naČela dobre poljoprivredne prakse u · pdf fileuvodna riječ priručnik „načela dobre...

NAČELA DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSEU UZGOJU MANDARINA

Priručnik za izvođenje vannastavne aktivnostiSrednja poljoprivredna i tehnička škola

Opuzen, 2013.

Sadržaj

Uvodna riječ 5

I. Dobra poljoprivredna praksa 7

II. Gospodarenje tlom 8

III. Gnojidba 9

Kemijski elementi u ishrani mandarina 10

Makroelementi 10

Mikroelementi 12

Laboratorijska analiza tla i biljne tvari 13

Gnojidba mladih stabala 14

Gnojidba rodnih stabala 14

IV. Navodnjavanje 16

V. Zaštita 17

Integrirana zaštita (IPM) 17

Sredstva za zaštitu bilja 18

Skladištenje zaštitnih sredstava 18

Oprema za primjenu proizvoda za zaštitu bilja 19

Evidencija 19

Zaštita okoliša 19

Održiva uporaba pesticida 20

VI. Berba 22

VII. Sigurnost u radu 22

Uvodna riječ

Priručnik „Načela dobre poljoprivredne prakse u uzgoju manda-rina“ je rezultat projekta „Going Global with GAP Local“ koji je financiran sredstvima Europske unije iz IPA programa.

U nastojanju da bude izvor informacija i znanja primjenjivih u poljoprivrednoj proizvodnji mandarina, Srednja poljoprivredna i tehnička škola Opuzen pripremila je i otisnula edukativno - in-formativnu publikaciju kojom želimo skrenuti pažnju na pitanja iz zaštite okoliša te dati preporuke i smjernice za provođenje određenih aktivnosti.

Radi se o publikaciji koja predstavlja sažetak svih važnih postu-paka u poljoprivrednoj proizvodnji mandarina kojima se smanjuje ili izbjegava onečišćenje tla, vode i zraka. Ti postupci, popularno nazvani „dobra poljoprivredna praksa“, nisu samo mjere zaštite okoliša od posljedica sve intenzivnije proizvodnje, već i siguran put prema ekonomičnoj i naprednijoj proizvodnji. Naime, dodatni trud i eventualna dodatna ulaganja koja prate prelazak na „dobru poljoprivrednu praksu“ dugoročno se vraćaju financijski; kroz bolju organizaciju, precizniju primjenu zaštitnih sredstava, bolje iskorištenje resursa i kroz doprinos općem dobru kroz očuvanje prirodne baštine za ovu i sve buduće generacije.

Načelima dobre poljoprivredne prakse pred poljoprivredne proizvođače postavljaju se određeni, ekološki prihvatljivi, a tehnološki ne prezahtjevni kriteriji poljoprivrednog postupan-ja primjenom kojih bi se u najvećoj mjeri spriječile negativne posljedice poljoprivredne proizvodnje na čovjekov okoliš. S obzirom na europska mjerila želimo dati preporuke i smjernice za provođenje određenih aktivnosti vezano za zaštitu okoliša te obveze prilagodbe našeg sustava europskim mjerilima. Dio mjera dobre poljoprivredne prakse su predložene kao preporuke, no dio mjera već je ugrađen u zakonske i podzakonske akte Republike Hrvatske te su oni u većini slučajeva obveza koju valja poštivati.

Operativna grupa

5

I. DOBRA POLJOPRIVREDNA PRAKSA

Modernizacija poljoprivredne proizvodnje omogućila je znatno povećanje prinosa i poboljšanje učinkovitosti, ali i intenziviranje poljoprivredne proizvodnje koja ima negativne posljedice za prirodu i okoliš. Današnja poljoprivredna politika Europske unije iznimnu pozornost posvećuje očuvanju prirode i okoliša. U tu svrhu osmišljen je niz mjera koja poljoprivrednike potiče da prilikom poljoprivredne proizvodnje vode računa o zaštiti prirode i okoliša. Te mjere nazivaju se dobrom poljoprivrednom praksom kojima se pred poljoprivredne proizvođače postavlja određene, ekološkiprihvatljive, a tehnološki ne prezahtjevne kriterijie poljoprivrednog postupanja primjenom kojih bi se u najvećoj mjeri spriječile negativne posljedice poljoprivredne proizvodnje na čovjekov okoliš.

