narodne novine - vladahbz.com · zakon o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa.....522 115....

ŽUPAN HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

110.Rješenje o imenovanju ministra u VladiHercegbosanske ùpanije (Darko Božić).... 521

111.Rješenje o imenovanju ministrau Vladi Hercegbosanskeùpanije (Hikmet Hodžić) ........................... 522

SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

112.Odluka o potvrdi imenovanja ministara u VladiHercegbosanske ùpanije.......................... 522

113.Odluka o progla{enju Zakona o ovjeravanjupotpisa, rukopisa i prijepisa ....................... 522

114.Zakon o ovjeravanju potpisa, rukopisa iprijepisa .................................................... 522

115.Odluka o progla{enju Zakona oknjižnicama............................................... 524

116.Zakon o knjižnicama................................. 525117.Odluka o progla{enju Zakona o sigurnosti

prometa na cestama ................................. 530118.Zakon o sigurnosti prometa na cestama ... 531119.Odluka o progla{enju Zakona o posredovanju

pri upo{ljavanju i socijalnoj sigurnostineuposlenih osoba.................................... 582

120.Zakon o posredovanju pri

upošljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenihosoba........................................................582

121.Odluka o izmjeni Odluke o naknadimaterijalnih tro{kova zastupnika u Skup{tiniHercegbosanske ùpanije ..........................590

122.Zaključak..................................................590

* * *

ŽUPAN HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

Na temelju ~lanka 38. Ustava Hercegbosanskeùpanije ("Narodne novine Hercegbosanske ùpani-je", br.3/96), ùpan Hercegbosanske ùpanije donosi

RJE[ENJEo imenovanju ministra u Vladi Hercegbosan-

ske ùpanije

I.

1. Ministar rada, socijalne skrbi i prognanih -Darko Boì} iz Drvara.

II.

GODI[TE IV BROJ 11 LIVNO, 29. LISTOPADA 1999. godine

NARODNE NOVINEHERCEGBOSANSKE @UPANIJE

Slu`beno glasilo

PREGLED SADR@AJA

Str. 522 - Broj 11 NARODNE NOVINE 29. listopada 1999.

HERCEGBOSANSKE @UPANIJE

Ovo rje{enje stupa na snagu kada ga potvrdiSkup{tina Hercegbosanske ùpanije.Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaŽupanBroj: 02-237/99Kupres, 12. listopada 1999. god.

ŽupanIvan Ivić

* * *

Na temelju ~lanka 38. Ustava Hercegbosanskeùpanije ("Narodne novine Hercegbosanske ùpani-je", br.3/96), ùpan Hercegbosanske ùpanije donosi

RJE[ENJEo imenovanju ministra u Vladi Hercegbosan-

ske ùpanije

I.

1. Ministar industrije, energetike i rudarstva -Hikmet Hodì} iz Livna.

II.

Ovo rje{enje stupa na snagu kada ga potvrdiSkup{tina Hercegbosanske ùpanije.Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaŽupanBroj: 02-238/99Kupres, 12. listopada 1999. god.

ŽupanIvan Ivić

* * *

SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

Na temelju ~lanka 38. Ustava Hercegbosanskeùpanije i ~lanka 24. stavka 4. PoslovnikaSkup{tine Hercegbosanske ùpanije ("Narodnenovine Hercegbosanske županije", br. 6/98),Skup{tina Hercegbosanske ùpanije, na sjedniciodrànoj dana 12. listopada 1999. godine, donosi

ODLUKUo potvrdi imenovanja ministara u Vladi

Hercegbosanske ùpanije

Članak 1.

Potvrđuju se rje{enja o imenovanju kojima jeùpan Hercegbosanske ùpanije dana 12. listopada1999. godine imenovao:

1. Darka Boì}a, za ministra rada, socijolneskrbi i prognanih,

2. Hikmeta Hodì}a, za ministra industrije,energetike i rudarstva.

^lanak 2.

Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, aobjavit }e se u "Narodnim novinama Hercegbosan-ske županije".

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaSkupštinaBroj: 01-02-47/99Tomislavgrad, 12. listopada 1999. god.

PredsjednikAnto Omazić

* * *

Na temelju članka 35. Ustava Hercegbosanskežupanije donosim

ODLUKUo progla{enju Zakona o ovjeravanju potpisa,

rukopisa i prijepisa

Proglašavam Zakon o ovjeravanju potpisa, ru-kopisa i prijepisa, koji je donijela Skupština Her-cegbosanske županije na sjednici održanoj 12.listopada 1999. godine u Tomislavgradu.

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaŽupanBroj: 02-241/99Kupres, 21. listopada 1999. god.

ŽupanIvan Ivić

* * *

ZAKONo ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa

I. OP]E ODREDBE

Članak 1.

Ovjeravanje potpisa i rukopisa je potvrđivanjenjihove autenti~nosti.

Ovjeravanje prijepisa je potvrđivanje njihoveistovjetnosti sa izvornom ispravom.

Ovjeravanjima se ne potvrđuje istinitostsadràja isprave.

Članak 2.

29. listopada 1999. NARODNE NOVINE Str. 523 - Broj 11


Ovjeravanje potpisa, rukopisa i prijepisa obav-lja nadle`no op}insko tijelo.

Ovjeravanje potpisa u zemlji{no-knji`nim stva-rima obavljaju op}inski sudovi.

Ovjeravanje potpisa, rukopisa i prijepisa obav-lja ovla{tena slu`bena osoba nadle`nog tijela.

^lanak 3.

O izvr{enim ovjerama potpisa, rukopisa i prije-pisa vodi se poseban upisnik.

II. OVJERAVANJE POTPISA I RUKOPISA

^lanak 4.

Za dokaz istinitosti potpisa potrebno je da pod-nositelj isprave pred ovla{tenom slu`benom osobomvlastoru~no potpi{e ispravu ili da izjavu da jepotpis, koji se nalazi na ispravi njen potpis. Na istina~in se utvrđuje istinitost rukoznaka, odnosnootisak prsta.

Za dokaz istinitosti rukopisa potrebno je da po-dnositelj isprave pred ovla{tenom slu`benomosobom izjavi da je isprava napisana njenomrukom.

^lanak 5.

Potvrda o ovjeri potpisa i rukopisa stavlja se naizvornu ispravu s naznakom datuma ovjere i brojapod kojim je isprava zavedena u upisniku zaovjeravanje.

Ovjera se potvrđuje pe~atom nadle`nog tijela ipotpisom ovla{tene slu`bene osobe.

Članak 6.

Kada se ovjerava potpis ili rukoznak slijepih ilipotpis ili rukoznak osoba koje ne znaju ~itati morase podnositelju pro~itati isprava na kojoj se ovjera-va potpis ili rukoznak.

Kada se ovjerava potpis ili rukoznak gluhih ko-ji ne znaju ~itati, podnositelju se mora pomo}utuma~a pro~itati isprava na kojoj se ovjeravapotpis ili rukoznak.

Kada se ovjerava potpis ili rukoznak osobe kojane razumije jezik na kome je isprava napisanamora se podnositelju prevesti sadrìna isprave. Akoslu`bena osoba koja obavlja ovjeru ne moè samaizvr{iti prevođenje, ispravu }e podnositeljupro~itati i njenu sadrìnu prevesti sudski tuma~.

U slu~ajevima iz prethodnih stavaka, u potvrdio ovjeri mora se nazna~iti da se postupalo po timodredbama.

^lanak 7.

Ako slu`bena osoba koja obavlja ovjeru ne ra-zumije jezik na kome je isprava napisana moè

odrediti, ako to smatra potrebnim, da ispravuprevede sudski tuma~. Ako je isprava bila preve-dena, u potvrdi o ovjeri }e se to navesti.

^lanak 8.

Potpis, rukoznak ili rukopis ovjerit }e se akoslužbena osoba osobno poznaje podnositelja ili gaosobno ne poznaje {to prethodno utvrdi njegovidentitet na temelju osobne karte ili putovnice, aako nema ove isprave, svjedo~enjem dva punoljet-na svjedoka koje slu`bena osoba osobno poznajeodnosno čiji identitet utvrdi osobnom kartom iliputovnicom.

U potvrdi o ovjeri mora se navesti na koji jena~in službena osoba utvrdila identitet podnosite-lja isprave.

^lanak 9.

Ako treba ovjeriti potpis osoba kao zastupnikadruge osobe, poduze}a ili druge organizacije,slu`bena osoba }e ovjeru obaviti po{to prethodnoutvrdi da je ta osoba ovla{tena za zastupanje. Upotvrdi o ovjeri }e se navesti po kom osnovu jepodnositelj ovla{ten za zastupanje.

III. OVJERA PRIJEPISA

^lanak 10.

Prijepis koji se ima ovjeriti mora se bri`ljivousporediti s izvornom ispravom. Prijepis se moraslagati s izvornom ispravom i u pravopisu, inter-pukciji i skra}ivanju rije~i. Ako su u izvornojispravi neka mjesta ispravljana, preina~ena,brisana, precrtana, umetnuta ili dodana, mora seto navesti u potvrdi o ovjeri prijepisa. Ovako }e sepostupiti i u slu~aju kada je isprava pocjepana,o{te}ena ili ako ina~e po vanjskom obliku dovodi uočitu sumnju svoju istovjetnost s izvornom ispra-vom.

Fotokopiranje isprave smatraju se prijepisimau smislu ovog zakona i prilikom ovjere postupit }ese prema odredbama prethodnog stavka.

^lanak 11.

U potvrdi o ovjeri mora se izri~ito navesti da lije to prijepis izvorne isprave ili prijepis ovjerenogili postoga prijepisa izvorne isprave.

Isto tako mora se u potvrdi o ovjeri navesti dali je izvorna isprava pisana rukopisom ili strojem ilikojim drugim mehani~kim ili kemijskim sred-stvom, olovkom ili perom, kao i broj listova izvorneisprave i gdje se, prema znanju slu`bene osobe kojaobavlja ovjeru ili prema tvrđenju stranke, nalaziizvorna isprava. Ako je izvornu ispravu doniopodnositelj potrebno je u potvrdi o ovjeri nazna~itiime i prezime i adresu stana podnositelja.



U potvrdi o ovjeri mora biti nazna~en broj i da-tum ovjere prijepisa. Potvrdu }e potpisati slu`benaosoba koja obavlja ovjeru i staviti pe~at nadle`nogtijela.

Ako je prijepis izvr{en putem fotokopiranja, ov-la{tena osoba }e to navesti u potvrdi o ovjeri.

^lanak 12.

Kada se ovjerava prijepis samo jednog dijelaisprave ili izvod iz isprave prijepisa mora biti takosa~injen da se iz njega jasno vidi koji su dijeloviisprave ostali neprepisani.

^lanak 13.

Ako slu`bena osoþa koja obavlja ovjeru ne ra-zumije jezik na kome je isprava napisana, odreditće da sudski tuma~ izvr{i uspoređenje prijepisa saizvornom ispravom ili sa prijepisom izvorne ispra-ve.

IV. POSEBNI SLUÂJEVI OVJERAVANJA

Članak 11.

Ovjeravanje isprava koje su namjenjene zauporabu u inozemstvu obavljaju op}inski sudovi.

Prije dostavljanja isprava iz prethodnog stavkana ovjeru nadle`nom tijelu za inozemne poslove,predsjednik op}inskog suda dostavit }e i ùpanij-skom Ministarstvu pravosuđa i uprave radi ovjerepotpisa slu`bene osobe koja je izvr{ila ovjeru i radiovjere pe~ata op}inskog suda kod koga je ovjeraizvr{ena.

Ako zakonom ili međunarodnim ugovorom nijedruk~ije predviđeno ne obavlja se ovjeravanjeisprava namjenjenih za uporabu u inozemstvu kojesu izdala ùpanijska tijela uprave.

^lanak 15.

Ovjeravanje isprava koje su namjenjene zauporabu u dràvama koje su ~lanice Ha{ke konven-cije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnihisprava obavlja op}inski sud, odnosno ùpanijskoMinistarstvo pravosuđa i uprave.

Op}inski sud ovjerava samo isprave koje su iz-date od tijela i organizacija koje imaju sjedi{te napodru~iu tog suda, a ùpanijsko Ministarstvopravosuđa i uprave ovjerava isprave izdate od tijelai organizacija koje imaju sjedi{te na podru~ju makojeg op}inskog suda na teritoriji Hercegbosanskeùpanije.

^lanak 16.

U slu~aju kada je posebnim zakonom određenanadle`nost drugog tijela ili propis druk~iji na~inovjeravanja primjenjivat }e se odredbe toga zakona.

^lanak 17.

Ovjeravanje potpisa i prijepisa isprava potreb-nih za reguliranje radnih odnosa i odnosa po osnovirada moè obavljati ovla{tena osoba u tijelu odnos-no organizaciji u kojoj radnik radi ili je radio.

V. PRIJALAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lanak 18.

Propise o obliku Upisnika ili na~in njegovogvođenja kao i naputak za izvr{avanje ovog Zakonadonosi ministar pravosuđa i uprave.

^lanak 19.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona presta-je primjena Uredbe o ovjeri potpisa, rukopisa iprijepisa ("Narodni list HR H-B", a broj 7/94), kao iprovedbenih propisa donesenih temeljem navedeneUredbe na podru~ju Hercegbosanske ùpanije.

^lanak 20.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana oddana objavljivanja u "Narodnim Novinama Her-cegbosanske ùpanije".



* * *

Na temelju članka 35. Ustava Hercegbosanskežupanije donosim

ODLUKUo progla{enju Zakona o knjižnicama

Proglašavam Zakon o knji`nicama, koji je doni-jela Skupština Hercegbosanske županije na sjedni-ci održanoj 12. listopada 1999. godine u Tomislav-gradu.


ŽupanIvan Ivić



* * *

ZAKONo knjižnicama

I. OP]E ODREDBE

^lanak 1.

Ovim se Zakonom uređuje knji`ni~na djelat-nost, uvjeti i na~in njezina obavljana ustrojstvo ina~in rada knji`nica, knji`ni~na građa, te pravnipoložaj Nacionalne i sveu~ili{ne knji`nice.

^lanak 2.

Knji`ni~na je djelatnost od interesa za Herceg-bosansku ùpaniju (u daljnjem tekstu @upanija).

Knji`ni~na se djelatnost obavlja kao javnaslu`ba.

Knji`ni~nu djelatnost obavljaju knji`nice.

^lanak 3.

Knji`nice se osnivaju kao javne ustanove ili kaoustanove (u daljnjem tekstu: samostalne knji`nice).

Pod uvjetima propisanim ovim zakonomknji`ni~nu djelatnost mogu obavljati ustanove idruge pravne osobe, pri ~emu se radi obavljanjaknji`ni~ne djelatnosti moraju ustanoviti posebneustrojbene jedinice ovih ustanova i drugih pravnihosoba (u daljnjem tekstu: knji`nice u sustavu).

^lanak 4.

Samostalne knji`nice kao javne ustanove moguosnovati @upanija, gradovi i op}ine.

