moti vaci ja
DESCRIPTION
motivacija za ucenikeTRANSCRIPT
![Page 1: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/1.jpg)
Motivacija i emocije
Uvod u psihologiju, 2007
![Page 2: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/2.jpg)
Motivacija i emocije
Što je motivacija?Motivacija– Faktori koji usmjeravaju i potiču naše
ponašanje– Motivi – pretpostavljena stanja unutar
organizma koja aktiviraju ponašanje i tjeraju organizam prema cilju
– Usko povezani pojmovi: potrebe, nagoni i poticaji
![Page 3: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/3.jpg)
Motivacija i emocije
Potrebe – fiziološke (potreba za kisikom, hranom, tekućinom, izbjegavanjem boli...) i psihološke (potreba za postignućem, za moći, samopoštovanjm, društvenim priznanjem i pripadanjem)Nagoni – stanje pobuđenosti organizma vezano uz neku potrebuPoticaj – predmet, osoba ili situacija za koje smatramo da mogu zadovoljiti neku našu potrebu
![Page 4: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/4.jpg)
Teorije motivacije1. Teorija instinkta
Instinkti - urođeni obrasci ponašanja koji su biološki određeni, a ne naučeni ili naslijeđena dispozicija aktiviranja specifičnih obrazaca ponašanja, namijenjenih postizanju određenih ciljeva– Ponašanja specifična za vrstu– W. James i W. McDougall – instinktivno ponašanje ljudi povezano
s preživljavanjem i socijalnim ponašanjem; Freud – seksualni i agresivni instinkti
– Problemi povezani s tim pretpostavkama
![Page 5: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/5.jpg)
2. Teorija smanjenja nagona: zadovoljavanje naših potreba
Primarni nagoni (nenaučeni ili fiziološki) poput gladi, žeđi i boli povećavaju pobuđenost i aktiviraju ponašanje Učimo one reakcije koje smanjuju nagone – sekundarni nagoni (stečeni, naučeni) – za stjecanjem novca, za društvenim priznanjem npr.Organska tendencija održavanja stabilnog stanja: homeostaza (optimalna razina funkcioniranja)– Interakcija između fizioloških i psiholoških procesa
![Page 6: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/6.jpg)
3. Dodatne teorije
Teorija uzbuđenja– Ljudi su motivirani da postignu i održe
optimalnu razinu tjelesnog uzbuđenja – Premalo uzbuđenja dovodi do dosade; previše
uzbuđenja nas potiče na izbjegavanje kako bismo smanjili razinu uzbuđenja na optimalnu (individualne razlike u razini optimalnog uzbuđenja)
![Page 7: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/7.jpg)
Kognitivni pristup: mišljenje u podlozi motivacije
Kognitivni pristupi motivaciji– usmjeravanje na ulogu mišljenja, očekivanja i
razumijevanja svijeta– Dosljednost u ponašanju (Bem, Festinger)
Intrinzična motivacija– motivacija za sudjelovanjem u aktivnostima radi
vlastitoga zadovoljstva, ugode a ne nagrade koju će za takvo ponašanje dobiti
Ekstrinzična motivacija– motivacija za sudjelovanjem u aktivnostima radi
nagrade koju će za to dobiti
![Page 8: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/8.jpg)
Maslowljeva hijerarhija potreba –humanistička teorija
Fiziološke potrebe
Sigurnost
Ljubav i pripadanje
Poštovanje
Kognitivne i estetske potrebe
Samoaktualizacija
![Page 9: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/9.jpg)
Maslowljeva hijerarhija potreba –humanistička teorija
Kao humanistički psiholog, Maslow tvrdi da je ponašanje motivirano svjesnom željom za osobnim rastom; ljudi su spremni podnositi bol, glad i druge nevolje kako bi postigli ono što smatraju osobnim ispunjenjemOvisnost o kulturi
![Page 10: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/10.jpg)
Maslowljeva hijerarhija potreba –ovisnost o kulturi (Kina)
Ljubav i pripadanje
Sigurnost
Fiziološke potrebe
Samoaktualizacija kroz služenje
društvu
![Page 11: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/11.jpg)
Ljudske potrebe i motivacija
Koji se biološki i socijalni čimbenici nalaze u podlozi osjećaja gladi/sitosti?