Dobra poljoprivredna praksa obuhvaća mjere u zaštiti tla, vode, zraka i prirode, kao i mjere kojima se osigurava zdravlje i dobrobit domaćih životinja. Mjere također obuhvaćaju racionalnu gnojidbu i primjenu sredstava za zaštitu bilja, očuvanje plod-nosti tla, poštivanje prirodnih potreba životinja koje se uzgajaju, gospodarenje hran-jivima, pravilnu uporabu mehanizacije....

U svojoj osnovi jedan dio mjera dobre poljoprivredne prakse predlažu se kao prepo-ruke, no dio mjera je ugrađen u zakonske i podzakonske akte Republike Hrvatske te su oni u većini slučajeva i obveza koje treba poštivati.

7

II. GOSPODARENJE TLOM

Plodno tlo je temelj svakog poljoprivrednog gospodarstva, stoga poljoprivrednici trebaju posebnu pozornost posvetiti agrotehničkim mjerama kojima se održava dobra struktura i plodnost tla, a sprečava njegova erozija i onečišćenje. Primjenom odgovarajućih agrotehničkih mjera kao što su: minimalna razina obrade i održavanja tla, sprečavanje zakorovljenosti, suzbijanje biljnih bolesti i štetočina, održavanje or-ganske tvari u tlu te održavanje povoljne strukture tla osiguravaju se uvjeti za održivo korištenje tla i sprečavanje pojava zemljišne erozije.

2.1. Kultivacija – Proizvođač treba poznavati tip tla koji se zasniva na profilu tla ili agrokemijskoj analizi. Na osnovu ovih podataka proizvođač pristupa odgovarajućoj gnojidbi tla i unosi opravdanu količinu gnojiva. Prilikom kultivacije tla primjenjuju se tehnike koje će poboljšati ili održati strukturu tla, njegovu prozračnost, a trebaju se izbjeći tehnike koje će dovesti do nepotrebnog zbijanja tla.

2.2. Sprečavanje erozije - Erozija zemljišta je gubitak gornjeg sloja zemljišta djelo-vanjem vode i vjetra. Erozija uzrokuje smanjenje plonosti uklanjajući čestice bogate hranjivima. Pojavu erozije treba spriječiti odgovarajućim agrotehničkim mjerama. Proizvođač ne smije rubne dijelove proizvodnog polja, koji graniče s vodenim pute-vima i kanalima, tretirati herbicidima jer isti uništavaju korijen koji površinski sloj zemlje održava kompaktnim, već mora prilikom obrade polja ostaviti zatravnjenim.

8

III. GNOJIDBA

Da bi se osigurao optimalan rast i bogat urod dobre kvalitete plodova, potrebno je veliku pažnju posvetiti gnojidbi mandarina. Najvažnija radnja intenzivnog uzgoja mandarina, po ocjeni većine stručnjaka i iskusnih proizvođača, upravo je izbalan-sirana gnojidba. Suvremeni uzgoj mandarine razlikuje pripremu plana gnojidbe za pripremu tla za sadnju (meliorativna gnojidba), gnojidbu stabala do rodnosti, stabala u punoj rodnosti, stabala u obnovi, starijih stabala pred vađenje, zatim plan osnovne (startne) i dopunske gnojidbe.

Odluka o upotrebi gnojiva u proizvodnji donosi se na temelju nutritivne vrijednosti planirane proizvodnje, plodnosti tla i ostataka hranjivih tvari u tlu (analiza tla).

U slučaju da proizvođač samostalno nabavlja i skladišti gnojiva, preporuka je da se osigura:

- evidencija ulaza i izlaza

- odvojeni prostor od sredstava za zaštitu bilja kako bi se spriječila međusobna kontaminacija, osim ukoliko se radi o gnojivima koja se primjenjuju zajedno sa sredstvima za zaštitu

- da su mineralna gnojiva uskladištena u natkrivenom prostoru koji će ih zaštiti od atmosferskih utjecaja kao što su sunce, smrzavanje ili suša i da je prostor za skladištenje suh i dobro ventiliran

- da su mineralna gnojiva uskladištena odvojeno od svježeg proizvoda, sprečavajući time mogućnost njegovog zagađenja…

Praksa koja poboljšava efikasnost gnojiva uključuje: provjeru rezultata analize listo-va zbog hranidbenih manjkova ili viškova, odabir formulacija gnojiva prikladnih za postojeće uvjete, pažljivo dodavanje gnojiva unutar područja korijena, vremensko reguliranje kako bi se izbjegla kišna sezona, programi razdvajanja gnojidbenih cik-lusa, navodnjavanje prema potrebama stabla kako bi se smanjilo ispiranje.