Samostalne knji`nice mogu osnovati i drugedoma}e pravne i fizičke osobe.

Vi{e osniva~a moè zajednički osnovati samos-talnu knji`nicu, a međusobna prava i obvezeuređuju ugovorom.

^lanak 5.

Knji`ni~na djelatnost obuhvaća osobito:

· nabavku knji`ni~ne građe,· stru~nu obradu, ~uvanje i za{titu kn-

ji`ni~ne gra|e, te provo|enje mjera za{titeknjižni~ne građe koja je kulturno dobro,

· izrada biltena, kataloga, bibliografija idrugih informacijskih pomagala,

· sudjelovanje u izradi skupnih kataloga ibaza podataka,

· omogu}avanje pristupa~nosti knjižni~negra|e, te protok informacija,

· poticanje i pomo} korisnicima pri izboru ikori{tenju knjižnične gra|e, informacijskih

pomagala i izvora, te· vo|enje dokumentacije o gra|i i korisnika.

^lanak 6.

Knjižni~nu gra|u ~ini svaki jezi~ni, slikovni izvu~ni dokument na lako prenosivom materijalu iliu elektronički ~itljivom obliku informacijskoga,umjetničkoga, znanstvenoga ili stru~nog sadràja,proizveden u vi{e primjeraka i namijenjen javnosti,kao i rukopisi, {to sve knji`nica drži u svojemknjižničnom fondu i stavlja na raspolaganje koris-nicka.

Knji`ni~nom građom smatraju se igre, igračke isl., ako su dio kji`ni~nog fonda.

II. VRSTA, OSNIVANJE I PRESTANAK KNJI-ŽNICA

Članak 7.

Prema namjeni i sadràju knji`ni~nog fondavrste knji`nica su: nacionalna, narodna, {kolska,sveu~ili{na, visoko{kolska, op}eznanstvena tespecijalna.

Pojedine knji`nice mogu prema potrebi obavlja-ti poslove i zadatke vi{e vrsta knji`nica.

Knji`nice svoju djelatnost obavljaju premastandardima kojima se uređuju poslovi, te kadrov-ski i tehni~ki uvjeti svojstveni pojedinim vrstamaknji`nica.

Standarde za pojedine vrste knji`nica propisujeMinistarstvo dru{tvenih djelatnosti (u daljnjemtekstu Ministarstvo).

^lanak 8.

Op}ine su du`ne osnovati narodnu knji`nicu kaojavnu ustanovu, osim u slu~aju kada djelatnostnarodne knji`nice ve} ne obavlja koja sveu~ili{na iliop}eznanstvena knjižnica na njihovu podru~ju.

Op}ina ili @upanija moè obavljanje djelatnostiknji`nice posebnim ugovorom povjeriti narodnojknjižnici u drugoj op}ini ili županiji.

[kolske, visoko{kolske i sveu~ili{ne knji`nicedu`ni su osnovati osniva~i {kola, visokih u~ili{ta iznanstvenih instituta u sustavu tih ustanova.

^lanak 9.

Knji`nica se moè osnovati ako su, pored op}ihuvjeta propisanih Zakonom o ustanovama, osigu-rani:

· knji`ni~na građa,· stru~no osoblje, te· prostor, oprema i sredstva za rad knji`nice.

Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovog ~lankautvrđuje i o tome daje potvrdu osniva~u Ministar-



stvo na temelju izvje{}a knjižnice koja obavljamati~nu djelatnost najkasnije u roku od 30 danaod podno{enja zahtjeva.

Osniva~ je duàn pribaviti potvrdu iz stavka 2.ovog ~lanka prije traènja ocjene sukladnosti aktao osnivanju knjižnice sa zakonom, odnosno prijetraènja upisa u sudski registar ustanova.

^lanak 10.

Ministarstvo dru{tvenih djelantosti vodi upis-nik o knji`nicama i knji`nicama u sastavu.

Ministarstvo dru{tvenih djelatnosti propisujesadržaj upisnika iz stavka 1. ovog ~lanka i rokoveza dostavljanje podataka radi upisa.

Članak 11.

Knji`nice prestaju sukladno odredbama Zakonao ustanovama.

Odluka o prestanku i statusnim promjenamasamostalnih knjižnica kao javnih ustanova iknji`nica u sastavu javnih ustanova i tijela dràvnevlasti, moè se donijeti samo uz prethodnu suglas-nost Ministarstva.

Članak 12.

Odluka o prestanku i statusnim promjenamaknjižnice mora sadràvati i odredbe o za{titi ismje{taju knji`ni~ne gra|e na temelju mi{ljenjaknji`nice koja obavlja mati~nu djelatnost .

III. NACIONALNA I SVEUÎLI[NA KN-JI@NICA

^lanak 13.

Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica je javna us-tanova od nacionalnog zna~enja koja obavljaknji`ni~nu i informacijsku djelatnost nacionalneknjižnice hrvatskog naroda radi razvijanja hrvats-kog knji`ni~arstva i razvoja hrvatskog knjižni~nogsustava.

Osniva~ nacionalne i sveu~ili{ne knji`nice jeHercegbosanska ùpanija.

Prava i du`nosti osniva~a obavlja Vlada Her-cegbosanske županije.

^lanak 14.

Nacionalna i sveu~ili{na knjižnica sredi{te jehrvatskog knjižničkog sustava u @upaniji, i osobi-to:

· izgra|uje i organizira hrvatsku nacionalnuzbirku knjižni~ne građe i uskla|uje na-bavku literature na nacionalnoj razini,

· obavlja djelatnost nacionalnog bibliografs-kog ureda,

· ~uva i obnavlja knjižni~nu gra|u u skladus međunarodnim programom,

· daje mi{ljenje o knjižni~noj građi koja imasvojstvo kulturnog dobra, te provodi i poti-če mjere za{tite takve gra|e,

· promi~e hrvatsku knjigu i druge publikaci-je,

· obavlja bibliografsku i informacijsku djela-tnost u sklopu međunarodnih programaUniverzalne bibliografske kontrole, Op}edostupnosti publikacija i Op}eg protokapodataka i telekomunikacija, a napose ob-ra|uje teku}u bibliografiju,

· obavlja znanstvena istraìvanja na pod-ru~ju knji`ni~ne i informacijske znanosti,

· razvija nastavni i znanstvenoistraìva~kirad na visoko{kolskim ustanovama izgrad-njom knji`ni~no-informacijskog sustava,

· izgra|uje, koordinira, odràva i oboga}ujekori{tenje knji`ni~nih fondova za potrebeSveu~ili{ta,

· prikuplja, ~uva i daje na kori{tenje doktor-ske disertacije i magistarske radove saSveu~ili{ta,

· priprema, obrađuje i čuva znanstvenois-traìvačke projekte koji su nastali kao re-zultat znanstvenih istraìvanja,

· formira baze podataka po vlastitim i dru-gim izvorima informacija za potrebe viso-ko{kolskog obrazovanja i znanstvenois-traìvačkog rada,

· obavlja izdava~ku, izlo`benu i promotivnudjelatnost, i

· obavlja druge zada}e predvi|ene ovim Za-konom i njezinim statutom.

^lanak 15.

Na~in rada Nacionalne i sveu~ilišne knjižnicepobliè se uređuje njezinim Statutom, Pravilnikomo unutarnjem ustroju i na~inu rada, te drugimop}im aktima ove knjižnice.

^lanak 16.

Nacionalnom i sveu~ili{nom knji`nicom, uprav-lja Upravno vije}e. Upravno vije}e ima pet ~lanova,od kojih tri imenuje Vlada @upanije, a dva birastru~no vijeće ove knji`nice iz reda svojih zaposle-nih.

^lanak 17.

Nacionalna i sveu~ili{na knjižnica, ima ravna-telja, te voditelje Razdjela nacionalne knjižnice ivoditelja Razdjela sveu~ili{ne knjižnice.

Ravnatelja imenuje i razrješuje Vlada Župani-je, na prijedlog Ministarstva, a voditelje Razdjelaimenuje i razrje{ava Upravno vije}e.



^lanak 18.

Sredstva za rad Nacionalne i sveu~ilišneknji`nice osiguravaju se iz ùpanijskog prora~una,iz vlastitih prihoda, od zaklada, od sponzora,darovina i na drugi na~in u skladu sa Zakonom.

^lanak 19.

Stru~ni nadzor nad radom Nacionalne i sve-u~ili{ne knji`nice obavlja Upravno vije}e kojeimenuje osniva~.

Nadzor nad zakonito{}u rada Nacionalne i sve-u~ili{ne knji`nice obavlja Ministarstvo.

^lanak 20.

Odluku o osnivanju Nacionalne i sveu~ili{neknji`nice donijet }e Vlada @upanije, kada se za tosteknu uvjeti.

IV. USTROJSTVO I UPRAVLJANJE KN-JI@NICAMA

^lanak 21.

Ustrojstvo i upravljanje knji`nicama pobliè seuređuje Statutom i drugim op}im aktima knji`nica,odnosno pravnih osoba u ~ijem su sastavu, a uskladu sa zakonom i aktom o osnivanju.

^lanak 22.

Samostalnom knji`nicom upravlja upravno vi-je}e.

Upravno vije}e samostalne knji`nice ima 5~lanova, od kojih ve}inu imenuje osniva~, a ostalebira stru~no osoblje knji`nice iz svojih redova.

Broj ~lanova upravnog vije}a, na~in njihovaizbora, mandat, dono{enje odluka i druga pitanja usvezi s radom upravnog vije}a uređuje se aktom oosnivanju i statutom knji`nice.

Samostalnom knji`nicom koja ima do 5 zapos-lenih upravlja ravnatelj.

^lanak 23.

Upravno vije}e na prijedlog ravnatelja donosiprograme rada i nadzire njihovo izvr{avanje,odlu~uje o financijskom planu i godi{njem ob-ra~unu, donosi statut i druge op}e akte, utvrđujena~in i uvjete kori{tenja knji`ni~ne građe, odlu~ujeo promjenama u organiziranju rada knji`nice, teobavlja druge poslove određene zakonom, i aktom oosnivanju i statutom.

^lanak 24.

Ravnatelj samostalne knji`nice organizira i vo-di rad i poslovanje knjižnice, predlaè plan i prog-ram rada, predstavlja i zastupa knjižnicu u prav-nom prometu i pred tijelima dràvne vlasti teobavlja sve druge poslove predvi|ene zakonom,aktom o osnivanju i statutom.

Članak 25.

Ravnatelja samostalne narodne knjižnice ime-nuje i razrje{uje osniva~ na prijedlog upravnogvije}a, a uz naknadnu potvrdu Ministarstva.

Ravnatelja samostalne narodne knjižnice kojaima do 5 zaposlenih imenuje i razrješuje osnivač uznaknadnu potvrdu Ministarstva.

Ako Ministarstvo ne potvrdi akt o imenovanjuili razrje{enju ravnatelja i ne dostavi ga osnivaču uroku od dva mjeseca računajući od dana dostavetog akta Ministarstvu, smatrat }e se da je akt oimenovanju ili razrje{enju ravnatelja samostalneknjižnice potvrđen.

Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovog ~lanka,za imenovanje i razrje{enje ravnatelja samostalnihknji`nica koje osnivaju osobe iz ~lanka 4. stavka 2.ovog Zakona, nije potrebna naknadna potvrdaMinistarstva.

^lanak 26.

Javni natje~aj za imenovanje ravnatelja samo-stalne knji`nice raspisuje i provodi upravno vije}esamostalne knji`nice, osim u slu~aju iz ~lanka 25.stavka 2. ovog Zakona, kada javni natje~aj raspisu-je i provodi osniva~.

Ravnateljem samostalne knji`nice moè bitiimenovana osoba koja ispunjava uvjete za diplomi-ranog knji`ni~ara propisane ~lankom 34. stavkom4. ovog Zakona.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovog ~lanka, zaravnatelja samostalne knji`nice moè se imenovati iosoba koja ima vi{u stru~nu spremu, ako se naponovljeni natje~aj ne javi osoba koja ima uvjete izstavka 2. ovog ~lanka.

Ravnatelj samostalne knji`nice imenuje se na~etiri godine i moè biti ponovno imenovan.

Statutom samostalne knji`nice propisuje se po-stupak a mogu se propisati i posebni uvjeti zaimenovanje ravnatelja samostalne knji`nice.

^lanak 27.

Ustrojstvo knji`nice u sastavu uređuje se statu-tom, odnosno drugim aktom pravne osobe unutarkoje se knji`nica nalazi i pravilnikom o raduknjižnice.

Knji`nica u sastavu ima voditelja i knji`ni~niodbor sastavljen od djelatnika knji`nice i pravneosobe u ~ijem je sastavu. Voditelj knji`nice ~lan jeknji`ni~nog odbora i upravnog tijela pravne osobe u



~ijem je sastavu knji`nica.Sastav, zada}e i na~in rada knji`ni~nog odbora

pobliè se uređuju pravilnikom o radu knji`nice.Voditelja knji`nice u sastavu imenuje i razr-

je{uje tijelo upravljanja pravne osobe u sastavukoje je knji`nica i on mora ispunjavati iste uvjetekao i ravnatelj samostalne knji`nice.

V. SREDSTVA ZA RAD KNJI@NICA

^lanak 28.

Sredstva za rad samostalnih knji`nica, odnosnoknji`nica u sastavu osigurava osniva~

Za posebne programe kji`nica sredstva osigura-vaju njihovi osniva~i, ùpanija, odnosno gradovi iliop}ine na podru~ju kojih se takav program ostvaru-je, ministarstva u ~ijem je djelokrugu program kojise ostvaruje, kao i druge pravne i fiì~ke osobe.

VI. KNJI@NI^NI SUSTAV

^lanak 29.

U obavljanju svoje djelatnosti knji`nice u@upaniji međusobno surađuju i povezuju se sukla-dno potrebama korisnika na određenom podru~ju,potrebama sveu~ilišta i odre|enog znanstvenogpodru~ja, a na temelju na~ela:

· uskla|ivanja planova i programa rada irazvitka knji`nica,

· standardizacije postupka u obradi i proto-ku gra|e i informacija,

· izgrađivanja skupnih kataloga i baza po-datka, te

· svekolikog zajedni~kog razvitka.

VII. KNJI@NI^NO OSOBLJE

^lanak 30.

Stru~ne poslove u knji`nicama, samostalnima iu sastavu, obavljaju pomo}ni knji`ničari,knji`ničari, diplomirani knji`ničari, viši knji`ni~ariknji`ni~arski savjetnici.

Poslove pomo}nog knji`ni~ara moè obavljatiosoba koja ima zavr{enu srednju {kolu i poloènstru~ni ispit za pomo}nog knji`ni~ara.

Poslove knji`ni~ara moè obavljati osoba kojaima zavr{enu vi{u {kolu i poloèn stru~ni ispit zaknji`ni~ara.

