mtt predavanje - konzerve

SVIJETLOTISAK & LIMOTISAK 18/04/2014


Proizvodnja ambalae danas

38%

Papirna i kartonska ambalaa

7%

Staklena ambalaa

31%

Plastina ambalaa

17%

Metalna ambalaa

7%

Ostalo

Dvovodjelna

Proizvodnja limene ambalae (limenki)

Trodjelna

- lim kao materijal koristi se i u kombinaciji s plastinim masama (laminirani materijali)

(starija varena limena ambalaa)

(novija vuena limena ambalaa)

Tube(najnovija laminirana

limena ambalaa)


Trodjelna limena ambalaa- poklopac i dno obino se ne otiskuju, tijelo limenke je vareno i sadri otisak ili naljpljenu etiketu

- koriste u prehrambenoj industriji, pakiranju motornih ulja, kozmetikih sredstva, lijekova i malih serija limenki za pakiranje suvenira, skupih cigara i slino.

Poklopac

Dno

Tijelo limenke (plat)

- nakon punjenja limenka se zatvara poklopcem, te se lakira zatitnim lakom (prekrivanje ogrebotina)

- mjesto spajanja s dnom tretira se inertnim lateksom (preh. ind.) te se spaja sa tijelom dvostrukim savijanjem).

Tanka metalna ploa (0,1 - 0,5 mm)

Sloj bijelog laka

Osnovni sloj laka

Kontaktni sloj

Metalna ploa1. elini lim + kositar (bijeli)

2. Elektrokromirani elini lim (ECCS)

4. Aluminijski lim

3. Pocinani elini lim

(deoksidacija s kiselinama, bruenje, pranje, suenje, elektrolitska kupka, nanoenje kosritra, pasivizacija natrijevim bikarbonatom)

Otisak

Sloj vanjskog zatitnog laka


Dvodjelna limena ambalaa

- procesi zatiivanja limenke lakiranjem mogu se izbjei ako je lim prije oblikovanja limenke bio odgovarajue zatien plastinom presvlakom ili lakom.

= sastoji se od poklopca i osnovnog dijela (tijelo limenke je izraeno u jednom komadu zajedno sa dnom. - poklopac se uvijek izrauje zasebno i montira prilikom zatvaranja ambalae.

- metal za izradu dvodjelnih limenki je: aluminij, bijeli lim (presvuen 2,5 m slojem kositra) ili eljezo.

- limenke od bijelog lima ili aluminija mogu se raditi i bez unutranjeg oslojavanja. Za prehrambene proizvode iznutra se zatiuju lakom ili plastinim slojem (emajliranje gubi na vanosti). Istiskuje iz uporabe trodjelnu limenu ambalau.

- osim limenke potrebno je izraditi i poklopce. Limeni poklopci se izrauju osim za metalne posude i za posude od stakla (tegle za kompote, povre, pekmez...).

- presvlaenje sintetskim materijalom radi se razliitim metodama premazivanja od kojih se najee koriste laminiranje ili ekstrudiranje na metalnu plou. (zatita s obje strane, znaajno skrauje postupak izrade limenke).


Proizvodnja dvodjelne limene konzerve (formiranje izvlaenjem)

Faza 1

dovoz sirovine

Faza 2

odmotavanje lima

Faza 3

izrezivanje lima

Faza 4

duboko izvlaenje

Faza 5

obrezivanje na istu visinu

Faza 6

ispiranje unutranjosti

Faza 7

suenje unutranjosti

Faza 8

rubljenje konzerve

Faza 9

lakiranje unutranjosti

Faza 10

punjenje

Faza 11

peenje

Faza 12

diatribucija


Alat i deformacije pri izradi elinih konzervi

Prstenasti kalup

Limena ploa

Dra limene ploe

Tlak ostvaren na nosau limene ploe

Alat za savijanje Smjer sile udaranja

Faza 1

Faza 2

Faza 3

- formiranje tijela i dna formira se u 3 faze:


Deformacije tijekom formiranja Al konzervi

Faza 1. 250 tona primjenjuje se pomou osovine

Faza 2. Al se podie

uz stjenke osovine

Faza 3.Kompletno izraden

cilindar

250 T 250 T

Uzorak je silom teom

ubaen u kalup

Udarcem se izvlai Al i

bone stranice se formiraju

Udarac osovine se zaustavlja ostvarajui eljenu debljinu


Podruje savijanja dna

Deformacija u dva smjera

Deformacija u tri smjera

Deformacija u dva smjera

Tijelo konzerve

Prirubnica

Alat za udaranje

Pritisna ploa

Nosa ploe Nova

ploa

Kalup

Savinuta ploa

Opruga sa prstenom za odvajanje

Formiranje rubova


Proizvodnja limenih tuba

= nekad iskljuivo od bijelog lima, unutranjost zatiena lakom, izvana otisnuta bojilom, te zatim lakirane. Danas se proizvode od: plastike, aluminija i kompleksanih laminata otpornih na probijanje.

