SAOBRAAJNI FAKULTETTRAVNIK

FORMATI ZAPISA SLLIKASEMINARSKI RAD

Predmet: Multimedijalne komunikacije Student: Muamer Vrtagi

Mentor: Doc.dr.Goran Popovo Broj indeksa: S-31/I-11 Travnik, septembar 2015.

1

SADRAJ :

1. Uvod32. Najei formati slikovnih datoteka42.1 RAW format42.2 JPEG (JPG)92.3 RAW vs JPEG112.4 BMP132.5 TIFF132.6 GIF152.7 PNG162.8 PDF173. SAVETI ZA UVANJE SLIKA NA RAUNARU204. ZAKLJUAK215. LITERATURA22

1. Uvod

Svi podaci u raunalu spremaju se i obrauju u binarnom obliku. Primjerice kad se na magnetski disk pohrani slika, ona se mora pretvoriti u binarne brojeve. Kada govorimo o slikovnim datotekama podrazumijevamo onu vrstu digitalne grae koju percipiramo osjetilom za vid, odnosno ono to bi se nazivalo nepokretnim slikama (engl. still images). Nain na koji e se boje i oblici sa slike pretvoriti u binarne brojeve zove se format za pohranu slika.

Format zapisa slikovnih datoteka je standardizirani nain organiziranja i pohranjivanja slika. Za pohranu slika na raunalu rabi se mnogo razliitih naina pretvorbe slike u binarne brojeve pa se kae da postoji mnogo formata za zapis slika.Razliiti formati mogu koristiti ili ne koristiti saimanje (kompresiju, engl. compression) podataka i mogu biti s gubitkom ili bez gubitka podataka. Saimanje podataka podrazumijeva pretvorbu podatka u oblik koji zauzima to manje memorije. Pretvorba bez gubitka podataka pri saimanju naziva se jo i nezaboravno saimanje. Pri takvom postupku pretvorbe svi podaci sadrani u izvornoj slici ostaju sauvani nakon saimanja. To znai da je slika pohranjena sa svim svojim dijelovima i da pri pretvorbi nije izgubila nita na kvaliteti (izgledu). Pretvorba s gubitkom dijela podataka naziva se jo i zaboravno saimanje. Podrazumijeva takvu pretvorbu kod koje se namjerno bespovratno gubi dio podataka. Takvim se postupkom kvari izgled slike, a za uzvrat se dobiva zapis koji zauzima manje memorije. to je vee pogoranje izgleda slike, to zapis zauzima manje memorije. Pri pretvorbi u binarni oblik korisnik moe izabrati optimalni omjer izmeu kvalitete izgleda slike i veliine zapisa.

U nastavku seminara emo prikazati najee i najkoritenije formate, opisati njihova karakteristina svojstva i njihovu namjenu. Ipak, najvie panje emo posvetiti RAW formatu. Za potrebe ovog seminara odluili smo koristiti vlastite fotografije i primjere. Koristili smo fotografski aparat Nikon D 200 s 50mm objektivom uz otvor blende f/1.8, brzinom zatvaraa 1/800 s te ISO osjetljivosti 400. Navedene fotografije se nalaze u poglavljima JPEG i Usporedba slikovnih formata.

2. Najei formati slikovnih datoteka

2.1 RAW format

RAW format (eng. sirov format) je format zapisa slikovnih datoteka u kojemu nema gubitka informacija. Odnosno, to je izvorni oblik slikovne datoteke prilikom snimanja nekog motiva. RAW zapis sadri sve informacije koje prilikom fotografiranja aparat zabiljei bez ikakvih obrada odnosno kompresije. RAW format se tako zove zbog toga to slikovne datoteke u RAW formatu nisu obraene i nisu spremne za izraivanje. Slikovna datoteka u RAW formatu sadri minimalno obraene podatke iz senzora digitalnog fotoaparata, skenera ili film skenera.

RAW format se pokazao kao idealan format, u odnosu na druge formate, jer prua mogunost da proces generiranja fotografije u potpunosti preselimo iz fotaparata na raunalo. S druge strane, s obzirom na koliinu informacija koje sprema, RAW zapis je znatno vei od ostalih formata, ak i do nekoliko desetaka megabajta to ga ini nezgodnim za spremanje, slanje i slino.

