REPUBLIKA SRPSKA VLADA N a c r t

ZAKON O UREENJU PROSTORA I GRAENJU

Banja Luka, septembar 2007. godine

1

N a c r t

ZAKON O UREENJU PROSTORA I GRAENJU

UREENJE PROSTORA I OSNOVNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ureuju se: osnove organizacije, planiranja i ureenja prostora, vrste i sadraj dokumenata prostornog ureenja, nain izrade i postupak usvajanja dokumenata prostornog ureenja, pravila i plan sprovoenja dokumenata prostornog ureenja, uslovi i nain korienja graevinskog zemljita i graenja, vrste i sadraj tehnike dokumentacije, obaveze i meusobni odnosi izmeu uesnika u graenju, uslovi za izdavanje odobrenja za graenje i upotrebu, vrenje nadzora nad primjenom ovih odredaba, te kaznene odredbe. lan 2. (1) Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu, koji se odnose na ureenje prostora, imaju sljedea znaenja: a) prostor je sastav fizikih struktura na povrini ili ispod povrine zemlje i vode, dokle dopiru neposredni uticaji ljudske djelatnosti, b) prostorni razvoj je mijenjanje prirodnog i izgraenog prostora kao rezultat ljudskih aktivnosti, v) prostorno ureenje je planirani razmjetaj djelatnosti i objekata na odreenom podruju, g) plansko prostorno ureenje podrazumijeva zatitu i upravljanje prostorom radi odrivog razvoja na osnovu cjelovitog pristupa u planiranju prostora. d) odrivi razvoj je obezbjeenje takvog korienja prostora, koji uz ouvanje ivotne sredine, prirode i trajnog korienja prirodnih dobara, te zatitu kulturnog nasljea i drugih prirodnih vrijednosti, zadovoljava potrebe sadanjih generacija, bez ugroavanja potreba buduih generacija, ) prostorno planiranje je multidisciplinarna djelatnost kojom se uz uvaavanje razvojnih mogunosti planira namjensko korienje prostora, odreuju uslovi za razvoj djelatnosti u prostoru i njihov razmjetaj, te odreuju mjere za poboljanje postojeih objekata i definiu uslovi za smjetaj planiranih objekata i njihovo graenje, e) naselje je izgraen i funkcionalno objedinjen prostor na kojem su obezbjeeni uslovi za ivot, rad i zadovoljavanje zajednikih potreba stanovnika, ) naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja, po pravilu, obuhvata jedno ili vie naselja, sa podrujem koje pripada tom naseljenom mjestu. Naselja mogu imati karakter gradskog ili seoskog naselja,

2

z) grad je jedinica lokalne samouprave koja predstavlja urbanu, infrastrukturnu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovnitva, i) selo je naselje ije se stanovnitvo preteno bavi poljoprivredom i koje nije sjedite jedinice lokalne samouprave, j) gradsko graevinsko zemljite je izgraeno i neizgraeno zemljite u gradovima i naseljima gradskog karaktera, koje je odgovarajuim planovima namijenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odredbama ovog zakona, a ranije je odreeno zakonom i drugim propisima, odnosno koje je kao takvo odreeno odlukom skuptine optine, odnosno grada, k) ostalo graevinsko zemljite je izgraeno i neizgraeno zemljite namijenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odredbama ovog zakona, a koje se nalazi van zone gradskog graevinskog zemljita, odnosno van gradova i naselja gradskog karaktera, a odreeno je odlukom skuptine optine ili grada, l) graevinska parcela je povrina zemljita koja je planom ili na osnovu plana odreena numeriki ili grafiki i namijenjena za izgradnju, odravanje i redovnu upotrebu jedne ili vie graevina, lj) regulaciona linija je planska linija, odreena grafiki i numeriki, koja odvaja zemljite planirano za javne povrine ili javne objekte od zemljita planiranog za druge namjene, m) graevinska linija je planska linija na povrini ili ispod povrine zemlje, odreena grafiki i numeriki planom ili na osnovu plana, koja predstavlja granicu do koje se odreena graevina moe graditi, ili na kojoj se mora graditi, n) zatitni pojas i zatitna zona su povrine zemljita, vodne povrine ili vazduni prostori, koji su odreeni planom ili na osnovu plana numeriki i grafiki i namijenjeni za zatitu ivota i zdravlja ljudi, bezbjednost graevina, povrina ili prostora, u skladu sa odredbama posebnih propisa, ili u skladu sa strunim pravilima koja se primjenjuju u odgovarajuoj oblasti, nj) javne povrine su zemljine ili vodne povrine koje su planom ili na osnovu plana odreene numeriki i grafiki, ili samo grafiki, i namijenjene za obavljanje javnih funkcija, djelatnosti i aktivnosti, i koje su kao takve dostupne neodreenom broju individualno neodreenih fizikih ili pravnih lica. o) zelene i rekreacione povrine podrazumijevaju: javne zelene povrine (parkume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobraajnice i sl.); zelene zone, odnosno pojasevi, kojima se spreava neplanirano irenje naselja i koje imaju razliite rekreacione i zatitne namjene; zelene povrine stambenih, odnosno urbanih cjelina; zelene povrine posebne namjene (groblja, botaniki i zooloki vrtovi, sl.); povrine za rekreaciju i masovni sport na otvorenom prostoru (igralita, izletita, etalita, sportski tereni, kupalita); zelene povrine uz obale rijeka i jezera. (2) Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu, koji se odnose na graenje objekata, imaju sljedee znaenje: a) graenje je izvoenje pripremnih radova, graevinskih radova (ukljuujui graevinsko-zavrne i graevinsko-instalaterske radove), te ugradnja i montaa opreme, gotovih graevinskih elemenata i konstrukcija. Graenjem se smatra izgradnja nove graevine, kao i rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, sanacija, promjena namjene, konzervacija, izgradnja privremenih graevina, te izvoenje drugih zahvata u prostoru, kao i uklanjanje graevina, b) pripremni radovi su radovi na pripremi gradilita, odnosno radnje u vezi sa postavljanjem ograde, izvoenje radova i graenje pomonih graevina privremenog karaktera koji se izvode za potrebe organizovanja gradilita i primjene odgovarajue

3

tehnologije graenja, pripremu odgovarajueg prostora za skladitenje graevinskog materijala, te organizovanje saobraajne komunikacije unutar gradilita, v) rekonstrukcijom se smatra izvoenje radova na postojeoj graevini, kojima se mijenjaju konstruktivni elementi koji bi mogli uticati na stabilnost graevine ili njenih dijelova, uvode nove instalacije ili ugrauje nova oprema u graevinu, mijenja namjena, tehnoloki proces ili vanjski izgled graevine, te mijenjaju uslovi pod kojima je, na osnovu odobrenja za graenje, izgraena graevina, g) sanacijom se smatra izvoenje radova radi ouvanja bitnih karakteristika graevine u toku njenog trajanja, kojima se ne mijenjaju uslovi u skladu s kojima je izgraena, d) otklanjanje arhitektonskih barijera podrazumijeva stvaranje uslova za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u objekat, te pristup i upotrebu svih prostorija i instalacija u objektu za lica sa tekoama u kretanju, ) odravanjem graevine smatra se praenje stanja graevine i izvoenje radova nunih za sigurnost i stabilnost graevine, ivot i zdravlje ljudi, te za ouvanje bitnih tehnikih karakteristika i drugih uslova propisanih za predmetnu graevinu, a koji ne utiu na dimenzije i vanjski izgled graevine, te na zatitu ivotne sredine, e) konzervacijom graevine smatra se izvoenje radova kojima se oteena ili nedovrena graevina zatiuje od daljeg propadanja, a do sticanja uslova za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovrenje radova na nezavrenoj graevini, ) dogradnjom se smatra svako proirenje postojee graevine do 50% tlocrtne povrine, kojim se zauzima zemljite ili prostor u odnosu na tu graevinu, ako dograeni dio ini graevinsku i funkcionalnu cjelinu sa graevinom uz koju se dograuje, z) nadziivanjem se smatra izgradnja jedne ili vie etaa, kao i preureenje tavana, odnosno potkrovlja na postojeim graevinama, kojim se dobija novi stambeni ili poslovni prostor, i) zatita objekata, u zavisnosti od vrste i lokacije graevine, obuhvata: 1) konzervaciju spomenika, koja podrazumijeva ouvanje fizikih ostataka spomenika i njegovog okruenja uz zabranu bilo kakve izgradnje nove graevine na istom lokalitetu ili u blizini lokaliteta, te zatitu od unitenja nalaza i preureenja koji bi ugrozili autentinost spomenika; 2) restauraciju, koja podrazumijeva rekonstrukciju graevine uz potpuno ouvanje raritetne, autentine vrijednosti graevine sa svim njenim estetskim, umjetnikim i istorijskim vrijednostima uz upotrebu tradicionalnih graevinskih materijala i radove izvoene na osnovu postojee originalne dokumentacije; 3) reprodukciju, koja podrazumijeva kopiranje izgleda, strukture i estetinosti originala radi prezentacije kulturnog ili tradicijskog fenomena; 4) iluminaciju, koja podrazumijeva preduzimanje takvih intervencija na spomeniku ili u njegovom neposrednom okruenju radi ugradnje sistema elektrine rasvjete, koji ni na koji nain nee ugroziti njegovu vrijednost; j) promjenom namjene smatra se izvoenje graevinskih radova kojima se ne mijenja vanjski izgled objekta, ali promjena korienja graevine ili njenog dijela bitno mijenja uslove upotrebe te graevine, okolnih graevina i prostora, te odvijanja saobraaja i uslove zatite ivotne sredine, k) promjenom djelatnosti smatra se izvoenje radova koji predstavljaju promjenu namjene, kojom se ne poveava uticaj graevine na okolinu, odnosno dolazi do dopune zamjene djelatnosti koja ima isti uticaj na okolinu kao i prethodna djelatnost, l) uklanjanjem graevine smatra se ruenje ili demontaa graevine ili njenog dijela, zbrinjavanje otpadnog materijala nastalog ruenjem, zateenog materijala, opreme i drugih elemenata i dovoenje graevinske parcele ili njenog djela u uredno stanje.

4

Uklanjanje graevine vri se zbog fizike dotrajalosti ili veih oteenja nastalih kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa ili zbog izgradnje novog objekta u skladu sa sprovedbenim planom, lj) graevina podrazumijeva objekat na odreenoj lokaciji, trajno povezan sa zemljitem, koja se sastoji od graevinskog sklopa, sa opremom ili bez nje, kao i sva samostalna postrojenja trajno povezana sa zemljitem. Graevinom se smatraju i nasipi, iskopi i odlagalita, tj. svi objekti povezani sa zemljitem kojima se mijenja nain korienja prostora, m) privremena graevina je graevina montano-demontanog tipa ili graevina izvedena od lakih materijala, privremeno postavljena na lokaciji bilo za potrebe gradilita ili za organizovanje sajmova, javnih manifestacija, te za druge potrebe u skladu sa planom. Privremenim graevinama smatraju se i i kiosci, telefonske govornice, ljetne bate i slino, n) individualni stambeni objekat je graevina stambene namjene na posebnoj graevinskoj parceli sa najvie tri stana, koja nema vie od podruma i tri nadzemne etae namijenjene stanovanju i ija korisna povrina ne prelazi 400m2. Nadzemnom etaom smatra se i tavanska etaa namijenjena za stanovanje, nj) individualni stambeno-poslovni objekat je graevina stambene i poslovne namjene na posebnoj graevinskoj parceli, maksimalne korisne povrine do 400m2 ukljuujui podrum i tavansku etau ako je namijenjena za stanovanje, sa maksimalno tri etae, od kojih se jedna etaa koristi za poslovne djelatnosti, a dvije za stanovanje, pri emu vrsta poslovne djelatnosti ne smije imati nikakvog tetnog uticaja na ivotnu sredinu i sigurnost ljudi i dobara. o) graevinskim proizvodima smatraju se proizvedeni graevinski materijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije koje su namijenjene za graenje. p) izvoenje drugih zahvata podrazumijeva sve radove na povrini ili ispod povrine zemlje, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojei uslovi korienja prostora, r) iskolavanje graevine podrazumijeva prenoenje vanjskog oblika planirane graevine na teren unutar graevinske parcele, odnosno prenoenje ose trase infrstrukture, s) investitor je pravno ili fiziko lice u ije ime se gradi graevina i vre drugi zahvati u prostoru, t) projektant je pravno lice koje kao privrednu djelatnost obavlja usluge projektovanja, ) izvoa je pravno lice koje kao privrednu djelatnost obavlja usluge pri pripremi gradilita, izvoenju graevinskih i drugih radova, montai i demontai mainskih instalacija i instalacija slabe i jake struje i druge opreme, te izvoenju zavrnih radova u graevinarstvu, u) nadzorni organ je pravno ili fiziko lice ovlaeno za izradu tehnike dokumentacije ili graenje koje obavlja nadzor nad svim radovima u graevinarstvu, f) revident je pravno lice ovlaeno za izradu tehnike dokumentacije koje obavlja pregled i tehniku kontrolu projektne dokumentacije, h) projektovanje je izrada projekata potrebnih za izdavanje odobrenja za graenje, kao i ostalih projekata ija je obaveza izrade propisana ovim zakonom, c) gradilitem se smatra zemljite, ukljuujui i privremeno zauzeto zemljite, ili graevina na kojem se gradi, kao i zemljite potrebno za omoguavanje primjene odgovarajue tehnologije graenja. II OSNOVNI PRINCIPI PROSTORNOG PLANIRANJA