- tube sadre tri komponente: metalno cilindarino tijelo (sadrava punjenje), nastavak sa centralnim otvorom (privren na cilindarino tijelo) i plastini poklopac (preklopni ili na navoj).- Al tube koriste se od 1910. godine. Aluminij se prilikom valjanja termiki obrauje, podeavajui svoja meh. svojstva. Anodnom oksidacijom regulira mu se hrapavost (povrinske napetost).

Unutarnji PET sloj(20 - 30 m)

Unutarnji PET sloj(20 - 30 m)

Vanjski PET sloj(10 - 20 m)

Vanjski PET sloj(10 - 20 m)

Vanjska stranatube

elina ili Al podloga(160 - 200 m)

Unutarnja stranatube

Poboljava svojstva

vezivanja

Poboljava svojstva vezivanja i posjeduje

antikorozivna svojstva

Daje meh. vrstou

Daje meh. vrstou

Sastav suvremene laminirane tube


- pri proizvodnji plastinih tuba (folija) vie nije potrebno osnovno lakiranje (krae vrijeme proizvodnje). U stanju su izdrati vea naprezanja i preoblikovanja u procesu izrade ambalae.

- osim premazivanja isti efekti laminiranju mogu se postii i ekstrudiranjem plastike na metal.

Direktna ekstruzijaObostrano premazivanje

Produktivnost:50 - 80 m/min

Produktivnost:80 - 100 m/min ....

PREMAZIANJE LIMENIH PLOA


Metode premazivanja papirapremazivanje sa glatkim ljevanim cilindrom premazivanje rakelomobostrano premazivanje valjcima

Ne premazana papirna rola

Jedinica za nanaanje premaza

1. Pritisni cilindar


Glatko izljevani cilindar za formiranje premaza

Papir premazan sa jedne strane

Rakel

Posuda sa premazom

Cilindar sa naneenim gumenim slojem

Valjak za nanaanje premaza

Papirna rola premazana sa jedne strane

Ne premazana rola papira


Papirna rola premazana sa obije strane

Papirna rola premazana

sa jedne strane

Suenje

Tiskovni cilindar

Tiskovni cilindar

Valjak nanosa

Valjak nanosa

Ne premazana rola papira

3 razribijaa valjaka

Valjak za razribavanje

2 valjka za obojenje

3 valjka za obojenje

Bojanik

Bojanik


Metode premazivanja ostalih podloga za graf. ind.

Premazivanje kroz uski mlazni kanal

Premazivanje sa komornim rakelima

Premazivanje izvreno sa razdvajanjem premaza

Premazivanje sa Mayerovom etkom

Premazivanje sa bakrotiskarskom

tiskovnom jedinicom

Premazivanje sa 3 cilindra

Indirektno premazivanje sa bakrotiskarskom

jedinicom

Premazivanje sa tekuinama

razliitih zasienja

Premazivanje sa rastaljenenim materijalima

Industrijsko premazivanje


Premazivanje sa Mayerovom etkom

Premazivanje sa bakrotiskarskom

tiskovnom jedinicom

Premazivanje sa 3 cilindra

Premazivanje sa tekuinamarazliitih zasienja

Premazivanje izvreno sa razdvajanjem premaza


Premazivanje sa komornim rakelima

Premazivanje sa rastaljenenim materijalima

Ind. premazivanje sa bakrotiskarskom jedinicom

Premazivanje kroz uski mlazni kanal

Estruder


Lakovi i premazi na limu:

Osnovni lak (grund)

Bijeli lak

Ljepljivi lak (haft)

Vanjski zatitni lak (srebrni ili prozirni)

Unutarnji zatitni lak (sivi alu pigmentirani lak, zlatni lak)

Sjajna povrina (BR Bright)

standardno ista polirana povrina (ST Stone)

Srebrna povrina (SG Shoot Blast)

Mat povrina (MM Shoot Blast)


METALCOAT 480 - stroj za premazivanje principom fleksografskog tiska

irina lakiranja

Duljina lakiranja

Debljina limenih ploaPromjer cilindra za spotno lakiranje

Promjer cilindra za potpuno lakiranje

Brzina lakiranja

Masa

710 - 1200 mm

510 - 1000 mm

0,12 - 0,50 mm

328,7 mm

324 - 339 mm

9000 ot/ h

5 000 kg


Zona bez laka (lemljenje lima)

Flekso premaznetiskarske jedinice

Nanaanje valjcima

Nanaanje komornim rakelom

100 % lakirana povrina

(vuena limena ambalaa)

Dva lakirana segmenta


Osnovne kem. skupine zatitnih sredstava metalne ambalae

Estersku skupinu

Uretanskuskupinu

Epoksi-fenolnu skupinu

Akrilamidnuskupinu

Epoksi akrilatni premazi sadre amino i epoksi smole, otporni na kem. i meh. utjecaje, bezbojni, pod utjecajem svjetla i topline ne ute = unutarnji i vanjski osnovni antikorozivni sloj.