9

3.1. Kemijski elementi u ishrani mandarina

Dušik (N), Fosfor (P), Kalij (K) su osnovni elementi i nazivaju se makroelementi i oni su glavni sastojci tla i stabla te tako čine glavne sastojke gnojiva-ishrane.

Kalcij (Ca), Magnezij (Mg), Sumpor (S), Bakar (Cu), Cink (Zn), Mangan (Mn), Molib-den (Mo), Bor (B), Željezo (Fe), Klor (Cl), Kobalt (Co) su mikroelementi koji se u tlu i stablima nalaze u malim količinama, ali njihova funkcija je od posebne važnosti, jer u vrlo malim količinama omogućuju normalne biokemijske procese u tlu i stablima.

Navodnjavanje doprinosi efikasnosti programa gnojidbe. Stabla agruma s dovoljno vode i hranjivih tvari postaju jača, otpornija su na štetočine i stresove, urodi su konzis-tentni i dobre kvalitete. Za razliku od toga, pretjerano ili nedovoljno navodnjavanje ili gnojidba može uzrokovati slabu kvalitetu proizvoda.

Dušik (N) i Kalij (K) su dva najvažnija hranjiva koja se primjenjuju kao gnojivo za mandarinu. Dušik utječe na dinamiku rasta, cvjetanje i prinos ploda više nego ijedno drugo hranjivo. Kalij ima najvažniju hranidbenu ulogu u određivanju prinosa, veličinu ploda i kvalitetu. Omjeri primjene gnojiva od dušika (N) do Kalija (K) su većinom 1:1, ali omjer od 1:1,25 bi mogao biti koristan pri visokom pH ili vapnenastom tlu ako je količina kalija u stablu niska.

3.2. Makroelementi

Dušik (N) je najvažniji element jer utječe na sve procese metabolizma, rasta i rodnos-ti stabla. Povećava udio soka i boje, ukupnu količinu topljivih tvari u plodu (šećere, kiseline, vitamine, pigmente i soli) te koncentraciju kiselina. Previše dušika, posebno uz neadekvatno navodnjavanje, može uzrokovati i manji urod.

Znakovi nedostatka dušika: žućenje listova posebno na rodnim granama koje zahvaća cijelu površinu lista, uključujući i nervaturu lista, sman-jenje zametanja cvjetnih pupova i plodova…

Znakovi viška dušika: lišće je tam-nozelene boje, veliko i sočno, plod je manji, kora deblja, u plodu je manji postotak soka i vitamina, a kiseline su povećane, produžuje se period veg-etacije i kasni normalno dozrijevanje lišća i drva, što uzrokuje veću osjetlji-vost biljaka na hladnoću, u fazi zriobe boja plodova se sporije mijenja… Nedostatak dušika

10

Fosfor (P) sudjeluje u najvažnijim procesima metabolizma, utječe na rast korijena i ugrađen je u bitne dijelove ploda i sjemenki.

Znakovi nedostatka fosfora: stariji listovi su manji od normalnih, na vrhovima se javlja nekroza tkiva, u konačnici i na rubovima, lišće postaje brončane boje i opada prije i u vrijeme cvjetanja, cvjetanje je umanjeno, nedozreli plodovi prijevremeno opadaju, na krošnji dolazi do sušenja slabijih grana, kvaliteta plodova je niža, kora tvrda i hrapava, plod je šupljikav, a kriške su međusobno rastavljene.

Znakovi viška fosfora: povećana količina soka, dok je udio suhe tvari, kiseline i vi-tamina C smanjen, kora ploda je tanja, a njeno bojenje kasni.

Kalij (K) kao hranjivi element u stablu je neophodan, pogotovo u onim dijelovima koji su u rastu. Dovoljna količina kalija povećava koncentraciju staničnog soka, spo-sobnost stanice da zadržava vodu i zalihe hranjivih tvari što ima direktan utjecaj na povećanje otpornosti stabla na hladnoću i sušu.