Poslove diplomiranog knji`ni~ara moè obavlja-ti osoba koja ima zavr{en studij knji`ni~arstva,odnosno zavr{en drugi visoko{kolski studij uzdopunski studij knji`ni~arstva, te poloèn stru~niispit za diplomiranog knjižni~ara.

^lanak 31.

Osobe koje se zapo{ljavaju u knji`nici na rad-

nim mjestima pomo}nog knji`ni~ara i knji`ni~arabez poloènoga stru~nog ispita du`ne su ga poloìtiu roku od 2 godine od dana zapo{ljavanja.

Osobe s visokom stru~nom spremom koje sezapo{ljavaju u knjižnici na radnom mjestu diplomi-ranog knjižni~ara bez uvjeta propisanih ~lankom30. stavkom 4. ovog Zakona du`ne su ste}i propisa-nu spremu i poloìti stru~ni ispit u roku od 5godina od dana zapo{ljavanja.

Stru~ni ispit iz ~lanka 30. stavka 2., 3. i 4.ovog Zakona polaù se pred ispitnim povjerenstvomNacionalne i sveu~ili{ne knjižnice prema Pravilni-ku o polaganju stru~nih ispita i programom kojedonosi Ministarstvo.

^lanak 32.

Zvanje vi{eg knji`ni~ara moè ste}i osoba koja jenakon poloènog stru~nog ispita za diplomiranogknjižni~ara najmanje pet godina obavljala poslovediplomiranog knji`ni~ara i u tom razdoblju dalavrijedan stru~ni doprinos, te objavila zapaènestru~ne radove iz knji`ni~arstva.

Zvanje knji`ni~arskog savjetnika moè ste}iosoba ~ija stru~nost jam~i da moè obavljatinajsloènije poslove knji`ni~arske struke, uz uvjetda je nakon stjecanja zvanja vi{eg knji`ni~aranajmanje pet godina rada u struci, te da je u tomrazdoblju bila zapaèna po objavljenim znanstve-nim i stru~nim radovima.

Zvanja iz stavka 1. i 2. ovog ~lanka podjeljujeMinistarstvo na prijedlog Nacionalne i sveu~ili{neknji`nice.

VIII. OBVEZNI PRIMJERAK

^lanak 33.

Pravna ili fizi~ka osoba koja izdaje ili proizvodigrađu iz ~lanka 34. ovog Zakona namijenjenujavnosti, du`na je od te građe 5 primjeraka bespla-tno i o svom tro{ku, a najkasnije u roku od 30 danapo zavr{etku tiskanja, umnoànja ili prozvodnjedostaviti Nacionalnoj i Sveučilišnoj knjižnici.

Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1.ovog članka dostaviti jo{ po jedan primjerak građemati~noj knji`nici na podru~ju @upanije na kojoj jenjegovo sjedi{te radi stvaranja zavi~ajne zbirke.Tiskar s podru~ja @upanije koji tiska za nakladni-ka iz druge ùpanije duàn je u istom roku jedanprimjerak dostaviti mati~noj knji`nici na podru~jeùpanije na kojoj je njegovo sjedi{te.

Za tiskanu ili umnoènu, odnosno proizvedenugra|u izdanu na vi{e jezika ili raznim pismima; iliu vi{e izdanja, obvezni se primjerci dostavljajuposebno na svakom jeziku, na svakom pismu, zasvako novo izdanje.

Novim izdanjem u smislu savka 3. ovog ~lankasmatra se izdanje koje se stavlja u promet s promi-jenjenom naslovnom stranicom, novim omotom,dopunjenim ili promijenjenim tekstom, novim



sllkama, tablicama i sli~nim promjenama.

^lanak 14.

Pod obveznim primjerkom u smislu članka 33.ovog Zakona, bez obzira jesu li namijenjeni prodaji,odnosno besplatnom raspačavanju, podrazumijeva-ju se tiskovine: knjige, bro{ure, skripte, posebniotisci, ~asopisi, novine, magazini, bileteni, zemljo-pisne i druge karte, reprodukcije slikovnih umjet-ničkih djela, muzikalije, katalozi, kalendari,kazal{ni i drugi programi, te njihovi dodaci utiskanom, audiovizualnom i elektroni~kom obliku,plakati letci, kratki oglasi i priopćenja, razglednice,službene i trgovačke tiskanice, audio vizualnagrađa: gramofonske ploče, audio i video kasete,magnetofonske vrpce, snimljeni mikrofilmovi ikompakt diskovi; te elektroničke publikacije:kompaktni diskovi, magnetske vrpce, diskete, bazepodataka i "on line" publikacije.

^lanak 35.

Nakladnik iznimno vrijednog i skupog izdanja(bibliofilska izdanja, grafi~ke mape i sl.) obvezan jedostaviti jedan primjerak tekstulanog dijelaNacionalnoj i sveu~ilišnoj knji`nici.

^lanak 36.

Obvezni primjerci moraju biti ispravni i u sta-nju u kojem }e biti raspa~avani.

^lanak 37.

Svi nakladnici, tiskari i proizvo|a~i audiovizu-alne gra|e i elektroni~kih publikacija u @upaniji,du`ni su posljednjeg dana u teku}em mjesecudostaviti Nacionalnoj i sveu~ilišnoj knji`niciizvje{}e o cjelokupnoj izdanoj, tiskanoj, odnosnoproizvedenoj gra|i tijekom prethodnog mjeseca udva primjerka.

^lanak 38.

Tiskovine povjerljivog sadràja izuzete su odobveze dostavljanja, ali su njihovi naru~itelji du`nitrajno ih ~uvati najmanje u dva primjerka.

Dostavljene obvezne primjerke kojih je ras-pa~avanje naknadno zabranjeno knji`nice su du`ne~uvati.

^lanak 39.

Postupanje s obveznim primjerkom i posebnemjere njegove za{tite i ~uvanja propisuje Ministar-stvo.

IX. ZA[TITA KNJI@NJI^NE GRA\E

^lanak 40.

Knji`nice su du`ne poduzimati mjere za za{titui ~uvanje knji`ni~ne građe prema pravilniku oza{titi knji`ni~ne gra|e, {to ga donosi Ministarstvo.

Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbir-ke knjiga, rukopise i drugu knjiìčnom građu kojaima obilje`ja kulturnog dobra, odnosno koja je odposebnog zna~enja ili vrijednosti, primjenjuju se ipropisi o za{titi kulturnih dobara te se ta građamoè koristiti samo pod posebnim uvjetima.

Uvjete kori{tenja knjižni~ne građe knji`niceuređuju svojim op}im aktom.

^lanak 41.

Knji`nice su du`ne redovito u postupku revizijeizlu~ivati zastarjelu, dotrajalu ili uni{tenu gra|u,osim građe iz ~lanka 40. stavka 2. ovog Zakona.

Postupak i rokovi revizije uređuju se Pravilni-kom o reviziji i otpisu knji`ni~ne gra|e {to gadonosi Ministarstvo.

X. NADZOR NAD RADOM KNJI@NICA

^lanak 42.

Stru~ni nadzor ostvaruje se neposrednim uvi-dom u rad knji`nice na prikupljanju, obradi, čuva-nju i kori{tenju knji`nične građe.

Knjižnica je dužna knjižnici koja obavlja struč-ni nadzor dostaviti obavijesti i podatke potrebne zaobavljanje tog nadzora, te osobi ovla{tenoj zaobavljanje tog nadzora omogu}iti neposredannadzor.

^lanak 43.

Knji`nica koja obavlja stru~ni nadzor sa~injavazapisnik kojim se ukazuje na uo~ene nedostatke.

^lanak 44

O obavljenom stru~nom nadzoru podnosi seizvje{}e knji`nici, organu upravljanja u pravnojosobi u ~ijem sastavu se nalazi knji`nica i odgova-raju}em op}inskon organu uprave ovla{tenom zaposlove kulture.

U izvje{}u se dostavlja zapisnik iz prethodnog~lanka.

^lanak 45.

Mati~ne poslove knji`ni~ne djelatnosti moèobavljati knji`nica kao samostalna ustanova poduvjetima utvrđenim Normativima i Standardimaza knji`ni~nu djelatnost.

^lanak 46.



Na osnovi podnesenih dokaza o ispunjavanjuuvjeta iz prethodnog ~lanka Ministarstvo rje{enjemodređuje knji`nicu koja }e obavljati mati~ne posloveknji`ni~ne djelatnosti na podru~ju jedne ili vi{eop}ina (uz prethodno pribavljeno mi{ljenje Nacio-nalne i sveu~ili{ne knji`nice).

Protiv rje{enja iz prethodnog stavka ne moè seizjaviti àlba.

^lanak 47.

Nadzor nad zakonito{}u rada knji`nica i Nacio-nalne i sveu~ili{ne knji`nice obavlja Ministarstvo.

XII. KAZNENE ODREDBE

^lanak 48.

Nov~anom kaznom od 4.000,00 do 50.000,00kuna kaznit }e se za prekr{aj fizi~ka ili pravnaosoba koja izdaje, tiska ili proizvodi građu navede-nu u ~lanku 34. ovog Zakona ako ne udovolji obvezidostave obveznih primjeraka knji`ni~ke građe(~lanak 33., 35., 36. i 37.).

Odgovorna osoba u pravnoj stvari kaznit će seza prekršaj iz stavka 1. ovog ~lanka nov~anomkaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna.

^lanak 49.

Nov~anom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 ku-na kaznit }e se za prekr{aj knjižnica, odnosnopravna osoba u ~ijem se sastavu nalazi knji`nica:

· ako se ne upi{e u zakonom odre|eni upis-nik (~lanak 10.),

· ako knji`nica ne dostavi podatke potrebneza obavljanje stru~nog nadzora (~lanak19.),

· ako se utvrdi da knji`nica nije poduzelamjere za za{titu knji`ni~ne građe (~lanak40.), te

· ako se utvrdi da knji`nica nije uredno pro-vela reviziju knji`ni~nog fonda (~lanak41.).

Odgovorna osoba u knji`nici, odnosno pravnojosobi u ~ijem se sastavu nalazi kaznit }e se zaprekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka nov~anom kaz-nom od 500, 00 do 10.000, 00 kuna.

XIII. PRIJELAZNE I ZAKLJU^NE ODREDBE

Članak 50.

Postoje}e knji`nice uskladit }e svoje statute,druge op}e akte i svoj rad s odredbama ovog Zako-na u roku od godinu dana od njegova stupanja nasnagu.

^lanak 51.

Osobama koje su poloìle stru~ni ispit za obav-

ljanje poslova knji`ni~ne djelatnosti po propisimakoji su vaìli do stupanja na snagu ovog Zakonapriznaje se stru~ni ispit u smislu odredaba ovogZakona.

Osobe koje na dan stupanja ovog Zakona obav-ljaju knji`ni~nu djelatnost a nemaju poloèn odgo-varaju}i stru~ni ispit, du`ne su u roku od dvijegodine od dana stupanja na snagu ovog Zakonapoloìti stru~ni ispit za obavljanje poslova knjiž-ni~ne djelatnosti.

Osobi iz prethodnog stavka koja u propisanomroku ne poloì stru~ni ispit prestaje radni odnos uknji`nici.

Odredbe stavka 2. i 3. ovog ~lanka ne primje-njuju se na osobe koje su do dana stupanja nasnagu ovog Zakona obavljale knji`ni~nu djelatnostnajmanje 15 godina, kao i na osobe koje su stekleznanstveni stupanj magistra ili doktora znanosti uknji`ni~noj djelatnosti, te na osobe kojima je nadan stupanja na snagu ovog Zakona, do punestarosne mirovine preostalo najvi{e 10 godinaradnog staà.

^lanak 52.

Minstarstvo dru{tvenih djelatnosti donijet }epropis iz ~lanaka 7., 24., 31., 40. i 41. stavak 2.ovog Zakona u roku od {est mjeseci od dana njego-vog stupanja na snagu.

Raniji propisi doneseni za provedbu stavka 1.ovog ~lanka, ostaju na snazi do dono{enja novihpropisa.

^lanak 53.

Stupanjem na snagu ovog Zakona na teritoriju@upanije prestaje se primjenjivati Zakon oknji`ni~noj djelatnosti ("Narodni list HR H-B", broj17/96.).

^lanak 54.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od da-na objave u "Narodnim novinama Hercegbosanskežupanije".Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaSkupštinaBroj: 01-02-64/99Tomislavgrad, 12. listopada 1999. god.


* * *

Na temelju ~lanka 35. Ustava Hercegbosanskeùpanije donosim

ODLUKUo progla{enju Zakona o sigurnosti prometa na



cestamaProgla{avam Zakon o sigurnosti prometa na

cestama, koji je donijela Skup{tina Hercegbosanskežupanije na sjednici odrànoj 12. listopada 1999.godine u Tomislavgradu.


ŽupanIvan Ivić

* * *

ZAKONo sigurnosti prometa na cestama

I. TEMELJNE.ODREDBE

^lanak 1.

Ovim Zakonom se utvr|uju temeljna na~elame|usobnih odnosa i pona{anja sudionika i drugihsubjekata u cestovnom prometu i osnovni uvjetikojima moraju udovoljavati ceste glede sigurnostiprometa, ure|uju se pravila prometa na cestama,sustav prometnih znakova i znakova koje dajuovla{tene osobe, du`nosti u slu~aju prometnenezgode osposobljavanje kandidata za voza~e,polaganje ispita za voza~e i uvjeti za stjecanjeprava na upravljanje vozilima; vu~a vozila, ure|ajii oprema koje moraju imati vozila, dimenzije,ukupna masa i osovinsko optere}enje vozila teuvjeti kojima moraju udovoljavati vozila u prome-tu.

Op}ine uređuju promet na podru~ju op}ine,osim na javnim cestama, u skladu s odredbamaovog Zakona.

^lanak 2.

@upanijska tijela i tijela jedinice lokalne samo-uprave i uprave, pravne i fizi~ke osobe te sudioniciu prometu du`ni su, u postupanju prema odredba-ma ovog Zakona, voditi ra~una o optimalnojsigurnosti, razvijati solidarnost, humane i eti~ke'odnose među ljudima, {tititi zdravlje i ìvot drugihosoba i brinuti se o za{titi ìvotnog okoli{a

^lanak 3.

Kontrolu i fizi~ko upravljanje prometom, kon-trolu vozila, voza~a i drugih sudionika u prometuna cestama obavljaju ovla{tene slu`bene osobeMinistarstva unutarnjih poslova Hercegbosanskeùpanije (u daljnjem tekstu: - ovla{tene osobe).

Upravljanje prometom na raskri`jima i drugimmjestima te kontrolu parkiranja vozila i odre|ene

druge poslove kontrole vozila i voza~a, moguobavljati i pripadnici prometnih jedinica mladeì.

Na podru~ju ili u neposrednoj blizini osnovnih{kola, osiguranje prijelaza djece preko kolnika iliobiljeènog pje{a~kog prijelaza, mogu obavljati ipripadnici {kolskih prometnih jedinica.