5

lan 3. Cjelovit pristup planskom ureenju prostora obuhvata: a) istraivanje, provjeru i ocjenu mogunosti odrivog razvoja na prostoru Republike Srpske (u daljem tekstu Republike), b) zatitne mjere i nain upravljanja prostorom, v) izradu dokumenata prostornog ureenja, g) sprovoenje i kontrolu sprovoenja dokumenata prostornog ureenja. lan 4. Prostorno planiranje zasniva se na principima: a) zatite prostora u skladu sa principima odrivog razvoja, b) ravnomjernog privrednog, drutvenog i kulturnog razvoja Republike uz potovanje i razvijanje regionalnih i optinskih prostornih specifinosti, v) zatite integralnih vrijednosti prostora i racionalnog korienja i zatite prostora, g) zatite ivotne sredine, d) zatite kulturnog i prirodnog nasljea, ) usklaivanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od interesa za Republiku i jedinice lokalne samouprave, e) usklaivanja privatnog i javnog interesa, ) usklaivanja planskih dokumenata Republike i Federacije BiH, z) usklaivanja prostornog ureenja Republike sa prostornim ureenjem susjednih drava, i) javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima vanim za prostorno ureenje, j) uspostavljanja jedinstvenog sistema informacija o prostoru Republike u svrhu planiranja, korienja zemljita i zatite prostora Republike. lan 5. Plansko ureenje prostora obuhvata: a) graenje i ureenje naselja i okolnog prostora, b) upotrebu i zatitu prirodnih i izgraenih resursa i v) obavljanje drugih zahvata u prostoru u skladu sa dokumentima prostornog ureenja i drugim propisanim uslovima iz ovog zakona. lan 6. (1) Radi planske izgradnje, stvaranja povoljnih uslova za ivot, rad i zdravlje ovjeka i dugoronog upravljanja prirodnim dobrima, u prostoru se utvruje: a) graevinsko zemljite, b) poljoprivredno zemljite, v) umsko zemljite, g) vodne povrine, d) zatiena i rekreaciona podruja, ) infrastrukturni sistemi, e) eksploatacijska polja i ) neplodno zemljite i ostala zemljita koja e biti izgraena samo u posebnim okolnostima.

6

(2) Povrine zemljita iz stava 1. ovog lana utvruju se na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i planova prostornog ureenja. 1. Urbano podruje i ue urbano podruje lan 7. (1) Radi usmjeravanja graenja, prostornim ili urbanistikim planom utvruje se urbano podruje i ue urbano podruje. (2) Urbano podruje utvruje se za jedno ili vie naselja koja predstavljaju prostorno funkcionalnu urbanu cjelinu, ili prostorno funkcionalno meusobno povezanu cjelinu, a koja na osnovu planskih pretpostavki ima uslove za dalji razvoj. (3) Urbano podruje obuhvata izgraene i neizgraene povrine namijenjene za stanovanje, rad i odmor, urbanu opremu i infrastrukturu, te povrine za posebnu namjenu i zelene povrine, kao i povrine rezervisane za budui razvoj. Urbano podruje obuhvata osim graevinskog i druga zemljita. (4) Ako postoji potreba utvrivanja posebnih uslova izgradnje u centrima ili intenzivno izgraenim dijelovima urbanih podruja, utvruje se ue urbano podruje. (5) Ue urbano podruje obuhvata dio naselja koji je intenzivno izgraen ili je planom predvieno da tako bude izgraen i obrazuje se u svrhu utvrivanja posebnih uslova pri izdavanju odobrenja za graenje. lan 8. (1) Izgradnja naselja i graevina vri se na osnovu sprovedbene planske dokumentacije ili na osnovu prostornog ili urbanistikog plana, uz pribavljanje strunog miljenja o mogunosti izgradnje u skladu sa lanom 50. ovog zakona. (2) Rekonstrukcija postojeih dijelova naselja vri se iskljuivo na osnovu usvojene sprovedbene dokumentacije.

2. Naselja privremenog karaktera lan 9. (1) Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i slinih graevina, kao i u svrhu otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, ratnih razaranja i slino, mogu se graditi naselja privremenog karaktera. (2) Naselje u smislu stava 1. ovog lana planira se i gradi tako da po prestanku okolnosti koje su zahtijevale njegovu izgradnju bude uklonjeno u roku od est mjeseci, a prostor doveden u prvobitno stanje od organa koji je donio odluku o izgradnji privremenog naselja, ili da preraste u naselje koje odgovara buduem razvoju tog podruja. lan 10. (1) Planskom dokumenacijom utvruju se povrine i koridori rezervisani za budui razvoj, na kojima nije dozvoljena izgradnja do izrade odgovarajueg sprovedbenog plana.

7

(2) Na utvrenim povrinama iz stava 1. ovog lana mogu se odobriti sljedee privremene namjene: zelene i rekreacione povrine, igralita, obavljanje poljoprivredne djelatnosti i dr., a u skladu sa odredbom o sprovoenju planskog dokumenta. lan 11. Izgradnja infrastrukturnih sistema i graevina vodne, saobraajne, energetske i komunalne infrastrukture vri se u skladu sa dokumentima prostornog ureenja Republike ili jedinice lokalne samouprave. 3. Zatitni pojasevi lan 12. (1) Radi obezbjeenja infrastrukturnih sistema i graevina za funkciju kojoj su namijenjeni, formiraju se i ureuju zatitni infrastrukturni pojasevi du infrastrukturnih trasa i graevina. Zatitni infrastrukturni pojasevi su: a) zatitni putni pojas, b) zatitni pruni pojas, v) zatitni aerodromski pojas, g) zatitni dalekovodni, odnosno cjevovodni pojas, d) zatitna zona ili pojas za radio postrojenja ili veze, ) zatitna zona izvorita vode, vodotoka i vodoprivrednih graevina i e) zatitni pojas za bolnike i obrazovne komplekse. (2) Za puteve i druge graevine linijske infrastrukture, koji u vrijeme izrade plana nisu izgraeni, kao i za postojee takve graevine za koje se planom odreuje da budu rekonstruisane, planom se odreuje dovoljan prostor (koridor) za njihovu izgradnju, odnosno rekonstrukciju. irina koridora planira se tako da se u njemu, s obzirom na prirodna i druga ogranienja na terenu i na zahtijevane tehnike karakteristike planirane infrastrukturne graevine, ta graevina moe projektovati i izgraditi, odnosno rekonstruisati, sa svim dijelovima i elementima. (3) U sluaju iz stava 2. ovog lana propisani zatitni infrastrukturni pojasevi i zone ne ulaze u prostor koridora, nego se postavljaju van koridora, obostrano uz obje njegove granice. (4) Posebnim zakonima blie se odreuju odgovarajui zatitini pojasevi. irina pojaseva utvrenih planom ne moe biti manja od irine pojaseva utvrenih posebnim zakonom. (5) Na prostoru obuhvaenim zatitnim infrastrukturnim pojasem ne mogu se graditi nove graevine ili vriti radovi suprotno namjeni zbog koje je uspostavljen zatitni pojas. lan 13. Planiranje na svim nivoima vlasti u Republici mora biti usklaeno sa posebnim propisima iz oblasti zatite ivotne sredine, kulturno-istorijskog, graditeljskog i prirodnog nasljea, kao i zatite energetskih, vodoprivrednih, rudarskih i industrijskih objekata, infrastrukturnih objekata i objekata veze, te zatite sportskih, turistikih i namjenskih i bezbjednosnih objekata i njihove infrastrukture. III ORGANIZACIJA SISTEMA PROSTORNOG PLANIRANJA lan 14.

8

(1) Planiranje u Republici obezbjeuju Vlada i Narodna skuptina Republike, kao i skuptine jedinica lokalne samouprave (optina i gradova) donoenjem planskih dokumenata i drugih dokumenata i propisa odreenih ovim zakonom. (2) Strunu osnovanost dokumenata iz stava 1. ovog lana obezbjeuju Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (u daljem tekstu: Ministarstvo) i organi jedinica lokalne samouprave nadleni za obavljanje poslova prostornog ureenja, kao nosioci pripreme izrade dokumenata prostornog ureenja, te pravna i fizika lica koja posjeduju odgovorajue licence za izradu tih dokumenata. lan 15. (1) Ministarstvo je nadleno za pripremu dokumenata prostornog ureenja od znaaja za Republiku, kao i za njihovo sprovoenje, dok su organi nadleni za prostorno ureenje jedinica lokalne samouprave nadleni za pripremu i sprovoenje dokumenata prostornog ureenja od znaaja za optinu, odnosno grad. (2) Ako jedinica lokalne samouprave ne izvrava svoje obaveze na izradi, usvajanju i sprovoenju planova u svojoj nadlenosti i ako bi usljed toga mogle nastupiti tetne posljedice za sredinu i prostor, te biti ugroeni ivot i zdravlje ljudi, Ministarstvo je duno da preuzme obavezu pripreme i usvajanja potrebnih planova i utvrdi mjere za ostvarivanje tih planova. (3) Prije preuzimanja aktivnosti iz stava 2. ovog lana, Ministarstvo je duno pisano da zahtijeva od naelnika optine, odnosno gradnaelnika da u propisanom roku preduzme sve neophodne radnje na prevenciji ugroavanja sredine i prostora, kao i zdravlja i ivota ljudi. (4) Ukoliko nadleni organ jednice lokalne samopurave ne preduzme sve aktivnosti zahtijevane u stavu 3. ovog lana, Vlada donosi odluku kojom Ministarstvo postaje nadleno za poslove ureenja prostora, a svi se trokovi pokrivaju iz budeta jedinice lokalne samouprave. (5) Izuzetno, Vlada moe odrediti da se za preuzete obaveze iz stava 4. ovog lana sredstva obezbjeuju iz budeta Republike. (6) Ministar e donijeti poseban propis za sluajeve kada je prelazak nadlenosti neophodan, kao i proceduru, rokove i period preuzimanja nadlenosti. IV DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA lan 16. (1) Dokumentima prostornog ureenja odreuju se organizacija, namjena i nain korienja i upravljanja prostorom, te kriterijumi i smjernice za ureenje i zatitu prostora Republike. (2) Dokumenti prostornog ureenja su: a) Strategija prostornog razvoja Republike Srpske, b) Strategija prostornog razvoja podruja posebne namjene Republike Srpske, v) strategija prostornog razvoja jedinice lokalne samouprave, g) Prostorni plan Republike Srpske, d) Prostorni plan podruja posebne namjene Republike Srpske, ) prostoroni plan jedinice lokalne samouprave, e) urbanistiki plan,