Znakovi nedostatka kalija: na starom lišću u obliku žutila i pjega koji poprimaju bakrenasti sjaj na gornjem dijelu lista, dok donji dio ostaje zelene boje, na vršnim izbojcima starije lišće se savija i kovrča, a postrani su izbojci kržljavi i savijeni u obliku slova „S“, lišće je manje po veličini, često opada u vrijeme cvatnje i ima smolastu prev-laku, a pupovi su manji i lako opadaju, slabije je zametanje plodova, urod je smanjen i lošije je kvalitete, cijelo je stablo slabijeg rasta, a kora stabla po-prima tamniju boju i izgleda kao da je osušena.

Postoje gnojiva u kojima je kalij u spoju s klorom (Cl), sulfatom (K2SO4) i nitratom (KNO3). Vrsta gnojiva koja se preporučuje na tlima u dolini Neretve gdje se još osjećaju utjecaji mora (natrijeva klorida) je ona gdje je kalij u spoju sa sulfatom (npr. 7-14-21) ili kalijev sulfat.

Nedostatak kalija

11

3.3. Mikroelementi

Mikroelementi su kemijski elementi koji se u stablu mandarine nalaze u vrlo malim količinama, ali je njihovo prisustvo neophodno za normalne životne funkcije bilja-ka. Nedostatak mikroelemenata u tlu ograničava postizanje visokih uroda i snižava efikasnost upotrjebljenog mineralnog gnojiva.

Znakove nedostatka mikroelemenata moguće je uočiti tek kada je taj nedostatak izazvao vidljive i ponekad teške poremećaje. Općenito, manjak mikroelemenata izaziva gubljenje normalne boje lišća te nastanak karakterističnih deformacija lišća. Količina pojedinih mikroelemenata se dosta sigurno utvrđuje analizom lišća i takva analiza se koristi kao nezamjenjivi kriterij u gnojidbi.

S povećanjem upotrebe mineralnih gnojiva i visokih uroda narušavaju se međusobni odnosi između svih hranjivih elemenata, a tome još pridonosi i slabo unošenje sta-jskog gnojiva i uzgoj mandarina na neprikladnim tlima (pjeskovita, isprana tla).

Nedostatak magnezija

Nedostatak bakra Nedostatak željeza

Nedostatak cinka

12

3.4. Laboratorijskom analiza tla i lista utvrđuju se fizikalna, kemijska, a po potrebi i biološka svojstva tla. Analizom se utvrđuju količine dušika, fosfora, kalija, kalcija, humusa, rjeđe mikroelemenata te reakcija tla (pH). Rezultati nam služe kao orijen-tacija pristupačnih hranjiva u zoni korijena prema kojima se prilagođavaju količine dodanih gnojiva.

Uzimanje uzorka lista i laboratorijska analiza je korisna pri stvaranju odluka o gnojid-bi. Trendovi rezultata dušika i kalija u listu tijekom nekoliko godina pružaju najbolje mjerilo za prilagodbu omjera unutar preporučenog raspona gnojidbe. Analiza tla je korisna pri određivanju pH tla i te za dostupni fosfor, kalcij, magnezij i mikroele-mente. Optimalni pH za uzgoj mandarina je 5,5-6,5.

Da bi dobili točan uvid u stanje hranjiva u tlu, kiselost i električnu provodljivost, potrebno je uraditi kemijsku analizu tla u specijaliziranom laboratoriju koji je osim analize u mogućnosti dati i kvalitetnu preporuku za gnojidbu.

Uzorak tla trebao bi predstavljati prosjek tla u kojemu će se uzgajati ili se već uzgaja. S koliko mjesta će se uzorak uzeti ovisi o tome koliko je tlo ujednačeno u izgledu. Na-jbolje je s jedne parcele uzeti više uzoraka, te ih izmiješati kako bi došli do prosječnog reprezentativnog uzorka tla mase 1 kg. Uzorak se uzima u dva sloja tla i to: od 0 do 30 cm, i od 30 do 60 cm. Kemijsku analizu treba shvatiti kao dobru orijentaciju o stanju pristupačnosti hranjiva u tlu.

