dana upravljao drugotueni M.B. kao pripadnik V.R.S. kada

je, upravljajui putnikim motornim vozilom, zaobilazei parkirano teretno vozilo-leper, vozilom kojim je upravljao, preao na lijevu kolovoznu traku i tom prilikomsvojim prednjim dijelom vozila udario vozilo pravnog prednika tuioca .R. pri emu jepriinjena teta na istom vozilu, konstatovana zabiljekom Stanice javne bezbijednostiB.L. i zapisnikom o oteenjima spornog vozila, sainjenim od strane Osiguravajueorganizacije. Zahtijevaju, da im tueni solidarno naknade tetu iz osnova predmetnog

tetnog dogaaja.u iznosu od 1.953,00 DM.

Prvotuena u odgovoru na tubu spori zahtjev tuioca, istiui prigovornedostatka pasivne legitimacije, jer je, prema navodima ove tuene predmetnu

saobraajnu nezgodu skrivio drugotueni.

Drugotueni spori navode iz tube i osporava tubeni zahtjev istiui: da jeputnikim vozilom upravljao po nalogu svo pretpostavljenog, da se kretao ulicom M.P.gdje je bio parkiran kamion leper, da je stajao svojim vozilom prednjim dijelom

isturenim iza teretnog-leper vozila da bi vozilo prednika tuioca nesmetano prolo, ali

8/13/2019 Modul_7_GO

12/101

NAKNADA TETE 9

da je isto vozilo, kreui se iz suprotnog pravca, udarilo u vozilo kojim je upravljaoovaj tueni, mada je, prema njegovim navodima, mogao nesmetano da proekolovoznom trakom.

Pravnom analizom naprijed navedenog injeninog stanja, korisnik modula,treba odgovoriti na pitanja: ko su subjekti u ovom spornom pravnom odnosu, kodinjenice, da su tuioci pravni prednici (u vrijeme voenja parnice-pokojnog) .R. da je

prvotuena imalac motornog vozila (po osnovu mobilizacije istog),kojim je upravljaodrugotueni, da su u predmetnoj saobraajnoj nezgodi uestvovali pravni predniktuioca i drugotueni, te da je u momentu tetnog dogaaja drugotueni bio naizvrenju zadatka po nalogu prvotuene.

Kako su u sudskoj praksi zabiljeeni brojni sluajevi pokrenutih postupaka zanaknadu tete, a o teti ne moe biti rijei, bez uesnika u svakom tetnom dogaaju,

brojne su i sudske odluke iz oblasti odtetne odgovornosti.

2) Primjer koji slijedi, takoe e korisnika modula podstai na pravnu analizu-subjekata u spornom pravnom odnosu:

Tuiteljica G.S. u tubi zahtjevom trai da joj tuena R.S. naknadi tetu na imetrokova sahrane i za duevne bolove zbog smrti unuka, tuiteljici bliskog lica. Zaosnov tube navodi: da je majka pokojnog M.. umrla kada je on imao devet mjeseci

ivota i da nije bila u branoj zajednici sa njegovim ocem, da ga je tuiteljica othranila,izdravala i da je unuk ivio s njom u zajednikom domainstvu, kolovao se i odatle

zasnovao svoju branu zajednicu. Polazei od toga da je smrt unuka tuiteljice u vezi savrenjem slube, za to ga je angaovala tuena, trai da se tuena obavee na naknadu

tete na ime trokova sahrane u iznosu od 500 KM. i naknadu za duevne bolove zbogsmrti bliskog lica, u iznosu od 10.000,00 KM.

Tuena osporava osnov i visinu tubenog zahtjeva, a osporavanje temelji natvrdnji da tuiteljica ne spada u krug lica koja imaju pravo na naknadu traenih vidova

tete prema odredbi lana 193. i lana 201. Zakona o obligacionim odnosima.

Imajui u vidu prigovor tuene, da tuiteljica ne spada u krug lica koja, pododreenim, zakonom propisanim uslovima imaju pravo na naknadu traenih vidovatete, kao i injenice i dokaze na kojima tuiteljica temelji tubeni zahtjev, odlunainjenica za pravilnu primjenu materijalnog prava je-da li tuiteljica ima ovlatenja datrai naknadu predmetne tete od tuene, to daje odgovor na pitanje, njenogsubjektiviteta (stvarne-aktivne legitimacije), u ovom materijalno-pravnom odnosu.

3) I primjerinjeni

nog stanja koje slijedi, govori o ispunjenju ove pretpostavkeodgovornosti za tetu:

Tuitelji (roditelji, te braa i sestre) poginulog, zahtijevaju naknadu materijalnei nematerijalne tete prouzrokovane smru, njima bliskog lica. Za osnov potraivanjanavode, da je tuena odgovorna po principu objektivne odgovornosti, kao vlasnikodnosno imalac motornog vozila i da je po tom osnovu pasivno legitimisana u ovoj

pravnoj stvari.

Tuena istie, da je kao subjekt obaveze netano oznaena i da se zbog toga radio neizvrivoj obavezi, da je za nastalu tetu iskljuivo odgovoran J.N. koji jeupravljajui vozilom tuene skrivio nezgodukoja je imala za posljedicu smrtmld.A.A.

sina i brata tuitelja, te da tuena nije pasivno legitimisana u ovom sporu.

8/13/2019 Modul_7_GO

13/101

NAKNADA TETE 10

4) Iz hipotetikog sluaja, koji slijedi, takoe treba procijeniti ko su uesnici spornogpravnog odnosa:

Tuioci su lanovi ueg porodinog domainsta (supruga i djeca) M.M.koji jepreminuo zbog smrtonosnih povreda zadobijenih na radu kod poslodavca. Pravniprednik tuioca M.M. je za ivota pokrenuo parnicu protiv poslodavca, radi naknadematerijalne tete, na ime izgubljene zarade prouzrokovane nezakonitim prestankomradnog odnosa i naknade nematerijalne tete za duevne bolove zbog povrede pravalinosti. Nakon smrti M.M. koja je nastupila u toku trajanja ove parnice, tuioc, kaonjegovi nasljednici, preuzeli su voenje parnice u ovoj pravnoj stvari. Zahtjevom trae,da im tueni naknadi materijalnu tetu u iznosu od 5.000,00 KM na ime izgubljene

zarade zbog nezakonitog prestanka radnog odnosa njihovog pravnog prednika inematrijalnu tetu u iznosu od 10.000,00 KM, zbog povrede prava linosti, koje vidove

tete je za ivota traio, njihov pravni prednik..

Tueni je osporio osnov potraivanja tuioca, istiui prigovor nedostatka aktivne

legitimacije na strani tuioca i nedostatak pasivne legitimacije na strani tuenog, priemu tueni navodi, da se smru pravnog prednika tuioca, gase kako ovlaenjatuioca na podnoenje zahtjeva, tako i obaveza tuenog za naknadu traenih vidova

tete.

Na osnovu prednje navedenih injeninih navoda ovog hipotetikog sluaja,korisnik modula treba procijeniti: da li su tuioci, koji su pravni nasljednici M.M.aktivno, a tueni, pasivno legitimisani u ovoj parnici, kada je rije o zahtjevu zanaknadu materijalne i nematerijalne tete, koju je traio i njihov pravni prednikodnosno, da li tuioci i tueni, kraj naprijed navedenog stanja stvari, imaju statussubjekata u spornom obligaciono pravnom odnosu i u kom obimu potraivanja.

5) Sluaj injeninog stanja primjer, za ispunjenje pretpostavke odgovornostiza tetu definisane kao subjekti obligaciono - pravnog odnosa.

Tuitelj zahtjeva naknadu tete zbog pomora ribe u rijeci S. i jezeru M. do kojeguginua je, prema navodima tuioca dolo prilikom proloma oblaka u mjestu V. kada suoborinske vode poplavile nezatiene bazene tuenog i izbacile otpadne materije sa

farme koje su se prema tvrdnji tuitelja, isunim koritom potoka ulile u rijeku S.

Tueni spori osnov potraivanja istiui, da niim nije doprinio uginuu ribetuitelja.

Obligacioni odnos predstavlja takav pravni odnos u kome, jednom subjektu

(povjeriocu) pripada ovlatenje da zahtijeva od drugog subjekta (dunika), da netouini ili da se uzdri od neega, na to je dunik ovlaten da uini. Dakle, povjerilac jelice koje u svoje ime, odnosno u ije ime se trai pruanje pravne zatite odreenogsadraja-sadraja, naknade tete, a dunik je lice protiv koga je upravljen zahtjev za

pruanje pravne zatite sadraja, naknade tete. Zakon o obligacionim odnosima nesadri u posebnoj zakonskoj odredbi definiciju pojma povjerilac i dunik, kao todrugi zakoni, npr: Zakon o izvrnom postupku, sadri poseban lan kojim su definisaniizrazi trailac izvrenja i izvrenik. Povjerilac i dunik, kao pravni instituti i kaosubjekti obligacionog prava, sadrani su u pojedinim odredbama Zakona oobligacionim odnosima, a iz definicije obligacionog odnosa proizlazi da su subjekti

pravnog odnosa iz koga se sastoiji obligacija: povjerilac i dunik. Potraivanje koje

proistie iz obligacije, predstavlja subjektivno pravo povjerioca prema duniku.