9

) zoning plan, z) regulacioni plan, i) urbanistiki projekat i j) plan parcelacije. (3) Strategije, prostorni i urbanistiki planovi su razvojni, strateki dugoroni dokumenti kojima se definiu osnovni ciljevi i principi razvoja u prostoru. Strategije se donose za period do deset godina, dok se prostorni i urbanistiki planovi donose za period do 20 godina. (4) Sprovedbeni planovi su tehniko-regulativni planski dokumenti na osnovu kojih se definiu uslovi za projektovanje i izvoenje graevina i drugih zahvata u prostoru. Po pravilu sprovedbeni plan prestaje vaiti njegovim sprovoenjem. (5) Period za koji se donosi dokumenat prostornog ureenja definie se odlukom iz lana 32. ovog zakona. lan 17. Za odgovarajue podruje donose se sljedei planski dokumenti: a) stratergija prostornog razvoja ili prostorni plan Republike za teritoriju Republike, b) strategija prostornog razvoja ili prostorni plan jedinice lokalne samouprave za podruje jedinice lokalne samouprave i v) urbanistiki plan i zoning plan za gradove i naselja gradskog karaktera. lan 18. (1) Obaveza svih subjekata koji uestvuju u izradi dokumenata prostornog ureenja iz lana 16. ovog zakona je da vode rauna o javnom interesu, optim i posebnim ciljevima prostornog razvoja, obezbjeuju koordinaciju sektorskih politika, usklaivanje pojedinanih interesa sa javnim interesom, ukljuuju neophodne mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nepogoda, neophodne mjere zatite lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, razmatraju procjenu uticaja na ivotnu sredinu, te omoguavaju provjeru opravdanosti, usklaenosti i sprovodljivosti planiranih prostornih rjeenja. (2) Dokumenti prostornog ureenja rade se na osnovu ovog zakona, drugih zakona i posebnog pravilnika o sadraju, nainu izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja na podruju Republike. (3) Pravilnik iz stava 2. ovog lana donosi ministar za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju (u daljem tekstu: ministar). lan 19. (1) Dokument prostornog ureenja ueg podruja mora biti usaglaen sa dokumentom prostornog ureenja ireg podruja, a dokumenti susjednih podruja se meusobno usaglaavaju. (2) Ako dokument ueg podruja nije usklaen sa dokumentom ireg podruja, primjenjuje se dokument prostornog ureenja ireg podruja. (3) Dokumenti prostornog ureenja usklauju se sa strategijama i programima razvoja, planovima infrastrukture, planovima odbrane i ostalim planovima i programima od znaaja za planiranje i razvoj prostora. (4) Nosilac izrade dokumenta prostornog ureenja obezbjeuje usaglaavanje dokumenta u postupku njegove izrade.

10

lan 20. (1) Strategija prostornog razvoja Republike definie dugorone ciljeve prostornog planiranja i razvoja u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim i kulturno-istorijskim razvojem. (2) Strategija sadri: naela i ciljeve prostornog razvoja Republike, osnove za usklaivanje i usmjeravanje razvoja, organizaciju prostora, razvojne prioritete, osnovu za organizaciju, zatitu i korienje prostora, osnovu za zatitu ivotne sredine, sistem razvojne infrastrukture, te planske cjeline za koje e se donositi strategije ili prostorni planovi podruja posebne namjene, kao i druge potrebne elemente. lan 21. (1) Strategija prostornog razvoja jedinice lokalne samouprave definie dugorone ciljeve prostornog planiranja i razvoja u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim i kulturno-istorijskim razvojem jedinice lokalne samouprave. (2) Strategija sadri: naela i ciljeve prostornog razvoja, osnove za usklaivanje i usmjeravanje razvoja, organizaciju prostora, razvoj infrastrukture, osnove zatite ivotne sredine, te razvojne prioritete na teritoriji jedinice lokalne samouprave, kao i druge potrebne elemente. (3) Strategija prostornog razvoja jedinice lokalne samouprave radi se na osnovu strategije ili prostornog plana Republike. lan 22. (1) Prostorni plan Republike odreuje dugorone ciljeve i mjere prostornog razvoja Republike u skladu sa planiranim ukupnim privrednim, drutvenim i istorijskim razvojem od znaaja za Republiku. (2) Prostorni plan Republike definie politiku korienja i upravljanja zemljitem, usmjerava razvoj funkcija i djelatnosti na cjelokupnoj njenoj teritoriji (smjernice za razvoj poljoprivrede, stoarstva, umarstva, upotrebe prirodnih resursa). (3) Uz uvaavanje prirodnih, kulturno-istorijskih i pejzanih vrijednosti, prostorni plan Republike utvruje osnovne principe planskog ureenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, zatitu, korenje, upravljanje i namjenu zemljita, a posebno osnovnu namjenu zemljita i pojedinih podruja Republike, irenje regionalnih centara, podruja koncentracije privrednih djelatnosti, povezivanje urbanih i ruralnih podruja (sistem i mrea naselja), jaanje funkcije naselja u nerazvijenim podrujima, graevine i koridore magistralne i druge infrastrukture, a koje su od znaaja za Republiku (vodoprivredu, saobraajne veze unutar BiH i sa drugim zemljama, energiju, telekomunikacije), graevine od znaaja za drutvenu infrastrukturu od znaaja za Republiku (zdravstvo, obrazovanje, kultura, sport itd), mjere zatite ivotne sredine, mjere za obnovu i sanaciju devastiranog prostora koji obuhvata teritoriju dvije ili vie jedinica lokalne samouprave, mjere zatite graditeljskog i prirodnog nasljea od znaaja za Republiku, mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda, nain i obim iskoriavanja mineralnih sirovina, obaveze prilikom izrade planova uih podruja i drugo. lan 23.

11

(1) Strategija prostornog razvoja ili prostorni plan podruja posebne namjene Republike donosi se za podruja od posebnog znaaja za Republiku, ako se ta obaveza utvrdi strategijom prostornog razvoja ili Prostornim planom Republike. (2) Podruja posebne namjene utvruju se za: podruja koja imaju izrazit graditeljski, prirodni ili kulturno-istorijski znaaj, podruja koja zbog svojih karakteristika imaju posebnu namjenu kao to su podruja obimne eksploatacije mineralnih sirovina, turistiko-rekreativna, sportska i banjska podruja posebnog znaaja, objekti i trase magistralne infrastrukture od znaaja za Republiku, ugroena podruja na teritoriji vie jedinica lokalne samouprave, podruja i objekte od znaaja za odbranu, kao i za sve ostale namjene utvrene strategijom prostornog razvoja ili Prostornim planom Republike. (3) Strategija prostornog razvoja podruja posebne namjene sadri naroito: naela i ciljeve prostornog razvoja podruja, organizaciju prostora, osnovu za organizaciju, zatitu i koritenje prostora, osnovu za zatitu ivotne sredine, te sistem razvojne infrastrukture. (4) Prostornim planom podruja posebne namjene utvruje se, s obzirom na zajednika prirodna, kulturna, istorijska, privredna i druga obiljeja: osnovna organizacija prostora, mjere upotrebe, ureenja i zatite tog podruja, mjere za unapreivanje i zatitu ivotne sredine, te obaveza izrade regulacionih planova za ua podruja unutar prostornog plana podruja sa posebnim namjenama. (5) Sadraj regulacionog plana iz stava 4. ovog lana mora biti u skladu sa lanom 28. ovog zakona. Izrada ovog plana finansira se iz budeta Republike. lan 24. (1) Prostorni plan jedinice lokalne samouprave preuzima i detaljnije razrauje planska opredjeljenja iz Strategije ili Prostornog plana Republike uz uvaavanje prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti podruja grada, odnosno optine. (2) Prostornim planom iz stava 1. ovog lana utvruje se: osnovna namjena prostora, sistem naselja (urbanog i ruralnog karaktera) i njihovo povezivanje, kriterijumi za irenje urbanih dijelova, namjene van urbanih podruja, opremanje graevinskog zemljita, zone komunalne infrastrukture (razvoj optinskog ili gradskog saobraajnog sistema, vodosnabdijevanje, energija, telekomunikacije), objekti od znaaja za drutvenu infrastrukturu jedinice lokalne samouprave (zdravstvo, kolstvo, kultura, sport), nain eksploatacije mineralnih sirovina, mjere zatite graditeljskog i prirodnog nasljea, mjere zatite ivotne sredine, mjere sanacije devastiranih podruja (bespravna gradnja, klizita, plavna podruja), mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda, urbanistiko-tehniki uslovi za izgradnju u podrujima za koja se ne donose planovi nieg reda, obaveze prilikom izrade urbanistikih i sprovedbenih planova i druge neophodne elemente. (3) Dvije ili vie jedinica lokalne samouprave mogu donijeti zajedniki prostorni plan za njihove teritorije, pri emu taj plan mora imati sadraj odreen stavom 2. ovog lana. lan 25. (1) Strategiju prostornog razvoja Republike, odnosno Prostorni plan Republike, kao i strategiju podruja posebne namjene, odnosno Prostorni plan podruja posebne namjene Republike i regulacioni plan podruja posebne namjene usvaja Narodna skuptina Republike Srpske (u daljem tekstu: Narodna skuptina). (2) Strategiju prostornog razvoja optine, odnosno grada i prostorni plan optine, odnosno grada donosi skuptina optine, odnosno grada.

12

(3) Zajedniki prostorni plan vie optina usvajaju skuptine svih ukljuenih optina posebno. (4) Sastavni dio prostornog plana je odluka o sprovoenju prostornog plana. (5) Sredstva za pripremu, izradu i praenje sprovoenja prostornih planova obezbjeuju se iz republikog i optinskog, odnosno gradskog budeta. lan 26. (1) Urbanistiki plan donosi se za urbano podruje jedinice lokalne samouprave. (2) Urbanistikim planom detaljnije se razrauju opredjeljenja iz strategije, odnosno prostornog plana optine, a naroito: detaljna organizacija prostora, definisanje granica graevinskog, poljoprivrednog, vodnog i umskog zemljita, definisanje granice urbanog i ueg urbanog podruja, uslovi ureenja gradskog graevinskog zemljita, uslovi korienja zemljita u zatitnim zonama, zone saobraajne, vodne, energetske i komunalne infrastrukture, objekti drutvene infrastrukture (zdravstvo, obrazovanje, nauka i dr), mjere zatite graditeljskog i prirodnog nasljea, mjere za zatitu ivotne sredine, uklanjanje arhitektonskih barijera, mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda, obaveze izrade sprovedbenih planova. (3) Urbanistiki plan donosi skuptina optine, odnosno grada. (4) Sredstva za pripremu, izradu i praenje sprovoenja urbanistikog plana obezbjeuju se iz optinskog, odnosno gradskog budeta. lan 27. (1) Zoning plan je sprovedbeni plan koji se donosi za cijelo podruje pokriveno urbanistikim planom i mora biti usaglaen sa prostornim planom ili strategijom jedinice lokalne samouprave i urbanistikim planom. (2) Zoning plan definie namjene pojedinih povrina i propisuje uslove projektovanja i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojeih graevina. Zoning plan sadri: a) znaenje pojedinih izraza, b) zoning kartu, odnosno oznaene zone odreene namjene, v) slubenu kartu, odnosno oznaene javne objekte i infrastrukturu, granice infrastrukturnih sistema sa zatitnim zonama ili pojasevima, g) listu zona sa dozvoljenim, uslovno dozvoljenim i zabranjenim namjenama, d) urbanistike standarde za svaku pojedinu zonu kao to su: dozvoljena gustina naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgraenosti, definisani tipovi objekata, minimalna i maksimalna veliina parcele, maksimalna spratnost objekata, maksimalni gabariti objekata, minimalna udaljenost objekta od granice parcele, pristup mjestima javnih okupljanja i parkovima, potreban broj parking prostora, uslovi ureenja vanjskih povrina, uslovi koji se moraju zadovoljiti zbog zatite ivotne sredine (buka, vibracije, izduvni gasovi, reimi rada, skladitenje otpadnog materijala i sl.), uslovi arhitektonskog oblikovanja i primjene materijala, drugi parametri u zavisnosti od specifinosti zone, ) jasno odreene kriterijume za odobravanje uslovno dozvoljene namjene u postupcima pred optinskim, odnosno gradskim organima, e) podruja za koja postoji obaveza izrade regulacionog plana ili urbanistikog projekta, ) proceduru i razloge zbog kojih se moe odobriti proces izmjene zoning plana. (3) Lista dozvoljenih namjena u svim definisanim zonama zoning plana mora ukljuiti sve namjene potrebne da se zadovolje zdravstvene, bezbjednosne i socijalne potrebe stanovnika urbanog podruja jedinice lokalne samouprave.