Uzorci lista za analizu biljnog materijala se uzimaju tijekom veljače ili početkomožujka. Listovi se ubiru neposredno pred slanje na analizu kako bi uzorak bio što svježiji. Uzimaju se 2 i 3 lista sa prošlogodišnjeg proljetnog izbojka, dok se uzorci ne smiju uzimati sa bolesnih ili oslabljenih stabala.

13

Rezultati analize tla

3.5. Gnojidba mladih stabala

Gnojidba mladih stabala obavlja se obično u proljeće, prije početka vegetacije i u toku vegetacije 2-3 puta. Izgled mladog stabla, odnosno brzina i stupanj razvi-jenosti krošnje pokazuje da li treba količinu gnojiva povećati ili pak smanjivati. Po dosadašnjim iskustvima preporuka je da se dodaje dušik do 5. godine starosti; i to urea - 200g ili KAN - 350g ili amonij sulfat -300g / stablu. Od 5.- 9. godine starosti postupno se povećava količina dušičnih i postupno se uvode i povećavaju količine fosfornih i kalijevih gnojiva.

6. Gnojidba rodnih stabala

Stablu je potrebno staviti na raspolaganje hranjiva kada se i najviše troši. U našim uvjetima mandarina najviše hranjiva troši u travnju, svibnju, lipnju, rujnu i listopadu. Međutim, to nije lako osigurati s obzirom na klimatske uvjete (temperature, raspored oborina) tako da gnojidbu treba podesiti da ona što je više moguće zadovoljava potrebe stabala.

Do sada su se na području doline Neretve postizali najbolji efekti gnojidbe kada se gnojilo na sljedeći način:

- po potrebi, u prosincu ili siječnju fosforna gnojiva (superfosfat)

- pred početak vegetacije, krajem veljače ili početkom ožujka, kompleksna gnojiva (NPK npr. 7-14-21, 11-12-18+3MgO...) u cijeloj količini

- 10-15 dana prije cvatnje, polovicom travnja, prehrana s 1/3 dušika

- poslije zametanja plodova, krajem lipnja ili početkom srpnja, s ostalom 1/3 dušika (urea ili amonij-sulfat).

Zadnjih godina, dolaskom na tržište novih kompleksnih gnojiva koja u svom sastavu imaju i mikroelemente, neke navike u gnojidbi se mijenjaju s obzirom da su ta nova gnojiva brže i lakše pristupačna biljkama pa se koriste neposredno pred branje i u sa-mom kretanju vegetacije (Hidrokomplex, Multicomp i dr.). Mikroelementi se dodaju biljkama u toku vegetacije najčešće folijarnim putem ili kroz sustave za natapanje.

14

Unošenje mineralnih gnojiva u tlo najbolje je obavljati na način da se razbacaju po cijeloj površini nasada, a zatim da se pliće ili dublje unesu, ručno ili strojem, u tlo. Nije preporučljivo mineralna gnojiva (naročito dušična) ostavljati na površini tla duže bez unošenja. U tom slučaju dolazi do isparavanja i gubitka. Ukoliko nije moguće obaviti unošenje u tlo razbacanog gnojiva, onda se razbacivanje obavlja pred samu kišu ili pred navodnjavanje. Gdje postoje sustavi za natapanje kišenjem ili kapanjem, moguće je vodotopiva gnojiva raznih NPK kombinacija s dodatkom mikroelemenata dodavati tijekom cijele vegetacije.

Orijentacijska količina potrebnog mineralnog gnojiva prema planiranom urodu t / ha (bez upotrebe stajskog gnojiva)

Planirani urodt/ha

Kraj veljače ilipočetak ožujka

kg/ha

U travnju(15 dana pred cvatnju)

kg/ha

Kraj lipnja ilipočetak srpnja

kg/ha

do 10

10 - 20

20 - 30

4; < 5;

500 kg Hydrocomplex

600 - 700 kg Hydrocomplex



100 kg uree ili200 kg amonij sulfat








15

Akumulacija hranjiva u tlu predstavlja jedan od faktora kojim se određuje njihova dostupnost biljci. Ipak, samo prisustvo nekog elementa ne znači i da je ono zato dostupno biljci. Ostali faktori uključujući pH faktor, vodni režim i stanje korijenskog sistema ovise o unosu hranjiva u biljku.