Sirovi formati esto se nazivaju i digitalni negativi zbog toga to imaju istu ulogu kao filmovi u analognoj fotografiji, odnosno ne moe se izravno koristiti kao slika/fotografija, ali ima sve informacije potrebne za stvaranje slike/fotografije. Kao fotografski negativ, slikovna datoteka u RAW formatu moe imati iri dinamini raspon ili raspon boja od konanog formata slikovne datoteke i uva veinu informacija o toj slikovnoj datoteci.

Kako nastaje RAW?

Jedan tipian senzor kakav se moe nai u digitalnom fotoaparatu organiziran je kao matrica piksela, tj. fotoosjetljivih elija koje skupljaju svjetlost koja kroz objektiv pada na njegovu povrinu. Ta svjetlost, tj. energija fotona, se putem fotodioda i AD konvertera pretvara u digitalni oblik. Ovisno o AD konverteru, intenzitet svakog piksela e imati odreen broj tonova. Kao izlaz, dobijamo matricu piksela gdje svaki piksel uva samo podatak o svom intenzitetu, odnosno potpuno monokromatsku fotografiju. Otkud onda boja? Dr. Bayer (Bryce E. Bayer) iz kompanije Kodak izumio je filter matricu, tj. shemu rasporeda R-G-B filtera u matrici po kojoj bi svaki od elemenata trebao da propusti samo jednu od tri RGB komponente. Po ovoj shemi 50% filtera proputa samo zelenu (G), a po 25% crvenu (R) i plavu (B) komponentu upadnog svjetla.

Razlog za dominaciju zelene komponente lei dijelom u injenici da ljudsko oko moe prepoznati mnogo vie u zelenom dijelu spektra, a dijelom i zbog toga to zelena boja pokriva najvaniji dio vidljivog spektra. U prirodi ljudskog oka je da ono mnogo bolje reagira na kontrast nego na boje, tj. mnogo bolje e reagirati na razliku izmeu svijetlog i tamnog negoli na razliku izmeu dvije boje. Sve to su elementi na kojima je zasnovan ovaj prilino sloen koncept. Na slici koja slijedi prikazan je raspored filtera u Bayerovoj matrici

Slika 1. Raspored boja i profilni prikaz Bayerova filtera i senzora

Vidimo da svaka od komponenti matrice tj. svaki piksel, bez obzira koji je filter iznad njega, primi samo treinu informacije. Da bi odredili stvarnu boju tog piksela, potrebno je izvriti interpolaciju na Bayerovom uzorku. Algoritam je dosta sloen te nije prikladan za ovaj seminarski rad. Poanta je da svaka elija na senzoru tj. piksel pojedinano registrira samo intenzitet svjetla koje je palo na njega. Tek naknadno, uzimajui u obzir vrijednosti okolnih piksela i njihovu poziciju u filter matrici, odreuje se i boja tog piksela. Ovaj princip nazivamo Bayerovom interpolacijom.

Podaci prikupljeni sa senzora, skupa sa parametrima ekspozicije i svim preostalim parametrima koji utjeu na zavrni izgled fotografije, snimaju se na memorijsku karticu u vidu jedne RAW datoteke. Svaki proizvoa ima neki svojstandard za zapisivanje ovog formata, a postoje i specifinosti na nivou svakog modela. To znai da postoji veliki broj razliitih tipova RAW datoteka. Meu najzastupljenijim su: .CRW, .CR2 (Canon), .NEF (Nikon), .RAF (Fuji), .ORF (Olympus),

.PEF (Pentax), .SRF, .SR2, .ARW (Sony), .KDC, .DCR (Kodak) itd. Adobe je otiao korak dalje, pokuavajui s nametanjem standarda i u elji da se napravi jedan univerzalni RAW. Kao takav ponudio nam je .DNG AdobeDigitalNegative, format koji sve vie dobiva na popularnosti.

Da bi iskoristili fotografiju snimljenu u ovom formatu potrebno ju je najprije razviti tj. prebaciti u format namjenjen za uvanje i obradu rasterske grafike. Ovisno o namjeni to su najee TIFF ili JPEG (JPG). Sam proces konverzije se obavlja pomou programa tzv. RAW konvertera. Proizvoai opreme obino isporuuju i programe za RAW konverziju. Ti programi imaju prilino ograniene mogunosti. Izuzetak je jedino Nikon koji ima zaista sjajanu podrku za RAW, no ona nije besplatna. Bez obzira na veliki broj razliitih proizvoaa i RAW datoteka, princip po kome svi oni funkcioniraju je zajedniki. To je omoguilo da se pojave programi nezavisnih proizvoaa softvera koji nude konverziju za veliki broj razliitih RAW formata.