13

(4) Zona odreene namjene ne moe se formirati na jednoj parceli. (5) Uslovno dozvoljene namjene mogu biti odobrene pod uslovom da ne ugroavaju susjedne graevine i susjedno zemljite. (6) Legalno izgraene graevine prije usvajanja zoning plana nastavljaju se koristiti i po usvajanju plana, ak i ako njihova namjena nije u skladu sa zoning planom. Ako se podnese zahtjev za promjenu namjene ili rekonstrukciju takve graevine, primjenjivae se odredbe zoning plana. (7) Na podruima za koja se planira izrada regulaciong plana ili urbanistikog projekta, odredbe zoning plana ostaju na snazi, te se regulacionim planom ili urbanistikim projektom dodaju nove odredbe koje moraju biti u saglasnosti sa zoning planom.

lan 28. (1) Regulacioni plan se donosi za preteno izgraena urbana podruja u kojima se moe dozvoliti nova gradnja, pri emu je nuno detaljno definisati uslove projektovanja i izvoenja novih objekata radi zatite arhitektonskog stila i slino. Ovaj plan donosi se i za podruja od opteg interesa jedinice lokalne samouprave za razvoj privrede ili izgradnju objekata drutvene infrastrukture. (2) Regulacioni plan utvruje: namjenu povrina, namjenu i spratnost objekata, gustinu naseljenosti i koeficijent izgraenosti, nivelacione podatke, regulacione i graevinske linije, valorizaciju postojeih objekata i prijedlog mjera intervencije, ureenje slobodnih povrina, urbanistiko-tehnike uslove za projektovanje i izvoenje, uslove za izradu urbanistikih projekata, oblik i dimenzije graevinskih parcela (plan parcelacije), podatke o vlasnikom statusu zemljita, uslove ureenja graevinskog zemljita, izgradnju objekata i mree komunalne, energetske i saobraajne infrastrukture, mjere zatite kulturno-istorijskog i prirodnog nasljea, mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nepogoda, mjere za uklanjanje arhitektonskih barijera, mjere za zatitu ivotne sredine, ekonomsku valorizaciju plana. (3) Regulacioni plan sadri izvod iz zoning plana, koji je osnova za njegovu izradu. lan 29. (1) Urbanistiki projekat izrauje se za podruja koja se izgrauju kao cjelina ili su ve u znaajnoj mjeri izgraena, kao i za podruja koja imaju poseban kulturno-istorijski ili prirodni znaaj. (2) Osnova za izradu urbanistikog projekta je zoning plan. (3) Urbanistiki projekat sadri: detaljnu namjenu povrina, namjenu i spratnost objekata, urbanistiko-arhitektonska rjeenja, plan regulacije i nivelacije, hortikulturna rjeenja, idejne projekte saobraajnica, komunalne i energetske infrastrukture, idejne projekte planiranih graevina. (4) Radi dobivanja optimalnih rjeenja, za izradu urbanistikog projekta raspisuje se domai ili meunarodni javni konkurs. lan 30. (1) Sprovedbene planove za podruja jedinica lokalne samouprave usvaja skuptina optine ili grada.

14

(2) Sredstva za pripremu, izradu i praenje sprovoenja sprovedbenih planova obezbjeuju se iz optinskog, odnosno gradskog bueta. (3) Izuzetno od stava 2. ovog lana, investitor koji ima poseban interes za izradu sprovedbenog plana za odreeno podruje, moe svojim sredstvima finansirati izradu regulacionog plana ili urbanistikog projekta. (4) Postupak usvajanja dokumenta iz stava 3. ovog lana sprovodi se na nain propisan za usvajanje sprovedbene planske dokumentacije. lan 31. (1) Za prostorne cjeline za koje nije obavezno donoenje regulacionog plana, niti je on donesen, plan parcelacije donosi se kao poseban i samostalan planski dokument, na osnovu prostornog, urbanistikog, odnosno zoning plana jedinice lokalne samouprave. (2) Plan parcelacije mora sadravati osnovne elemente za organizaciju i ureenje prostora: plan organizacije prostora, plan saobraaja, plan energetske, hidrotehnike i telekomunikacione infrastrukture, plan regulacionih i graevinskih linija, veliina, oblik i poloaj parcele, pristup parcelama i urbanistiko-tehnike uslove. (3) Veliina i poloaj parcele definiu se na osnovu odredaba zoning plana. Svaka parcela mora imati izlaz na put i rijeene prikljuke na komunalnu i drugu infrastrukturu. (4) Plan parcelacije usvaja skuptina jedinice lokalne samouprave. V IZRADA I DONOENJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA lan 32. (1) Odluku o pristupanju izradi, odnosno izmjeni i dopuni dokumenta prostornog ureenja donosi skuptina nadlena za usvajanje dokumenta. (2) U sluaju da se zajedniki prostorni plan radi za dvije ili vie jednica lokalne samouprave, odluku iz stava 1. ovog lana donose skuptine tih jedinica sporazumno. (3) Odluka iz stava 1. ovog lana sadri: a) vrstu dokumenta prostornog ureenja ijoj se izradi, odnosno izmjeni i dopuni pristupa, b) granice podruja za koji se dokumenat donosi, odnosno mijenja, v) period za koji se dokument prostornog ureenja donosi, g) smjernice za izradu, izmjenu i dopunu dokumenta, d) rok izrade, ) obavezne elemente dokumenta, e) odredbe o javnoj raspravi i javnom uvidu, ) nain osiguranja sredstava za izradu, izmjenu ili dopunu dokumenta, z) nosioca pripreme za izradu, odnosno izmjenu i dopunu dokumenta prostornog ureenja, i) druge elemente u zavisnosti od specifinosti podruja za koje se dokumenat donosi. (4) Odlukom o pristupanju izradi regulacionog plana ili urbanistikog projekta moe se utvrditi zabrana graenja za novu izgradnju na prostoru ili dijelu prostora za koji se izrauje sprovedbeni plan. (5) Nosilac pripreme plana duan je daodluku o izradi, odnosno izmjeni ili dopuni strategije, prostornog, urbanistikog, zoning i regulacionog plana sa osnovnim grafikim prikazom podruja planiranja dostavi Ministarstvu u roku od 15 dana od dana donoenja odluke.

15

(6) Ministarstvo u roku od 15 dana od dana prijema odluke, nosiocu pripreme daje saglasnost na odluku iz stava 5. ovog lana, sa instrukcijom za izradu plana radi obezbjeenja meusobne usklaenosti dokumenata, ako je ona potrebna. (7) Ukoliko Ministarstvo ne dostavi saglasnost u roku iz stava 6. ovog lana, smatrae se da je saglasnost izdata. (8) Odluka o pristupanju izradi, odnosno izmjeni i dopuni dokumenta prostornog ureenja dostavlja se nadlenom republikom urbanistiko-graevinskom inspektoru. (9) Odluka o pristupanju izradi, odnosno izmjeni i dopuni dokumenta prostornog ureenja objavljuje se u Slubenom glasniku Republike Srpske, odnosno slubenom glasniku jedinice lokalne samouprave. lan 33. (1) Za izradu dokumenta prostornog ureenja (u daljem tekstu: nosilac pripreme) za ije je donoenje nadlena Narodna skuptina, nosilac pripreme je Ministarstvo. (2) Nosilac pripreme za izradu dokumenta prostornog ureenja koji donosi skuptina jedinice lokalne samouprave je organ uprave nadlean za poslove ureenja prostora ili drugi organ ili organizacija koju odredi nadlena skuptina odlukom iz lana 32. ovog zakona. (3) Nosilac pripreme pokree izradu dokumenta prostornog ureenja. lan 34. (1) Nosilac pripreme duan je da tokom izrade dokumenta dostavi nosiocu izrade svu raspoloivu dokumentaciju, neophodnu za izradu dokumenta, a naroito: a) planski dokument vieg reda ili ireg podruja, b) vaeu sprovedbenu plansku dokumentaciju, v) vodoprivredne osnove glavnog slivnog podruja, g) umskoprivredne osnove, d) strategiju zatite ivotne sredine, ) planove razvoja privrede i poljoprivrede, e) podatke o geolokoj podlozi i mineralnim resursima, ) katastarske podloge i raspoloive geodetske podloge. (2) Nosilac pripreme duan je da osigura saradnju i usaglaavanje stavova zainteresovanih strana, kao to su vlasnici nekretnina, korisnici prostora i uesnici u njegovoj izgradnji i ureivanju, organi uprave nadleni za vodoprivredu, umarstvo, poljoprivredu, saobraaj, energetiku, telekomunikacije, turizam, rudarstvo, zdravstvo, kolstvo, kulturu, zatitu ivotne sredine, te zatitu kulturno-istorijskih i prirodnih dobara, organi unutranjih poslova itd. (3) Po donoenju odluke iz lana 32. ovog zakona, nosilac pripreme duan je da u sredstvima javnog informisanja objavi poziv zainteresovanim licima iz stava 2. ovog lana da u roku od 15 dana dostave svoje prijedloge i sugestije za odreena planska rjeenja na zemljitu ili objektima, odnosno graevinama u njihovom vlasnitvu. (4) Nosilac pripreme odreuje organe i organizacije od kojih je u toku izrade strategije ili plana potrebno pribaviti miljenje na prijedloge planskih rjeenja, zavisno od postojeeg stanja i planirane namjene prostora i objekata u obuhvatu dokumenta, pri emu se obavezno pribavlja miljenje organizacija u ijem djelokrugu su: a) snabdijevanje vodom i odvoenje otpadnih voda, b) snabdijevanje elektrinom i toplotnom energijom, v) telefonski saobraaj i

16

g) upravljanje javnim putevima u naselju i van naselja. (5) Ako organ ili organizacija iz stava 4. ovog lana ne dostavi svoje miljenje u roku 30 dana od dana prijema zahtjeva, smatrae se da je dao pozitivno miljenje na prijedlog. (6) Nosilac pripreme plana duan je da proslijedi prispjele prijedloge i sugestije iz stava 4. ovog lana nosiocu izrade dokumenta prostornog ureenja. lan 35. (1) Nosilac pripreme moe imenovati savjet plana radi strunog praenja izrade dokumenta prostornog ureenja, voenja javne rasprave i usaglaavanja stavova i interesa zavisno od potrebe, obima i vrste dokumenta. (2) Savjet plana iz stava 1. ovog lana formirae se u roku od 30 dana od stupanja na snagu odluke o pristupanju izradi, odnosno izmjeni i dopuni dokumenta. lan 36. (1) Izrada dokumenta prostornog ureenja moe se povjeriti pravnom licu ili drugoj organizaciji, koje posjeduje licencu za obavljanje ovih poslova (u daljem tekstu: nosilac izrade). (2) Da bi pravno lice moglo izraivati strategije, prostorne, urbanistike, zoning i regulacione planove, potrebno je da bude upisano u sudski registar i da ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u smislu zakona kojima se ureuju radni odnosi, stalno zaposlena najmanje dva diplomirana inenjera arhitekture od kojih jedan ima ovlaenje za izradu prostorno-planske dokumentacije, a drugi ovlaenje za izradu tehnike dokumentacije, najmanje dva diplomirana inenjera graevinarstva saobraajnog i vodoprivrednog smjera sa ovlaenjem za izradu prostorno-planske dokumentacije, najmanje po jednog diplomiranog elektroinenjera i mainskog inenjera sa ovlaenjima za izradu prostorno-planske dokumentacije, te najmanje po jednog diplomiranog ekonomistu i diplomiranog pravnika. (3) Izradu urbanistikih projekata i planova parcelacije moe vriti pravno lice upisano u sudski registar koje u radnom odnosu, sa punim radnim vremenom u smislu zakona kojima se ureuju radni odnosi, ima najmanje dva stalno zaposlena diplomirana inenjera arhitekture od kojih jedan ima ovlaenje za izradu prostorno-planske dokumentacije, a drugi ovlaenje za izradu tehnike dokumentacije i najmanje jednog diplomiranog inenjera graevinarstva saobraajnog smjera sa ovlaenjem za izradu tehnike dokumentacije. (4) Ako je strano pravno lice dobilo izradu sprovedbene dokumentacije na raspisanom meunarodnom konkursu, duno je da Ministarstvu podnese dokaze da zadovoljava sve uslove za izradu te vrste dokumentacije u skladu sa ovim zakonom najkasnije u roku 30 dana od dana prijema zvanine informacije o rezultatima konkursa. (5) Ministar na prijedlog strune komisije donosi rjeenje o ispunjenosti uslova iz st. 2. i 3. ovog lana i izdaje licencu, bez kojeg nosilac pripreme ne moe poeti da obavlja djelatnost za koju je registrovan.

lan 37.