IV. NAVODNJAVANJE

Cilj navodnjavanja je omogućiti biljnoj kulturi optimalni prihvat vode potrebne za normalni životni (vegetativni) ciklus, uz minimalno izvlačenje vode iz održivih izvora i zaštiti proizvod od mogućnosti zagađenja uzrokovanog netretiranim kanalizacijskim vodama.

Sistem navodnjavanja koji se koristi treba biti najučinkovitiji za trenutnu proizvodnju i u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom. U ljetnom (sušnom) periodu koriste se sistematične metode za utvrđivanje potreba za vodom (korištenje irigometra) prilikom čega se preporuča sistem navodnjavanja „kap po kap“ jer omogućava na-jefikasniji prihvat potrebne količine vode, te minimalno izvlačenje vode iz održivih izvora.

Ako se za navodnjavanje koristi voda iz prirodnih izvora, ta voda treba biti laborato-rijski analizirana (mikrobiološki, na teške metale, makro i mikroelemente), te na os-novu dobivenih rezultata procijeniti kvalitetu vode za navodnjavanje. Analize trebaju provoditi ovlašteni laboratoriji. Netretirana kanalizacijska voda se ne smije koristiti za navodnjavanje / gnojidbu.

Količina vode za navodnjavanje može biti ograničavajući čimbenik za uzgoj manda-rine koja je posebno osjetljiva od svibnja do listopada. Preračunavanjem potrebnih količina i iskustveno, sukladnonašim klimatskim prilikama, potrebna količina vode iznosi 3.000 - 5.000 l vode za jedan hektar nasada.

16

V. ZAŠTITA

Zaštitna sredstva su uglavnom sintetičke, selektivno toksične tvari namijenjene uništavanju štetočinja. Pesticidi obuhvaćaju otrove za suzbijanje: insekata (insek-ticidi), glodavaca (rodenticidi), korova (herbicidi), gljivica (fungicidi), grinja i pauka (akaricidi) te mekušaca-puževa (limacidi).

Danas su u upotrebi tzv. selektivni i neselektivni pesticidi. Selektivni pesticidi djeluju na točno određenu skupinu štetnika dok neselektivni pesticidi štetno djeluju na os-tali biljni i životinjski svijet, ali i na ljudsko zdravlje.

5.1. Integrirana zaštita (IPM) – Pod pojmom integrirane zaštite podrazumi-jeva se kombinacija primjene prirod-nih neprijatelja i kemijske zaštite u cilju sprečavanja porasta brojnosti štetočina, uzročnika bolesti i korova preko granice do koje dolazi do ekonomski značajnih šteta. Integrirana poljoprivreda se vodi načelom nepretjerane uporabe kemika-lija i umjetnih gnojiva već navodi da se upotrebljavaju dokazana sredstva, u ra-sponu od blažih prema jačim. Ovim sis-temom dozvoljava se izvjesno prisustvo štetočina, no ispod praga ekonomske štetnosti, ali ne i njihovo uništavanje po svaku cijenu.

Provođenjem mjera integrirane zaštite, smanjuje se broj kemijskih tretiranja, čime se čuva i omogućava veća aktivnost prirodnih neprijatelja. Manja uporaba pesticida dovodi do jeftinije proizvodnje (troškovi se mogu smanjiti do 40%), a smanjuje se i zagađenje životne sredine. U praksi treba koristiti i kombinirati sve nepesticidne mjere, koje doprinose manjoj brojnosti štetnih organizama, a kad i pored toga one dostignu pragove štetnosti kao krajnja nužda ostaje primjena kemijskih mjera.

Oni koji danas proizvode na konvencionalan način trebaju se pripremiti za prijelaz na integrirani sustav proizvodnje.

LOGO integralna proizvodnja

17

5.2. Sredstva za zaštitu bilja - mogu se koristiti samo ona sredstva koja su regis-trirana za danu kulturu u Republici Hrvatskoj. Bitno je pridržavati se strogo svih uputa i pravila o propisanim koncentracijama jer su kontrole na ostatke pesticida u plodovima vrlo brze i vrlo pouzdane, a sankcije bi se očitovale u gubitku tržišta i pre-poznatljivog ugleda.