Neki od programa su:

Pixmantec RawShooter Premium

Bibble Labs Bibble Pro

Phase One Capture One PRO (krae C1 PRO)

Adobe Camera Raw

Iako razliiti, svi u osnovi imaju slian interface za podeavanje osnovnih parametara. Ovo naravno ne garantira dobivanje potpuno identinih rezultata kod svih njih u sluaju istih polaznih vrijednosti jer svaki proizvoa ima svoje algoritme za konverziju. Zbog toga nije loe znati bar neke osnovne karakteristike i specifinosti svakog od konvertera.

Veina ovih programa e na osnovu sirovih informacija sa senzora generirati neto to na prvi pogled treba nalikovati na JPEG koji bi napravili u tom trenutku da niste koristili RAW format. U startu, svi alati za koverziju nude jedan osnovni set opcija.

Sljedee navedene su zajednike za sve njih:

Balans bijele boje (white balance /wb/, temperature, tint).

Korekcija ekspozicije (exposure, fill-light, recovery).

Osnovna podeavanja (brightness, contrast, levels, curves, ).

Boje (hue, saturation, vibrance, ).

Detalji i otrina (sharpening, details, clarity, ).

Kontrola uma (noise reduction).

Podeavanjem vrijednosti osnovnih parametara veoma kvalitetno moete korigirati original i to bez ikakvih gubitaka u kvaliteti.

Slika 2. Pretvara RAW formata u JPEG i njegove opcije

Na kraju moemo rei da je svrha RAW formata da sauva slikovnu datoteku sa minimalnim gubitkom informacija, podataka dobivenih od senzora te metapodatke. RAW format sadri informacije potrebne za izradu vidljive slikovne datoteke iz senzorskih podataka fotografskog aparata. Struktura RAW formata ukljuuje ISO standarde ISO 12234-2 i TIFF/EP, a sastoji se od:

kratkog zaglavlja datoteke koje obino sadri indikator za poredak bytova u datoteci

metapodataka kamerinog senzora koje je potrebno interpretirati sa senzorom slikovnih podataka, ukljuujui veliinu senzora, svojstvo CFA i njegov profil boja metapodataka slike koji su potrebni za ukljuivanje u CMS okruenje ili u bazu podataka. To su postavke ekspozicije, model kamere/skenera/objektiva, datum snimanja/skeniranja te autorske i druge informacije

umanjenu sliku, odnosno opcionalno smanjenu veliinu slike u JPEG formatu, koja se moe koristiti za brzi pregled podatke slikovnog senzora

2.2 JPEG (JPG)

JPEG je skraenica od Joint Photographic Experts Group i jedan je od najee koritenih formata zapisa. To je format koji koristi kompresiju podataka s gubitcima, ali uz mogunost svojevoljnog odreivanja koliine kompresije. Stupanj kompresije moe se regulirati ljestvicom od 0 do 100 to rezultira proporcionalnom gubitku informacija s utedom kapaciteta pohrane podataka. Time moemo smanjiti veliinu slikovne datoteke, ali bez znaajnog pogoranja njene kvalitete. to je vei stupanj kompresije podataka to e biti manja kvaliteta slikovne datoteke. Najei oblik kompresije je s trajnim i nepovratnim gubitkom informacija, no postoji i bez gubitka koji nije toliko zaivio. Postoje 3 osnovne kompresije: Baseline Standard, Baseline Optimized i Progressive.

JPEG je format kojeg najee susreemo kod digitalnih fotografskih aparata (idiot-kamere) te drugih ureaja za snimanje fotografija (mobilni ureaji i ostali multimedijalni ureaji). Praktiki svi programi i foto-oprema podravaju ovaj format i svi omoguuju konvertiranje svojih formata u JPG. Zbog skromnih memorijskih potreba prikladan je kako za pohranjivanje, tako i za razmjenu putem internetskih mrea ili mailova. JPEG kompresija najvie dolazi do izraaja kod fotografija i slika realistinih scena s postepenim prijelazima tonova i boja. Izrazito je popularan format za web.