Kako su potrebe povezane s postignućem, pripadanjem i motivacijom za moći?
![Page 12: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/12.jpg)
Teorije o stvaranju osjećaja gladi
1.Teorija fiksnih razina (“set-point”) –glukostatska i lipostatska – Glukostatska objašnjava započinjanje i
završavanje obroka, a lipostatska dugotrajnu regulaciju hranjenja
2.Teorija pozitivnih poticaja – anticipacija ugode koju hrana izaziva
![Page 13: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/13.jpg)
Faktori koji utječu...
1. Izgled, miris, okus hrane2. Vrijeme proteklo od posljednjeg obroka3. Doba dana (uobičajeni obroci)4. Vrsta i količina hrane u probavnom traktu5. Razina glukoze u krvi6. Prisutnost drugih koji jedu7. ...
![Page 14: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/14.jpg)
Što, kada i koliko ćemo jesti?
Što?Ljudi vole slatki, masni i slani okus hrane –hrana visoke energetske vrijednosti s vitaminima i mineralimaPosebna sklonost k slatkom okusu hrane –posredovana endogenim opioidimaKulturalna specifičnost – UČENJE!
![Page 15: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/15.jpg)
![Page 16: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/16.jpg)
![Page 17: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/17.jpg)
Uloga učenja:– Efekt senzorno-senzorno: ako se novi okus
kombinira s preferiranim okusom– Eksteroceptivni uvjetovani podražaji: ključ
uparen s prezentacijom hrane potiče uzimanje hrane (lokacija, vidni i slušni ključevi)
– Senzorno-postingestivne posljedice: preferencije i averzije se formiraju na temelju okusa, mirisa, gustoće i vizualnih osobina –“Garcia efekt”
![Page 18: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/18.jpg)
Koliko?
1. Hranjiva vrijednost namirnica2. Efekt predjela3. Efekt drugih koji jedu4. Specifičnost okusa pojedine hrane
![Page 19: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/19.jpg)
Regulacija tjelesne težine
1. Varijabilnost tjelesne težine 2. Zadane vrijednosti i zdravlje – ljudi koji
jedu manje (od prosjeka ili preporučenih vrijednosti) su zdraviji!
3. Promjena učinkovitosti korištenja potrebne energije
Moguće je trajno promijeniti tjelesnu težinu mijenjajući faktore koji utječu na uzimanje hrane!
![Page 20: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/20.jpg)
Poremećaji hranjenja
PretilostAnorexia nervosa i bulimija
![Page 21: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/21.jpg)
Copyright © 1999 by The McGraw-Hill Companies, Inc.