8/13/2019 Modul_7_GO

14/101

NAKNADA TETE 11

Lice odgovorno za tetu je ono lice, koje je duno naknaditi prouzrokovanu tetu (tomoe biti lice koje je tetu uinilo, kao i lice koje je bilo duno da tetu sprijei), aoteeno lice je ono lice, kome je teta nanesena. tetnik je najee ono lice, koje je

prouzrokovalo samu tetu. To nije uvijek sluaj, jer su brojni sluajevi u kojim, odtetno

odgovorno lice nije ono lice koje je poinilo tetnu radnju, vedrugo lice koje se nalaziu izvjesnom odnosu prema licu koje je poinilo tetnu radnju i o kojima je on duan dase stara, (npr. sluaj iz lana 165. Zakona o obligacionim odnosima, kojim je propisanaodgovornost roditelja za tetu koju njihovo dijete uzrokuje drugom licu), u kom sluajutetnik i odgovorno lice su, ne samo terminoloki razliita lica vei sutinski, jer je u

pomenutom sluaju tetnik u uem smislu rijei, kao lice koje je tetu neposrednoprouzrokovalo- dijete, a odtetno odgovorno lice za predmetnu tetu je roditelj dijeteta,kakav sluaj moe biti i kod tete koja potie od opasne stvari ili opasne djelatnosti.

Odgovorno lice moa biti fiziko ili pravno lice, ili vie lica kao sauesnika uizvrenju tetne radnje. Postupak sauesnika moe proistei iz jedinstvene tetne radnje,

moe se zasnivati na obligaciji, kao i kad teta nastane iz dogaaja koji nije jedinstvenza vie uesnika, u kom sluaju je rijeo tzv. nepravoj zajednici u kojoj nema uea

uesnika, vese radi o sasvim samostalnom radu svakog od njih.

Slijedi pravno obrazloenje iz sudskih odluka donesenih na osnovu injeninogstanja na koje je ukazano pod takom 1). u uvodu ovog ovog odjeljka:

Iz provedenih dokaza proizlazi, da je vozilo kojim je upravljao drugotueni,bilo mobilisano od strane i za potrebe prvotuene i da je drugotueni prilikomobavljanja zadatka po nalogu svog nadreenog, skrivio predmetnu saobraajnunezgodu, emu nije (ni djelimino) doprinio pravni prednik tuitelja. Stoga je po ocjeniovoga suda, saglasno odredbi lana 173. i lana 174. Zakona o obligacionim odnosima,

prvotuena odgovorna kao imalac stvari tj. putnikog vozila koje u opisanojsaobraajnoj situaciji ima svojstva opasne stvari, te lana 121. Zakona o vojsci, prema

kojoj odredbi ova tuena odgovara za tetu priinjenu treim licima, koju vojno liceuini u vezi sa vrenjem vojne slube.

Nasuprot navedenom, zahtjev tuilaca u odnosu na drugotuenog, je neosnovan.Ovo iz razloga, to je tetna radnja od strane drugotuenog (saobraajna nezgoda)izvrena na radu i u okviru funkcije koje su mu povjerene. Opte pretpostavkeodgovornosti za drugoga su: nedoputenost, uzrona veza i teta, pa kako u konkretnom

sluaju postoje naprijed navedene pretpostavke, jer je nedoputenom i nezakonitom(suprotno odredbama zakona o osnovama bezbijednosti saobraaja na putevima)radnjom drugotuenog uzrokovana nezgoda, kojom prilikom je priinjena teta navozilu prednika tuilaca, to analognom primjenom odredbe lana 170. i lana 171.

Zakona o obligacionim odnosima, za predmetnu tetu odgovara prvotuena, ijipripadnik je bio drugotueni, kao da je tetnu radnju sama uinila, zbog ega jeprimjenom istih zakonskih odredbi, zahtjev tuilaca u odnosu na drugotuenog odbijenkao neosnovane (Iz neobjavljene presude Osnovnog suda u Banja Luci broj P-1244/93od 21.8.1997. godine).

Slijedi pravno obrazloenje iz sudske odluke, zasnovano na naprijed navedenominjeninom stanju iz take 2). koje opisuje okolnosti konkretnog sluaja odlune za

pravilno presuenje o zahtjevu tuiteljice za naknadu tete, prouzrokovane smrunjenog unuka:

8/13/2019 Modul_7_GO

15/101

NAKNADA TETE 12

Tuiteljica je, usljed smrti svoje kerke bila prinuena da preuzme svu briguoko unuka, to je, s obzirom na uzrast djeteta i okolnosti u kojima je dijete ostalo bezmajke, bilo prirodno i logino, sasvim sigurno je, da je tuiteljica bila emotivno vezana

za poginulog. Smrt, nuno znai duevnu bol za lica koja su voljela umrlog. Takve

afekcije su najee meu srodnicima, ali one ne pretpostavljaju nuno odnos srodnika.Okolnost o kojoj se mora voditi rauna prilikom utvrivanja obima pretrpljenenematerijalne tete jeste-stepen ivotne zajednice i odnos u toj zajednici. Kako jetuiteljica odnjegovala poginulog unuka kao svoje dijete, njegovom smru trpi duebnebolove, a ta trpljenja su, s obzirom na navedeno, daleko vea, nego to bi bila u sluajuda je poginuli odrastao sa svojom majkom u uoj porodici i da je imao uzajamnaosjeanja sa lanovima te porodice.Tuiteljica je sa unukom ivjela u zajednikomdomainstvu, pod istim krovom, usljed ega se nalazila s njim u raznovrsnim ivotnimodnosima, koji su dui vremenski period predstavljali sastavni dio njihovog zajednikog

ivota i formirali njihove navike. Otuda, zbog takvih njihovih ivotnih odnosa, smrt M..je sasvim sigurno uzrokovala nematerijalnu tetu koja se manifestovala u vidu duevnih

bolova tuiteljice, zbog izgubljenog bliskog srodnika.Iz navedenih razloga, tuiteljica (baka poginulog), ima pravo na naknadu

traenih vidova tete, iako baka ne spada u krug lica iz odredbe lana 201. Zakona oobligacionim odnosima, ovlatenih na naknadu tete zbog smrti bliskog lica, jer je sa

poginulim ivjela u zajednici ivota slinoj zajednici izmeu roditelja i djece, pa setakva zajednica moe upodobiti sa tim licem, zbog ega mu pripada pravina naknada

za duevne bolove zbog smrti bliskog lica. Naknada na ime trokova sahrane,nadoknauje se prema propisu lana 193. Zakona o obligacionim odnosima, za iju

primjenu su u konkretnom sluaju ispunjeni zakonom propisani uslov. (Iz obrazloenjapresude Okrunog suda u Banjaluci br. G-106/00 od 3.4.2000.godine).

Pravno obrazloenje za opis injeninog stanja iz take 3) ovog odjelka, nazvane subjekti obligaciono-pravnog odnosa:

Ne moe se prihvatiti prigovor da je tuena kao subjekt obaveze netanooznaen i da je zbog toga prvostepena presuda neizvriva.Ovo stoga, to je u ovoj

parnici kao tuena oznaena BiH-F.BiH. M.O. ime je tuena kao pravna osoba isubjekt obaveze dovoljno i jasno odreena. Tano je, jer je to utvreno u krivinompostupku, da je J.N. upravljajui motornim vozilom skrivio saobraajnu nezgocukoja jeimala za posljedicu smrt mld A.A. sina odnosno brata tuitelja. Meutim, radi se ovojnom motornom vozilu, iji je vlasnik odnosno imalac tuena, pa tuena odgovara za

tetu od ove opasne stvari po principu o0bjektivne odgovornosti na osnovu odredbi lan

173. i174. ZOO, a kako se vozamotornog vozila tuene u smislu odredbe lana 177.ZOO ne smatra treim licem, to se ni tuena kao imalac opasne stvari ne moeosloboditi od odgovornostini potpuno ni djelimino, bez obzira na postojnje subjektivneodgovornosti vozaamotornog vozila. Zato je pravilna i ocjena prvostepenog suda da jeneosnovan istaknuti prigovor tuene da ona nije pasivno legitimisana u ovoj pravnoj

stvari. (Iz obrazloenja presude Kantonalnog suda u Tuzli broj G-330/01 od23.04.2001 godine).

I najzad pravno obrazloenje za 5) primjer prednje navedenog injeninogstanja, u pogledu ispunjenja ove pretpostavke odtetne odgovornosti:

Prema odedbi l.154 st. 1 ZOO ko drugome prouzrokuje tetu duan naknaditi

je, ukoliko ne dokae da je teta nastala bez njegove krivice. Da bi neko odgovarao za

8/13/2019 Modul_7_GO

16/101

NAKNADA TETE 13

tetu potrebno je, dakle, uz oteenog tetu radnju i posljedice utvrditi i ko je tetnik, atuitelj u ovoj parnici nije uspio dokazati da je to tueni. (Iz obrazloenja presudeVrhovnog suda Federacije BiH Rev.273/02 od 29.6.2004.godine).