17

(1) Rjeenje o ovlaenju za izradu prostorno-planske dokumentacije i tehnike dokumentacije fizikim licima iz lana 36. st. 2. i 3. ovog zakona donosi ministar. (2) Rjeenje iz stava 1. ovog lana moe se izdati samo licu koje ima odgovarajuu strunu spremu, poloen struni ispit, najmanje pet godina iskustva na poslovima izrade prostorno planske, odnosno tehnike dokumentacije (3) Struni ispit iz stava 2. ovog lana polae se pred ispitnom komisijom koju obrazuje Ministarstvo, po programu i na nain koji utvruje Ministarstvo. lan 38. (1) Izbor nosioca izrade obavie se u skladu sa propisima o javnim nabavkama. (2) Nosilac izrade duan je da prednacrt, kao i svaku sljedeu fazu izrade dokumenta, izradi u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i odlukom o pristupanju izradi dokumenta prostornog ureenja, kao i svim dokumentima dostavljenim od nosioca pripreme. (3) Nosilac izrade mora naroito osigurati usklaenost dokumenta prostornog ureenja koji izrauje sa dokumentom prostornog ureenja ireg podruja. lan 39. (1) Nosilac izrade obavezan je da nosiocu pripreme preda potpun prednacrt dokumenta prostornog ureenja, sa svim dijelovima koje odgovarajui dokument prostornog ureenja treba da sadri. (2) Prije utvrivanja nacrta, prednacrt se razmatra na sjednici, kojoj prisustvuju i lanovi savjeta plana, ako je savjet formiran u skladu sa lanom 35. ovog zakona i na koju se obavezno pozivaju ovlaeni struni predstavnici organizacija iz lana 34. stava 4. ovog zakona. (3) Poziv za sjednicu subjektima iz stava 2. ovog lana dostavlja se najkasnije tri dana prije sjednice, sa izvodima iz prednacrta koji se odnose na pitanja iz njihovog djelokruga. Na ovoj sjednici razmatraju se primjedbe od nosioca pripreme, lanova savjeta ili predstavnika pozvanih organizacija. (4) Nosilac izrade razmatra primjedbe, miljenja i sugestije na prednacrt i prihvaena rjeenja ugrauje u nacrt dokumenta prostornog ureenja s kojim poinje javna rasprava. (5) Nacrt plana sadri tekstualni i grafiki dio i skraeni dio za javnost. lan 40. (1) Nacrt dokumenta utvruje se zakljukom nosica pripreme, u kojem se utvruju mjesto, vrijeme i nain izlaganja nacrta dokumenta prostornog ureenja na javni uvid. (2) Duina javnog uvida definisana je odlukom iz lana 32. ovog zakona i traje najmanje 60 dana za dokumente prostornog ureenja za koje je nadlena Republika, odnosno najmanje 30 dana za dokumente iz nadlenosti jedinice lokalne samouprave. (3) O mjestu, vremenu i nainu izlaganja nacrta dokumenta prostornog ureenja na javni uvid, javnost se obavjetava oglasom koji se objavljuje u sredstvima javnog informisanja najmanje tri puta, s tim da se prva obavijest objavljuje 15 dana prije poetka javnog uvida, a druge dvije dva dana uzastopno, neposredno pred poetak javnog uvida. (4) Obavijest iz stava 3. ovog lana sadri mjesto, datum, poetak i trajanje javnog uvida u dokument prostornog ureenja, mjesto i datum jednog ili vie javnih izlaganja te rok do kada se mogu poslati prijedlozi, primjedbe i miljenja na nacrt dokumenta.

18

(5) Nosilac pripreme Strategije prostornog razvoja Republike, Prostornog plana Republike, strategije prostornog razvoja ili prostornog plana podruja posebne namjene Republike duan je da organizuje javne prezentacije nacrta dokumenta po regijama, na koje se pozivaju naelnici, odnosno gradonaelnici svih jedinica lokalne samouprave u regiji. (6) U sjeditima jedinica lokalne samouprave nacrt dokumenta stavlja se na javni uvid i prikupljaju se prijedlozi, primjedbe i sugestije zainteresovanih lica, na osnovu ega se priprema miljenje o nacrtu dokumenta i alje nosiocu pripreme. (7) Ukoliko jedinice lokalne samouprave ne dostave svoje miljenje iz stava 6. ovog lana u roku 30 dana od dana izlaganja nacrta, smatrae se da su dale pozitivno miljenje. (8) Kada se na javni uvid stavljaju sprovedbeni planovi, oglaavanje se vri i u prostorijama mjesnih zajednica. (9) Nacrt sprovedbenog plana se izlae: a) u prostorijama organa nadlenog za poslove prostornog ureenja, b) u prostorijama nosioca izrade plana, v) u prostorijama u kojima se odravaju sjednice ili drugim prostorima (domovi kulture, predvorje javnih ustanova i slino), g) u prostorijama mjesnih zajednica, kada se na javni uvid izlau nacrti zoning plana, regulacionog plana ili urbanistikog projekta. (10) Nosilac pripreme sprovedbenog plana duan je da oglasom obavijesti vlasnike nekretnina na podruju za koje se donosi sprovedbeni plan i pozove ih na javnu raspravu. (11) Nosilac pripreme plana obavezan je da na svakom mjestu na kojem je izloen nacrt dokumenta, obavijesti javnost da se detaljnije informacije, objanjenja i pomo u formulisanju primjedbi mogu dobiti kod nosica pripreme i nosioca izrade dokumenta. (12) Primjedbe, prijedlozi i miljenja o nacrtu upisuju se u svesku sa numerisanim stranama, koja se nalazi u prostoriji u kojoj se nacrt izlae ili se dostavljaju u pisanom obliku nosiocu pripreme koji je obavezan da ih proslijedi nosiocu izrade dokumenta. lan 41. (1) Nosilac izrade obavezan je da razmotri sve primjedbe, prijedloge i miljenja koji su dostavljeni tokom javnog uvida i da prije utvrivanja prijedloga dokumenta o njima formulie svoj obrazloen stav i da taj stav u pisanoj formi dostavi nosiocu pripreme. (2) Prijedlog dokumenta utvruje se na osnovu nacrta koji je bio objavljen i stava prema primjedbama, prijedlozima i miljenjima na taj nacrt. U prijedlogu dokumenta ne mogu se mijenjati rjeenja iz nacrta dokumenta, osim onih na koji je bila stavljena osnovana i prihvaena primjedba, prijedlog ili miljenje. (3) Stav nosioca izrade o primjedbama, prijedlozima i miljenjima razmatra se na strunoj raspravi, na koju se obavezno pozivaju predstavnici nosioca pripreme, nosioca izrade i organizacija iz lana 34. stava 4. ovog zakona, te lanovi savjeta plana, ako je savjet bio imenovan. (4) Struna rasprava iz stava 3. ovog lana mora se organizovati u roku 30 dana od dana zatvaranja javnog uvida. (5) Nosilac pripreme objavljuje javni poziv za strunu raspravu u najmanje jednom dnevnom listu dostupnom na teritoritoriji cijele Republike tri dana prije i na dan odravanja rasprave, kojoj mogu prisustvovati sva zainteresovana lica. (6) Ako sjednici iz stava 3. ovog lana ne prisustvuju ovlateni struni predstavnici organizacija iz lana 34. stava 4. ovog zakona, smatra se da su odgovarajue organizacije prihvatile da se prijedlog dokumenta utvrdi na osnovu nacrta i stava prema primjedbama, prijedlozima i miljenjima koji je zauzeo nosilac pripreme.

19

lan 42. (1) Ako se prijedlog dokumenta prostornog ureenja na osnovu prihvaenih prijedloga, primjedbi i miljenja dostavljenih u toku javne rasprave znaajno razlikuje od nacrta dokumenta, nosilac pripreme duan je da organizuje ponovnu javnu raspravu. (2) Znaajne razlike iz stava 1. ovog lana podrazumijevaju nova rjeenja koja nisu u skladu sa smjernicama za izradu, odnosno izmjenu i dopunu dokumenta iz odluke iz lana 32. ovog zakona, ili kada se promijeni granica graevinskog zemljita ili kada promjena izaziva promjenu vlasnikih odnosa. (3) Ako se ponovna javna rasprava odnosi na promjene predloene u prvoj javnoj raspravi, trajanje javnog uvida moe biti krae od rokova iz lana 40. stav 2. ovog zakona, ali ne krae od osam dana. (4) Ponovna javna rasprava objavljuje se na nain odreen u lanu 40. ovog zakona. (5) Novi prijedlozi, primjedbe i miljenja na izmijenjen nacrt dokumenta prostornog ureenja mogu se podnositi samo na izmjene nacrta uraene na osnovu prijedloga, primjedaba i miljenja sa prve javne rasprave. (6) Ponovna javna rasprava moe se sprovoditi najvie dva puta, nakon ega se donosi nova odluka o izradi, odnosno izmjeni i dopuni dokumenta prostornog ureenja. lan 43. (1) Po odranoj strunoj raspravi iz lana 41. stav 3. ovog zakona, nosilac izrade utvruje prijedlog dokumenta u skladu sa zakljucima sa rasprave. (2) Prijedlog strategija, prostornih, urbanistikih, zoning i regulacionih planova dostavlja se ministru na saglasnost. (3) Ministar moe odbiti davanje saglasnosti iz stava 2. ovog lana ukoliko utvrdi da dokument nije izraen u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu njega, odnosno ako utvrdi da prijedlog dokumenta nije usaglaen sa dokumentom ireg podruja. (4) Ako ministar u roku od 15 dana od dana podnoenja prijedloga ne izda saglasnost niti obavijesti nosioca izrade o utvrenim nepravilnostima, smatrae se da je saglasnot data. (5) Nosilac pripreme i organ zaduen za podnoenje prijedloga skuptini koja donosi plan sporazumno utvruju prijedlog dokumenta, kao i obrazloenje o primjedbama na nacrt prijedloga koje nisu mogle biti prihvaene. (6) Prijedlog dokumenta prostornog ureenja usvaja Narodna skuptina ili skuptina jedinice lokalne samouprave. (7) Dokumenat prostornog ureenja je javni dokument i izlae se na stalni javni uvid kod organa uprave nadlenog za poslove urbanizma. lan 44. Radi stvaranja planskog osnova za obnovu i izgradnju naselja za neodlono zbrinjavanje stanovnitva sa razruenog, poplavljenog i drugog podruja, urbanistiki i regulacioni plan moe se izraivati i donositi i po skraenom postupku, na nain koji e ministar proposati posebnim pravilnikom. lan 45.

20

(1) Reviziju dokumenta prostornog ureenja pokree nosilac pripreme plana. (2) Revizija prostornih i urbanistikih planova vri se u skladu sa programom mjera iz lana 50. ovog zakona. (3) Obavezna revizija sprovedbenih planova vri se najkasnije godinu dana prije isteka perioda definisanog odlukom iz lana 32. ovog zakona. (4) Revizija plana vri se na nain i po postupku za donoenje plana. VI DOKUMENTI ZA PRAENJE STANJA U PROSTORU lan 46. (1) Radi prikupljanja, racionalnog korienja i obrade podataka od znaaja za planiranje, ureenje, korienje i zatitu prostora, Ministarstvo uspostavlja i odrava jedinstveni prostorno-informacioni sistem. (2) Jedinstveni prostorno-informacioni sistem obuhvata podatke i informacije koje imaju raunarsku podrku na cijelom prostoru Republike. (3) Ministar propisuje sadraj i nosioce informacionog sistema, metodologiju prikupljanja i obrade podataka, te jedinstvene obrasce na kojima se vodi evidencija. (4) Sredstva za odravanje jedinstvenog prostornog sistema obezbjeuju se iz budeta Republike. lan 47. U okviru jedinstvenog prostorno-informacionog sistema vodi se i odrava jedinstvena evidencija koja obuhvata: a) podatke o dokumentima prostornog ureenja Republike, b) podatke o dokumentima prostornog ureenja gradova i optina, v) izvode iz katastra zemljita, g) satelitske snimke podruja Republike i aerofotogrametrijske snimke, d) statistike, kartografske, analitike i planske podatke, ) podatke o infrastrukturi, e) podatke o privrednim resursima, ) podatke o graevinskom zemljitu, z) podatke o graditeljskom i prirodnom nasljeu, i) podatke o bespravnoj gradnji, j) podatke o ugroenim podrujima (klizita, plavna podruja), k) podatke o ugroavanju ivotne sredine, l) podatke o kadrovima i ustanovama iz oblasti prostornog planiranja i lj) druge podatke koji su od znaaja za prostorno ureenje Republike i za voenje i odravanje jedinstvenog prostorno-informacijskog sistema. lan 48. (1) Organ nadlean za poslove urbanizma jedinice lokalne samouprave vodi jedinstvenu evidenciju o stanju prostora na propisanim obrascima i duan je da najkasnije do 31. janura dostavi Ministarstvu godinji izvjetaj o stanju prostora, kao i o sprovoenju prostornog plana jedninice lokalne samouprave za prethodnu godinu. (2) Nadleni organi uprave koji posjeduju, prikupljaju, izrauju ili obrauju podatke potrebne za formiranje jedinstvene evidencije iz lana 47. ovog zakona duni su da podatke i dokumentaciju redovno dostavljaju odgovarajuoj slubi za dokumentaciju.

