najvažnije zadaće nastavnika - kako organizirati i voditi nastavni sat?
TRANSCRIPT
Trgovačka škola – Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 4 MŽSV, 15. rujna 2012.
Dubravka Liebl, mag. oec.
Najvažnija pitanja:
Jesu li pedagoški ciljevi za nastavni sat jasni? Vode li ciljevi dovoljno računa o učeničkim potrebama,
posebno o njihovim sposobnostima, interesima, motivaciji? Je li izbor sadržaja određen prema ishodima koje učenici
trebaju ostvariti? Jesu li sadržaji primjereno povezani s prethodnim nastavnim
jedinicama? Hoće li sadržaji i odabrane aktivnosti (npr. izlaganje, rad u
skupinama…) te ustroj nastavnog sata održati učeničko zanimanje i motivaciju?
Kakvi se učenički rezultati mogu očekivati na satu? Jesu li pripremljeni svi potrebni materijali i oprema? Jesu li učenici dovoljno pripremljeni za taj nastavni sat i jesu
li upozoreni da nešto ponove ili pripreme?
! Jedna od najopasnijih zamki poučavanja je nedovoljno
promisliti o pedagoškim ciljevima i ishodima učenja i planiranje smatrati pukom organizacijom aktivnosti.
! Nastavnik se mora upitati nakon svakog nastavnog sata
što su učenici zapravo naučili.
Najvažnija pitanja:
Počinje li nastavni sat bez zapinjanja i uspostavlja li pozitivan mentalni okvir za ono što slijedi?
Jesu li nastavne aktivnosti primjerene predviđenim ishodima učenja i pedagoškim rezultatima?
Vode li nastavne aktivnosti dovoljno računa o učeničkim sposobnostima, interesima i potrebama te o njihovom prošlom i budućem znanju?
Jesu li predviđene raznovrsne aktivnosti? Jesu li upute, tumačenja i pitanja razumljiva i primjerena
učeničkim potrebama? Prati li se pomnjivo tijek nastavnog sata i učenički
napredak kako bi nastavne aktivnosti uspješno promicale predviđene obrazovne rezultate?
! Jedno od najvećih umijeća poučavanja uskladiti aktivnosti
(vrstu učenja) s razinom sposobnosti, interesa i potreba svakog učenika u razredu.
! Uskladiti aktivnosti znači odrediti koliko učenici mogu napredovati na pojedinom nastavnom satu i tada osmisliti nastavu tako da se postigne optimalni napredak za koji su
učenici sposobni.
Najvažnija pitanja:
Pobuđuje li i održava ustroj nastavnog sata učeničku pozornost, zanimanje i motivaciju?
Održava li se ritam i tijek nastavnog sata na odgovarajućoj razini i jesu li prijelazi između aktivnosti glatki?
Prati li se pomnjivo rad učenika tako da se djelotvornost nastavnog sata održava pomoću individualnog rada s učenicima ili prilagodbama ili promjenama tijeka nastavnog sata, prema potrebi?
Daju li se učenicima razumljive upute o tome što se od njih očekuje za vrijeme svake aktivnosti?
Potiču li povratne informacije koje se prenose učenicima daljnji napredak?
Završava li nastavni sat uspješno – na vrijeme i uz primjereni zaključak?
! Poučavanje u mnogo čemu sliči varijetetskoj točki kad artist
mora istodobno vrtjeti nekoliko tanjura na nekoliko štapova da bi mu to uspjelo, mora zavrtjeti nove tanjure, a
povremeno ponovo zavrtjeti i one koji su usporili vrtnju i koji bi mogli pasti .
! Jednako tako, uspješan tijek nastavnog sata traži da
prebacujete pozornost i djelovanje između nekoliko aktivnosti kako bi održali učeničko sudjelovanje u radu cijeli
sat.
Najvažnija pitanja:
Jesu li nastavne aktivnosti poticajne i omogućuju li stvarne izglede za uspjeh?
Prenosi li nastavnik svojim ponašanjem pozitivna očekivanja?
Koriste li se uspješno i unutarnji i vanjski izvori učeničke motivacije?
Uzima li se u obzir utjecaj razrednog sastava (različite sposobnosti) na način na koji se najlakše uspostavlja pozitivan razredni ugođaj?
Pokazuje li nastavnik osobno zanimanje za napredak svakog učenika?
Pridonose li komentari i informacije o napretku učenika razvitku njihove samosvijesti i samopoštovanja?
Temelje li se odnosi s učenicima na uzajamnom poštovanju i razumijevanju?
!Razredni ugođaj koji najbolje potiče učenike na učenje je onaj
koji se opisuje kao svrhovit, radni, opušten, srdačan, poticajan i sređen.
! Taj se ugođaj uglavnom temelji na implicitnim
vrijednostima koje prožimaju nastavu, a to je – da su učenici i njihovo učenje silno važni.
Najvažnija pitanja:
Je li se disciplina i red uglavnom temelje na pozitivnom razrednom ugođaju?
Je li se red i nadzor uglavnom osiguravaju umješnim održavanjem učeničkog sudjelovanja u radu u razredu?
Jesu li pravila i očekivanja o učeničkom ponašanju razumljiva i dosljedna?
Promatra li nastavnik pomnjivo ponašanje učenika i pokušava li spriječiti neposluh?
Izbjegavaju li se sukobi i napete situacije vješto smiruju? Uključuje li pedagoški rad i razlikovanje uzroka učeničkog
neposluha? Je li kritika usmjerena na ponašanje učenika a ne na njihovu
osobnost?
! Za postizanje potrebnog reda u učionici važnija su umijeća
djelotvornog poučavanja nego vaš odnos prema učeničkom neposluhu.
Ako su nastavne aktivnosti:
dobro isplanirane i pripremljene, poticajne i održavaju učeničku pozornost, zanimanje i
sudjelovanje, izazovne i pružaju realističke izglede za uspjeh, temeljene na uzajamnom poštovanju i razumijevanju,
tada će se učenički neposluh svesti na najmanju mjeru.
! Rješavanje problema učeničkog neposluha nije samo
pitanje discipline nego je povezano s našim pedagoškim obvezama.
Najvažnija pitanja:
Primjenjuju li se razne ocjenjivačke aktivnosti i načini ocjenjivanja, formalno (pomaže učenikovom razvitku) i sumarno (evidentira postignuća)?
Postoje li razne vrste evidencije o napretku? Jesu li povratne informacije učenicima dovoljno brze,
temeljite, konstruktivne i korisne? Je li ocjenjivanje učeničkog rada služi nastavniku da
odredi: koja su to problematična područja, koliko je poučavanje bilo uspješno, je li uspostavljen čvrst temelj za daljnji napredak?
Jesu li i učenici potaknuti da sami ocjene svoj rad i napredak?
Ocjenjivanje učeničkog rada tijekom i poslije nastave je
praćenje napretka i davanje brze korektivne povratne informacije.
! Cilj povratnih informacija o ocjenama nije samo ispraviti i
ukazati na problem, nego i potaknuti učenika da se trudi i da ne izgubi samopouzdanje pomaže učenikovom
razvitku.
!Nastavni se satovi evaluiraju zbog budućeg planiranja i rada.
!Nastavnik mora biti sposoban izvući korist iz prakse i osvrta
na vlastiti rad, a mora biti i motiviran za to.
!
Chris Kyriacou:“Temeljna nastavna umijeća”
Educa, Zagreb, 2001.