Za odreivanje odgovornog lica, kao subjekta u obligaciono-pravnom odnosu(nezavisno od toga da li se radi o pravnim ili fizikim licima), kod pojedinih vrstaodtetne odgovornosti, za postojanje odtetne odgovornosti, neophodno je posjedovanjeodreenih svojstava (npr. deliktna sposobnost), dok oteeno lice moe biti svakisubjekt (fiziko ili pravno lice) ili drugi oblik organizovanja, za to im nisu potrebnaposebna svojstva, osim da im status oteenog lica pripada prema pravilima odtetnog

prava.

1.2 tetna radnja

tetna radnja u irem smislu rijei podrazumjeva postupanje ovjeka koje semanifestuje u obliku tetne radnje i dogaaj koji je izvan postupanja ovjeka i koji semoe pripisati odreenim svojstvima stvari ili djelatnosti.

Iz injeninih navoda tube i odgovora na tubu, koji slijede, korisnikpodmodula treba prepoznati tetnu radnju, kao elemenat odtetne odovornosti:

Tuioci su supruga i djeca S.M.koji je preminuo od smrtonosnih povreda kojemu je, prema navodima tuioca, nanio tueni, C.D. upotrebom vatrenog oruja. Istiuda je tueni, kritinog dana, prvo verbalno napao njihovog pravnog prednika ispred

seoske prodavnice, a zatim da ga je fiziki napao i da mu je tom prilikom naniosmrtonosne povrede iz vatrenog oruja, a da mu za takvo ponaanje pokojni S.M. nijedao nikakvog povoda, te da je tueni pravosnanom presudom krivinog suda O.S. u

B.L.oglaen krivim za krivino djelo-ubistva, iz kog osnova se zahtijeva naknada tete uovoj parnici. Trae, da sud utvrdi odgovornost tuenog za predmetni tetni dogaaj, poosnovu krivice i da ga obavee da tuiocima naknadi tetu na ime trokova sahrane uiznosu od 2.7000,00 KM i za duevne bolove zbog smrti S:M., njima bliskog lica uiznosu od po 7.000,00 KM svakom od njih sa zakonskom zateznom kamatom, poev od

presuenja pa do isplate.

Tueni osporava tubeni zahtjev, istiui prigovor podijeljene odgovornostipravnog prednika tuioca, te da tuiocima ne pripada pravo na naknadu traenih vidovetete, s obzirom da-prema navodima tuenog, pravni prednik tuioca, nije ivio sa

tuiocima u ekonoskoj ni porodinoj zajednici unazad osam godina prije njegove smrti.Kada se ima u vidu da se ova zakonska pretpostavka odtetne odgovornosti u

Zakonu o obligacionim odnosima obrauje u okviru Odjeljka 2. tog zakona kojim jeureeno pitanje uzrokovanja tete proizlazi da je ustvari tetna radnja uzronik tete,a da pitanje odtetne odgovornosti tetnika zavisi od ispunjenja, pored ove pretpostavke-i drugih pretpostavki odtetne odgovornosti. Daljom analizom samog pojma tetnaradnja slijedi zakljuak, da tetna radnja predstavlja faktiku radnju koja, sobzirom nasvoju tetnost, (protivpravost) ima za posljedicu tetu koja se moe manifestovati uraznim vidovima materijalne i nematerijalne tete, za iju nadknadu je neophodnoutvrenje ispunjenja uslova odtetne odgovornosti. O ovom obliku tetne radnje, u vidu

faktike radnje, koja za posljedicu moe imati umanjenje neije imovine ili spreavanje

8/13/2019 Modul_7_GO

17/101

NAKNADA TETE 14

poveanja imovine, moe biti govora kada je rijeo aktivnoj tetnoj radnji preduzetoj uvidu injenja- koje joj daje pravni karakter aktivne radnje.

tetna radnja moe biti i u vidu neinjenja , odnosno pasivnog postupanjatetnika (misli se na tetnika u irem smislu rijei). Ovaj oblik tetne radnje, kojukarakterie proputanje-neinjenje to terminoloki znai nepostupanje, a saaspekta odtetne odgovornosti znai postupanje u vidu proputanja odnosnoneinjenja. Iako u vidu proputanja odnosno neinjenja, to ovakvu tetnu radnju ini

pasivnom, i ova, pasivna tetna radnja predstavlja takoe faktiko stanje kojekarakterie pasivno postupanje tetnika, koje za posljedicu ima tetu manifestovanu unekim od njenih vidova, koja se naknauje prema pravilima o odtetnoj odgovornosti.

Primjer tetne radnje u vidu neinjenja, slijedi iz slijedeeg hipotetikog sluaja:

Odlukom Komisije za stambene odnose poslodavac je, povodom zahtjevaradnika odluio da radniku isplauje na ime naknade za stanarinu iznos od po100.00KM mjeseno iz sredstava naplaenih u stambeni fond poslodavca, poev oddana donoenja odluke, pa sve dok se ne izmijenu okolnosti. Ova odluka poslodavca,

potvrena je u drugostepenom postupku povodom prigovora direktora preduzeaizjavljenom protiv iste, tako da je navedena odluka postala konana, a zatim i

pravosnana, jer nije osporena pred sudom. Kako i pored navedenih odlukaposlodavac, ne vri isplatu odobrenih novanih sredstava, radnik je podnio tubu protivposlodavca kojom zahtijeva da sud obavee poslodavca na izvrenje odluke, isplatommu odobrenih novanih sredstava u traenom i odobrenom mjesenom iznosu od po100,00 KM poev od dana donoenja odluke, pa dok se ne izmijenu okolnosti.

Analizom injenica iz opisanog hipotetikog sluaja, ukazuju se spornim,slijedea pitanja: koja je pravna kvalifikacija spornog materijalno-pravnog odnosa

izmeu poslodavca i radnika, kod injenice da konana i pravosnana odlukaposlodavca, predstavlja pravnu fikciju njene zakonitosti, da i pored stvorene obavezeposlodavac istu ne izvrava, kako okarakterisati opisano ponaanje poslodavca (aktivnoili pasivno), u kojem dijelu je ono aktivno, a u kojem pasivno, te koje je od navedenadva postupanja poslodavca od pravnog znaaja za odluku o predmetu spora.

Navedeni primjer je jednostavan primjer prouzrokovanja tete pasivnimponaanjem poslodavca. Sporni materijalno pravni odnos subjekata ove obligacije,karakterie teta, koju radnik trpi proputanjem, odnosno nepostupanjem poslodavca,

prema odluci o odobravanju sredstava. Aktivno postupanje poslodavca, u konkretnomsluaju, manifestuje se radnjama preduzetim u postupku donoenja konane i

pravosnane odluke kojom su sredstva odobrena radniku. Pasivno ponaanje poslodavcakoje, za pravnu kvalifikaciju predmetnog spornog odnosa, ima znaaj postupanjasastoji se u proputanju poslodavca da izvrava svoju odluku i da u skladu sa istom,radniku isplauje odobreni iznos novanih sredstava, jer se poslodavac ne moe vie

pozivati na nezakonitost navedene odluke, koja je konana i pravosnana, topredstavlja pravnu prezumciju njene zakonitosti. Navedeno postupanje poslodavca, zaposljedicu ima tetu koju trpi radnik, koja se sastoji u umanjenju imovine , jer naknaduza stanarinu mora obezbijediti iz drugih izvora finansiranja (obina teta). U navedenomhipotetikom sluaju, pored tete, sadrane su i druge pretpostavke odtetneodgovornosti: subjekti obligacionog odnosa (radnik i poslodavac), tetna radnja(nepostupanje poslodavca, ne-vrenje isplate), protivpravnost (postupanje poslodavca

protivno konanoj i pravosnanoj odluci), uzrona veza izmeu tetne radnje i

8/13/2019 Modul_7_GO

18/101

NAKNADA TETE 15

posljedice koja se manifesruje u vidu materijalne tete, te odgovornost poslodavca poosnovu krivice.