21

(3) Na zahtjev slube za dokumentaciju, investitori, pravna lica i druge organizacije duni su da dostavljaju podatke iz lana 47. ovog zakona. lan 49. (1) Organi uprave nadleni za poslove urbanizma, na svim nivoima vode dokumentaciju potrebnu za praenje stanja u prostoru, izradu i praenje sprovoenja dokumenata prostornog ureenja. (2) Na osnovu izvjetaja subjekata iz stava 1. ovog lana, izrauje se dvogodinji Izvjetaj o stanju u prostoru Republike (u daljem tekstu: Izvjetaj). (3) Izvjetaj sadri analizu sprovoenja dokumenata prostornog ureenja i drugih dokumenata, ocjenu sprovedenih mjera i njihovog uticaja na odrivo raspolaganje prostorom, na zatitu vrijednosti prostora i ivotne sredine, te druge elemente od znaaja za prostor. lan 50. (1) Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) na osnovu Izvjetaja donosi etvorogodinji Program mjera i aktivnosti za unapreivanje stanja u prostoru (u daljem tekstu: Program mjera). (2) Program mjera sadri procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune postojeih dokumenata prostornog ureenja, potrebu pribavljanja podataka i strunih podloga za njihovu izradu, te druge mjere i aktivnosti vane za izradu i donoenje tih dokumenata. (3) Programom mjera utvruje se prioriteti ureenja zemljita, finansiranje njegovog ureenja, te rok u kojem je odreeno zemljite potrebno urediti za planiranu namjenu. (4) Programom mjera utvruju se i druge mjere za sprovoenje politike i dokumenata prostornog ureenja, ukljuujui materijalno i tehniko unapreivanje strunih slubi i organizacija prostornog ureenja. VII LOKACIJSKI USLOVI lan 51. (1) Lokacijski uslovi su tehniki struni dokumenti koji odreuju uslove za projektovanje, graenje i izvoenje drugih zahvata u prostoru, a koji se izrauju na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona, kao i dokumenata prostornog ureenja. (2) Osnove za izdavanje lokacijskih uslova su: zoning plan, regulacioni plan i urbanistiki projekat, te plan parcelacije. (3) Ako strategija ili prostorni plan ireg podruja nije uraen ili ako strategijom ili planom ireg podruja nije predviena izrada sprovedbenog plana, odnosno ako u trenutku podnoenja zahtjeva odgovarajui dokument iz stava 2. ovog lana nije donesen, do donoenja tog dokumenta, lokacijski uslovi e biti uraeni na osnovu strunog miljenja pravnog lica kojem je povjerena izrada urbanistiko-tehnikih uslova u skladu sa lanom 55. ovog zakona na osnovu raspoloivog prostornog ili urbanistikog plana. (4) U sluaju da urbanistiko-tehnike uslove izrauje organ uprave nadlean za poslove ureenja prostora u jedinici lokalne samouprave, struno miljenje daje komisija

22

koju je imenovao nadleni organ, na osnovu raspoloivog prostornog ili urbanistikog plana. (5) U sluaju iz stava 3. ovog lana, struno miljenje verifikuje komisija iz stava 4. ovog lana. (6) lanovi komisije iz stava 4. ovog lana mogu biti zaposleni u organu uprave koji je nadlean za poslove ureenja prostora ili birani na osnovu javnog konkursa svake etiri godine. Najmanje jedan lan komisije mora biti diplomirani inenjer arhitekture ovlaen za izradu prostorno planske dokumentacije. (7) Pravilnik o sastavu, kriterijumima i nainu izbora lanova, te nadlenosti i nainu rada i finansiranja komisije, na osnovu kojeg skuptina jedinice lokalne samouprave donosi odluku o formiranju komisije, donosi ministar. lan 52. (1) Lokacijske uslove izdaje organ uprave nadlean za poslove ureenja prostora u jedinici lokalne samouprave na ijem se podruju zahtijeva gradnja. (2) Izuzetno od stava 1. ovog lana, Ministarstvo izdaje lokacijske uslove za izgradnju graevina i zahvate u prostoru koji se izvode na podruju dviju ili vie jedinica lokalne samouprave, kao i za: a) objekte visokih brana za koje je propisano tehniko osmatranje, b) nuklearne objekte, v) objekte za proizvodnju i preradu nafte i gasa, magistralne naftovode i gasovode, kao i gasovode i naftovode za meunarodni transport, g) objekte bazne i preraivake hemijske industrije, crne i obojene metalurgije, objekte za proizvodnju, preradu i oplemenjivanje ruda, objekte za proizvodnju celuloze i papira i objekte za preradu koe i krzna, d) hidroelektrane, termoelektrane, dalekovode i trafostanice napona 110 i vie kV, ) meuregionalne i regionalne objekte vodosnadbijevanja, e) ureaje za preiavanje otpadnih voda za naselja sa vie od 50.000 stanovnika, ) autoputeve, brze puteve, magistralne i regionalne puteve sa putnim objektima, z) aerodrome za javni saobraaj, i) eljeznike pruge za javni saobraaj sa objektima, j) meunarodne i magistralne kapacitete u oblasti sistema veza, zakljuno sa meunarodnom automatskom centralom, k) regulacione radove na plovnim putevima, l) plovne kanale, teretna mehanizovana i javna putnika pristanita, lj) brze inske sisteme, m) deponije opasnih materija i objekte za reciklau sekundarnih sirovina, n) hidromelioracione sisteme za navodnjavanje povrina preko 50 ha, i za odvodnjavanje preko 300 ha, nj) ribnjake povrine 50 ha i vie, o) stadione za 10.000 i vie gledalaca, silose kapaciteta 10.000 i vie m3, pokrivene objekte za javne potrebe u kojim se okuplja vie od 2.000 lica, objekte konstruktivnog raspona 30 i vie metara, industrijske proizvodne hale povrine vee od 5.000 m2, te objekte visine 50 i vie metara, p) rekonstrukciju i restauraciju nepokretnih kulturno-istorijskih dobara od velikog i izuzetnog znaaja, graenje i rekonstrukciju objekata u njihovoj okolini i objekata u zoni I i II stepena zatite prirodnog dobra, r) graevine u kompleksu graninih prelaza ili one koje se nalaze na teritoriji i Federacije BiH i nacionalne spomenike odreene odlukama Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika BiH.

23

lan 53. (1) Organi nadleni za urbanizam duni su da svakom zainteresovanom licu na njegov zahtjev omogue uvid u plansku dokumentaciju i prije podnoenja zahtjeva za izdavanje lokacijskih uslova. (2) Uz zahtjev za lokacijske uslove investitor je duan da priloi: a) kopiju katastarskog plana, b) idejno rjeenje, v) opis graevine, g) opis predviene tehnologije rada, ako je rije o proizvodnom objektu, d) druge podatke ili dokumente koje investitor smatra znaajnim za odreivanje lokacijskih uslova. (3) Izuzetno od stava 3. ovog lana, ako je podruje budue gradnje pokriveno regulacionim planom ili urbanistikim projektom, investitor nije duan da priloi idejno rjeenje. lan 54. (1) U sluaju da je podruje budue izgradnje pokriveno regulacionim planom ili urbanistikim projektom, lokacijski uslovi sastoje se od ovjerenog izvoda iz regulacionog plana ili urbanistikog projekta, opisa lokacije, te urbanistiko-tehnikih uslova. (2) Ako je podruje budue izgradnje pokriveno zoning planom, lokacijski uslovi sadre izvjetaj o usklaenosti gabarita i poloaja predloenog objekta i njegove namjene sa odredbama zoning plana, kao i dodatne uslove koje treba zadovoljiti u procesu projektovanja i izgradnje. (3) Ako za podruje budue izgradnje nije usvojen odgovarajui sprovedbeni plan u trenutku podnoenja zahtjeva, ili izrada sprovedbenog plana nije uopte predviena prostornim planom ireg podruja, ili ako dokument prostornog ureenja ireg podruja nije donesen, lokacijske uslove priprema organ uprave jedinice lokalne samouprave na osnovu strunog miljenja pravnog lica iz lana 51. stava 3. ovog zakona, uviaja na licu mjesta, izjava vlasnika susjednih objekata i parcela, te na osnovu raspoloivog dokumenta prostornog ureenja. (4) Lokacijski uslovi iz stava 3. ovog lana sadre: opis lokacije, struno miljenje na osnovu kojeg se moe odobriti lokacija, te urbanistiko-tehnike uslove. (5) Lokacijski uslovi sadre i informaciju o mogunosti njihove izmjene u sluaju izmjene postojeeg ili izrade novog sprovedbenog plana. (6) Trokove izrade lokacijskih uslova snosi podnosilac zahtjeva. (7) Naknada iz stava 6. ovog lana obuhvata stvarne trokove izrade lokacijskih uslova. (8) Ministar e donijeti upustvo o formi, sadraju i nainu izrade lokacijskih uslova. lan 55. (1) Urbanistiko-tehniki uslovi, u zavisnosti od vrste graevine, odnosno zahvata u prostoru, definiu: a) namjenu graevine, odnosno zahvata u prostoru, b) veliinu i oblik parcele, v) minimalni obim ureenja graevinskog zemljita, ako potrebna infrastruktura nije izgraena, te uslove prikljuenja na komunalnu infrastrukturu na osnovu miljenja komunalnih i javnih preduzea, g) uslove za oblikovanje graevine,

24

d) ureenje graevinske parcele, ) obaveze koje se moraju ispotovati u odnosu na susjedne objekte, e) uslove u vezi sa zatitom ivotne sredine, ) uslove za omoguavanje slobodnog pristupa licim sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, z) uslove za zatitu od elementarnih i drugih nepogoda, i) obim i metode neophodnih geolokih ispitivanja tla, j) druge elemente i uslove bitne za graevinu, odnosno zahvat u prostoru prema posebnim propisima. (2) U sluajevima kada je odgovarajui sprovedbeni plan iz lana 51. stav 2. ovog zakona donesen, urbanistiko-tehnike uslove priprema nadleni organ uprave jedinice lokalne samouprave na osnovu sprovedbenog plana. (3) U sluajevima iz lana 51. stava 3. ovog zakona, investitor povjerava pripremu urbanistiko-tehnikih uslova pravnom licu ovlaenom za izradu urbanistikih projekata i planova parcelacije u skladu sa lanom 36. stav 3. ovog zakona. (4) Izuzetno od stava 3. ovog lana, nadleni organ duan je da pripremi urbanistiko-tehnike uslove za izgradnju ili rekonstrukciju individualnih stambenih i individualnih stambeno-poslovnih objekata. (5) Za objekte za koje lokacijske uslove izdaje Ministarstvo prema lanu 52. stav 2. ovog zakona, izradu urbanistiko-tehnikih uslova, kao i pribavljanje potrebnih miljenja, investitor uvijek povjerava pravnom licu koje ispunjava uslove iz stava 3. ovog lana. (6) U sluajevima iz stava 3. ovog lana, prije pripreme urbanistiko-tehnikih uslova pribavlja se miljenje svih zainteresovanih komunalnih i javnih preduzea. Javno ili komunalno preduzee duno je da dostavi miljenje iz stava 5. ovog lana u roku 15 dana od dana prijema slubenog zahtjeva. (7) Ukoliko komunalno ili javno preduzee ne dostavi svoje miljenje u roku iz stava 6. ovog lana, smatra se da nema nikakvih posebnih uslova i urbanistiko-tehniki uslovi se izrauju na osnovu stanja na terenu. (8) Javno ili komunalno preduzee ne moe postavljati nikakve dodatne uslove za izgradnju i prikljuak na infrastrukturu kojom gazduje poslije izdavanja lokacijskih uslova. (9) Lokacijski uslovi izdaju se za cijelu graevinsku parcelu koja je namijenjena za izgradnju graevine. lan 56. (1) Ukoliko je podruje budue izgradnje pokriveno sprovedbenim planom, nadleni organ duan je da izda lokacijske uslove u roku 30 dana od dana prijema potpunog zahtjeva. (2) Ako se lokacijski uslovi izdaju na osnovu strunog miljenja iz lana 51. stav 3. ovog zakona, rok za izdavanje lokacijskih uslova je 45 dana od dana prijema potpunog zahtjeva. (3) Ukoliko lokacijski uslovi nisu izdati u propisanim rokovima, investitor moe podnijeti albu zbog utanja administracije. (4) Ukoliko se lokacijski uslovi izdaju na osnovu strunog miljenja i zahtjev nije prihvatljiv jer zahtijevana izgradnja nije u skladu sa strunim miljenjem, zahtjev e se rjeenjem odbiti. lan 57. Rjeenje o iznosima naknade za ureenje graevinskog zemljita i naknade za prirodnu pogodnost graevinskog zemljita donosi organ uprave nadlean za komunalne