Neke ekstenzije formata datoteka su slijedee: .JPG, .JPEG, .JPE, .JIF, .JFIF, JFI. Razlikuju se ovisno o fotografskim aparatima, kao to svaki proizvoa ima svoj sirovi format, tako znaju imati i vlastiti JPEG format. Takoer, moe initi dio .TIFF-a te biti implementiran u MP3 format kao art cover u ID3v2 tagu. Mnoge .JPEG datoteke imaju ugraen ICC profil (engl. ICC International Color Consortium), najee sRGB i Adobe RGB te mogu biti najvee rezolucije 65535x65535px. JPEG Multi-Picture Format [.MPO] koriste FujiFilm, Panasonic, Nitendo, Sony i HTC kod 3D fotografskih aparata ili zaslona, glavno obiljeje je da spaja vie fotografija (.JPEG) i daje osjeaj 3. dimenzije.

Nedostatak formata ine dosta izraene nepravilnosti slike, posebno rubne nepravilnosti i um, koje se na tetu otrine slike i/ili bogatstva nijansi i finih detalja mogu umanjiti zamuivanjem ili primjenom raznih filtara u fotoeditorima. JPEG nijedobar za motive runih crtea, teksta ili ikona, jer veliki kontrast izmeu susjednih piksela moe izazvati neeljene nuspojave, odnosno postepeni prijelaz tonova. Takve motive bolje je spremiti u format bez gubitaka podataka. On se ne koristi u znanstvene i medicinske svrhe gdje nije dozvoljen gubitak podataka. Jo jedan nedostatak JPEG formata je gubitak kvalitete zapisa prilikom svake modifikacije i rezanja, tj. dekompresije i ponovne kompresije. Pored svega ne podrava prozirnost niti animaciju.

2.3 RAW vs JPEG

RAW se koristi kada su uvjeti snimanja nepredvidivi ili ako se naknadno eli utjecati na veliki broj parametara i dobiti vrhunsku kvalitetu. Takoer treba raunati na dugotrajnu naknadnu obradu slike. Veina aparata radi RAW fotografije dubine 12 bitova tj. 4096 nijansi po pikselu. JPEG je s druge strane limitiran na samo 8 bitova po kanalu i naravno po pikselu. Time ugraeni RAW konverter mora prilikom konverzije odbaciti veliku koliinu informacija, a opet na takav nain da slika ne bude previe degradirana. JPEG se koristi kada je vrijeme presudan faktor, ako fotografije moraju biti brzo gotove ili spremne za daljnje proslijeivanje te u sluaju manjka slobodnog prostora na disku. Drugim rijeima, JPEG emo koristiti na mjestima gdje nam kvaliteta slike nije presudna, a uz minimalne gubitke u mogunosti smo ostvariti viestruke utede.

2.4 BMP

BMP je skraenica od engleske rijei Bitmap. Naziv bitmap potjee iz programskog okruja, odnosno fraze mapa bitova.To je standardni format kojeg podravaju svi programi za obradu slikovnih datoteka s Windows operativnim sustavom. Kod ovog formata nema kompresije to jami izvornu kvalitetu slike.

Bitmape podravaju potpunu skalu boje i ispravno ih je zvati pixmapama, odnosno mapama pixela, gdje je svaki individualni element slike opisan s nekoliko bitova, koliko iznosi dubina boje cijele grafike (1, 8, 16, 24 ili vie bita). Moe sadravati slike koje imaju od 2 do 16777216 boja (ili nijansi sive boje). Promjenom veliine BMP datoteke, mijenja se veliina svakog pojedinog pixela to rezultira nejasnim i zamuenim oblicima.

Ne upotrebljava se tako esto ba zbog svoje nemogunosti kompresije to uzrokuje prevelike datoteke koje zauzimaju previe memorije te produuju vrijeme uitavanja slike. Jo jedan od nedostataka ovog formata je taj to ne podrava transparenciju i animaciju. Koristi se za sve namjene od pohrane crtea i jednostavnih slika do pohrane fotografija. Zapis unutar datoteke formata Bitmap iznimno je jednostavan te time pogodan za itanje iz programskog okruja.