Prema tome, tetna radnja, bilo da je rije o aktivnoj ili pasivnoj radnji,predstavlja faktiku injenicu, postupanje u vidu injenja ili proputanja odnosnoneinjenja, koja se manifestuje tako da za posljedicu ima umanjenje neije imovine ilispreavanje njenog poveanja. U komentaru Zakona o obveznim (obligacionim)odnosima Dr. Borislav Vizner, Zagreb 1978 godina, strana 619-620 u pogledu ovog

pojma, navedeno je, da se pod pojmom Uzrokovanje tete podrazumijeva: takvofaktiko uzrokovanje tete drugome koje pravni poredak, pravo u objektivnom smislusadrano u Zakonu o obveznim odnosima, osuuje kao nedoputeno i zbog toga na tuinjenicu nadovezuje nastanak i postojanje obveznopravnog odnosa odgovornosti zauzrokovanu tetu, po kojem odnosu je dunik-tetnik duan a vjerovnik-oteenikovlaten da se faktino uzrokovana teta nadoknadi. Prema komentaru istog autora:Proizlazi-da se ovako shvaeno uzrokovanje tete kao izvor obveznopravnih odnosa

sastoji iz dva elementa, iz dva dijela: prvog, koji se odnosi na faktiku

injenicuuzrokovanja tete drugome, i drugog- koji se odnosi na odgovornost za uzrokovanu

tetu kao pravno relevantnu injenicu iz koje nastaje obveznopravni odnos dunosti iprava na njezinu naknadu. Sve ovo potvruje naprijed navedeni zakljuak, da je tetnaradnja uzronik tete, to znai da je tetna radnja primarnog karaktera u odnosu naodgovornost, koja je sekundarnog karaktera, jer bez tetne radnje ne moe biti rijei ni oodtetnoj odgovornosti.

tetna radnja moe se manifestovati kao graanski delikt, ili u vidu povrede, vezasnovanog obligacionog odnosa.

tetna radnja kao graanski delikt, predstavlja takvo postupanje, koje je protivno

naelu zabrane prouzrokovanja tete iz

lana 16. Zakona o obligacionim odnosima,kojom je izreena dunost svakoga da se uzdri od postupka kojim se drugome moe

prouzrokovati teta. Takvim postupanjem tetnika (u vidu graanskog delikta), nastaje stvara se obligaciono pravni odnos izmeu tetnika i oteenog, koji predstavlja izvorobligacije u kojoj je oteeni ovlatenik prava da zahtijeva odgovornost tetnika zagraanski delikt koji se manifestovao u vidu tete, a tetnik je obveznik koji je, ako seutvrdi njegova odtetna odgovornost , duan da iz tog, novo-zasnovanog graanskog,materijalno -pravnog odnosa, snosi odgovornost za tetu.

tetna radnja u vidu povrede obligacionog odnosa (koji moe biti zasnovan naosnovu ugovora ili na drugi zakonom propisani nain), podrazumijeva takvu injeninui pravnu situaciju u kojoj je prije postupanja tetnika definisanog kao teta vebiozasnovan obligaciono-pravni odnos izmeu tetnika i oteenog i koji je tom odreenomtetnom radnjom povrijeen, tako da ta povreda - ranije zasnovanog obligaciono-

pravnog odnosa, predstavlja izvor nove obligacije. Tako nastala obligacija, pretstavljaustvari novu obligaciju, u odnosu na ranije zasnovanu i tetnom radnjom povrijeenuobligaciju, to ovaj izvor obligacije, razlikuje od izvora obligacije nastalog tetnomradnjom u vidu graanskog delikta, gdje prije nastupanja graanskog delikta tetnik ioteeni nisu bili ni u kakvom obligaciono-pravnom odnosu. U sluaju izvora obligacijegraanskim deliktom, ulogu stranaka u konkretnom obligaciono pravnom odnosu(povjerioca i dunika) opredjeljuje predmetni graanski delikt, koji nadalje opredjeljujeulogu stranaka u postupku ostvarivanja prava po osnovu odtetne odgovornosti (kao

tuioca i tuenog), dok je u sluaju izvora obligacije povredom obligacionog odnosa,

8/13/2019 Modul_7_GO

19/101

NAKNADA TETE 16

uloga stranaka u predmetnom materijalno pravnom odnosu, opredijeljena ranijezasnovanom obligacijom, koja opredjeljuje ulogu stranaka i u eventualnom sudskom

postupku.

Kao to je naprijed reeno, tetna radnja moe biti aktivna, to znai u vidu injenjaili preduzimanje neke aktivnosti (npr. ako neko lice bez pravnog osnova posijee vonastabla oteenom, ili mu udarcem tupim predmetom nanese tijelesne povrede i na tajnain povrijedi tjelesni integritet oteenog).

Slijedi primjer (aktivne tetne radnje) iz sudske prakse, zasnovan na prednjenavedenom injeninom stanju:

Jedna od optih pravnih pretpostavki za odgovornost za tetu po osnovukrivice iz lana 154 sta1. ZOO. je- tetna radnja. Kada se govori o tetnoj radnji misli

se uvijek na odreeno ponaanje ovjeka, mada uzrok teti moe biti i opasna stvar iopasna djelatnost. Postupanje pravnog prednika tuioca, na nain to se: po izlasku iz

seoske prodavnice, pred kojom se nalazio tueni, uputio prema svom traktoru, sjeo i istiupalio namjeravajui da traktorom nastavi put do odredita, moe se okarakterisati-uobiajenim ponaanjem. Nasuprot uobiajenog ponaanja pravnog prednika tuioca,tueni: prati poginulog do-u blizini zaustavljenog traktora, trai od njega da ugasitraktor i zapoinje verbalnu prepirku, a na uzvraenu mu verbalnu prepirku, tuenireaguje neadekvatno, nesrazmjerno uzvraenoj verbalnoj prepirki vatrenim orujemiz kojeg je pravni prednik tuioca zadobio smrtonosne povrede,za to se ne moe rei,da je razumno, uobiajeno ponaane. Stoga je prigovor tuenog o podijeljenojodgovornosti i o doprinosu pokojnog S.M. predmetnom tetnom ogaaju, bez osnova.Takav nain gubitka ivota uzrokuje duevne patnje i u sluaju kada odnosi u porodicinisu sa jakim emotivnim vezama, jer i slabije emotivne veze ne znae ravnodunost

bliskih srodnika, kada je u pitanju ovakav nain gubitka ivota i ta

injenica moe bitiod pravnog znaaja samo pri odmjeravanju visine naknade nenaterijalne tete, dok se

ne moe prihvatiti tvrdnja tuenog, da s obzirom na navedeno, tuiocima ne pripadapravo na naknadu ovog oblika tete. (Iz neobjavljene presude Okrunog suda u BanjaLuci broj G- 2210/01 od 25.06.2004.godine).

tetna radnja moe biti i uvidu pasivnog ponaana, neinjenja, proputanja izvrenjaneke radnje, kao npr. kad preduzee za proizvodnju vode, suprotno odluci nadlenogdravnog organa o privremenoj zabrani upotrebi vode za pie zbog biolokeneispravnosti vode, nastavi sa isporukom vode korisnicima, a da prije toga ne otkloninedostatke u pogledu kvaliteta vode, pa uslijed toga nastupi epidemija trovanja vodom,

preduzee za proizvodnju vode je propustilo da u okviru zakonom propisane obaveze-davri proizvodnju i prodaju bioloki ispavne vode, zbog ega, u sluaju ispunjenja idrugih pretpostavki odtetne odgovornosti, odgovorno je za tetu licima koja suzadobila trovanje koritenjem bioloki neispravne vode.

Kao primjer prouzrokovanja tete pasivnim ponaanjem tetnika moe se uzeti islijedei hipotetiki sluaj: kada posebnim zakonom odreena organizacija zaodravanje puteva propusti da, prema pravilima o bezbjednosti saobraaja obiljeiupozorenje o izvoenju radova na putu, pa imalac motornog vozila usljed takvog

proputanja, kreui se po kolovozu propisanom brzinom, nailazei na rupu na putu,koja je posledica izvoenja radova na putu, odteti motorno vozilo, organizacija zaodravanje puteva je odgovorna za tetnu radnju koja se sastoji u proputanju pravilnog

obiljeavanja upozorenja o izvoenju radova na putu, kako bi imalac vozila prilagodio

8/13/2019 Modul_7_GO

20/101

NAKNADA TETE 17

vonju uslovima puta i saobraajnoj situaciji, ukoliko je teta na motornom voziluprouzrokovana oteenjima puta (u vidu rupe na putu) i ukoliko teta (potpuna ilidjelimina) ne potie iz nekog drugog uzroka.

Tako, Komunalna organizacija koja se ugovorom obavezala da a obavljati zimskoodravanja javnih povrina i ulica, u sluaju neizvravanja ugovorom preuzete obaveze,odgovara za tetu koju pretrpi neko lice usljed povrede izazvane okliznuem nazaleenoj povrini u blizini zgrada organa lokalne zajednice, poto je proputanjemradnje ienja, na ije se vrenje ugovorom obavezala, uzrokovala tjelesno

povreivanje tog lica, ukoliko prouzrokovana teta, makar i djelimino, ne potieeventualno iz drugog uzroka.

1.3 Protivpravnost tetne radnje

Protivpravnost tetne radnje, kao pravni institut koji definie jedan od elemenataodtetne odgovornosti, po svom sadraju i smislu oznaava, radnju koja je protivnanormama pozitivnog prava, to takvu radnju ini nedoputenom i to, u sluajuispunjenja i drugih, zakonom propisanih elemenata, dovodi do odtetne odgovornostitetnika.

1) Iz nie navedenog injeninog stanja, slijedi primjer za prepoznavanje idefinisanje ovog pojma:

Tuiteljica tvrdi da je nematerijalnu tetu, za koju zahtijeva plaanje naknade,pretrpjela zbog donoenja nezakonitog akta tuenika, o prestanku njezinog radnogodnosa, kao dogaaja koji je kod tuiteljuice izazvao stres, ije su posljedice psihike

smetnje, koje su, prema navodima tuiteljice utjecale da je opa ivotna aktivnost kodtuiteljice smanjena za 20%.