Za vrijeme obavljanja poslova iz stavka 2. i 3.ovog ~lanka, pripadnici prometnih jedinica mladeìi {kolskih prometnih jedinica du`ni su nositi propi-sanu odoru.

Tijela op}ine, du`na su, ukoliko se za to ukaèpotreba, na prijedlog policijske uprave organiziratijedinice iz stavka 2. i 3. ovog ~lanka. Osposoblja-vanje jedinica te na~in i vrijeme njihove uporabeobavljaju, odnosno odre|uju policijske uprave.

Na podru~ju gdje se nalaze vojni objekti, prikretanju vojnih jedinica i vozila promet vojnihvozila na cestama mogu regulirati pripadnici vojnepolicije u propisanoj odori.

Kontrolu parkiranja vozila na mjestima na ko-jima je parkiranje vremenski ograni~eno obavljajupravne osobe koje odredi tijelo op}ine.

Djelatnici pravnih osoba iz stavka 7. ovog~lanka u obavljanju kontrole parkiranja voziladu`ni su nositi propisanu odoru.

Odgajatelji ili nastavnik koji vodi djecu u orga-niziranoj povorci moè propisanim znakom (stopplo~icom, rukom) zaustaviti promet vozila radiosiguranja prijelaza djece preko kolnika.

^lanak 4.

Pojedini izrazi u ovom Zakonu zna~e:

1) cesta - je svaka javna cesta i nerazvrstanacesta na kojoj se obavlja promet;

2) javna cesta - je povr{ina od op}eg zna~enja zapromet kojom se svatko moè slobodno koristiti uzuvjete odre|ene zakonom i koju je nadle`no tijeloproglasilo javnom cestom;

3) autocesta - je javna cesta posebno izgra|enai namijenjena isklju~ivo za promet motornih vozila,koja ima dva fizi~ki odvojena kolni~ka traka(zeleni pojas, za{titnu ogradu i sl.) za promet izsuprotnih smjerova sa po najmanje dva prometnatraka {irine najmanje 3,25 m, a s obzirom nakonfiguraciju terena - i po jedan trak za zaustav-ljanje vozila u nu`di {irine najmanje 2,5 m, bezraskri`ja s popre~nim cestama i èljezni~kim ilitramvajskim prugama u istoj razini, u ~iji sepromet moè uklju~iti, odnosno isklju~iti samoodre|enim i posebno izgrađenim priklju~nimprometnim rampama, kojom je omogu}en siguranprometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h ikoja je kao autocesta ozna~ena propisanim prome-tnim znakom;

4) cesta namjenjena isklju~ivo za promet mo-tomih vozila - je javna cesta s najmanje dvijeprometne trake {irine od po najmanje tri metra,kojom je omogu}en siguran prometni tok vozilabrzinom od najmanje 60 km/h, po kojoj se smiju



kretati samo motorna vozila i koja je kao takvaozna~ena propisanim prometnim znakom;

5) me|unarodna cesta - je javna cesta koja jeme|unarodnim aktom svrstana u mreù međuna-rodnih cesta;

6) magistralna cesta - je me|unarodna cesta ijavna cesta s najmanje dvije prometne trake {irineod po najmanje tri metra, kojom je omogu}ensiguran prometni tok vozila brzinom od najmanje60 km/h, a iznimno na planinskim terenima odnajmanje 40 km/h i koja povezuje va`nija gospodar-ska, kulturna ili upravna podru~ja;

7) regionalna cesta - je javna cesta koja povezu-je regionalna gospodarska, kulturna ili upravnapodru~ja;

8) lokalna cesta - je javna cesta koja povezujenaselja na podru~ju op}ine, ili koja je zna~ajna zapromet na podru~ju op}ine;

9) nerazvrstana cesta - je povr{ina koja se ko-risti za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostup-na ve}em broju raznih korisnika (seoski, poljski i{umski putovi, putovi na nasipima za obranu odpoplava, pristupne ceste i prostori parkirali{ta,benzinskih crpka i sl.);

10) zemljana cesta je cesta bez izgra|enog kol-nika ili suvremenog kolni~kog zastora (asfalt,beton ili kocka), pa i kad na priklju~ku javnoj cestiima izgra|en kolnik;

11) kolnik - je dio cestovne povr{ine namijenjenu prvom redu za promet vozila;

12) kolni~ka traka - je uzdu`ni dio kolnika na-mijenjen za promet vozila u jednom smjeru, sjednom prometnom trakom ili vi{e prometnihtraka;

13) prometna traka - je obiljeèni ili neobiljeèniuzdu`ni dio kolnika ~ija je {irina dovoljna zanesmetan promet jednog reda motornih vozila ujednom smjeru;

14) prometna traka za spora vozila - je obi-ljeèni uzdu`ni dio kolnika namijenjen za vozilakoja sporom vo`njom (npr. na uzbrdici) smanjujuproto~nost prometa;

15) prometna traka za zaustavljanje vozila unu`di - je obiljeèni uzdu`ni dio kolnika na autoces-tama i na odre|enim mjestima na cestama vi{egreda kao i u tunelima, galerijama i sli~no,

16) prometna traka za ubrzanje - je dio kolnikanamijenjen za uklju~ivanje vozila u prometni toksa sporedne ceste, odnosno drugih prilaznih cesta sobjekta pokraj ceste (benzinskih crpki, parkirali{te,motela i sl.);

17) prometna traka za usporavanje - je dio kol-nika namijenjen za isklju~ivanje vozila iz promet-nog toka na cesti;

18) biciklisti~ka traka - je dio kolnika namije-njen za promet bicikla i mopeda koji se prostireuzdu` kolnika i koji je obiljeèn uzdu`nom crtom nakolniku i propisanim prometnim znakom;

19) biciklisti~ka staza - je izgrađena prometnapovr{ina namijenjena za promet bicikala i mopeda

koja je odvojena od kolnika i obiljeèna propisanimprometnim znakom;

20) nogostup - je posebno ure|ena prometnapovr{ina namijenjena za kretanje pje{aka, koja nijeu razini s kolnikom ceste ili je od kolnika odvojenana drugi na~in;

21) obiljeèni pje{a~ki prijelaz - je dio kolni~kepovr{ine namijenjen za prelaènje pje{aka prekokolnika, obiljeèn oznakama na kolniku i promet-nim znakovima obavijesti;

22) pje{a~ki otok - jest uzdignuta ili na drugina~in obiljeèna povr{ina koja se nalazi na kolnikui koja je odre|ena za privremeno zadràvanjepje{aka koji prelaze preko kolnika ili ulaze u voziloi izlaze iz vozila javnog prometa;

23) naselje - je prostor na kojem se redovi iskupine zgrada nalaze s jedne ili s obiju stranaceste, daju}i mu izgled ulice i ~ije su graniceozna~ene prometnim znakovima za obiljeàvanjenaseljenih mjesta;.

24) raskri`je - je povr{ina na kojoj se kriàju ilispajaju dvije ceste ili vi{e cesta, a i {ira prometnapovr{ina (trgovi i sl.) koja nastaje kriànjem,odnosno spajanjem cesta;

25) stajali{te tramvaja ili autobusa - je diopovr{ine ceste namijenjen zaustavljanju tramvaja,odnosno autobusa radi ulaska i izlaska putnika ikoji je obiljeàn prometnim znakom;

26) vozilo - je svako prijevozno sredstvo nami-jenjeno za kretanje po cesti, osim pokretnih stolacabez motora za nemo}ne osobe i dje~ijih prijevoznihsredstava;

27) specijalno vozilo - je vozilo na motorni po-gon ili priklju~no vozilo posebne i specifi~nenamjene (prijevoz specijalnih tereta ili specijalniprevoz ljudi - npr. u policiji, sudstvu, vatrogasnimjedinicama i sl.), koje prema osobinama i karakte-ristikama spada u jednu od kategorija ili vrstavozila na motorni pogon (kombinirano, osobnovozilo, autobus itd.) ili priklju~nih vozila (lakaprikolica, poluprikolica itd.);

28) radno vozilo - je vozilo na motorni pogon ilipriklju~no vozilo na koje su ugrađeni ure|aji ilioprema za obavljanje radova i kojem je najve}adopu{tena masa izjedna~ena s masom vozila (npr.dizalica i sl.), a prema osobinama i karakteristika-ma spada u jednu od kategorija ili vrsta vozila namotorni pogon ili priklju~nih vozila;

29) vozilo na motorni pogon - je svako vozilo ko-je se pokre}e snagom vlastitog motora, osim vozilakoja se kre}u po tra~nicama;

30) motoino vozilo - je takvo vozilo na motornipogon kojem je osnovna namjena prijevoz osoba istvari na cestama ili vu~a priklju~nih vozilanamijenjenih za prijevoz osoba i stvari (teglja~i),osim mopeda i traktora;

31) radni stroj - je vozilo na motorni pogon ko-jem je osnovna namjena obavljanje odre|enihradova vlastitim ure|ajima i opremom (kombajn,valjak, greder, kosilica, buldoèr, motokultivator,



vilju{kar, rovokopa~ i sl.);32) motokultivator - je jednoosovinski radni

stroj koji se, bez priklju~nog vozila, moè kretatisamo uz pridràvanje voza~a;

33) traktor - je vozilo na motorni pogon konstu-irano da vu~e, potiskuje ili nosi izmjenljiva oru|a,odnosno da sluì za pogon takvih oru|a ili za vu~upriklju~nih vozila;

34) traktorski priklju~ak - je zamjenjivo oruđeza obavljanje poljoprivrednih i drugih radova kojevu~e, gura ili nosi traktor;

35) moped - je vozilo na motorni pogon s dva ilitri kota~a ~iji radni obujam motora nije ve}i od 50cm3 i koje na ravnoj cesti ne moè razviti brzinuve}u od 50 km na sat;

36) motocikl - je motorno vozilo s dva kota~a, sbočnom prikolicom ili bez nje, i motorno vozilo natri kotača – ako njegova masa nije veća od 400 kg;

37) osobni automobil - je motorno vozilo nami-jenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala zavoza~a, ima najvi{e osam sjedala i ~ija nosivosttereta ne prelazi 250 kg;

38) autobus - je motorno vozilo namijenjeno zaprijevoz osoba koje, osim sjedala za voza~a, imavi{e od osam sjedala;

39) trolejbus - je motorno vozilo namijenjeno zaprijevoz osoba koje, osim sjedala za voza~a, imavi{e od osam sjedala i koje je, radi napajanjamotora elektri~nom energijom, vezano za elek-tri~ni vodi~;

40) tramvaj - je vozilo na tra~nicama s elek-tri~nim pogonom, namijenjeno javnom prijevozu,koje je radi napajanja motora elektri~nom energi-jom vezano za elektri~ni vodič;

41) teretni automobil -je svako motorno vozilokoje je namijenjeno za prijevoz stvari;

42) kombinirani automobil - je motorno vozilonamijenjeno za istovremeni prijevoz osoba i stvari i~ija najve}a dopu{tena masa ne prelazi 3.500 kg;

43) bicikl - je vozilo koje ima najmanje dva ko-ta~a i koje se pokre}e isklju~ivo snagom voza~a;

44) priklju~no vozilo - je vozilo namijenjenu daga vu~e vozilo na motorni pogon, bilo da je konstru-irano kao prikolica ili poluprikolica;

45) prikolica - je priklju~no vozilo konstruiranotako da ukupnu masu preko svojih osovina prenosina kolnik;

46) poluprikolica - je priklju~no vozilo bez pre-dnje osovine, konstruirano tako da dio ukupnemase prenosi na vu~no vozilo preko svojeg pred-njeg dijela kojim se oslanja na vu~no vozilo;

47) laka prikolica - je priklju~no vozilo ~ijanajve{a dopu{tena masa nije ve}a od 750 kg;

48) skup vozila - je vozilo na motorni pogon ipriklju~na vozila koja u prometu na cestamasudjeluju kao cjelina;

49) zapre`no vozilo - je vozilo namijenjeno da gavu~e upregnuta ìvotinja;

50) nosivost - je dopu{tena masa tereta do kojese vozilo smije opteretiti prema deklaraciji proiz-

vo|a~a vozila, s obzirom na dopu{tena optere}enjanosivih sklopova;

51) masa vozila - je masa praznog vozila s pu-nim spremnikom goriva te obveznim priborom iopremom za vozilo;

52) ukupna masa - je masa vozila zajedno smasom tereta koji se prevozi na vozilo, uklju~uju}ii masu osoba koje se nalaze na vozilu te masupriklju~nog vozila s teretom - ako je ono pridodanovu~nom vozilu;

53) najve}a dopu{tena masa -je masa vozila za-jedno s njegovom nosivo{}u;

54) osovinsko optere}enje - je dio ukupne masevozila u vodoravnom poloàju kojim njegova osovi-na optere}uje vodoravnu podlogu u stanju mirova-nja vozila;

55) sudionik u prometu - je osoba koja u prome-tu na cesti upravlja vozilom ili se nalazi u vozilu ilina vozilu, koja tjera, vodi ili ja{e ìvotinju koja sekre}e po cesti te pje{ak ili osoba koja svoje radneposlove i zadatke obavlja na cesti;

56) voza~ - je osoba koja na cesti upravlja vozi-lom;

57) pje{ak - je osoba koja sudjeluje u prometu, ane upravlja vozilom niti se prevozi u vozilu ili navozilu, osoba koja vlastitom snagom gura ili vu~eru~na kolica, zapre`no vozilo ili vozilo na motornipogon, dje~ije prijevozno sredstvo, bicikl ili pokret-na kolica za nemo}ne osobe, osoba u pokretnomstolcu za nemo}ne osobe {to ga pokre}e vlastitomsnagom ili snagom motora, ako se pritom kre}ebrzinom ~ovje~jeg hoda, te osoba koja klizi klizalj-kama, skijama ili saonicama ili se vozi na koturalj-kama, skateboardu i sl.;

58) zaustavljanje vozila - je svaki prekidkre}anja vozila na cesti u trajanju do tri minute,osim prekida koji se ~ini da bi se postupilo poznaku ili pravilu kojim se regulira promet;

59) parkiranje vozila - je prekid kretanja vozilau trajanju duèm od tri minute, osim prekida kojise ~ini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojimse regulira promet;

60) mimoilaènje - je prolaènje vozilom pokrajdrugog vozila koje se po istom kolniku kre}e izsuprotnog smjera;

61) pretjecanje - je prolaènje vozila pokrajdrugog vozila koje se kre}e u istom smjeru;

62) obilaènje - je prolaènje vozilom pokraj za-ustavljenoga ili parkiranog vozila ili drugog objektakoji se nalazi na prometnom traku kojim se vozilokre}e;

63) polukru`no okretanje - je okretanje vozilaza 180 stupnjeva iz dotada{njeg smjera kretanjaradi uklju~ivanja u suprotni prometni tok;

64) prestrojavanje - je zauzimanje takvog po-loàja s vozilom na prometnom traku i na takvojudaljenosti od raskri`ja ili drugog mjesta na cesti,iz kojeg se na siguran na~in moè izvesti narednaradnja s vozilom (skretanje, okretanje, zaustavlja-nje i sl.);