2.5 TIFF

TIFF (TaggedImageFileFormat) je format za pohranu slikovnih datoteka, iznimno popularan format meu grafiarima, izdavakoj industriji te amaterskim i profesionalnim fotografima. Format je objavljen 1986., a od 2009. godine je pod kontrolom AdobeSystems. Izvorno je kreiran od strane tvrtke Aldus za potrebe onoga to se tada zvalo stolno izdavatvo, TIFF format je iroko podran od strane aplikacija za obraivanje fotografija, izgleda stranice, skeniranje, faksiranje, obradu teksta, optikih znakova za prepoznavanje i drugih aplikacija.

Glavna osobina TIFF formata jest da je on fleksibilan, prilagodljiv format za rukovanje slikovnim datotekama i podacima u jednoj datoteci, ukljuujui i zaglavlja oznaka (veliina, definicija, primijenjena kompresija slikovne datoteke) koja definiraju slikovnu datoteku. Format podrava saimanje podataka bez gubitaka, ali moe pohranjivati i nesaete podatke. Moe sadravati slike koje imaju od 2 do 16777216 boja (ili nijansi sive boje). Samo neki (poluprofesionalni i profesionalni) fotoaparati mogu snimati direktno u TIFF-u, ali vrijeme pospremanja slike na memorijsku karticu aparata moe se produiti na desetak sekundi pa i do pola minute.

TIFF format ima tri tipa kompresije (LZW, ZIP, JPEG). LZW (LempelZivWelch) je format kompresije bez gubitaka kvalitete koji moe itati vie razliitih programa. On je uvrten u TIFF tek 2004. godine jer je do tada bio pod vie patenata. ZIP format kompresije isto nema gubitaka kvalitete, no njegova kompresija traje dulje i ne podrava ga puno programa. JPEG format kompresije je format sa gubitkom podataka, no taj gubitak moemo kontrolirati te je pojanjeno u poglavlju JPEG. Neke od ekstenzija TIFF formata: .TIFF, .FP, .CT, .LW, .HC, .MP, .BP, .BL i .SD. 74

Slika 6. Opcije koje nam nudi Photoshop pri spremanju slike u TIFF format

Dakle, TIFF je memorijski vrlo zahtjevan slikovni format za profesionalnu uporabu, postere, izlobene i Jumbo plakate, tehnike fotografije s najfinijim razlaganjem detalja. Odlikuje se manje izraenim nepravilnostima slike, koristi se za sve namjene od pohrane crtea i jednostavnijih slika do fotografija gdje izvrsno ocrtava sitne detalje. Prednosti formata u odnosu na BMP format je manje zauzee memorije, a u odnosu na JPEG format kvaliteta slika.

2.6 GIF

Skraenica GIF dolazi od engleskog naziva Graphics Interchange Format. Predstavljen je 1987. te primarno namijenjen za uporabu na webu. On je jedan od prva dva slikovna formata za internet (drugi je XBM koji je prikazivao samo crno bijele motive). No, ubrzo je postao vrlo rairen format na webu zbog svojih karakteristika - podranosti i prenosivosti. GIF format koristi saimanje podataka bez gubitaka kvalitete slike. To znai da se zapisuju svi podaci slike i da pri tome slika ne gubi nita od izvorne kvalitete. Saimanjem se zapis pretvara u oblik koji zauzima to manje memorije, ali ne na raun kvalitete slike. Broj boja u GIF formatu ogranien je na 256 (ili nijansi sive boje). GIF je komprimirani format, no za razliku od JPEG-a, kompresija kod GIF-a je bez gubitaka (Lossless), pritom koristei algoritam Lempel-Ziv-Welch (LZW), koji se moe nai i kod drugih grafikih formata.

Slika 7. Uveani prikaz tekstaSlika 8. Uveani prikaz teksta

spremljenog u GIF formatspremljenog u JPEG format

Na gornjem primjeru moemo vidjeti uveani prikaz teksta Primjer napisan crnom bojom na bijeloj pozadini spremljenog u GIF i JPEG formatu pomou programa Photoshop CS5. Kod uveanog primjera teksta spremljenog u JPEG formatu moemo uoiti kako je tekst zamuen, maljav (mrlje koje se nalaze oko slova) to je rezultat kompresije JPEG formata stoga JPEG format nije najbolje rjeenje kod slika koje sadre tekst i grafike dok slika koja je spremljena u GIF format ne sadrava te neistoe.