Tueni osporava injenine navode tube i tubeni zahtjev istiui da u konkretnomsluaju nije nastupila pravnorelevantna situacija kakvu ima u vidu odredba lana 200.Zakona o obligacionim odnosima, koja bi opravdavala dosuivanje pravine novanenaknade, odnosno da je do umanjenja ope ivotne aktivnosti i u vezi s tim trpljenjebolova i straha, dolo usljed naruenja zdravlja tuiteljice, koje je evidentiranoznatno

prije donoenja spornog akta tuenog.

Analizom navedenog injeninog stanja i njegovom ocjenom u svjetlu odredabamaterijalnog prava, korisnik ovog podmodula treba procijeniti koja je odlunainjenica, od koje zavisi osnovanost potraivanja tuiteljice, iz osnova predmetnogivotnog dogaaja. Kod odgovora na ovo pitanje potrebno je poi od nesporne injeniceda je tueni donio akt o prestanko radnog odnosa tuiteljici i da je ivotna aktivnosttuiteljice u vrijeme odluivanja o tubenom zahtjevu bila umanjeno za 25%. Poredovih nesposnih injenica, treba dati odgovor i na pitanje da li u radnjama tuenog,koje se sastoje u donoenju akta o prestanku radnog odnosa tuiteljici, ima elemenata

protivpravnosti, a stim u vezi i pravno procijeniti pravni znaaj radnje tuenogmanifestovane u donoenju navedenog akta i povezanosti te radnje i tetne posljedice,koja je manifestovana u vidu nematerijalne tete, ija se naknada trai u ovoj parnici.

Kada se ima u vidu, da je tueni akt o prestanku radnog odnosa tuiteljici donio u

okviru ovlatenja datih mu internim aktima i Zakonom, to u radnjama koje se sastoje u

8/13/2019 Modul_7_GO

21/101

NAKNADA TETE 18

donoenju navedenog akta, nema protivpravnosti, koja bi predstavljala pretpostavkuodtetne odgovornosti. Meutim, kada je rije o stresu, ije su posljedice psihikesmetnje, kao osnovu potraivanja tuiteljice, radi pravilnog definisanja ovog pojmavalja ukazati, samo primjera radi (mada je to irelevantno kod pravnog shvatanja u

pogledu ne-protivpravnosti radnje donoenja akt tuenog), za postojanje odtetneodgovornosti (pod pretpostavkom da u radnjama donoenja akta o prestanku radnogodnosa tuiteljici ima elemenata protivpravnosti), neophodno je utvrditi da li su duevni

bolovi i strah, kao posljedica stresa, neposredno uzrokovani donoenjem akta oprestanku radnog odnosa, odnosno da li su oni njihova direkta posljedica.

Zakon o obligacionim odnosima ne predvia izriito protivpravnost kao jednu odpretpostavki odtetne odgovornosti, mada postoje odredbe o ovom pojmu u odredbamaistog zakona, kojim se za odgovornost za tetu trai i da ponaanje uinioca bude

protivpravno, to ini dovoljan pravni osnov za ovu prepostavku odtetne odgovornosti.Pojam protivpravnosti u irem smislu rijei znai, da je za odgovornost za

prouzrokovanu tetu radnjom ili proputanjem tetnika potrebno, da je ta radnjaodnosno proputanje, kojim je prouzrokovana teta protivpravno nedoputeno.Protivpravna je, svaka radnja ili proputanje, kojim je prouzrokovana teta, ako je taradnja ili proputanje protivno normama objektivnog prava, kojim se tite odreenasubjektivna prava nekog lica. Tek povredom subjektivnog prava oteenog nastaje teta,koju treba naknaditi.

2) Protivpravnost, kao pretpostavka odgovornosti za tetu, proizlazi iz nienavedenog injeninog stanja:

Predmet spora je zahtjev kojim tuioci trae naknadu materijalne inematerijalne tete prouzrokovane smru, njima bliskog lica. Za osnov tube navode, da

je tueni odgovoran po osnovu krivice za predmetni tetni dogaaj do koga je doloizvrenjem krivinog djela-ubistva, za to je pravosnanom presudom oglaen krivim i

za to mu je izreena krivina sankcija. Navode da je ovakvim-protivpravnimponaanjem tuenog tuiocima prouzrokovana teta u vidu duevnih bolova i u vidutrokova sahrane, iju naknadu trae u ovoj parnici.

Tueni se brani od odgovornosti za naknadu traenih vidova tete istiui: da jepravni prednik tuioca uzrokovao konkretni tetni dogaaj svojim ponaanjem tako, totuenom nije isplatio radove na izgradnji objekta izvedene prije par godina i pored toga

to je tueni to od pravnog prednika tuioca u vie navrata traio, da mu je, umjestoisplate slao prijetee poruke, te da mu je u verbalnom konfliktu uputio uvjreujue rijei(psovke) da je upravo on zapoeo verbalni konflikt. Kod ovakvog stanja stvari, predlaeda se zahtjev odvije kao neosnovan.

Protivpravnost ponaanja ima pravnog znaaja za odreenu obligaciju samo akotakvim ponaanjem drugome prouzrokovana teta. Protivpravnost tetne radnje postojionda, kada se krenjem nekog pravila objektivnog prava ili pravno zatienog interesa

povrijedi neko subjektivno pravo, kao pravno zatieno dobro nekog lica.

Kod graanske odgovornosti za prouzrokovanu tetu tetniku se (misli se na tetnikau irem smislu te rijei, kao odgovorno lice) izrie graanska sankcija, koja se sastojiu obavezi tetnika na naknadu tete u jednom od vidova naknade tete.

tetna radnja je protivpravna sa aspekta graanske odgovornosti samo, ako je

njome prouzrokovana teta. To znai da ako se tetna posljedica povodom postupanja

8/13/2019 Modul_7_GO

22/101

NAKNADA TETE 19

tetnika (injenja ili neinjenja ) nije manifestovalo u vidu tete, to ponaanje, iakoprotivpravno, ne dovodi do odtetne odgovornosti tetnika. Takvo postupanje tetnikamoe imati elemente neke druge odgovornosti (npr. prekrajne ili krivinopravneodgovornosti), a da pri tom, zbog nedostatka elementa zvanog teta nema elemente

odtetne odgovornosti, kakav je stav u pogledu navedenog izraen u odluci VSH, G-1503/76 od 25.5.1976. godine objavljenoj u Zborniku radova Odgovornost za tetuSaveza drutva pravnika Hrvatske : okolnost da se u automobilu vozio vei broj osobanego to je propisano, moe utjecati na odtetnu odgovornost samo ako je u uzronojvezi s nastankom tetnog dogaaja. U istm Zborniku objavljena je odluka Vieg suda

Novi Sad, G-2991/81 SP4/82-37, prema kojoj, naprije navedeno pravilo vrijedi i zasluaj da je automobilom upravljao voza pod utjecajem alkohola. U oba navedenasluaja povrede propisa o bezbijednosti saobraaja na putevima (koje se sastoje u vonjiveeg, od zakonom dozvoljenog broja lica u vozilu i u upravljanju vozilom ualkoholisanom stanju), to predstavlja povredu zakonom propisane norme o osnovama

bezbijednosti saobraaja na putevima, mogu imati pravnog znaaja na odtetnu

odgovornost tetnika, samo ako su navedene povrede propisa o bezbijednosti saobraajana putevima u uzronoj vezi sa prouzrokovanom tetetom. Nasuprot tome, ta ista

postupanja, u svakom sluaju i bezuslovno predstavljaju povrede koje imaju elementeneke druge odgovornosti (prekrajne ili krivine odgovornosti, zavisno od pravnekvalifikacije povrede propisa o bezbijednosti saobraaja na putevima, kojim je ureenoponaanje uesnika u saobraaju i kojim je sankcionisano svako postupanje, koje jesuprotno normama tog propisa.

Odgovor na pitanje, koje ponaanje tetnika ima elemente protivpravnosti, zavisi odpravilne interpretacije pravne norme, a za zakljuak o tome da li je odreena tetnaradnja protivpravna, u ne-rijetkim sluajevima, sudu e elemente dati struno lice, u

okviru svoje struke i nauke. Ovo sloeno i ni malo lako pitanje, nametnulo je potrebuzauzimanja pravnih zakljuaka, tako da je na savjetovanju Saveznog suda, vrhovnihsudova republika i pokrajina i Vrhovnog vojnog suda od 15- i 16. 5. 1985. godineusvojen i u naprijed navedenom Zborniku radova objavljen zakljuak (PSP 28-32) i ukojem su iznesene, objektivna i subjektivna teorija protivpravnosti:

Sudionik sportske igre kome drugi igra pri igri nanese tjelesnu povredu nemapravo na naknadu tete nastale tjelesnom povredom, osim ako mu je povreda nanesenanamjerno ili grubim krenjem pravila sportske igre.

Za tetu nastalu tjelesnom povredom odgovara sudionik sportske igre koji jenamjerno ili grubim krenjem pravila sportske igre nanio tjelesnu povredu. Solidarno s

njim za tetu odgovara i njegov sportski klub (organizacija) ako u pripremi i u toku igrenije poduzeo odgovarajue mjere da se igra odvija u spostskom duhu i u skladu spravilima igre.