65) propu{tanje vozila - jest radnja koju su uodre|enim slu~ajevima sudionici du`ni obavitizaustavljanjem, smanjenjem brzine kretanja iliprekidanjem radnje koju izvode, i to na na~in kojine prisiljava druge sudionike da naglo mijenjajusmjer ili brzinu kretanja;

66) kolona - je niz od najmanje tri vozila kojasu zaustavljena na cesti ili se kre}u istim promet-nim trakom u istom smjeru, pri ~emu su brzinakretanja vozila i postupci voza~a međusobnouvjetovani i izme|u kojih ne moè bez ometanja u}idrugo vozilo;

67) smanjena vidljivost - postoji ako zbog nepo-voljnih atmosferskih ili drugih prilika (magle,snijega, ki{e, pra{ine, dima i sl.) voza~ ne moèjasno uo~iti druge sudionike u prometu ili promet-ni znak na udaljenosti od najmanje 200 m na cestiizvan naselja odnosno od najmanje 100 m u nase-lju;

68) prometna nezgoda - je takav doga|aj nacesti u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo upokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozli-je|ena ili je izazvana materijalna {teta;

69) voza~ka dozvola - je javna isprava koju jeizdalo nadle`no tijelo i kojom se dokazuje pravoupravljanja odre|enim kategorijama ili vrstamavozila;

70) inozemna voza~ka dozvola - je voza~ka do-zvola i me|unarodna voza~ka dozvola koju jeizdalo nadle`no tijelo strane države;

71) prometna dozvola - je javna isprava koju jeizdalo nadle`no tijelo i kojom se dokazuje pravoozna~avanja odre|enog vozila određenim registar-skim plo~icama i vlasni{tvo tih plo~ica, njegovetehni~ke i druge osobine i karakteristike, tenjegova tehni~ka ispravnost za sigurno sudjelova-nje u prometu;

72) knjiìca vozila - je javna isprava koju je iz-dalo nadle`no tijelo i kojom se dokazuje vlasni{tvoodređenog vozila;

73) dopu{tenje licenca - je javna isprava koju jeizdalo nadle`no tijelo i kojom se dokazuje ispunja-vanje propisanih uvjeta, osposobljnost i ovlaštenostza obavljanje određenih poslova;

74) oduzimanje voza~ke dozvole - je posebnasigurnosna mjera koja zna~i upis u vozačku dozvo-lu ograni~enja upravljanja vozilom onih kategorijakojim je prekr{aj po~injen, za domicilno pu~anstvo:

II. CESTE

^lanak 5.

Ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet,moraju se projektirati, izgrađivati, opremati,odràvati i {tititi tako da odgovaraju svojoj namjenii zahtjevima sigumosti prometa.

Javne ceste, njihovi pojedini dijelovi i objektina njima, mogu se pustiti u promet tek nakon {to

se utvrdi da s gledi{ta sigurnosti prometa udovolja-vaju propisanim tehni~kim normativima.

^lanak 6.

Javne ceste moraju imati najmanje dvije pro-metne trake i dvije rubne trake ili rubnjake uravnini kolnika.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog ~lanka, lo-kalna cesta moè imati samo jednu prometnutraku, s tim da ovisno o preglednosti ceste, naudaljenosti od najvi{e 500 m, ima odgovaraju}apro{irenja.

^lanak 7.

Javne ceste, osim lokalnih cesta, moraju biti ustanju u kojem podnose osovinsko optere}enje odnajmanje deset tona.

Lokalne ceste, kao i nerazvrstane ceste koje od-redi nadle`no poduze}e, moraju biti u stanju ukojem podnose osovinsko optere}enje od najmanje{est tona.

^lanak 8.

Iznad cijele {irine kolnika javne ceste mora bitislobodan prostor u visini od najmanje 4,5 metra.

Na mostovima, u tunelima, u polutunelima (ga-lerijama) i sli~nim objektima na javnoj cesti, {irinakolnika ne smije biti manja od {irine kolnika javneceste.

III. PROMETNA PRAVILA

1. Op}e odredbe

^lanak 9.

Sudionici u prometu du`ni su postupati u skla-du s propisima o prometnim pravilima, prometnimznakovima postavljenim na cesti te znakovima izapovijedima ovla{tenih osoba.

Sudionici u prometu du`ni su postupati u skla-du s prometnim znakovima postavljenim na cesti ikad time odstupaju od propisa o prometnim pravi-lima. Sudionici u prometu du`ni su postupatiprema zna~enju prometnih svjetala i kad se tozna~enje razlikuje od pravila o prednosti prolaskaizraènom na istom mjestu drugim prometnimznakom.

Sudionici u prometu du`ni su postupati i premazahtjevima izraènim pomo}u znakova ili po zapovi-jedima {to ih daju ovla{tene osobe i kad timeodstupa u od propisanih prometnih pravila ilizna~enja prometnih znakova postavljenih na cesti.

^lanak 10.



Zabranjeno je ostavljati na kolniku i nogostupuo{te}ena, dotrajala ili neregistrirana vozila i ostav-ljati, nanositi ili bacati na kolnik ili nogostupotpatke ili predmete i tvari {to mogu ometati iliugroziti sigurnost prometa ili zagaditi okoli{.

Osoba koja postupi protivno zabrani iz stavka1. ovog ~lanka, du`na je s kolnika i nogostupaukloniti vozilo, otpatke, predmete i tvari koje jeostavila, nanijela ili bacila na kolnik ili nogostup.

Voza~ je duàn s kolnika ukloniti i predmete itvari koje s njegova vozila padnu na cestu i pred-mete koje je pri zaustavljanju vozila stavio nacestu.

Ako je u mogu}nosti i ako time ne ometa sigur-nost prometa, voza~ je duàn s kolnika ukloniti ipredmete na koje nai|e tijekom vo`nje, a ako nije umogu}nosti - duàn je o tome obavijestiti nadle`notijelo, odnosno poduze}e koje se brine o održavanjuceste ili najbliù policijsku upravu.

^lanak 11.

Javna cesta i njezin zaštitni pojas, odnosnokolnik i nogostup ili njihovi dijelovi, ne smiju sezauzimati ili o{te}ivati osim u slu~aju opasnosti,izvo|enja radova ili u drugim prilikama propisa-nim zakonom.

Nadle`no op}insko tijelo, uz pribavljenomi{ljenje policijske uprave, moè odobriti zauzima-nje dijela nogostupa (ogradama, stolovima i stoli-cama, štandovima, kioscima i sl.) pod uvjetom da setime ne smanjuje preglednost i da je za nesmetan isiguran prolaz pje{aka ostavljena površina nogos-tupa širine najmanje 2 metra.

Članak 12.

Voza~ je duàn vozilo dràti na takvoj udalje-nosti od drugih vozila u prometu da, s obzirom nabrzinu kretanja vozila i druge okolnosti prometa,ne izaziva opasnost i ne ometa druge voza~e.

^lanak 13.

Voza~ je duàn obratiti pa`nju na pje{ake kojise nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik.

Kad prilazi obiljeènome pje{a~kom prijelazu,voza~ mora upravljati vozilom s osobitim oprezom ivoziti takvom brzinom da, u slu~aju potrebe, moèzaustaviti vozilo ispred pje{a~kog prijelaza.

Na dijelu ceste po kojem se kre}u djeca ili supostavljeni prometni znakovi o sudjelovanju djece uprometu, voza~ je duàn voziti s osobitim oprezom itakvom brzinom da moè vozilo zaustaviti uslu~aju potrebe.

^lanak 14.

Slijepe osobe, kad samostalno sudjeluju u pro-

metu, trebaju nositi bijeli {tap kao znak raspozna-vanja.

Voza~ je duàn obratiti osobitu pa`nju na slije-pe osobe iz stavka 1. ovog ~lanka.

^lanak 15.

Vozilo koje je prilago|eno da njime upravljaosoba ~iji su ekstremiteti bitni za upravljanjevozilom o{te}eni mora biti obiljeèno posebnimznakom.

^lanak 16.

Voza~ vozila koje se kre}e pokraj vozila javnogprijevoza putnika ili pokraj autobusa kojim seobavlja prijevoz za vlastite potrebe, zaustavljenogana stajali{tu, mora se kretati smanjenom brzinom iuz pove}an oprez tako da ne ugroàva osobe koje uto vozilo ulaze, odnosno iz njega izlaze.

Osobe iz stavka 1. ovog ~lanka, kad radi ulaskau vozilo ili nakon izlaska iz vozila moraju prije}ipreko kolnika, du`ne su to ~initi na na~in propisanu ~lanku 103., 104. i 105. ovog Zakona.

Voza~ mora zaustaviti svoje vozilo iza vozila izstavka 1. ovog ~lanka kad osobe, ulaze}i u to vozilo,odnosno izlaze}i iz tog vozila, moraju prije}i prekoprometne trake i biciklisti~ke staze ili trake kojomse vozilo kre}e.

Voza~ vozila koje se kre}e iza vozila kojim seprevoze djeca i voza~ vozila koji tom vozilu dolazi ususret na cesti s dvije prometne trake, du`ni suzaustaviti se kad je vozilo kojim se prevoze djecazaustavljeno na kolniku, dok djeca ulaze ili izlazeiz vozila.

Ako se vozilom organizirano prevoze djeca, vo-zilo mora biti obiljeèno posebnim znakom, a zavrijeme ulaska i izlaska djece iz vozila, voza~ morauklju~iti sva ~etiri pokaziva~a smjera.

^lanak 17.

Vozila ne smiju na prednjoj strani imati svjet-losne, svjetlosnosignalne ili reflektiraju}e ure|ajeili tvari koje daju svjetlo crvene boje, a na stra`njojstrani - ure|aje ili tvari koje daju svjetlo bijele boje.

Odredba stavka 1. ovog ~lanka glede svjetlabijele boje ne odnosi se na svjetlo za osvjetljavanjeceste pri vo`nji unatrag, pokretno svjetlo za is-traìvanje (reflektor), svjetlo za osvjetljavanjeregistarske plo~ice i registarsku plo~icu te navozila unutarnjih poslova, hitne medicinske pomo}ina cestama, vatrogasna vozila i vozila oruànihsnaga.

2. Radnje vozilom u prometu

Članak 18.

Voza~ koji namjerava na cesti ili drugoj prome-



tnoj povr{ini obaviti neku radnju vozilom (uklju~itise u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati promet-nu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se,skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukru`no,voziti unatrag i sl.) ne smije po~eti takvu radnjuako time dovodi u opasnost druge sudionike uprometu ili imovinu.

Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovog član-ka, voza~ je duàn uvjeriti se da to moè u~initi bezopasnosti za druge sudionike u prometu ili imovi-nu, vode}i pritom ra~una o poloàju vozila te osmjeru i brzini kretanja.

^lanak 19.

Prije obavljanja radnji vozilom iz ~lanka 18.ovog Zakona, voza~ je duàn druge sudionike uprometu jasno i pravovremeno upozoriti o svojojnamjeri, daju}i im znak pomo}u pokaziva~a smjerai stop svjetla ili - ako oni ne postoje - odgovarajućiznak rukom.

Ako znak iz stavka 1. ovog ~lanka voza~ dajepomo}u pokaziva~a smjera, on ga mora davati zasve vrijeme obavljanja radnje vozilom, a nakonobavljene radnje - mora prestati davati znak.

Voza~ nije duàn nakon pretjecanja drugog vo-zila dati znak da se namjerava vratiti na prometnutraku kojom se kretao prije pretjecanja.

3. Uklju~ivanje u promet

^lanak 20.

Voza~ koji se vozilom uklju~uje u promet nacesti ili drugoj prometnoj povr{ini (izlazak vozila izgaraè, dvori{ta, parkirali{ta, stajali{ta, s povr{inena kojoj se ne obavlja promet vozila ili s drugihsli~nih povr{ina) duàn je propustiti sva vozila ipje{ake koji se kre}u cestom, odnosno prometnompovr{inom na koju se uklju~uje.

Iznimno iz stavka 1. ovog ~lanka, za vrijemevo`nje u naselju, voza~ je duàn tramvaju iliautobusu javnoga gradskog prijevoza putnika iliposebno obiljeènom autobusu kojim se organizira-no prevoze djeca, ako je to mogu}e u~initi bezugroàvanja ili znatnijeg ometanja prometa,omogu}iti uklju~ivanje u promet kad ta vozilaizlaze sa stajali{ta koje se nalazi izvan kolnika,odnosno pro{irenja prometnog traka koji sluì zastajali{te.

4. Kretanje vozila

^lanak 21.

Voza~ se mora za kretanje svojeg vozila koristi-ti isklju~ivo kolnikom, odnosno sredinom obiljeèneprometne trake, odnosno trakom ili stazom nami-jenjenom za promet one vrste vozila kojoj njegovo

vozilo pripada, osim u slu~aju opasnosti.

^lanak 22.

Vozilo se kre}e desnom stranom kolnika, odno-sno biciklisti~kom stazom ili trakom uz desni rubkolnika ili ceste u smjeru kretanja, a na traci ilistazi ure|enoj i obiljeènoj za dvosmjerni prometbicikala i mopeda - desnom stranom trake ili stazeu smjeru kretanja.

Voza~ je duàn kretati se obiljeènom promet-nom trakom koja se proteè uz desni rub kolnika, aako trake nisu obiljeène, duàn je vozilo u kretanjudràti {to bliè desnom rubu kolnika i na tolikojudaljenosti od njega da, s obzirom na brzinukretanja vozila, uvjete prometa te na stanje iosobine ceste, ne ugroàva druge sudionike uprometu i ne izlaè sebe opasnosti.

^lanak 23.

Iznimno, od odredbe ~lanka 22. stavka 2. ovogZakona:

1) vozila koja se kre}u sporije od tramvaja idrugih vozila koja se kre}u cestom po tramvajskimtra~nicama ugra|enim uz rub kolnika, moraju sekretati na takvoj udaljenosti od tramvajskihtra~nica da ne ometaju kretanje tramvaja i drugihvozila koja se kre}u dijelom kolnika s ugrađenimtra~nicama;

2) na cesti u naselju s kolnikom na kojem zapromet vozila u istom smjeru postoje najmanjedvije obiljeène prometne trake, voza~ se moè zakretanje svojeg vozila koristiti i prometnom trakomkoja se ne nalazi uz desni rub kolnika ako time neometa ostala vozila koja se kre}u iza njegova vozila.

Odredba stavka 1. to~ke 2. ovog ~lanka ne od-nosi se na voza~a teretnog vozila ~ija je najve}adopu{tena masa ve}a od 3.500 kg, voza~a vozilakoje na ravnoj cesti ne moè razviti brzinu kretanjanajve}u od 40 km na sat i na voza~a vozila koje sene smatra motornim vozilom, osim na dijelu cesteispred raskri`ja ili drugog mjesta na kojem voziloskre}e ulijevo.