25

poslove na osnovu programa ureenja zemljita, a u skladu sa odredbama Zakona o graevinskom zemljitu Republike Srpske. lan 58. (1) Lokacijski uslovi izdaju se, po pravilu, za trajne graevine. (2) Izuzetno, lokacijski uslovi se izdaju i za privremene graevine na lokacijama koje se nalaze na graevinskom zemljitu koje nije privedeno konanoj namjeni utvrenoj u dokumentu prostornog ureenja, ili na lokacijama koje su prema vaeim sprovedbenim planovima, planirane za postavljanje privremenih graevina. (3) Lokacijskim uslovima za privremenu graevinu navodi se da je prilikom privoenja graevinskog zemljita trajnoj namjeni u skladu sa sprovedbenim planom, obaveza investitora da privremenu graevinu ukloni i dovede zemljite u prvobitno stanje, o svom troku bez prava na naknadu. (4) Trajanje privremene namjene odreuje se brojem godina od dana konanosti rjeenja o odobrenju za graenje, odnosno o odobrenju za izvoenje drugih radova ili za privremenu namjenu. (5) U sluaju da zbog privoenja zemljita trajnoj namjeni nastane potreba da se privremeni objekat ukloni prije isteka roka iz stava 4. ovog lana, organ nadlean za izdavanje lokacijskih uslova za zahvate u vezi sa privoenjem lokacije trajnoj namjeni, duan je da po izdavanju lokacijskih uslova za trajnu graevinu pravovremeno obavjesti investitora privremene graevine o potrebi i roku njenog uklanjanja. (6) Ako investitor po isteku roka ne izvri ovu obavezu, organ nadlean za izdavanje lokacijskih uslova naredie uklanjanje privremene graevine i dovoenje zemljita u prvobitno stanje na teret investitora. (7) Izuzetno, privremene graevine mogu se zadrati ako se uklapaju u budue koritenje prostora, o emu se donosi posebno rjeenje. lan 59. (1) Lokacijski uslovi vae do izmjene vaeeg ili donoenja sprovedbenog plana, ako je njegovo donoenje predvieno planom ili strategijom ireg podruja. (2) Ako investitor nije podnio zahtjev za odobrenje za graenje u roku od godinu dana od dana izdavanja lokacijskih uslova, duan je pisano traiti uvjerenje da izdati lokacijski uslovi nisu promijenjeni, prije podnoenja zahtjeva za odobrenje za graenje. GRAENJE I KARAKTERISTIKE GAEVINE lan 60. (1) Sve graevine i zahvati u prostoru moraju biti projektovani i izgraeni u skladu sa dokumentima prostornog ureenja, sigurni i evidentirani. (2) Usklaenost graevine sa dokumentima prostornog ureenja obezbjeuje se projektovanjem u skladu sa zahtjevima iz lokacijskih uslova, revizijom projekta prije postupka izdavanja odobrenja za graenje, izvoenjem radova u skladu sa odobrenim glavnim projektom, kontrolom u postupku izdavanja upotrebne dozvole, te pravilnim korienjem graevine.

26

lan 61. (1) Graevina mora biti projektovana i izgraena tako da se postigne bezbjednost graevine u cjelini, kao i u svakom njenom elementu. (2) Bezbjednost, u smislu ovog zakona, je sposobnost graevine da izdri sva predviena djelovanja koja se javljaju u toku gradnje i pri normalnoj upotrebi, te da zadri sve bitne tehnike karkateristike tokom predvienog vremena trajanja, a to su: a) mehanika otpornost i stabilnost, b) bezbjednost u sluaju poara, v) zatita ivota i zdravlja, g) pristupanost, d) uteda energije i toplotna zatita, ) zatita od tetnog uticaja na ivotnu sredinu (3) Graenjem i korienjem graevine ne smije se ugroziti bezbjednost drugih graevina, stabilnost okolnog zemljita, saobraajne povrine, komunalne i druge instalacije. (4) Tehnike karakteristike bitne za graevinu propisuju se pravilnicima i tehnikim propisima, uz primjenu obaveznih vaeih standarda i uvaavanje evropskih standarda, a u skladu sa meunarodnim principima tehnikog zakonodavstva. lan 62. (1) Graevine sa vie stambenih jedinica, javne ustanove, te usluni i privredni objekti moraju biti projektovani i izgraeni tako da se licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima osigura nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad. (2) Uslovi iz stava 1. ovog lana definisani su posebnim propisom o prostornim, standardnim, urbanistiko-tehnikim uslovima i normativima za spreavanje stvaranja svih barijera za lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima. (3) U graevinama iz stava 1. ovog lana za koje je izdato odobrenje za graenje ili koje su izgraene prije donoenja ovog zakona, arhitektonske barijere koje onemoguavaju pristup i kretanje licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima uklonie se u roku od dvije godine od usvajanja ovog zakona. (4) Nalog za uklanjanje arhitektonskih barijera izdaje organ uprave nadlean za izdavanje odobrenja za graenje, na zahtjev lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima ili njegovog staratelja, odnosno udruenja. Za uklanjanje arhitektonskih barijera, odnosno omoguavanje slobodnog pristupa graevini i kretanja u graevini licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, odgovoran je vlasnik graevine, odnosno investitor. lan 63. Evidencija graevina obezbjeuje se u postupku izdavanja odobrenja za graenje i upotrebnih dozvola, te upisivanjem izgraenih graevina u slubene evidencije. lan 64. (1) Graevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrebljavati, odnosno ugraivati samo ako je njihov kvalitet dokazan dokumentom proizvoaa ili certifikatom o usklaenosti sa utvrenim posebnim propisima, normativima i standardima. (2) Graevinski proizvodi i oprema koji nisu provjereni u praksi, odnosno za koje nije donesen odgovarajui propis, mogu se upotrebljavati, odnosno ugraivati samo na osnovu odobrenja ministra.

27

(3) Odobrenje iz stava 2. ovog lana izdaje se na osnovu potvrde ovlatene institucije za certifikaciju da graevinski proizvod ili oprema unutar granica svoje namjene zadovoljava zahtjevima u pogledu obezbjeenja tehnikih karakteristika bitnih za graevinu, kako je definisano ovim zakonom. (4) Graevinski proizvodi i oprema koji imaju potvrdu o kvalitetu ili certifikat izdat u inostranstvu treba da imaju odobrenje iz stava 2. ovog lana, osim ako je rije o proizvodima i opremi koji bitnije ne utiu na bezbjednost i karakteristike graevine odreene ovim zakonom. (5) Revizija odobrenja iz stava 2. ovog lana vrie se u roku koji ne moe biti dui od pet godina. II PROJEKTNA I TEHNIKA DOKUMENTACIJA lan 65. (1) Projektnu i tehniku dokumentaciju ine: a) Idejno rjeenje, b) Idejni projekat, v) Glavni projekat, g) Izvoaki projekat, d) Projekat izvedenog stanja, ) Dokumentacija kontrole kvaliteta i e) Upustva za odravanje i pogon objekta. (2) Ministar e donijeti poseban pravilnik o sadraju i kontroli projektne i tehnike dokumentacije. lan 66. Idejno rjeenje je skup meusobno usklaenih nacrta kojima se daju osnove, presjeci i gabarit objekta, te prikaz smjetaja graevine u prostoru. lan 67. (1) Idejni projekat je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna rjeenja graevine, te prikaz smjetaja graevine u prostoru. (2) Idejni projekat sadri: tehniki opis, situaciono rjeenje, tlocrte graevine, karakteristine presjeke i fasade. (3) Idejni projekat, zavisno od sloenosti i tehnike strukture graevine, moe sadravati i druge nacrte i dokumente, ako su oni znaajni za izradu glavnog projekta, kao to su: opis tehnolokog procesa, tehnoloki nacrti, opis primjene odreene tehnologije graenja i slino. lan 68. (1) Glavni projekat je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine, prikaz smjetaja graevine u prostoru, dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, drugih zahtjeva iz ovog i drugih zakona, tehnikih normi i propisa donesenih na osnovu tih zakona.

28

(2) Na osnovu glavnog projekta izdaje se odobrenje za graenje. Glavni projekat zajedno sa odobrenjem za graenje trajno uva organ uprave koji je izdao odobrenje za graenje i investitor, odnosno korisnik graevine. (3) Glavni projekat se izrauje u skladu sa lokacijskim uslovima, a zavisno od tehnike strukture graevine, sadri: a) arhitektonski projekat, b) graevinski projekat, v) projekte instalacija, g) elaborat zatite ivotne sredine, ako je rije o namjeni objekta koja je definisana kao djelatnost koja moe ugroziti ivotnu sredinu, d) elaborat zatite od poara i eksplozija, ) elaborat o zbrinjavanju otpada, ako je rije o otpadu za koji su posebnim zakonom propisane mjere odlaganja, e) projekat ugradnje opreme, ako je potreban, ) predmjer i predraun radova, z) program obezbjeenja i kontrole kvaliteta radova i ugraene opreme. (4) Projekti iz stava 3. ovoga lana, zavisno od vrste graevine, sadre: a) tehniki opis, b) potrebne osnove, presjeke, fasade, te nacrte koji definiu nosivi sklop konstrukcije, v) elaborat o geotehnikim i geomehanikim karakteristikama zemljita, kao i drugim istranim radovima koji su posluili kao podloga za izradu projekta, g) proraune statike, hidraulike, energetike, fizikih karakteristika objekta i drugo, kojima se dokazuje da je graevina projektovana prema odredbama ovog zakona, d) projekt vanjskog ureenja, ) izvod iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom graevine i ucrtanim susjednim graevinama. Za graevine koje se grade na veem podruju situacija graevine moe se prikazati na geodetskoj podlozi u odgovarajuoj razmjeri. (5) Ako je glavni projekat izraen na stranom jeziku, mora sadravati i prevod na jedan od slubenih jezika u Republici Srpskoj. (6) Ako je glavni projekat izraen po propisima drugih zemalja mora biti nostrifikovan, pri emu se provjerava usklaenost projekta sa propisima koji se primjenjuju za te vrste i namjene graevina u Republici. (7) Ovjerom projekta iz stava 6. ovog lana, pravno lice ovlaeno za izradu tehnike dokumentacije odgovara za izvrenu nostrifikaciju projekta, odnosno usklaenost projekta sa odredbama ovog i drugih zakona, propisa i normativa donesnih na osnovu tih zakona i pravila struke. (8) Glavni projekat na osnovu kojeg je izgraena odreena graevina, moe se upotrijebiti za graenje iste takve graevine ako su saglasni investitor i projektant koji je izradio taj projekat pod uslovom prilagoavanja tog projekta lokacijskim uslovima, odnosno urbanistiko-tehnikim uslovima, graevinskoj parceli, prikljucima na objekte i ureaje komunalne infrastrukture i geomehanikom izvjetaju. U tom sluaju potrebno je potovati autorska prava u skladu sa posebnim propisom. lan 69. (1) Izvoaki projekat izrauje se za potrebe izvoenja radova ako glavni projekat ne sadri razradu detalja potrebnih za izvoenje radova.