Navedeno stanovite, odgovara objektivnoj teoriji protivpravnosti, prema kojoj je zapostojanje protivpravnosti dovoljno da je tetnom radnjom prekrena pravna norma , airelevantno je kakav je subjektivni odnos tetnika prema tetnoj radnji i njenim

posljedicama. U skladu sa ovim stanovitem, protivpravno moe postupati i lice kojenije sposobno za rasuivanje, a protivpravnost ne znai da je neko lice krivo za tetne

posljedice, te kad se radi o teti za koju se odgovara samo ako je prouzrokovanaskrivljeno, tetnik koji nije kriv nee za nju odgovarati, iako je postupao protivpravno.

8/13/2019 Modul_7_GO

23/101

NAKNADA TETE 20

Prema subjektivnoj teoriji protivpravnosti, za postojanje protivpravnosti nijedovoljno da je tetnikovo ponaanje protivno pravnom poretku, ve se trai i to da to

ponaanje bude skrivljeno. Prema istoj teoriji kao to bez protivpravnosti, nemakrivice, tako ni bez krivice nema protivpravnosti, a u pogledu odgovornosti lica koje

nije svjesno svojih postupaka, stav je, ta ne mo biti protivpravno ponaanje tog lice , ada jedino kad tetnik odgovara bez obzira na svoju krivicu protivpravnost postoji i beznje.

U pogledu ove pretpostavke odgovornosti prof. dr. Branko Morait u knjizi drugojObligaciono pravo Banja Luka 1999. god. na stranici 21. navodi: Mora se priznati

postojanje protivpravnost, jer se i kod neizvravanja ugovorne obaveze vrijeapovjerioevo subjektivno obligaciono trabina, kao to je i nanoenje tete deliktom,oteujuom radnjom koju preduzima jedno lice protiv drugog lica ili njegove imovine,sa kojim nema od ranije zasnovan obligacioni odnos.

Kako je Zakonom o obligacionom odnosima predviena odtetna odgovornost prema

kriterijima subjektivne odgovornosti i prema kriterijima objektivne odgovornosti, zanavedene vrste odgovornosti od pravnog znaaja su, obje prednje navedene teorije o

protivpravnosti tetne radnje.

Slijedi pravno obrazloenje naprijed navedenog, pod takom 1) ovog odjeljkainjeninog stanja, u predmetu spora u kojem tuiteljica zahtijeva naknadu tete izosnova donoenja odluke o prestanku radnog odnosa tuiteljici:

Naime, iz nalaza vjetaka, na kojem tuiteljica bitno temelji svoj tubeni zahtjev,proizlazi samo da je donoenje akta o prestanku radnog odnosa bio dogaaj koji je kodtuiteljice izazvao stres ije su posljedice psihike smetnje , koje su utjecale da jeopaivotna aktivnost tuiteljice umanjena za 20%. Vjetak pri tom ne nalazi koja su to

ogranienja u ivotnim aktivnostima nastala, a koja je tuiteljica ranije ostvarivala ili biih po redovnom toku ubudue izvjesno ostvarivala niti koje su to aktivnosti koje bieventualno tuiteljica ostvarivala pod poveanim naporima. Kada vjetak uz to nenalazi ni da je umanjenje ope ivotne aktivnosti i sa tim povezani bolovi i strah,izravna posljedica donoenja akta o prestanku radnog odnosa ve da predstavljadoprinos u njegovu nastanku (uz raniji nastanak naruenog zdravlja) sudovi nieg

stupnja su imali apsolutnu i pravnu i injeninu osnovu odbijanja tubenog zahtjeva, jerni okolnosti sluaja ne bi opravdavale dosuivanje naknade pretrpljene tete, sve kadabi se donoenje akta moglo podvesti pod tetnu radnju u smislu l. 200. ZOO.

Donoenje akta kojim se odluuje o pravima i dunostima iz radnog odnosa, nije

radnja kakvu za posljedice iz l. 200. ZOO ima u vidu ta odredba pa i onda kada takveposljedice nastupe u vezi sa tom radnjom, jer nisu njezina izravna posljedica. Uz to semora imati u vidu da je tueni ovlaten odluivati (u skladu sa zakonom) kako o

zasnivanju, tako i o prestanku radnog odnosa svojih uposlenika. U tom odluivanjumoe doi i do nezakonite povrede prava iz radnog odnosa, kao to je to sluaj i satuiteljicom. Tipina je posljedica nastanak materijalne a netipina nastanak takvogobima nematerijalne tete, koja bi zasluivala dosudu naknade po lanku 200.ZOO,budui da su na primjeren nain osigurana pravna sredstva za ukidanje nezakonitihakata i eliminiranje svih njegovih materijalno-pravnih posljedica, to ukljuuje i sudsku

zatituu koju je tuiteljica oito imala povjerenje i ostvarila je u obimu koji je zakonompredvien. (Iz obrazloenja presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine,

Rev-369/02 od 3.6.2003. godine)

8/13/2019 Modul_7_GO

24/101

NAKNADA TETE 21

Primjer iz sudske prakse u pogledu ove pretpostavke odgovornosti za tetu, kojisadri pravno obrazloenje prednje navedenog u taki 2) ovog odjeljka, injeninogstanja:

tetna radnja je protivpravna ako je njom povrijeeno neko praviloobjektivnog prava. Ako tetna posljedica nije nastala, to ponaanje e ipak biti

protivpravno sa aspekta neke druge odgovornosti, ali nee dovesti do odtetneodgovornosti tetnika. Opta norma koja zabranjuje postupke kojima se moe drugomuzrokovati teta je odredba lana 16. Zakona o obligacionim odnosima, a odredbalana 154. istog Zakona nalae tetniku da naknadi tetniku koju je drugome

prouzrokovao. U konkretnom sluaju radi se o odgovornosti po osnovu krivice. Premaodredbi lana 12. stav3. ZPP-a, krivina presuda kojom je optueni oglaen krivim,vezuje parnini sud, koji je vezan u pogledu postojanja krivinog djela i krivineodgovornosti uinioca, tako da tueni ne moe osporavati da je uinio radnju saobiljejima krivinog djela i da je za nju odgovoran, a uzrona veza izmeu tetne

radnje i obima tete, kao subjektivne pretpostavke graanske odgovornosti, utvr

uju seu parninom postupku. Budui da je tetna radnja tuenog, koja se sastoji u upotrebi

vatrenog oruja iz kojeg su pravnom predniku tuioca nanesene smrtonosne povredeprotivpravna, jer je pravo na ivot jedno od osnovnih ustavnim naelimazagarantovanih prava i da je navedenom protivpravnom radnjom tuiocima priinjenateta koja se manifestuje u trpljenjima bolova (fizikih i duevnih), u vidu straha, kao i uvidu trokova sahrane,tueni je odgovoran za predmetnu tetu na osnovu odredbe lana154 stav 1.ZOO. (Iz neobjavljene presude Okrunog suda broj G-2210/01 od25.06.2004. godine).

Prema tome, graanski delikt nije istovremeno i krivini delikt, a krivini deliktmoe biti istovremeno i graanski delikt, ukoliko je njime prouzrokovana teta.

Kada je rije o graanskoj i krivinoj odgovornosti iz osnova istog tetnogdogaaja, trebe imati u vidu da je graanska odgovornost ira od krivine odgovornosti ida, za utvrivanje graanske odgovornosti iz istog ivotnog dogaaja koji predstavljaistovremeno i uslov za krivinu odgovornost, postojanje krivine odgovornosti ne

predstavlja prethodno pitanje zbog kojeg bi se postupak utvrivanja graanskeodgovornosti eventualno trebao prekinuti, to se jo uvijek u sudskoj praksi postavlja,kao sporno pitanje.

Graanski delikt je ono ponaanje koje je protivno naelu o zabraniprouzrokovanja tete sadranom u propisu lana 16. Zakona o obligacionim odnosima.Prema tom naelu, svako je duan da se uzdri od ponaanja i postupanja, kojim sedrugom moe prouzrokovati teta.

Meutim, postoje sluajevi u kojim se uzrokovanje tete, ne smatraprotivpravnim.Ti sluajevi su: nanoenje tete po dunosti, nanoenje tete vrenjemprava, sluaj nune odbrane, stanje nude, doputena samopomoi pristanak oteenog.