^lanak 24.

Na cesti s kolnikom za promet vozila u obasmjera na kojem postoje tri prometne trake, voza~se ne smije vozilom kretati prometnom trakom kojase nalazi uz lijevi rub ceste u smjeru kretanjavozila.

Na cesti na kojoj su kolni~ke trake fizi~ki odvo-jene jedna od druge, na cesti s kolnikom za prometu oba smjera na kojem postoje najmanje ~etiriobiljeène prometne trake kao i na cesti s kolnikomza promet vozila samo u jednom smjeru, voza~ sene smije vozilom kretati kolni~kom trakom nami-jenjenom za promet vozila iz suprotnog smjera,odnosno u suprotnom ili zabranjenom smjeru.



^lanak 25.

Vozač koji se namjerava kretati vozilom unat-rag može to učiniti samo na kratkom dijelu ceste iako time ne ugroàva ili ne ometa druge sudionikeu prometu.

Za vrijeme kretanja unatrag na vozilu morajubiti uklju~ena sva ~etiri pokaziva~a smjera.

Kad se voza~ kre}e vozilom unatrag, duàn jekretati se onom stranom kolnika kojom se do tadakretao vo`njom unaprijed.

5. Brzina

^lanak 26.

Voza~ je duàn brzinu kretanja vozila prilago-diti osobinama i stanju ceste, vidljivosti, pregled-nosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila itereta, gusto}i prometa i drugim prometnim uvje-tima, tako da vozilo moè pravovremeno zaustavitipred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjeti-ma moè predvidjeti, odnosno da moè pravovreme-no postupiti po prometnom pravilu ili znaku. Voza~ne smije smanjiti brzinu kretanja vozila do temjere da njegovo vozilo ~ini smetnju normalnomtoku prometa.

Brzina kretanja vozila na cesti, uz normalneprometne uvjete, ne smije se ograni~iti prometnimznakom ispod 40 km na sat.

^lanak 27.

Voza~ ne smije mijenjati na~in upravljanja vo-zilom naglim smanjenjem brzine kretanja vozila,osim u slu~aju neposredne opasnosti.

Voza~ koji namjerava znatnije smanjiti brzinukretanja vozila ili ga zaustaviti, duàn je to u~initi,osim u slu~aju neposrdne opasnosti, na na~inkojim ne}e ugroziti ili u ve}oj mjeri ometati drugevoza~e koji se kre}u iza njega, a te voza~e u svojojnamjeri, uz obvezu iz ~lanka 19. ovog Zakona,upozoriti i uklju~ivanjem stop-svjetla ili davanjemodgovaraju}eg znaka rukom.

Voza~ ne smije ni naglo pove}ati brzinu, odno-sno kretati iz mjesta, osim u slu~aju opasnosti,postiù}i pritom gornju granicu dopu{tenog brojaokretaja motora ili na takav na~in da dolazi doproklizavanja kota~a.

^lanak 28.

Na cesti u naselju voza~ se ne smije vozilomkretati brzinom ve}om od 60 km na sat, odnosnobrzinom ve}om od brzine dopu{tene postavljenimprometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.

Iznimno, od odredbe stavka 1. ovog ~lanka, nacesti u naselju ~iji prometno-tehni~ki i sigurnosnielementi to omogu}uju (npr. pje{a~ki podhodnici inadhodnici, regulacija na raskri`jima s ure|ajimaza davanje znakova s prometnim svjetlima i sl.)

mora se prometnim znakom dopustiti kretanjevozilom i brzinom ve}om od 60 km na sat.

^lanak 29.

Na cesti izvan naselja voza~ se ne smije vozi-lom kretati brzinom ve}om od:

1. 130 km na sat na autocestama;2. 100 km na sat na cestama namijenjenim

isklju~ivo za promet motornih vozila;3. 90 km na sat na ostalim cestama.

^lanak 30.

Na cestama se brzina kretanja ograni~ava zaova vozila:

1 ) na 90 km na sat - za teretna motorna vozilanajvi{e dopu{tene mase do 7.500 kg i za autobuse;

2) na 80 km na sat - za autobuse s lakom priko-licom, za teretna motorna vozila ~ija je najve}adopu{tena masa ve}a od 7.500 kg i za motornavozila koja vuku prikolicu za stanovanje (karavana,kamp-prikolica);

3) na 70 km na sat - za autobuse kojima se or-ganizirano prevoze djeca, za zglobne autobuse bezmjesta za stajanje, za teretna motorna vozila spriklju~nim vozilom i za vozila koja prevoze opasnetvari;

4) na 50 km na sat - za autobuse s priklju~nimvozilom za prijevoz osoba, autobuse koji osimugra|enih sjedala imaju i odre|ena mjesta zastajanje i teretna vozila koja u tovarnom sandukuskupno, prevoze osobe;

5) na 40 km na sat - za vozilo koje vu~e drugoneispravno vozilo;

6) na 30 km na sat - za traktore, te za bicikle imopede kada se kre}u biciklisti~kom stazom ilitrakom;

7) na 20 km na sat - za turisti~ki vlak.

Kad upravljaju vozilima iz stavka 1. ovog~lanka, voza~i su se du`ni dràti brzina propisanihu stavku 1. ovog ~lanka i na cesti na kojoj je ovimZakonom ili postavljenim prometnim znakomdopu{tena ve}a brzina.

6. Skretanje

^lanak 31.

Voza~ vozila koje skre}e udesno duàn je skre-tanje obaviti kre}u}i se krajnjom prometnomtrakom koja se prostire uz desni rub kolnika, osimako promehzim znakom na cesti nije druga~ijeodre|eno.

Voza~ vozila koje skre}e ulijevo duàn je skre-tanje obaviti kreću}i se krajnjom lijevom promet-nom trakom koja se prostire uz središnju crtu i uzzamišljeni ili obilježeni luk koji spaja dvije sre-di{nje crte bo~nih kolnika, odnosno prometnom



trakom koja se prostire uz lijevi rub ceste sjedno-smjernim prometom, osim ako prometnim znakomna cesti nije druga~ije određeno.

7. Prednost prolaska

^lanak 32.

Na raskri`ju ili u susretu s drugim vozilom vo-za~ je duàn propustiti vozilo koje nailazi s njegovedesne strane, osim ako postavljenim prometnimznakom nije druga~ije određeno.

Voza~ vozila koji skre}e ulijevo duàn je propu-stiti vozilo koje, dolaze}i iz suprotnog smjera,zadržava smjer svojeg kretanja ili skre}e udesno,osim ako postavljenim prometnim znakom nijedruga~ije odre|eno.

Iznimno, od odredaba stavka 1. i 2. ovog~lanka, vozilo koje se kreće po tra~nicama imaprednost prolaska na raskri`ju ili u susretu sdrugim vozilom, bez obzira na to s koje mu straneono nailazi, osim ako postavljenim prometnimznakom nije druga~ije određeno.

Voza~ koji ulazi vozilom na cestu koja je pro-metnim znakom ozna~ena kao cesta s predno{}uprolaska duàn je propustiti sva vozila koja sekre}u tom cestom.

Voza~ je duàn propustiti sva vozila koja sekre}u cestom na koju ulazi i kad ta cesta nijeprometnim znakom ozna~ena kao cesta s predno{}uprolaska, ako vozilom ulazi sa ceste bez suvreme-nog kolni~kog zastora na cestu sa suvremenimkolni~kim zastorom.

Voza~ koji pri skretanju vozila presijeca bicik-listi~ku stazu ili trak duàn je propustiti vozilakoja se kre}u po biciklisti~koj stazi ili traci.

8. Promet na raskri`ju

^lanak 33.

Voza~ koji se pribliàva raskri`ju mora voziti spove}anim oprezom koji odgovara prometnimuvjetima na raskri`ju.

Voza~ je duàn na dovoljnoj udaljenosti predraskri`jem vozilom zauzeti poloàj na onoj promet-noj traci kojom mora pro}i kroz raskri`je.

U raskri`ju je zabranjeno prelaziti iz jedne udrugu prometnu traku.

^lanak 34.

Na raskri`ju i na drugom mjestu na kojem seupravlja prometnim ure|ajima za davanje znakovaprometnim svjetlima (semaforima ili drugimure|ajima), prometna svjetla za sudionike uprometu zna~e:

1. crveno svjetlo - zabranu prolaska;2. zeleno svjetlo - slobodan prolazak;

3. ùto svjetlo - zabranu prolaska, osim za vo-zila koja se, u ~asu kad se ùto svjetlo po-javi, nalaze na tolikoj udajenosti od prome-tnog svjetla da se ne mogu na siguranna~in zaustavlti, a da ne prije|u taj znakkao i za pje{ake koji su ve} po~eli prelazitikolnik.

@uto svjetlo upaljeno istovremeno s crvenimsvjetlom sluì za upozorenje sudionika u prometuna skori prestanak zabrane prolaska i na pojavuzelenog svjetla.

@uto treptavo svjetlo obvezuje sve sudionike uprometu da se kre}u uz pove}ani oprez.

Zeleno treptavo svjetlo sluì za upozorenje su-dionika u prometu na skori prestanak slobodnogprolaska i na pojavu ùtoga, odnosno crvenogasvjetla.

^lanak 35.

Ako je uređaju za davanje znakova prometnimsvjetlima za upravljanje prometom na raskri`judodano jedno dopunsko prometno svjetlo ili vi{edopunskih prometnih svjetala u obliku zelenesvjetle}e strelice, za vrijeme dok je takvo svjetloupaljeno, voza~ moè vozilom pro}i prometnosvjetlo i krenuti u smjeru ozna~enom zelenomsvjetle}om strelicom i za vrijeme dok je upaljenocrveno ili ùto svjetlo, pri ~emu mora propustitivozila koja se kre}u po cesti na koju ulazi i pje{akekoji prelaze preko kolnika.

Ako zeleno svjetlo na ure|aju za davanje zna-kova prometnim svjetlima ima oblik strelice, voza~se vozilom smije kretati samo u smjeru koji poka-zuje ta strelica.

^lanak 36.

Voza~ koji je vozilom u{ao u raskri`je na kojemse upravlja prometom ure|ajima za davanjeznakova prometnim svjetlima, moè napustitiraskri`je ne ~ekaju}i da prometnim svjetlompromet bude dopu{ten (otvoren) u smjeru kojimnamjerava produìti kretanje, uz uvjet da propustisve sudionike u prometu koji se kre}u smjerom ukojem je promet dopu{ten.

^lanak 37.

Voza~ ne smije vozilom u}i u raskri`je iako muje prolazak prometnim svjetlom dopu{ten, ako jegusto}a prometa takva da se on s vozilom o~itomora zaustaviti u raskri`ju ili na obiljeènompje{a~kom prijelazu i na taj na~in pri promjeniprometnog svjetla ometati ili onemogućiti prometvozila koja dolaze s bo~nim kolnika ili prometpje{aka.

9. Mimoilaženje



^lanak 38.

Pri mimoilaènju voza~ je duàn sa svoje lijevestrane ostaviti dovoljan razmak izmedu svojegvozila i vozila s kojim se mimoilazi, a premapotrebi, i svoje vozilo pomaknuti k desnom rubukolnika.

Ako zbog neke zapreke na cesti ili zbog drugihsudionika u prometu voza~ ne moè postupitiprema odredbi stavka 1. ovog ~lanka, duàn jeusporiti kretanje svojeg vozila i prema potrebi,zaustaviti ga da bi propustio vozilo iz suprotnogsmjera.

Kad na raskri`ju vozila dolaze iz suprotnihsmjerova i kre}u ulijevo, voza~ mimoilazi vozilo izsuprotnog smjera na taj na~in {to ga propu{ta sasvoje desne strane.

Ako je zbog nedovoljne {irine ceste ili zbog nekezapreke na cesti mimoilaènje onemogu}eno, voza~kojem je to, s obzirom na osobine ceste i okolnostiprometa, lak{e i sigurnije izvesti, duàn je prvi sezaustaviti i, prema potrebi kretanjem unatrag ilina drugi na~in pomaknuti svoje,vozilo i zauzeti nacesti poloàj kojim se omogu}uje mimoilaènje.

^lanak 39.

Na dijelu ceste s velikim uzdu`nim nagibom(planinski i dr.) na kojem se vozila ne mogu mimo-i}i ili je to veoma oteàno, voza~ vozila koje se kre}eniz nagib duàn je zaustaviti svoje vozilo na prikla-dnom mjestu ako primijeti da mu drugo vozilo ide ususret uz nagib.

Iznimno, od odredbe stavka 1. ovog ~lanka, nacesti iz toga stavka, voza~ koji se kre}e uz nagibduàn je zaustaviti svoje vozilo ako ispred sebe imaprikladno mjesto za zaustavljanje koje omogu}ujesigurno mimoilaènje i ako bi, u slu~aju da tako nepostupi, mimoilaènje zahtijevalo kretanje unatragjednog od vozila.

^lanak 40.

Na cesti iz ~lanka 39. stavka 1. ovog Zakonakad se jedno od vozila koja se mimoilaze morakretati unatrag, kretat }e se unatrag: svako vozilokoje se susrelo s vozilom koje vu~e priklju~novozilo; teretno motorno vozilo koje se susrelo sautobusom, vozilo koje se susrelo s vozilom vi{ekategorije, a ako se mimoilaze vozila iste kategorije- vozilo koje se kre}e niz nagib, osim ako je, sobzirom na uvjete i poloàj vozila na cesti, lak{e isigurnije da to u~ini voza~ vozila koje se kre}e uznagib.

10. Pretjecanje i obilaènje

^lanak 41.

Pretjecati i obilaziti voza~ smije samo ako timene ometa normalno kretanje vozila koja dolaze izsuprotnog smjera i ako na cesti ima dovoljnoprostora za sigurno izvo|enje tih radnji.

Voza~ ne smije pretjecati i obilaziti kad time, sobzirom na karakteristike ceste i postoje}e okolnos-ti na cesti i u prometu ili s obzirom na tehni~kasvojstva vozila kojim upravlja, ugroàva drugesudionike u prometu.

^lanak 42.

Pretjecanje i obilaènje obavlja se s lijeve stra-ne.

Pretjecati se mora s desne strane ako je vozilona kolniku zauzelo, takav poloàj i njegov voza~daje takav znak da se sa sigurno{}u moè zaklju~itida to vozilo skre}e ulijevo.

Vozilo koje se kre}e po tra~nicama postavlje-nima na sredini kolnika ili vozilo koje se premaovom Zakonu ne smije kretati uz desni rub kolnika,osim ako prometnim znakom nije druk~ije od-re|eno, ne smije se pretjecati s lijeve strane. To sevozilo moè pretjecati s desne strane ako izme|unjega i desnog ruba kolnika postoji prometnatraka.

^lanak 43.

Ako se na sredini kolnika nalazi pje{a~ki otok,ili obiljeèni ili na drugi na~in ozna~eni prostor zaparkiranje vozila, ili neka druga povr{ina koja nijenamijenjena za promet vozila, ili neki objekt iliure|aj, vozila ih moraju obilaziti s desne strane.