Koristi se za pohranu crtea i jednostavnijih slika koje ne sadre puno prijelaza boja stoga se koristi za pohranu slika koje su fotografije ili imaju u sebi puno boja (ili nijansi sive boje) odnosno prijelaza boja. On ima neke mogunosti koje drugi formati nemaju, a to su prozirnost tj. transparentnost i animacija. Kada se slika sprema u GIF format moe se izabrati jedna (i samo jedna) boja koja e biti prozirna. Ako se takva slika kasnije upotrijebi, ispod prozirnih dijelova e se vidjeti pozadina slike. Osim osnovne inaice, GIF je na webu u potpunosti podran i kao animirani format. Animirani GIF sastoji se niza GIF sliica (frames) spremljenih u jednu GIF datoteku. Za svaku sliicu se definira njezino trajanje, a za cijelu GIF animaciju definiraju se obrasci ponaanja (poput animiraj jednom i stani na zadnjoj sliici, animiraj N puta ili rotiraj animaciju). Naravno, ta pokretna slika je predviena samo za vrlo jednostavne pokrete i nije usporediva s npr. televizijskom slikom.

Format GIF preporuljiv je za prikaz minijaturnih grafika, najee elementa grafikog dizajna web-stranica - poput logotipa organizacija, dekorativnih linija, uzoraka i slino. Za grafiki intenzivne primjene (prava transparencija, puna dubina boje) preporuljivo je koristiti PNG, a za fotografije JPEG.

2.7 PNG

PNG je skraenica od Portable Network Graphics, a to je bitmap format koji takoer koristi kompresiju podataka bez gubitaka tzv. Lossless saimanje podataka. Nastao je kako bi unaprijedio GIF i koristio bi se bez licence, to je na kraju rezultiralo da je GIF u potpunosti zamijenjen PNG-om. Kao i GIF podrava transparenciju, ali za razliku od njega koristi 24 ili 32 bita po pikselu. Transparentnost PNG-a je znatno poboljana, jer on uvodi 254 nivoa transparentnosti, dok kod GIF-a piksel ima dva nivoa; ili je transparentan ili nije. Za razliku od GIF-a, PNG ne podrava animaciju. Kompresija uz algoritam DEFLATE esto postie bolje rezultate nego LZW kod GIF-a. Osim 24 i 32 bitne palete boja, PNG podrava i Grayscale (s i bez alpha kanala) te full color RGB[A]. MNG je znatno sloenija ekstenzija PNG-a koja podrava animaciju, a takoer je kreirana od lanova PNG grupe.

Slika 8. Slika spremljena u PNG formatu

Na slici 9. moemo vidjeti crni tekst na transparentnoj pozadini spremljen u PNG formatu. Kako bi dola do izraaja ta transparencija bilo je potrebno napraviti screenshot slike jer tekst s transparentnom pozadinom bi izgledao kao obini tekst na bijeloj pozadini s obzirom da je ovaj seminar pisan na bijeloj pozadini.

PNG je zamiljen za prijenos slika na internet prosjene kvalitete to ga ne ini najpopularnijim kod profesionalne upotrebe te ne podrava non-RGB prostore boja kao to je CMYK te zbog toga nema primjenu u tisku. Godine 2004. objavljen je kao ISO/IEC standard. Usprkos svojoj kvaliteti i prostoru boja, njegova primjena je takoer ograniena i na webu zbog nekompatibilnosti s mnogim preglednicima. No, jedno je sigurno, PNG je najkvalitetniji grafiki format u RGB prostoru boja.

2.8 PDF

PDF format slui da neovisno o softveru, hardveru ili operacijskom sustavu reprezentira informacije ujednaeno onakvima kakve jesu, odnosno bez gubitka informacija. Svaki PDF dokument u sebe ugradi svaki font, tekst, sliku i layout koji je potreban, odnosno one elemente koji su sadrani u prethodnom formatu datoteke, a ele se dalje distribuirati, reproducirati ili otisnuti. Iz tih razloga zamijenio je TIFF format i mnoge druge kod grafike reprodukcije i moe se jednostavno modificirati uz odgovarajui softverski alat te je mogue ubacivanje anotacija to uvelike olakava komunikaciju kod dogovora bilo u web industriji, grafikoj reprodukciji itd.