5.3. Skladištenje zaštitnih sredstava - Ukoliko proizvođač samostalno skladišti zaštitna sredstva, mora ispuniti sljedeće uvjete: sredstva se moraju čuvati u posebnoj prostoriji ili posebnom ormaru u originalnoj ambalaži, odvojena od hrane te drugih predmeta opće uporabe, izvan dosega djece, uz određene uvjete glede temperature, vlage i svjetlosti.

Ispravno skladištenje zaštitnih sredstava

Nespravno skladištenje zaštitnih sredstava

18

5.4. Oprema za primjenu proizvoda za zaštitu bilja se treba održavati u dobrom stanju sa dokumentiranom evidencijom koja je redovno ažurirana. Proizvođač u pogledu korištenja mehanizacije i opreme mora osigurati da je oprema kalibrirana i verificirana te da posjeduje odgovarajuću opremu kojom ispunjava uvjete za ruko-vanje, miješanje i punjenje naznačene na etiketi zaštitnog sredstva.

5.5. Evidencije - Profesionalni korisnici vode i čuvaju evidencije o sredstvima za zaštitu bilja koja koriste najmanje 3 godine. U evidenciju se upisuju najmanje sljedeći podaci: trgovački naziv sredstva za zaštitu bilja, datum i vrijeme početka i završetka tretiranja, količina primijenjenog sredstva za zaštitu bilja (doza, koncentracija), veličina površine i tretirana kultura odnosno biljni proizvod, objekt, površina, neka druga uporaba.

6. Zaštita okoliša - Prazne posude u kojima se nalaze pesticidi vrlo često se odlažu na divlja odlagališta smeća i drugog otpada koja se, nerijetko, nalaze u blizini vodotoka, pri tom onečišćujući okoliš (vode, tlo i atmosferu). Zato posebnu brigu treba voditi u smjeru ekološki najpovoljnijeg načina odlaganja i zbrinjavanja prazne ambalaže koja je ostala nakon uporabe pesticida.

Proizvođač prilikom rukovanja viškom pripravka zaštitnog sredstva odnosno otpad-nom ambalažom mora osigurati slijedeće:

- da ni u kojem slučaju ne koriste praznu ambalažu zaštitnih sredstava u druge svrhe

- da sustav skladištenja prazne ambalaže sprječava mogućnost štetnog utjecaja na ljude i okoliš

- da je kontejner za čuvanje prazne ambalaže zaštitnih sredstava fizički odvojen od prostora u kojem se nalazi svježi proizvod ili ambalaža

- da je skladišni prostor za čuvanje prazne ambalaže zaštitnih sredstava adekvatno označen i pristup mu je ograničen

Inspekcijskim nalazom se može izreći kazna za nepravilnu primjenu sredstva za zaštitu bilja, ako se utvrdi da je korišteno sredstvo koje nema dozvolu, ako je koncentracija pesticida u plodovima veća od propisane količine…

19

- da je sva ambalaža zaštitnih sredstava obavezno tri puta isprana vodom

- da se tekućina korištena za ispiranje uvijek vrati nazad u spremnik prskalice i isprazni tretiranjem nasada

- da se sva zaštitna sredstva kojima je istekao rok upotrebe skladište i rješavaju na zakonom ili unutarnjim pravilnikom propisano siguran način.

Profesionalni korisnik je dužan praznu ambalažu od sredstava za zaštitu bilja, odvojeno sakupljati i privremeno skladištiti do predaje ovlaštenoj osobi sukladno posebnom propisu kojim je uređeno gospodarenje otpadom. Ovako zbri-nuti opasni otpad će se zatim odvoziti do za to predviđenih spalionica, što je u skladu s propisanim zakonima i bezopasno za okoliš i ljude.

Članak 9.(1) Nakon uporabe sredstva, s praznom se ambalažom mora postupati u skladu s uputom na etiketi

Zakon o sredstvima za zaštitu bilja, NN 70/05

5.7. Održiva uporaba pesticida - Pravilnikom o uspostavi akcijskog okvira za posti-zanje održive uporabe pesticida propisuje se obvezna izobrazba profesionalnih ko-risnika pesticida. Pravilnikom se stvara okvir za održivu uporabu pesticida smanjen-jem rizika i učinaka od uporabe pesticida na zdravlje ljudi i na okoliš te za poticanje integrirane zaštite bilja i primjenu alternativnih metoda.