Indeks tjelesne mase (ITM) i rizik nastanka bolesti
Opseg struka (muškarci >102 cm, žene > 88cm)Porast od 5 ili više kg od 18-20 godine
Ekstreman rizik> 40Pretilost III. Stupnja
Vrlo visok35.0 – 39.9Pretilost II. stupnjaVisok30.0 – 34.9Pretilost I. stupnjaPovećani25.0 – 29.9Prekomjerna
težina
Normalan 18.5 – 24.9Normalna težinaPovećani< 18.5PodhranjenostRizikITM (kg/m2)Klasifikacija
![Page 22: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/22.jpg)
Socijalni motivi: postignuće
Potreba za postignućem– Stabilna, naučena karakteristika postizanja
zadovoljstva težeći ka i ostvarivanju izvrsnosti Mjera motivacije za postignućem– TAT – test tematske apercepcije
![Page 23: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/23.jpg)
Socijalni motivi: postignuće
Motivacija za postignućem može biti potaknuta različitim faktorima
Ciljevi učinka (dobra ocjena; dobra zarada) ili ciljevi učenja (stjecanje znanja i vještina; osbno zadovoljstvo)
![Page 24: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/24.jpg)
Socijalni motivi: afilijacija i želja za moći
Afilijacija – potreba za pripadanjem: Uspostavljanje i održavanje povezanosti s drugim ljudima Potreba za moći – težnja k uspostavljanju kontrole i utjecaja nad drugim ljudima; drugi nas vide kao moćnu osobu
![Page 25: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/25.jpg)
Sažetak - motivacija
Motivacija uključuje pitanja ZAŠTO se ljudi ponašaju, razmišljaju, osjećaju na određeni načinSloženi skup različitih čimbenika utječe na ponašanjeNeurobiološka perspektiva (instinkti, nagoni, fiziologija)Bihevioralno-kognitivna perspektiva (vanjski čimbenici i okolinski kontekst; samo-efikasnost, očekivanja, planovi)Humanistička perspektiva (hijerahija motiva; motiv za samoaktualizacijom)
![Page 26: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/26.jpg)
Razumijevanje emocija
Što su emocije, kako ih doživljavamo i koja im je funkcija?
![Page 27: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/27.jpg)
EmocijeUgoda, uzbuđenje, euforija, ekstaza, tuga, depresija, strah, tjeskoba, ljutnja, neprijateljstvo, smirenost...doprinose bogatstvu našega osobnoga životaZašto se ponašamo na određeni način ovisi o našim subjektivnim osjećajima, događajima i ljudima – našim emocijamaVažnost emocija za naš svakodnevni život se ne može podcijeniti; one su inspiracija za umjetničko izražavanje – od poezije do filma...
![Page 28: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/28.jpg)
Definicija emocijaEmocije su stanja uzbuđenosti organizma koja se izražavaju kroz:– Specifična ponašanja – Fiziološke promjene– Subjektivni doživljaj
Dijelovi mozga uključeni u emocije:– Limbički sustav i moždano deblo – autonomni, endokrini
i skeletomotorni odgovori – pripremaju na akciju i pokazuju emocionalno stanje na van
– Kora mozga – svjesni doživljaj emocija
![Page 29: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/29.jpg)
Facijalna ekspresija emocija
Emocije se izražavaju i u formi motornih odgovora, posebno pokretima mišića lica
Zanimljivo, izražavanje bazičnih emocija (strah, ljutnja, iznenađenje, radost, tuga, gađenje) je jednako u različitim kulturama – temeljeno na tim nalazima, Darwin je pretpostavio da su ti aspekti emocionalnoga izražavanja urođeni
![Page 30: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/30.jpg)
Strah Tuga Gađenje Radost
![Page 31: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/31.jpg)
Funkcije emocija
Pripremaju nas na akciju– Veza između vanjskih događaja i ponašanja
Oblikuju naše buduće ponašanje– Djeluju kao potkrepljenje
Pomažu nam u regulaciji socijalnih interakcija – Pomažu onima koji nas promatraju da nas bolje
razumiju
![Page 32: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/32.jpg)
Facijalna ekspresija emocija
Motorni neuroni koji kontroliraju mišiće lica primaju signale iz dva različita područja mozga:– Motornog korteksa– Područja uključenih u
emocije
![Page 33: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/33.jpg)
Facijalna ekspresija emocija