Ako se povr{ine, objekti ili ure|aji iz stavka 1.ovog ~lanka nalaze na sredini ceste s jednosmjer-nim prometom, a postavljenim prometnim znakomnije druga~ije odre|eno, oni se mogu obilaziti sobiju strana.

^lanak 44.

Voza~ kojemu je dan znak za pretjecanje s nje-gove lijeve strane duàn je pomaknuti svoje vozilo kdesnom rubu kolnika.

Voza~ ne smije pove}avati brzinu kretanja svo-jega vozila dok ga drugo vozilo pretje~e.

Ako zbog nedovoljne {irine kolnika ili njegovastanja nije mogu}e pretjecati bez ugroàvanjasigurnosti prometa, voza~ vozila koje se kre}esporije nego vozila koja se kre}u neposredno izanjega duàn je pomaknuti svoje vozilo {to vi{eudesno, a ako to nije davoljno ~im mu to budemogu}e, zaustaviti svoje vozilo na prikladnommjestu da bi propustio brà vozila.

^lanak 45.

Voza~ ne smije vozilom po~eti pretjecati ili obi-laziti:



1) kolonu vozila;2) ako je voza~ koji se kre}e iza njega po~eo

pretjecati;3) ako je voza~ koji je ispred njega na istoj

prometnoj traci dao znak da namjerava prete}i iliobi}i vozilo koje je ispred njegova vozila, ili obi}idrugu zapreku na cesti;

4) ako prometna traka kojom namjerava pretje-cati nije slobodna, na dovoljnoj udaljenosti tako dabi, vode}i ra~una o razlici između brzine kretanjasvojeg vozila za vrijeme pretjecanja i brzine kreta-nja vozila drugih sudionika u prometu koje namje-rava prete}i, pretjecanjem ugrozio sigurnost prome-ta ili omeo promet iz suprotnog smjera.

5) ako nakon pretjecanja ili obilaènja ne bi po-novno mogao zauzeti poloàj na prometnoj tracikojom se kretao prije pretjecanja ili obilaènja, i tobez ometanja ili ugroàvanja ostalih sudionika uprometu, osim kad se za pretjecanje ili obilaènjekoristi prometnom trakom koja je zabranjena zapromet vozila iz suprotnog smjera.

6) prometnom trakom {to je namijenjena zaus-tavljanju vozila u nu`di;

Voza~ koji pretje~e ili obilazi duàn je svoje vo-zilo dràti na potrebnoj udaljenosti od vozila kojepretje~e ili obilazi, tako da ga ne ometa niti ug-roàva u prometu.

^lanak 46.

Nakon pretjecanja ili obilaènja voza~ je duàn~im to bude mogu}e u~initi bez ometanja ili ug-roàvanja ostalih sudionika u prometu, vozilomponovno zauzeti poloàj na prometnoj traci kojomse kretao prije pretjecanja, odnosno obilaènja.

^lanak 47.

Na kolniku na kojem se promet obavlja u dvasmjera voza~ ne smije vozilom pretjecati drugovozilo ispred vrha prijevoja ceste ili u zavoju kad jepreglednost ceste nedovoljna, osim ako na timmjestima postoji vi{e prometnih traka obiljeènihuzdu`nim oznakama na kolniku i namijenjenihisklju~ivo za kretanje vozila u smjeru kretanjanjegova vozila.

^lanak 48.

Voza~ ne smije pretjecati drugo vozilo, osim bi-cikla, mopeda i motocikla bez bo~ne prikolice,neposredno ispred raskri`ja ili na raskri`ju koje nijes kru`nim tokom prometa, ili neposredno ispredprijelaza ceste preko èljezni~ke ili tramvajskepruge u istoj razini bez branika ili polubranika i natom prijelazu.

Neposredno ispred raskri`ja i na raskri`ju vo-za~ smije pretjecati: vozilo koje skre}e ulijevo, apretje~e se s desne strane (~lanak 42. {tavak 2,);vozilo koje skre}e udesno, ali tako da pritom svojim

vozilom ne prelazi na dio kolnika namijenjen zapromet vozila iz suprotnog smjera; vozilo koje sekre}e cestom koja je prometnim znakom ozna~enakao cesta s predno{ću prolaska; kad se prometomna raskri`ju upravlja prometnim svjetlima iliznacima {to ih daje ovla{tena osoba.

Članak 49.

Voza~ ne smije pretjecati drugo vozilo koje sepribliàva obiljeènom pje{a~kom prijelazu, ili kojeprelazi pje{a~ki prijelaz, ili koje je stalo radipropu{tanja pje{aka na tom prijelazu.

^lanak 50.

Na cesti na kojoj postoje najmanje dvije prome-tne trake namjenjene za promet vozila u istomsmjeru i na kojima su kolone vozila, voza~ ne smijevozilom prelaziti iz trake u traku (slalom). Voza~moè napustiti traku na kojoj se nalazi samo radiskretanja ulijevo ili udesno ili radi zaustavljanja,odnosno parkiranja vozila.

Na cestama i uz uvjet iz stavka 1. ovog ~lanka,brè kretanje vozila na jednoj traci od kretanja nadrugoj traci ne smatra se pretjecanjem, osim uslu~aju iz ~lanka 49. ovog Zakona.

Ne smatra se pretjecanjem ni prolaènje s des-ne strane vozila koje se prema odredbi ~lanka 23.stavka 1. to~ke 1. ovog Zakona ne kre}e prometnomtrakom uz desni rub kolnika, osim u slu~aju iz~lanka 49. ovog Zakona.

11. Zvu~ni i svjetlosni znaci upozorenja

^lanak 51.

Voza~ je duàn upotrijebiti zvu~ni znak upozo-renja kad god to zahtijevaju razlozi sigurnostiprometa, a osobito:

1. na cesti izvan naselja radi upozorenja dru-gog sudionika u prometu da ga èli prete}iili obi}i, ako bi, kad taj znak ne bi bio dan,postojala opasnost od prometne nezgode;

2. ako se pokraj kolnika nalaze djeca koja neobra}aju pa`nju na kretanje vozila;

3. na cesti izvan naselja, prije ulaska u nep-regledan i uzak zavoj ili prije dolaska naprijevoj, na kojima je teško mimoići se.

Vozač je dužan zvučni znak upozorenja svestina nužnu mjeru.

^lanak 52.

Od prvog sumraka do potpunog svanu}a (no}u)u slu~ajevima iz ~lanak 51. stavka 1. ovog Zakona,voza~ u pravilu, umjesto zvu~nog znaka upozore-nja upotrebljava svjetlosni znak upozorenja. Tajznak moè upotrijebiti i u naselju prije pretjecanjadrugog vozila.



Svjetlosni znak upozorenja voza~ moè upotri-jebiti i danju ako takav na~in upozorenja drugimsudionicima u prometu vi{e odgovara zbog uvjetana cesti.

Svjetlosni znak upozorenja daje se kratkimuzastopnim paljenjem dugih svjetala, ili uzastop-nim paljenjem kratkih svjetala za osvjetljavanjeceste, ili naizmjeni~nim paljenjem, u kratkimrazmacima, dugih i kratkih svjetala, vode}i ra~unada se time ne zasljepljuju voza~i koji dolaze izsuprotnog smjera.

12. Zaustavljanje i parkiranje

^lanak 53.

Voza~ ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo namjestu na kojem bi ono ugroàvalo sigurnost drugihsudionika u prometu ili predstavljalo smetnju zanormalan tok prometa ili kretanje pje{aka.

Na cesti, na mjestu, odnosno na prostoru nami-jenjenom za zaustavljanje i parkiranje vozila, te naposebno ure|enoj prometnoj povr{ini namijenjenojza kretanje pje{aka, ne smiju se ostavljati vozilakoja se ne upotrebljavaju u prometu zbog dotraja-losti (neregistrirana i sl.) ili priklju~na vozila kojase u prometu koriste samo povremeno (lake ikamp-prikolice i sl.), a ni drugi predmeti kojima seometa tok prometa ili ugroàva okoli{.

^lanak 54.

U slu~aju zaustavljanja ili parkiranja na javnojcesti izvan naselja voza~ je duàn uvijek kad za topostoji mogu}nost zaustaviti ili parkirati voziloizvan kolnika.

Voza~ koji je zbog neispravnosti na vozilu,prometne nezgode ili drugoga opravdanog razlogaprisiljen vozilo zaustaviti na kolniku duàn jepoduzeti sve mjere da zaustavljeno vozilo nedovede u opasnost druga vozila i da ga {to prijeukloni s kolnika.

Ako je voza~ zbog neispravnosti na vozilu,prometne nezgode ili iz drugog opravdanogarazloga prisiljen vozilo zaustaviti na tra~nicama,duàn ga je s tra~nica odmah ukloniti a ako to nijemogu}e, odmah poduzeti potrebne mjere da osobekoje upravljaju vozilima koja se kre}u potra~nicama na vrijeme budu upozorene na opas-nost.

^lanak 55.

Voza~ koji zaustavlja ili parkira vozilo na cestiduàn je zaustaviti ga, odnosno parkirati neposred-no uz desni rub kolnika, a na cesti na kojoj sepromet odvija samo u jednom smjeru moè gazaustaviti ili parkirati uz desni ili lijevi rub kolni-ka.

Ako se uz desni rub kolnika nalaze tramvajskeili druge tra~nice, voza~ moè zaustaviti ili parki-rati vozilo uz lijevi rub kolnika.

Voza~ moè zaustaviti ili parkirati vozilo namjestima koja se nalaze na sredini kolnika samoako su ta mjesta obiljeèna odgovaraju}im promet-nim znakom ili oznakom na kolniku kao mjesta zaparkiranje vozila.

^lanak 56.

Na zaustavljenom ili parkiranom vozilu ne smi-ju se otvarati vrata ako se time ometa kretanjedrugih sudionika u prometu ili ako se ugroàvasigurnost prometa.

^lanak 57.

Voza~ ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo:

1) na obiljeènome pje{a~kom prijelazu i naudaljenosti manjoj od 5 m od tog prijelaza i naprijelazu biciklisti~ke staze preko kolnika;

2) na prijelazu ceste preko èljezni~ke ili tram-vajske pruge u istoj razini;

3) na èljezni~kim ili tramvajskim prugama i ublizini tih pruga ako se time sprje~ava prometvozila koja se kre}u po tra~nicama;

4) na raskri`ju i na udaljenosti manjoj od 5 mod najblièg ruba popre~nog kolnika;

5) u tunelima, na mostovima, u podvo`njacima ina nadvo`njacima te na udaljenosti manjoj od 15metara od mosta, tunela, podvo`njaka i nad-vo`njaka;

6) na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u za-voju gdje je preglednost ceste nedovoljna i gdje sevozila ne bi mogla obi}i bez opasnosti;

7) na dijelu ceste gdje bi {irina slobodnog prola-za od zaustavljenoga ili parkiranog vozila doneisprekidane uzdu`ne crte na kolniku ili do nekezapreke na cesti, bila manja od 3 m, odnosno dosuprotnog ruba kolnika – manja od 4 metra;

8) na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo pos-tavljeni prometni znak ili ure|aj za davanje znako-va prometnim svjetlima;

9) na biciklisti~koj stazi odnosno traku;10) na dijelu kolnika koji je kao stajali{te za vo-

zila javnog prijevoza putnika obiljeèn oznakamana kolniku;

11) na nogostupu, odnosno na pje{a~koj stazi;12) ispred kolnoga ulaza u zgradu, skloni{te,

dvori{te. ili garaù, iznad priklju~ka na vodovodnumreù i ulaza u kanalizaciju ili drugu komunalnumreù te na mjestima rezerviranim za vozilaopskrbe ili na mjestima namijenjenim i obiljeènimkao mjesta za odlaganje ku}nog otpada.

Iznimno od stavka 1. ovog ~lanka, na mjestimaiz to~ke 11. ovog ~lanka, zaustavljanje je dopu{tenoako je za kretanje pje{aka ostavljeno najmanje 1,6m {irine na povr{ini za kretanje pje{aka, s tim da tapovr{ina ne moè biti uz rub kolnika. Pod istimuvjetima moè se i parkirati ako je to dopu{tenoprometnim znakom.



^lanak 58.

Osim u slu~ajevima iz ~lanka 57. ovog Zakona,voza~ ne smije parkirati vozilo ni:

1. na dijelu ceste ispred prijelaza ceste prekoèljezni~ke i tramvajske pruge u istoj razi-ni, i to na udaljenosti manjoj od 15 m odtih prijelaza;

2. na udaljenosti manjoj od 15 m ispred i izaznaka kojim je obiljeèno stajali{te za vozi-la javnog prijevoza putnika;

3. na mjestu na kojem bi parkirano voziloonemogu}ilo pristup drugom vozilu radiparkiranja ili izlazak nekom ve} parkira-nom vozilu.

^lanak 59.

Ovla{tena slu`bena osoba odredit }e da se vozilopremjesti na drugo mjesto ako je zaustavljeno iliparkirano na mjestima iz ~lanka 57. ovog Zakona,vozilo parkirano u pje{a~koj zoni kao i voziloparkirano na mjestu rezerviranom za vozila invali-da.

Ovla{tena slu`bena osoba odredit }e da se vozilopremjesti na drugo mjesto i u svim drugimslu~ajevima kada je zaustavljeno ili parkirano namjestu na kojem ugroàva sigurnost prometa iliometa normalan tok prometa.

^lanak 60.

Tro{kove premje{tanja vozila u slu~ajevima iz~lanka 59. ovog Zakona snosi vlasnik.

Radi osiguranja pla}anja tro{kova premje{tanjavozila, od vlasnika vozila koji nije dràvljaninBosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne iHercegovine s prebivali{tem na teritoriju Herceg-bosanske ùpanije (u daljnjem tekstu: @upanija),pravna ili fizi~ka osoba koja je premjestila vozilomoè zatraìti jam~evinu, a ako vlasnik ne}e ili nemoè poloìti jam~evinu, moè zadràti vozilo.

Visinu tro{kova premje{tanja vozila utvr|ujenadle`no tijelo op}ine.

^lanak 61.