Slijedi kratak osvrt na iznijete sluajeve, koji predstavljaju izuzetke od naelazabrane uzrokovanja tete:

8/13/2019 Modul_7_GO

25/101

NAKNADA TETE 22

1.3.1Nanoenje tete po dunosti1) Ovaj, zakonom propisani izuzetak od pravila o zabrani prouzrokovanja tete,

prepoznatljiv je u nie navedenom injeninom stanju, za koje je u daljem tekstu ovogodjeljka, dato pravno obrazloenje:

U tubi tuilac trai da mu tuena naknadi tetu na ime oduzete robe iz njegovogtrgovako uslunog i ugostiteljskog preduzea, za koju robu je Republika uprava

javnih prihoda-Finansijska policija, nakon izvrene kontrole pravilnosti i zakonitostiobraunavanja i uplate javnih prihoda, zbog utvrenih nepravilnosti evidentiranja u

poslovnim knjigama i drugim propisanim evidencijama te stavljanjem u promet robekoja za to nije bila registrovana, izdala rjeenje kojim se oduzima odnosno zapljenjujeroba namijenjena prometu, koja je blie po vrsti i koliini navedena u tom rjeenju(ukupno 23 artikla), da je primio navedeno rjeenje i da protiv istog nije podnosio

albu.Tuena se brani od odgovornosti za naknadu tete time, da je kao nadleni

organ tuene, postupila po dunosti, da je u okviru te dunosti ovlatena da u smisluodredbi l. 18. 19. Zakona o kontroli, utvrivanju i naplati javnih prihoda , u

preduzeima i drugim subjektima koji se bave propisanom djelatnou vri pregledposlovnih knjiga i druge propisane dokumentacije, te ako ustanovi da takav subjekatvri promet robe koja nije propisno evidentirana u poslovnim knjigama i drugimevidencijama, da je ovlatena da oduzme takvu robu, koja se nakon toga prodaje iostvarena sredstva uplauju u republiki buet, pa kako je u vrenju pregleda poslovnihknjiga tuioca, organ tuene utvrdio da tuilac nije imao propisanu evidenciju u

poslovnim i drugim evidencijama robe namijenjene za promet, roba mu je oduzeta, oemu je izdato rjeenje o oduzimanju robe.

2) I slijedei primjer (za koji je, u tekstu koji slijedi, dato pravno obrazloenje),govori o vrenju tete po dunosti:

Predmet spora je zahtjev tuilje (Banke), da joj tuena (Organizacija koja sebavi poslovima platnog prometa), naknadi tetu u utuenom iznosu. Tubeni zahtjevtemelji na tvrdnji da je tuena, postupajui po prijedlogu za izvrenje traioca izvrenja.B. koji je u parninom postupku protiv tuene (ovdje, u ovoj parnici tuilje), uspio u

sporu, u kojem je pravosnanom presudom O.S.u S. tuena (ovdje tuilja), obavezana damu isplati devizni tedni ulog u utuenom iznosu (prema ugovoru o oroavanju deviznih

sredstava), u postupku izvrenja navedene pavosnane presude, sprovela izvrenje iste ukorist traioca izvrenja, na teret sredstava tuene Banke (ovdje tuilje), posredstvomtuene strane u ovom sporu, kao Organizacije za poslove platnog prometa. Nalazei da

je izvrenje sprovedeno protivno prinudnim propisima tuitlja je pokrenula ovaj sporprotiv Organizacije za poslove platnog prometa, posredstvom koje je sprovedenonaprijed navedeno rjeenje o izvrenju, radi naknade tete u navedenom iznosu.

Tuena-Organizacija za poslove platnog prometa, osporavanje tubenogzahtjeva temelji na tvrdnji da odredbe Zakona o izmenama i dopunama Zakona odeviznom poslovanju, kao ni drugih propisa, nisu bile smetnja za sprovoenje izvrenjai da predmetno izvrenje nije bilo u suprotnosti sa prinudnim propisima.

8/13/2019 Modul_7_GO

26/101

NAKNADA TETE 23

U sluaju, kada su neka lica po zakonu ovlatena, ak i duna da izvravaju svojudunost, a izvrenje te njihove dunosti predstavlja nanoenje tete drugim licima, talice ne odgovaraju za tetu uzrokovanu pravilnim vrenjem svoje dunosti. Definicijuneka lica treba tumaiti u irem smislu, kao lica koja su produena ruka nadlenog

dravnog organa. Kada ta lica u vrenju slubene dunosti ili funkcije, prouzrokujutetu, a svoju dunost ili funkciju su vrila u okviru svoje nadlenosti i na zakonompropisani nain , iskljuena je odgovornost za eventualno nastalu tetu.

Za navedeni izuzetak od zakonom propisanog pravila o zabrani uzrokovanja tetekoji je naznaen u Zborniku radova Odgovornost za tetu Saveza drutva pravnikaHrvatske iz 1987 godine, stranica 981 koji ilustruje situaciju - kada lice, kojeizvravajui svoju dunost u okviru zakonom propisanih ovlatenja nanese tetu drugomlicu, ne odgovara za tu tetu navodi se slijedei primjer : ako se u upravnom postupkuneko lice deposedira u skladu sa zakonom sa dijela k.. na kojem je izgraena stambena

porodina zgrada, koji dio nije nuan za redovnu upotrebu objekta, ne postoji

odtetna odgovornist pravnogm licaiji je dravni organ, vrenjem deposediranja sapredmetne k.. iako je time umanjena vrijednost objekta, jer u radnjama upravnog

organa nema protivpravnosti, sobzirom da je deposediranje izvreno na temelju zakona,to znai po dunosti.

Granica za nepostojanje odtetne odgovornosti u ovakvim sluajevima je da lice uizvravanju svoje dunosti ustanovljene zakonom (kao produena ruka upravnogorgana koji odgovara za rad svog radnika), ne prelazi okvire svoje dunosti, jer

postupanje tog lica izvan okvira njegove dunosti, takvo postupanje ini protivpravnim,to za sobom povlai i odtetnu odgovornost.

Primjer iz sudske prakse za ovaj pravni institut o postupanju upravnog organa u

vrenju javnih ovlatenja, zainjeni

no stanje iz ta

ke 1) ovog odjeljka:

Niestepeni sudovi nalaze da je nadleni organ tuene Finansijska policijaRepublike Srpske ovlaena da u smislu odredbi l.18. i 19.Zakona o kontroli,utvrivanju i naplati javnih prihoda, u preduzeima i drugim subjektima koji se bave

propisanom djelatnou vri pregled poslovnih knjiga i druge propisane dokumentacije,te ako ustanovi da takav subjekat vri promet robe koja nije propisno evidentirana u

poslovnim knjigama i drugim evidencijama, ovlaena je da oduzme takvu robu, koja senakon toga prodaje i ostvarena sredstva uplauju u republiki budjet, pa kako su uvrenju pregleda u preduzeu tuioca

PP B..iz B.utvrdili da nije imao propisanu evidenciju u poslovnim i drugim

evidencijama robe namijenjene za promet, robu mu oduzeli a potom izdali predmetnorjeenje o oduzimanju robe od 28.3.1994. godine protiv kojeg tuilac nije podnosioalbu, pa je rjeenje postalo konano i pravosnano. Kada tuilac nije traiopreispitivanje zakonitosti navedenog rjeenja, parnini sud je u smislu lana 12 ZPP.vezan pravosnanou odluke upravnog organa ija zakonitost se vie ne moe

preispitivati u upravnom postupku, zbog ega nema protivpravnosti u radnjama organatuene, kao zakonske pretpostavke za naknadu tete u smislu odredbe l. 154. ZOO.(Iz

presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj Rev-310/02 od 13.07.2004.godine).

Ovaj, zakonom propisani izuzetak od pravila o zabrani prouzrokovanja tete,proizlazi i iz nie navedenog, za injenino stanje iz takr 2) ovog odjeljka, pravnogobrazloenja:

8/13/2019 Modul_7_GO

27/101

NAKNADA TETE 24

lanom 6.Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju(Sl.gl.R.S.br.10/97), dodat je novi lan 137-a. Navedenim propisima, ureen je samoodnos izmeu ovlaene banke (kod koje je poloen novani depozit) i vlasnika togdepozita, a ne i treih lica koja ta svojstva nemaju. Tuena kao organizacija koja

obavlja poslove platnog prometa, nije u konkretnom sluaju ni ovlatena banka, a nivlasnik novanog depozita, nego tree lice. Ona prema tome u vrijeme isplate iznosa od6.647,85 dinara u korist povjerioca .B. na teret sredstava tuilje, po nalogu

prvostepenog suds u izvrnom postupku, nije bila vezana zabranom iz navedenih kao niiz drugih propisa. Njena radnja kojom je izvren prenos novanih sredstava tuilje na

povjerioca nije protivpravna nego je izvrena u skladu sa zakonom, pa je pravilanzakljuak drugostepenog suda da nisu bili ispunjeni uslovi iz lana 154. ZOO.da setuilji dosudi naknada tete, iz razloga navedenih u pobijanoj, ali i u ovoj presudi. (Iz

presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj Rev-187/2000 od 20.6.2000.godine).