Kako je mogue modificirati pojedine elemente PDF dokumenta bez gubitka informacije ili kvalitete zapisa, postoji i mogunost zakljuavanja dokumenta to je uvelike pridonijelo zatiti od falsificiranja. Profesor Vilko iljak prvi je izmislio zatitu u

PDF dokumentima koja ima ogranien broj ispisa ili neko drugo svojstvo (npr. neki dokument moemo samo 100 ispisati na pisau). U poslovnom svijetu ovo je zaivjelo i dan danas se prakticira. Jo 1991. godine John Warnock, suosniva Adobe obitelji, nazvao je ovaj sustav Camelot te je kasnije evoluirao u PDF. Postoji i PDF/X format dokumenata i taj se koristi za potrebe grafike industrije/reprodukcije. Ima mnogo inaica koje se razlikuju po pojedinim standardima, prostoru boja i sl.

Usporedba slikovnih formata

Tablica 1. Usporedba slikovnih formata

SvojstvoFotografijeCrtei, grafike

Najbolja kvalitetaTIFF ili PNGPNG ili TIFF

Najmanja veliina datotekeJPEGTIFF, PNG ili GIF

Kompatibilnost (PC, Mac, Unix)TIFF ili JPEGTIFF ili GIF

Tablica 2. Upotreba formata prema razliitim svojstvima

3. SAVETI ZA UVANJE SLIKA NA RAUNARU

Ukoliko treba skladititi crte ili sliku s relativno malo boja najbolje je koristiti GIF format jer daje najbolji odnos izmeu kvaliteta i zauzea prostora na disku. Za fotografije i slike s mnogo boja (ili nijansi sive boje) odnosno prelaza boja koje trebaju biti to kvalitetnije preporuuje se upotreba TIFF formata. Za istu namenu, ali ako nije toliko kritian kvalitet slike ve je bitno zauzee memorije preporua se JPEG format.Formati koji su pogodni i najvie se koriste na Internetu su JPEG i GIF

4. ZAKLJUAK

Pored nabrojanih postoji jo mnogo drugih formata zapisa slikovnih datoteka kao to su .CGM, .DCX, .DXF, .EPS, .PCX, .WEBP i mnogi drugi. Najvei problem stvara pitanje Koji format odabrati? Odgovor na to pitanje nije toliko sloen, no nije niti jednostavan. Najvanije je znati to radimo, za koga radimo i na koji nain e se reproducirati. PDF format uvelike nam je olakao posao jer sve elemente rada ugradi u sebe te zadri raspored i omjere elemenata onako kako smo napravili, neovisno o softveru, hardveru ili operacijskom sustavu na kojem to gledamo ili reproduciramo.

Bitno je razluiti kada moemo koristiti format zapisa s gubitkom informacija, odnosno kada je to neizbjeno ukoliko se radi o webu ili slino, mada danas u digitalnom dobu gdje veina ima brzi Internet to i nije toliko vano kao to je bilo bitno prije samo nekoliko godina unazad. Naravno, ovisno o primjeni i tematici odabiremo bitmap format ili vektorski format zapisa. Bitmap je pogodan za realistine scene, dok vektorski za tehnike crtee ili animacije za djecu.

Ukoliko treba pohraniti crte ili sliku s relativno malo boja najbolje je koristiti GIF format jer daje najbolji omjer izmeu kvalitete i zauzea prostora na disku. Za fotografije i slike s mnogo boja (ili nijansi sive boje) odnosno prijelaza boja koje trebaju biti to kvalitetnije preporua se uporaba TIFF formata. Za istu namjenu, ali ako nije toliko kritina kvaliteta slike ve je bitno zauzee memorije preporuuje se JPEG format. Formati koji su pogodni i najvie se koriste na Internetu su JPEG i GIF.

5. LITERATURA

1. A. Agi: Utjecaj na kvalitetu reprodukcije slike upotrebom razliitih formata kompresije, izv. prof. dr. sc N. Kneaurek, Zavrni rad, Grafiki fakultet u Zagrebu.

2. A. Stipanovi: Utjecaj kompresije na kvalitetu slike, doc. dr. sc. M. Strgar Kurei, Zavrni rad, Grafiki fakultet u Zagrebu.

3. http://racunala.ttf.unizg.hr/files/Formati_slika.pdf

4. http://www.baotic.net/graficki-formati-na-webu/offline/graficki-formati.pdf

5. https://litmus.com/blog/png-gif-or-jpeg-which-ones-should-you-use-in-email

6. http://www.1stwebdesigner.com/design/different-image-format