Epoksi esterski premazi su elastini, pogodni za ambalau koja se duboko izvlai. Podnose vie temperature i eventualnu sterilizaciju, = vanjski zatitni premazi za limenu preh. ambalau.

Premazi na bazi epoksi smola i fenolnih smola = bezbojni i imaju visoku kem. stabilnost, i elastinost. Koriste se za dvodijelne i trodijelne konzerve za preh., kem. i farm. ind.Premazi na bazi poliestera i epoksi esterskih smola = velika elastinost ( trodijelne i dvodijelnih konzerv). Podnose temperature ali pritom postaju porozni = samo za zavrni premaz.

Premazi na bazi visokomolekularnih vinilnih smola dispergiranih u vezivu = masa za brtvljenje na limenim poklopcima. Sue na temperaturama izmeu 175 i 190C.

Suenje lakova u limotisku


- nakon lakiranja limene ploe ulaze u termalnu pe

a cb

5 min 12 min 20 min

100

0

200

C

Vrijeme peenja (min)

a) vrijeme predgrijavanja

b) vrijeme peenja (T= 200C 1,5%)c) vrijeme hlaenja (ovisno o zoni ploe)

Brzina

5000 araka/h

6000 araka/h

7000 araka/h

8000 araka/h

Duina tunela

18 m 21 m 24 m 27 m 30 m 33 m 36 m 39 m 42 m

(min)8,6

7,2

6,1

5,3

10

8,4 9,6 10,8 12 13,2 14,4 15,6 (min)

(min)

(min)

16,8

11,5 13 14,4 15,8 17,3 18,7 20,1

7,2 8,2 9,2 10,2 11,3 12,3 13,3 14,4

6,2 7,1 8 8,8 9,7 10,6 11,5 12,4

Lepezasto ulaganje ploa u pe

(TNV sistem)


- u limotisku problem zbrinjavanja toplog zraka i otpadnih plinova (kapacitet 12 000 m3N/h)

- tijekom suenja oslobaa se temperatura - plamen od 650 - 740 C koji sadri CO2 i vodenu paru

Termalno ispuhivanje proiavanja zraka

- koncentracija otapala u pei do 8 g/m3

1.1. Ulaz za kontaminirani zrak

2.

2. Cijev u kojem se kontamirani zrak mijea sa okolinom

3.

3. Konusni plamenik

4.

4. Komora za izgaranje

5.

5. Interna premosnica

6.

6. Izolacija

7

7 Izbacivanje proienog zrakaoien zrakoneien zrak


Hlaenje sloja laka na limenoj ploi

irina limene ploe

Duz

ina

limen

e pl

oe

koraci

1

4

7

10

13

16

19

Temperatura (C)

38,537,636,635,634,733,732,83231,130,329,629,228,828,528,127,827,527,226,926,6

1000950900850800750700650600550500450400350300250200150100501

duina (mm)

OTISKIVANJE LIMENIH PLOA


Otiskivanje limenih ploa (prije formiranja kantice)

- zbog tvrde i neupojne limene ploe direktno otiskivanje nije bilo mogue. Reenje pronaeno u indirektnom otiskivanju (prvo pomou kartonske navlake a kasnije ofsetne gumene navlake).

- istekom patentnih prava za litografiju (1899. godine) zapoinje razvoj limotiska kao tehnike otiskivanja. U francuskoj 1975. patentiran prvi stroj za tisak limenih ploa (Boris Fuchs)

- dananji ofsetni strojevi za limotisak specijalno preraeni ofsetnih strojevi za tisak na papiru. Strojevi za limotisak su robusniji, naroito ureaji koji transport limenih tiskovnih podloga. Osnovni princip je jednak, uz modifikaciju procesa suenja.

LIMOTISAK =LIMENA

TISKOVNA PODLOGA (PLOA)

SPECIJALNOOF. BOJILO i

LAK+

- otiskivanje na limu = prvo indirektno otiskivanje u povjesti (1870. indirektni knjigotisak)

- tiskarska bojila za ofsetni tisak na limene tiskovne podloge moraju biti prilagoena za otiskivanje na neupojnim materijalima i sue vruim zrakom (190C). Pigmenti i vezivo nesmiju mijenjati ton tijekom peenja, moraju se moi sterilizirati (preh. ambalaa), posjeduju izvrsna elastina svojstva (otisak ne puca).

- bojila tjekom suenja (20 min) otputaju organska otapala (vie od 20% svog volumena isparava), kontaminiraju okolinu. Rijeenje UV suea bojila koja ne trebaju toplinu i sue trenutno (negativnost: stvara se ozon i nesmiju doi u kontakt sa hranom)

LITOGRAFSKI OFSET

+SUENJE

PEENJEMili UV suenje

+

mtt predavanje - konzerve

Documents