Kada se trebamo nasmijati za fotografiju aktiviramo motorni korteks, ali to ne mora proizvesti prirodni osmijeh; simetričniji i prirodniji osmijeh se javlja kada “emocionalna” područja mozga aktiviraju facijalne motorne neurone
![Page 34: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/34.jpg)
Fiziološke promjeneIako su emocije različite, one dijele neke zajedničke osobine u načinu na koji se izražavajuEkspresija ili izražavanje emocija uključuje fiziološke promjene koje uključuju otkucaje srca, krvni tok (crvenjenje ili blijedilo kože), piloerekciju, znojenje i gastrointestinalnu motilnost – te promjene kontrolira AŽSSenzorni receptori u tijelu izvješćuju o tim fiziološkim promjenama mozak
![Page 35: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/35.jpg)
![Page 36: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/36.jpg)
Odnos emocija i fizioloških promjena
James-Langova teorija emocija:– Svjesno se iskustvo (emocija) pojavljuje
NAKON što korteks primi signale o fiziološkim promjenama na periferiji
– “Tužni smo jer plačemo, preplašeni jer drhtimo...” (William James, 1884)
– Fiziološke se promjene javljaju prve i mozak ih interpretira kao zasebno emocionalno iskustvo
– Periferna teorija emocija
![Page 37: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/37.jpg)
James-Langova teorija
Podražaj (medvjed)
Percepcija (opasnost)
Tjelesne Promjene
(lupanje srca)
Emocija(strah)
![Page 38: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/38.jpg)
Odnos emocija i fizioloških promjena
Cannon-Bardova teorija emocija:– Subkortikalne strukture – hipotalamus i talamus –
imaju ključnu posredujuću ulogu u emocijama– One šalju motorne naredbe kojima se reguliraju
periferne promjene i proslijeđuju informacije u korteks gdje dolazi do kognitivne percepcije emocija
– Fiziološke promjene su samo usputne pojave emocionalnoga iskustva i nisu nužne
– Centralna teorija emocija
![Page 39: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/39.jpg)
Cannon-Bardova teorija
Podražaj (medvjed)
Percepcija (opasnost)
Emocija(strah)
Tjelesne Promjene
(lupanje srca)
![Page 40: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/40.jpg)
Odnos J-L i C-B teorije
![Page 41: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/41.jpg)
Kognitivne teorije emocija
Emocije – interakcija perifernih i centralnih faktoraKorteks kreira kognitivni odgovor na informacije koje dolaze s periferije a koji je sukladan OČEKIVANJIMA osobe i SOCIJALNOM KONTEKSTU u kojem se osoba nalaziSchachter-Singerov eksperiment (1962)
![Page 42: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/42.jpg)
Schachter-Singerov eksperimentTri značajna nalaza:– Skupina koja je primila placebo je pokazala slabije
emocionalne odgovore i izjavila o manjem intenzitetu emocionalnoga doživljaja u usporedbi sa skupinama koje su primile ADRENALIN
– Ispitanici koji su korektno informirani o djelovanju adrenalina su pokazali slabije emocionalne odgovore u usporedbi s onima kojima nije ništa rečeno ili kojima su date pogrešne informacije
– Ponašanje ispitanika je slijedilo ponašanje povjerenika –najviše su pod utjecaj povjerenikova ponašanja potpali ispitanici koji su bili pogrešno informirani o djelovanju adrenalina
![Page 43: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/43.jpg)
Kognitivne teorije emocija
Magda Arnold – pojam PROCJENE – prosudba potencijalne štete ili koristi – emocije definira kao tendencije približavanja onome što se procjeni dobrim ili udalaljavanja od onoga što se procjeni lošimProces procjene se odvija na nesvjesnoj razini, ali se njezini efekti registriraju u svijesti kao emocionalni doživljaj ili osjećajPojam procjene je preuzeo Lazarus – objašnjava način reakcije ljudi na, kao i suočavanje sa, stresne događaje u životu - “Kognicija je nužan i dovoljan uvjet za emociju”LeDeux – emocije i kognicije su odvojene ali međudjelatne funkcije posredovane različitim, ali međusobno povezanim strukturama mozga
![Page 44: Moti Vaci Ja](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020718/55cf99aa550346d0339e8ae3/html5/thumbnails/44.jpg)
UGODANEUGODA
AKTIVACIJA- visoka
AKTIVACIJA- niska
PRIBLIŽAVANJE
UDALJAVANJE