1.3.2Nanoenje tete vrenjem pravaJedno od osnovnih pravnih pravila je - da ko vri svoje pravo, ne priinjava tetu

drugome. To pravilo sadrano je i u pravnom pravilu 1305 AGZ , kao i u pravnompravilu 806 SGZ. Prema tom pravilu, onaj ko u vrenju svoga prava uini drugometetu, nije duan da je naknadi, jer je vrei svoje pravo, ovlaten na odreeno

postupanje, koje je dozvoljenoi kao takvo na povlai odtetnu odgovornost.Ovo pravilo proizlazi iz odredbe lana 13. Zakona o

obligacionim odnosima, kojom je propisana zabrana zloupotrebe prava. Prema tojzakonskoj odredbi, zabranjeno je vrenje prava iz obligacionih odnosa, protivno cilju

zbog kojeg je odreeno pravo ustanovljeno ili priznato zakonom. Brojni su sluajevi ukojim se, vrenjem vlastitog prava drugome nanosi teta (npr. ako se u neposrednoj

blizini jedne Samostalne trgovinske radnje izgradi Trni centar u kojem se, izmeuostalog, prodaje i roba koja se do tada prodavala samo u pomenutoj trgovinskoj radnji,logino je da e izgradnjom Trnog centra u njenoj neposrednoj blizini, opasti promet uSamostalnoj trgovinskoj radnji, za to vlasnik Trnog centra nije odgovoran, jer uradnjama izgradnje Trnog centra, koji je izgraen po zakonu nema elemenata

protivpavnosti, uzimajui da se prometovanje roba u oba prodajna mjesta odvija premapravilima o lojalnoj konkurenciji. Pravno obrazloenje iz sudske prakse, za ovajizuzetak od pravila o zabrani zloupotrebe prava, navedeno u odluci VPSH, P 173/82 od11. 1. 1983 godine PSP 22-313), glasi: Tko se svojim vjerovnikim pravom slui, neodgovara drugome za tetu. (Zbornik radova Saveza drutva pravnika ranijeRepublike Hrvatske Odgovornost za tetu stranica 981.)

Utvrivanje granica vrenja prava, odnosno pitanje kada vrenje prava dobijasvojstvo njegove zloupotrebe, koje je od pravnog znaaja za utvrivanje odtetneodgovornosti, faktiko je pitanje i sud ga, utvruje u svakom konkretnom sluaju,zavisno od okolnosti sluaja, to takoe nije uvijek lako utvrditi, a u sudskoj praksi,stranke se u prilog svojih tvrdnji i zahtjeva, esto pozivaju na naelo o zabranizloupotrebe prava.

8/13/2019 Modul_7_GO

28/101

NAKNADA TETE 25

1.3.3Nuna odbranaNuna odbrana predstavlja takoe osnov za iskljuenje odgovornosti za naknadu

tete.

Iz nie navedenog injeninog stanja (za koje je u okviru ovog odjeljka dato pravnoobrazloenje), prepoznatljiv je ovaj osnov za iskljuenje odtetne odgovornosti:

U ovoj parnici tuilac trai da mu tueni solidarno naknade nematerijalnu tetu poosnovu duevnih bolova zbog umanjenja ivotne aktivnosti, pretrpljenih bolova i straha,u traenom iznosu naznaenom za svaki od vidova tete, kao posljedica povreda koje sumu tueni nanijeli. Navodi: da su parnine stranke bile u radnom odnosu u istoj koli,da su odnosi izmeu nji bili loi zbog nesuglasica na poslu i da se to ispoljavalo i u

privatnom ivotu, da su tueni izazvali fiziki sukob, kome je prethodio verbalni sukob,u kojem su tuiocu nanesene tjelesne povrede, na nain da su ga tueni saekali na

parkingu, iznad zgrade, u koju su poli i da ga je u momentu dok je prolazio tim dijelompaking prostora, prvotueni udario tapom po dijelovima tijela, a da mu se u tomepridruila i drugotuena.

Tueni osporavaju osnovanost potraivanja istiui: da je tih dana dolo doverbalnog sukoba zbog odbijanja tuioca, kao v.d. direktora kole da prvotuenom

potpie raun o kupovini lopti za potrebe kole, te da je kritinog dana dolo do fizikogsukoba izmeu parninih stranaka, u veernjim asovima na parkingu iznad zgrade ukoju su tueni poli u posjetu prijateljima, a u blizini bazena za vodu prema kojem jeiao tuilac, da je fiziki sukob izazvao tuilac, tako to je saekao prvotuenog iza upekoja se nalazila ispod parkinga, kuda su tueni morali proi i da ga je u tom momentu

pokuao udariti tapom koji je drao u ruci, nakon ega je dolo do fizikog kontaktaizmeu njih, te da se u tom kontaktu prvotueni samo branio, a da mu je u tome

pomogla i drugotuena.Kod naprijed navednog stanja stvari, pitanje koje je odluno za pravilnu primjenu

materijalnog prava je pitanje: da li su tueni u opisanoj situaciji postupali u nunojodbrani, da li su prekoraili granice nune odbrane i ima li mjesta primjeni odredbelana 161. Zakona o obligacionim odnosima, o emu je odgovor sadran u pravnom,nie navedenom obraloenju prednje opisanog injeninog stanja.

Postojanje nune odbrane, odnosno da li je bila potrebna nuna odbrana ili ne,procjenjuje se u svakon konkretnom sluaju. Nuna odbrana uvijek predstavlja osnov zaiskljuenje odgovornosti od naknade tete za lice koje tetu prouzrokovalo, jer je kada

je rijeo ovom pravnom institutu u sukobu pravo sa nepravom pri emu se teta

nanosi nepravu, kao pravno nezatienom dobru. Nuna odbrana predstavljasamopomo Pod nunom odbranom se u svjetlu krivino pravnih propisa (kojadefinicija se primjenjuje i u graanskom pravu), podrazumijeva ona odbrana, koja jeneophodno potrebna, da neko od sebe ili drugog odbije istovremeni napad.

teta nanesena u nunoj odbrani , nije nanesena protivpravnom radnjom, pa otudaonaj ko u nunoj odbrani prouzrokuje tetu licu koje je uzrokovalo nunu odbranu, nijeodgovoran za tetu, izuzev prekoraenja nune odbrane. Ovaj izuzetak od naelazabrane prouzrokovanja tete , sadran je u propisu lana 161. stav 1. Zakona oobligacionom odnosima, kojim istina, nije definisano ta se smatra nunom odbranomi prekoraenjem nune odbrane. Stoga se kod definisanja ovih instituta u svjetlu

8/13/2019 Modul_7_GO

29/101

NAKNADA TETE 26

graansko-pravnog pojma nune odbrane i njenog prekoraenja, ovi instituti utvruju naosnovu odgovarajuih krivino-pravnih zakonskih odredbi.

Pitanje granice za utvrivanje postojanja odtetne odgovornosti tetnika, kojanjegovo postupanje svrstava u ili izvan okvira nune odbrane, faktiko je pitanje koje seutvruje u svakom konkretnom sluaju i zavisi od toga da li je tetnik preaodozvoljene okvire nune odbrane, zavisi postojanje njegove odtetne odgovornosti.

U sluaju prekoraenja nune odbrane, oteenik je odgovoran za tetu premapravilima odtetnog prava, a za sva postupanja oteanog, koja se mogu definisati usvjetlu krivino pravnih propisa nunom odbranom, nema odtetne odgovornostitetnika.

Ovdje se moe postaviti pitanje da li je u sporu utvrivanja odgovornosti za tetugraanski sud ovlaten ispitivati i utvrivati prekoraenje nune odbrane ( a time iodgovornosti za naknadu tete) lica za koje u krivinom postupku nije utvreno da je

prekorailo nunu odbranu i koje je u krivinom postupku osloboeno optube, jer jepostupalo u nunoj odbrani. Kako je graanski sud ovlaten da utvruje postojanjeodtetne odgovotnosti tetnika i sluaju oslobaajue krivine presude, jednako jeovlaten da ispituje i utvruje okvire nune odbrane, nezavisno od odluke krivinogsuda u pogledu postojanja ovog instituta ili u pogledu prekoraenja nune odbrane, jer

je graanska odgovornost ira, a graanski sud vezan krivinom presudom, samo upogledu postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti (lan 12. Zakona oparninom postupku).

Primjer iz sudske prakse:

Po ocjeni ovog revizijskog suda pravilno su niestepeni sudovi zakljuili da su

tueni postupali u nunoj odbrani, da nisu prekoraili granice nune odbrane i da jetubeni zahtjev tuioca neosnovan. Tani su navodi revidenta da u krivinom

postupku, koji je voen protiv parninih stranaka povodom istog dogaaja, nijeutvreno postojanje nune odbrane i da taj postupak nije okonan oslobaajuom

presudom iz tog razloga. Meutim i u tom sluaju sud u parninom postupku moeutvrditi sve druge injenice vezane za isti ivotni dogaaj koje u krivinom postupkunisu utvrene kao elementi krivinog djela ili krivine odgovornosti.Oslobaajua iliodbijajua presuda u krivinom postupku ne predstavlja smetnju da sud u parninom

postupku ispituje i one injenice koje po svojoj prirodi predstavljaju elemente krivinogdjela i krivine odgovornosti, ako su bitne za odluku o zahtjevima stranaka, stim to senjihov znaaj cijeni u skladu sa pravilima o graanskoj odgovornosti. Niestepeni

sudovi su upravo postupili na taj nain i raspravili sve okolnosti i injenice od kojih jezavisilo utvrenje kako je dolo do fizikog sukoba meu parninim strankama, ko je tajsukob zapoeo, odnosno ko je napada, a ko se br