20

Obveznici edukacije, a to su svi profesionalni korisnici, moraju završiti osnovni modul izobrazbe najkasnije do 26. studenog 2015. godine. Obveznici izobrazbe moraju re-dovito obnavljati stečeno znanje dopunskom izobrazbom najkasnije u roku od 5 go-dina nakon stjecanja osnovne izobrazbe ili dopunske izobrazbe. Duljina trajanja os-novnih modula iznosi najmanje 15 školskih sati, a duljina trajanja dopunskih modula iznosi najmanje 5 školskih sati. Nakon završetka pojedine vrste izobrazbe ovlaštena institucija mora osigurati polaganje ispita.

Svi obveznici izobrazbe imat će identifikacijsku iskaznicu koja se izdaje na temelju potvrde o položenom ispitu najkasnije do 26. studenoga 2015. godine.

Uređaji za nanošenje zaštitnih sredstava podliježu redovitom pregledu najmanje jednom u tri godine. Novi uređaji koji se prodani nakon 1. siječnja 2013. godine podliježu redovitom pregledu najmanje jednom u razdoblju od pet godina nakon kupovine, a kasnije podliježu redovitom pregledu svako tri godine.

Pravilnikom se profesionalni korisnici obve-zuju na kontinuirano obrazovanje u primje-ni pesticida, ali i podizanje svijesti javnosti o opasnostima za okoliš i zdravlje koji mogu proizaći iz nekontrolirane primjene pesti-cida. Nalaže se kontinuirani inspekcijski na-dzor nad opremom za primjenu pesticida, strogo poštivanje propisanih postupaka za odlaganje ambalaže, pripremu radnih otopi-na pesticida,čišćenje opreme za primjenu pesticida…..

Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/12)

Glavna područja koja se uređuju ovim pravilnikom su: edukacija profesionalnih koris-nika pesticida, savjetnika i distributera, redoviti pregledi uređaja za primjenu pesti-cida, primjena načela integrirane zaštite bilja, posebne mjere, zaštita vodnog okoliša, pitkih voda, smanjenja i zabrane uporabe pesticida.

21

Potvrda o obavljenom pregleduuređaja za primjenu pesticida

- da su svi radnici uključeni u ber bu upućeni u osnove sigurnosti i održavanje higijene hrane

- da su alati, kontejneri, gajbe, vozila i prikolice koje se koriste za branje i transport očišćeni, dezinficirani, održavani i zaštićeni od onečišćenja

- da se ambalaža korištena u ber bi koristi isključivo za tu svrhu.

VII. SIGURNOST NA RADU

U svakoj fazi poljoprivredne proizvodnje radnicima se mora osigurati optimalna sig-urnost, zaštita na radu te razina osobne higijene. Vezano za upravljanje zaposlenima proizvođač treba osigurati:

- zabranu ulaska u polje nakon prskanja minimalno 24 sata

- osigurati u skladu s procijenjenim stupnjem rizika, potrebnu obuku zaposlenih u smislu pravilnog rukovanja mehanizacijom/strojevima i opremom

- osigurati jasne pismene i usmene upute zaposlenima kako postupiti u slučaju nezgode ili izvanredne situacije

- osigurati pribor „Prve pomoći” koja se nalazi u blizini radnog mjesta te upute za postupanje pri nesreći

- da zaposleni koji rukuju ili primjenjuju zaštitna sredstva mogu dokazati svoju stručnost i znanje putem formalnog obrazovanja ili certifikata sa završenog semi nara o održivoj uporabi pesticidima

- da proizvođač posjeduje komplet zaštitne opreme koji se sastoji od: zaštitne kape, naočala ili štitnika za lice, protuprašinske filtarske polumaske, gumenih ili plastičnih rukavica, zaštitno odijelo, radne čizme.

Kako bi isporučeni poljoprivredni proizvod zadovoljio određene standarde kvalitete i zahtjeve u pogledu zdravstvene ispravnost potrebno je da proizvođač prije berbe osigura:

VI. BERBA

22

naČela dobre poljoprivredne prakse u · pdf fileuvodna riječ priručnik „načela dobre...

Documents