29

(2) Izvoaki projekat mora biti izraen u skladu sa glavnim projektom i uslovima za graenje datim u odobrenju za graenje, te mora sadravati detaljne crtee i njihove tekstualne opise, ime se graevina potpuno definie za izgradnju. (3) Izvoaki projekat ne mora raditi projektant glavnog projekta. U tom sluaju investitor je duan da projektantu glavnog projekta dostavi izvoaki projekat radi provjere usklaenosti izvoakog projekta s glavnim projektom i uslovima datim u odobrenju za graenje. (4) Projektant glavnog projekta duan je odmah, a najkasnije u roku osam dana, pisano da obavijesti graevinsku inspekciju da izvoaki projekat, koji mu je dat na provjeru, nije izgraen u skladu sa odredbama ovoga zakona, posebnim propisima i normativima donesenim na osnovu zakona i pravila struke. (5) Izvoaki projekat mora pregledati izvoa radova kao i lice koje vri nadzor, koji su zajedno sa projektantom izvoakog projekta odgovorni za njegovu usaglaenost sa glavnim projektom i odobrenjem za graenje. lan 70. (1) Projekat izvedenog stanja je glavni projekat sa ucrtanim svim izmjenama koje su nastale tokom izgradnje koje su u skladu sa izdatim odobrenjem za graenje i odobrene od projektanta i nadzornog organa tokom izgradnje. (2) Ako se tokom izgradnje nisu desile nikakve izmjene u odnosu na glavni projekat, izvoa radova i vrilac nadzora potvruju i ovjeravaju na glavnom projektu da je izvedeno stanje identino sa projektovanim. (3) Na osnovu projekta izvedenog stanja vri se tehniki prijem graevine i izdaje upotrebna dozvola. (4) Investitor, odnosno korisnik graevine, duan je da uva projekat izvedenog stanja za vrijeme postojanja graevine. lan 71. (1) Dokumentaciju kontrole kvaliteta ine svi atesti ugraenog materijala, rezultati zavrnih mjerenja i testova koji su sprovedeni u skladu sa posebnim propisima i normativima donesenim na osnovu zakona i pravila struke. (2) Investitor je duan da dostavi svu dokumentaciju kontrole kvaliteta komisiji za tehniki pregled prilikom pregleda objekta. lan 72. (1) Isporuilac opreme u objektima sa prozvodnim djelatnostima duan je da pripremi i korisniku objekta preda jasna uputstva o korienju i odravanju opreme i objekta, kao i odgovarajue garantne listove instalirane opreme. Upustva moraju biti prevedena na jedan od slubenih jezika Bosne i Hercegovine. (2) Upustva za odravanje odreuju termine obaveznih redovnih pregleda, rokove i obim povremenih pregleda, kao i obim radova redovnog odravanja objekta i pogona. lan 73. (1) Projekti iz l. 67. do 70. ovog zakona, odnosno njihovi dijelovi i svaki list nacrta moraju imati: oznaku pravnog lica ovlaenog za poslove projektovanja koje je izradilo projekat, naziv graevine, ime i naziv investitora, oznaku ili broj projekta, odnosno

30

njegovog dijela, vrstu tehnike dokumentacije, vrstu nacrta, mjerilo u kojem je nacrt izraen, datum izrade, ime i potpis projektanta i glavnog projektanta i peat. (2) Ovjerom projekta, odnosno nacrta pravno lice koje je izradilo projekat potvruje da je projekat kompletan, njegovi dijelovi meusobno usklaeni, kao i da je usklaen sa odredbama ovog i drugih zakona, te sa odredbama drugih propisa donesenih na osnovu tih zakona i pravila struke. (3) Tehnika dokumentacija i njeni dijelovi moraju biti uvezani i zapeaeni. (4) Uz projekat mora biti uvezana licenca pravnog lica koje je izradilo projekat, licence glavnog projektanta i projektanata pojedinih dijelova projekta. (5) Ukoliko projekat podlijee reviziji, izvjetaj o reviziji projekta uva se kao prilog uz projekat. III UESNICI U GRAENJU lan 74. (1) Uesnici u graenju su: investitor, projektant, revident projekta, izvoa i nadzorni inenjer. (2) Odnosi izmeu uesnika u graenju ureuju se ugovorom. lan 75. (1) Projektovanje, kontrolu projekta, graenje i struni nadzor nad graenjem investitor povjerava pravnim ili fizikim licima, koja posjeduju odgovarajuu licencu. (2) Investitor obezbjeuje struni nadzor danom poinjanja pripremnih radova. (3) Investitor koji gradi u svoje ime a za raun nepoznatog kupca moe biti projektant i izvoa, dok reviziju glavnog projekta i struni nadzor mora povjeriti drugim nezavisnim pravnim ili fizikim licima, koji uz odgovarajue kvalifikacije i iskustvo, ispunjavaju i uslove odreene propisima koji se odnose na spreavanje sukoba interesa. (4) Kada je investitor fiziko lice koje gradi za svoje potrebe individualni stambeni ili stambeno-poslovni objekat, moe sam graditi i sprovoditi nadzor, uz uslov da ima najmanje srednju strunu spremu arhitektonsko-graevinskog smjera i ovlaenje za izradu tehnike dokumentacije ili graenje, uz uslov da obezbijedi struni nadzor za elektro i mainsku fazu . (5) Kada je investitor fiziko lice koje gradi za svoje potrebe individualni stambeni ili stambeno-poslovni objektat, moe sam graditi pod uslovom da obezbijedi struni nadzor za sve faze graenja. (6) Investitor nije duan da obezbijedi struni nadzor za jednostavne graevine iz lana 83. ovoga zakona. (7) Investitor je duan da prijavi poetak graenja nadlenoj graevinskoj inspekciji najkasnije osam dana prije poetka radova. (8) U sluaju prekida radova investitor je duan da preduzme mjere obezbjeenja graevine i susjednih graevina i povrina. Ako prekid radova traje due od tri mjeseca, investitor je duan da ponovo prijavi poetak radova osam dana prije njihovog poetka. (9) Ako se u toku graenja promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor obavjetava nadleni organ, odnosno nadlenu graevinsku inspekciju u roku osam dana od dana nastale promjene. lan 76.

31

(1) Izradu tehnike dokumentacije, sa svim njenim dijelovima, odnosno projektima moe vriti pravno lice (u daljem tekstu: projektant) ako je upisano u sudski registar, ima odgovarajue strune rezultate na poslovima izrade odgovarajue tehnike dokumentacije i ako za objekte za koje odobrenje za graenje izdaje Ministarstvo ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u skladu sa zakonima kojima se ureuju radni odnosi, najmanje po dva, a za objekte za koje odobrenje izdaje organ uprave jedinice lokalne samouprave, najmanje po jednog diplomiranog inenjera odgovarajue struke sa ovlaenjem za izradu tehnike dokumentacije koju izrauje. (2) Izradu tehnike dokumentacije za individualni stambeni i stambeno-poslovni objekat, moe vriti pravno lice ako je upisano u sudski registar, ima odgovarajue strune rezultate na poslovima izrade te vrste tehnike dokumentacije i ako u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u skladu sa zakonima kojima se ureuju radni odnosi, ima najmanje jednog inenjera sa ovlaenjem za izradu tehnike dokumentacije za ovu vrstu objekata. (3) Pod strunim rezultatima iz st. 1. i 2. ovog lana podrazumijeva se da je pravno lice, ili da su fizika lica koja ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u smislu zakona kojima se ureuju radni odnosi, izradila, odnosno uestvovala u izradi tehnike dokumentacije po kojoj su izgraeni objekti te vrste i namjene. (4) Ministar na prijedlog strune komisije donosi rjeenje o ispunjenosti uslova iz stava 1. ovog lana i izdaje licencu bez koje pravno lice ne moe poeti da obavlja djelatnost za koju je registrovano. (5) Fiziko lice stie ovlaenje za izradu tehnike dokumentacije u skladu sa lanom 37. ovog zakona. (6) Izuzetno, ukoliko pravno lice nema zaposlene ovlaene projektante za svaku vrstu projekta moe na osnovu ugovora angaovati drugo pravno lice sa ovlaenjem za poslove projektovanja za odreenu vrstu ili dio projekta. (7) Pravno lice koje projektuje, imenuje jednog ili vie projektanata koji su odgovorni za ispravnost i kvalitet projekta ili dijela projekta. Projektant je odgovoran da projekat ili dio projekta za iju je izradu imenovan, zadovoljava uslove iz ovog i drugih zakona, propisa donesenih na osnovu tih zakona, tehnikih normi i pravila struke, te da je izvoaki projekat u skladu s glavnim projektom. (8) Ako u izradi glavnog, izvoakog projekta ili projekta uklanjanja graevine uestvuje vie projektanata, pravno lice, kojem je povjerena izrada projekta imenuje glavnog projektanta. Glavni projektant moe istovremeno biti i projektant odreene vrste, odnosno dijela projekta. (9) Glavni projektant odgovoran je za kompletnost projektne dokumentacije i meusobnu usklaenost projekata, to potvruje svojim potpisom. (10) Ako u izradi projekta uestvuju dva ili vie pravnih lica, investitor je duan da imenuje koordinatora projekta. (11) Na koordinatora projekta shodno se primjenjuje odredba iz stava 9. ovoga lana. (12) Projektovanjem graevine ne mogu se baviti slubenici zaposleni u Ministarstvu i organima uprave nadlenim za poslove urbanizma i graenja jedinica lokalne samoprave, osim projektovanja graevine za vlastite potrebe u skladu sa ovim zakonom. lan 77.

32

(1) Elaborat o geotehnikim i geomehanikim karakteristikama zemljita koji slui kao podloga za definisanje naina temeljenja graevina radi se u skladu sa odredbama Zakona o geolokim istraivanjima Republike Srpske. (2) Izrada elaborata iz stava 1. ovog lana povjerava se pravnom licu koje pored ispunjenja uslova definisanih u Zakonu o geolokim istraivanjima Republike Srpske, ima u stalnom radnom odnosu, u smislu zakona kojim se ureuju radni odnosi, najmanje jednog diplomiranog inenjera graevinarstva konstruktivnog smjera ovlaenog za izradu tehnike dokumentacije. lan 78. (1) Graenjem, odnosno izvoenjem radova na graevini prema ovom zakonu moe se baviti pravno lice ovlaeno za obavljanje te djelatnosti (u daljem tekstu: izvoa). (2) Graenjem graevina i drugih zahvata u prostoru moe se baviti pravno lice upisano u sudski registar, ako ima odgovarajue strune rezultate u izgradnji te vrste i namjene graevine, odgovarajuu tehnoloko-tehniku opremljenost i ako, za objekte za koje odobrenje za graenje izdaje Ministarstvo, ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u skladu sa zakonima kojima se ureuju radni odnosi, najmanje po dva, odnosno za objekte za koje odobrenje za graenje izdaje organ uprave jedinice lokalne samouprave, najmanje po jednog diplomiranog inenjera odgovarajue struke sa ovlaenjem za graenje graevina te vrste i namjene, te odgovarajui broj kvalifikovanih radnika. (3) Izuzetno od stava 2. ovog lana, za graevine za koje bi po njihovom znaaju i sloenosti odobrenje za graenje mogao izdati nadleni organ jedinice lokalne samouprave, a za koje odobrenje za graenje izdaje Ministarstvo zbog toga to se graevina nalazi u zatitnoj zoni ili zatitnom pojasu, izvoa radova moe biti pravno lice ovlaeno za graenje graevina za koje odobrenje izdaje nadleni organ jedinice lokalne samouprave. (4) Graenje manjih objekata sa standardnom konstrukcijom bruto graevinske povrine do 1.500 m2 i ukupne spratnosti do pet etaa, osim objekata za koje odobrenje za graenje izdaje Ministarstvo, moe vriti pravno lice ako je upisano u sudski registar i koje ima odgovarajue strune rezultate u izgradnji te vrste i namjene objekata, odgovarajuu tehniko-tehnoloku opremljenost i ako ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u skladu sa zakonima kojima se ureuju radni odnosi, najmanje po jednog inenjera odgovarajue struke sa ovlaenjem za graenje objekata te vrste i namjene i odgovarajui broj kvalifikovanih radnika. (5) Pod strunim rezultatima iz st. 2. i 4. ovog lana podrazumijeva se da izvoa radova, odnosno fizika lica, koja su u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u smislu zakona kojima se ureuju radni odnosi, izgradila, odnosno uestvovala u izgradnji objekata te vrste i namjene. (6) Rjeenje o ovlaenju za graenje iz st. 2. i 4. ovog lana moe se izdati fizikom licu koje ima odgovarajuu strunu spremu, poloen strun