Voza~ je duàn motorno vozilo, traktor ili prik-lju~no vozilo, osim motocikla bez bo~ne prikolice,koje je zaustavljeno na kolniku obiljeìti posebnimznakom kojim se ozna~ava zaustavljeno vozilo nakolniku (sigurnosni trokut), i to:

1) kad je bio prisiljen svoje vozilo zaustaviti namjestu ili dijelu ceste iz ~lanka 57. ovog Zakona;

2) kad je vozilo zaustavljeno na kolniku na tak-vu mjestu ili takvim vremenskim prilikama da ga

voza~i vozila koja nailaze istim smjerom ne moguili te{ko mogu pravovremeno uočiti;

3) na autocesti i cesti namijenjenoj isklju~ivoza promet motornih vozila. Znak iz stavka 1. ovog~lanka postavlja se na kolnik iza zaustavljenogvozila, u okomitom poloàju i na dovoljnoj udalje-nosti koja na cesti izvan naselja ne moè biti manjaod 100 m, tako da vozači vozila koja nailaze izsmjera na kojem je znak postavljen mogu pravov-remno uo~iti i po potrebi zaustaviti svoja vozila,odnosno sigurno obi}i zaustavljeno vozilo. Na istina~in taj se znak postavlja i kad je na cesti zaus-tavljena kolona vozila, s tim {to se umjesto jednogana kolnik postavljaju dva znaka, jedan pokrajdrugoga. Ako je u motorno vozilo ugra|en uređaj zaistovremeno uklju~ivanje svih pokaziva~a smjera,u slu~aju iz stavka 1. ovog ~lanka, taj ure|aj morabiti uklju~en.

Prije nego napusti vozilo, voza~ koji ostavljavozilo na cesti duàn je poduzeti sve mjere kojimase sprje~ava da vozilo samo krene s mjesta nakojem je ostavljeno ili da ga neovla{tene osobestave u pokret (isklju~iti rad motora, zatvoritiprozore, zaklju~ati vozilo i klju~eve uzeti sa sobomi sl.).

13. Presijecanje kolone pje{aka

^lanak 63.

Voza~ ne smije vozilom presijecati kolonu dje-ce, vojnika, pogrebnu povorku i svaku druguorganiziranu povorku pje{aka koja se kre}e kolni-kom.

14. Vu~a priklju~nih i zapre`nih vozila

^lanak 64.

U prometu na javnoj cesti, vozilu na motornipogon mogu biti pridodana najvi{e dva priklju~navozila za prijevoz tereta, odnosno jedno priklju~novozilo za prijevoz osoba, a na autocesti i cestinamijenjenoj isklju~ivo za promet motornih vozila -samo jedno priklju~no vozilo.

Vozilom na motorni pogon smije se vu}i samopriklju~no vozilo koje ne smanjuje njegovu stabil-nost.

^lanak 65.

U prometu na cesti traktorom se smije vu}i sa-mo jedno zapre`no vozilo koje je preure|eno zatraktorsku vu~u.

Zapre`no vozilo koje vu~e traktor u prometu nacesti mora imati kota~e s pumpanim gumama.

Zapre`no vozilo vu~eno traktorom u prometuna cesti mora biti priklju~eno traktoru pomo}ukrute zglobne veze tako da je tijekom vo`nje osigu-rana stabilnost oba vozila i onemogu}eno njihovo



razdvajanje.

^lanak 66.

U prometu na cesti radnim strojem smije sevu}i samo one priklju~ke ili priklju~na vozila kojisluè njihovoj namjeni.

^lanak 67.

U prometu na cesti biciklom i mopedom smijese vu}i prikolicu sa dva kota~a pri~vr{}enu tako daje osigurana stabilnost vozila. Prikolica ne smijebiti {ira od 80 cm, a ukupna masa ne smije biti ve}aod 50 kg. Na stra`njoj strani mora imati dvakatadioptera propisana za priklju~na vozila.

15. Vu~a neispravnih vozila

^lanak 68.

Vozilom se smije vu}i drugo vozilo, osim prik-lju~nih vozila, samo ako se ono zbog neispravnostine moè samo kretati.

Vozilom se ne smije vu}i motocikl bez bo~neprikolice ili drugo sli~no vozilo na dva kota~a.

Vu~enim se vozilom ne smiju prevoziti osobe.

^lanak 69.

Vozilo se smije vu}i no}u, a i danju u slu~ajusmanjene vidljivosti, samo ako na svojoj stra`njojstrani ima upaljena crvena svjetla za ozna~avanjevozila ili ako ga vu~e motorno vozilo koje ima, i privu~i upotrebljava, ùto rotacijsko svjetlo.

^lanak 70.

Za vrijeme vu~e vozila iz ~lanka 68. stavka 1.ovog Zakona, oba vozila moraju biti ozna~enaznakom kojim se ozna~ava zaustavljeno vozilo nakolniku (sigurnosni trokut). Na vozilo koje vu~edrugo vozilo trokut se postavlja s prednje, a navu~eno vozilo sa stra`nje strane.

Članak 71.

Vozilo se na cesti moè vu}i pomo}u uèta, krutereze (rude) i oslanjanjem ili ovje{enjem vozila ovu~no vozilo.

Pomo}u uèta ne smije se vu}i vozilo na kojemsu neispravni ure|aji za upravljanje ili uređaj zazaustavljanje, ni teretno motorno vozilo i autobus.

Krutom vezom ne smije se vu}i vozilo koje ne-ma ispravan ure|aj za upravljanje ni vozilo koje jeteè od vu~nog vozila, ako mu je neispravna radnako~nica.

^lanak 72.

Ako se vozilo na motorni pogon vu~e pomo}uuèta ili krute veze, osoba koja upravlja vu~enimvozilom mora imati voza~ku dozvolu za upravljanjeonom kategorijom ili vrstom vozila kojoj pripadavozilo koje se vu~e.

^lanak 73.

Vu~a natovarenog teretnog vozila s prik-lju~nim vozilom ili bez priklju~nog vozila, odnosnotraktora s priklju~nim vozilom dopu{tena je samodo prvog mjesta prikladnog za pretovar tereta, aiznimno i do prvog mjesta na kojem se moè otklo-niti neispravnost na vozilu.

^lanak 74.

Razmak između vu~noga i vu~enog vozila, akose vu~e uètom, mora iznositi od tri do pet metara,a ako se vu~e pomo}u krute veze - moè iznositi imanje od tri metra.

16. Uporaba svjetala u prometu

^lanak 75.

Od prvog sumraka do potpunog svanu}a (no}u),a i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, na voziluu prometu na cesti moraju biti upaljena svjetla, ito:

1. na vozilu na motorni pogon - osim na mo-pedu i na motociklu bez bo~ne prikolicenajmanje dva bijela svjetla na prednjojstrani i paran broj crvenih svjetala nastra`njoj strani;

2. na mopedu i na motociklu bez bo~ne priko-lice - najmanje jedno bijelo svjetlo na pre-dnjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlona stra`njoj strani;

3. na biciklu - jedno bijelo svjetlo na prednjojstrani i jedno crveno svjetlo na stra`njojstrani;

4. na zapre`nom vozilu - najmanje jedno bije-lo svjetlo na prednjoj strani i najmanje je-dno crveno svjetlo na stra`njoj strani, ilisamo jedna svjetiljka koja je izra|ena takoda se s prednje strane vozila vidi bijelosvjetlo, a sa stra`nje strane vozila - crvenosvjetlo.

Kad vozilo na motorni pogon vu~e jedno ili dvapriklju~na vozila, na stra`njoj strani posljednjegapriklju~nog vozila moraju biti upaljena najmanjedva crvena svjetla, a ako {irina priklju~nog vozilaiznosi vi{e od 1,6 m, na prednjoj strani prvogaprikju~nog vozila moraju biti upaljena dva bijelasvjetla.

^lanak 76.



No}u, a i danju u slu~aju smanjene vidljivosti,voza~ vozila na motorni pogon mora, za vrijemevo`nje imati na vozilu upaljena najmanje kratkasvjetla za osvjetljavanje ceste.

Na motociklu i mopedu, za vrijeme vo`nje danjui no}u, moraju biti upaljena najmanje kratkasvjetla.

^lanak 77.

Iznimno od odredaba ~lanka 75. ovog Zakona,ne mora imati upaljena svjetla;

1. vozilo koje je zaustavljeno ili parkirano naosvjetljenom dijelu ceste, tako da se jasnovidi s dovoljne udaljenosti;

2. vozilo koje je zaustavljeno ili parkirano naza to posebno odre|enim mjestima na kol-niku ili izvan njega, ili na ulicama sa slabi-jim prometom;

3. bicikl, moped i motocikl bez bo~ne prikoli-ce koji nema akumulatora - kad su zaus-tavljeni ili parkirani u naselju uz sam rubkolnika.

^lanak 78.

Vozilo na motorni pogon ~ija duljina ne pre-ma{uje 8 m, a {irina 2 m, i kojem nije pridodanopriklju~no vozilo moè imati, kad je zaustavljeno iliparkirano na ulici u naselju, umjesto svjetala iz~lanka 75. stavka 1. to~ke 1. ovog Zakona, upalje-no samo jedno svjetlo koje se s prednje strane nevidi kao bijelo svjetlo, a sa stra`nje strane kaocrveno svjetlo, i koje je postavljeno na stranisuprotnoj od ruba kolnika uz koji je vozilo zaustav-ljeno ili parkirano.

^lanak 79.

Od prvog sumraka do potpunog svanu}a (no}u),a i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, morajunositi upaljena svjetla kad se kre}u kolnikom izvannaselja:

1. skupina pje{aka koja se kre}e u organizi-ranoj koloni ili povorci - najmanje jedno bi-jelo ili ùto svjetlo na ~elu kolone, odnosnopovorke i najmanje jedno crveno svjetlo nanjezinu za~elju;

2. vodi~i tegle}ih, tovarnih i jaha}ih ìvotinjai goniči stoke - najmanje jedno bijelo iliùto svjetlo naprijed i njmanje jedno crvenosvjetlo straga.

^lanak 80.

Za osvjetljavanje ceste voza~ vozila na motornipogon u pravilu, upotrebljava duga svjetla.

Voza~ vozila na motorni pogon duàn je umjes-

to dugih svjetala za osvjetljavanje ceste upotreblja-vati kratka svjetla:

1. prije mimoilaènja s drugim vozilom naudaljenosti s koje prosudi da svjetlom svo-jeg vozila zasljepljuje voza~a vozila kojemu dolazi u susret, a pri mimoilaènju sdrugim vozilom, kad voza~ tog vozila pri-je|e na kratka svjetla upozorava da muduga svjetla smetaju, a uvijek na udalje-nosti manjoj od 200 m;

2. za vrijeme dok se kre}e za drugim vozilomna takvoj udaljenosti i u takvu poloàju dadugim svjetlima svojeg vozila zasljepljujevoza~a vozila ispred sebe;

3. dok vozilom prolazi pokraj organiziranekolone ili povorke pje{aka;

4. kad se kre}e cestom koja se prostire nepos-redno položaj plovnog puta ili pokraj èlje-zni~ke ili tramvajske pruge - u susret plo-vilu, odnosno vozilu koje se kre}e potra~nicama.

Članak 81.

Svjetla za označavanje vozila na motorni pogonupotrebljavaju se u uvjetima iz članka 75. stavka 1.ovog Zakona kad je vozilo zaustavljeno ili parkira-no na cesti.

Svjetla za ozna~avanje vozila na motorni pogonmoraju biti upaljena dok su upaljena biln kojasvjetla za osvjetljavanje ceste ili posebna svjetla zamaglu.

^lanak 82.

Po magli voza~ vozila na motorni pogon morana vozilu imati upaljena kratka svjetla za osvjet-ljavanie ceste, ili svjetla za maglu, ili oba svjetlaistovremeno.

Svjetla za maglu mogu se upotrebljavati samopo magli ili u slu~aju smanjene vidljivosti.

Svjetla za maglu koja se nalaze na prednjojstrani vozila mogu biti bijele ili ùte boje, a nastra`njoj strani - crvene boje.

17. Razmak između vozila

^lanak 83.

Voza~ je duàn dràti potreban razmak kad sekre}e iza drugog vozila, tako da ne ugroàva sigur-nost prometa.

^lanak 84.

Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja imasamo po jednu prometnu traku namijenjenu zaromet vozila u jednom smjeru, kre}u jedno zadrugim vozila na motorni pogon ~ija je najve}a



opu{tena masa ve}a od 3.500 kg ili ~ija je duljinave}a od 7 m, voza~i su du`ni izme|u svakog od tihvozila dràti razmak od najmanje 100 m.

Odredba stavka 1. ovog ~lanka ne odnosi se nadio ceste na kojem je pretjecanje zabranjeno.

Ako se na cesti izvan naselja kre}u u nizu dvaili vi{e vozila koja prevoze opasne tvari, me|usobnirazmak izme|u tih vozila ne smije biti manji od200 metara.

18. Promet tramvaja i drugih vozila natra~nicama

^lanak 85.

Odredbe ~lanka 9. do 84. ovog Zakona na odgo-varaju}i na~in se primjenjuju i na promet tramvajai drugih vozila koja se na cesti kre}u potra~nicama, osim ako to ne isklju~uju konstrukcij-ska svojstva tih vozila.

19. Promet bicikla, mopeda i motocikala

^lanak 86.

Ako se dva ili vi{e voza~a bicikala, mopeda ilimotocikala kre}u u skupni, du`ni su kretati sejedan iza drugoga.

^lanak 87.

Voza~ bicikla, mopeda i motocikla mora uprav-ljati vozilom na na~in kojim se ne umanjuje stabil-nost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu,a osobito ne smije skidati istovremeno obje ruke supravlja~a, pridràvati se za drugo vozilo, prevozi-ti, vu}i ili gurati predmete koji ga mogu ometati uupravljanju vozilom ili ugroàvati druge sudionikeu prometu.

^lanak 88.

Voza~ motocikla ili mopeda i osobe koje se pre-voze na tim vozilima moraju, za vrijeme vo`nje nacesti, na glavi nositi za{titnu kacigu.

20. Promet zapre`nih vozila i kretanje stoke

^lanak 89.

Voza~ zapre`nog vozila mora upravljati vozilomza sve vrijeme dok se vozilo kre}e po cesti i duàn jevozilo držati {to bliè desnom rubu kolnika.

Zapre`no vozilo ne smije se ostavljati bez nad-zora na cesti.

^lanak 90.

Voza~ zapre`nog vozila mora za vrijeme vo`njena cesti upravljati zapregom tako da drì uzde urukama ili da zapregu vodi hodaju}i pokraj iliispred nje.

Voza~ zapre`nog vozila mora voditi zapregu:

1. na nepreglednon i neosiguranom prijelazuceste preko èljezničke pruge;

2. pri prijelazu preko magistralne i regional-ne ceste;

3. pri uklju~ivanju u promet iz dvori{ta ili sdruge povr{ine kada mu je vidik zaklonjenili je vidljivost smanjena;

4. pri uklju~ivanju u promet kada prelazepreko plo~nika ili biciklisti~ke staze.

^lanak 91.

U prometu na cesti u zapre`no vozilo smiju seupregnuti najvi{e dvije zaprege jedna iza druge.

Ako u prometu na cesti zapre`no vozilo vukudvije zaprege voza~ mora imati pratioca.

^lanak 92.

Za zapre`no vozilo u prometu na cesti smije seprivezati samo jedno grlo stoke sa stra`nje desnestrane.

^lanak 93.

Stoka se ne smije ostavljati na cesti bez nadzo-ra goni~a stoke.

Stoku koja se kre}e po javnoj cesti gonič stokemora dràti {to je mogu}e bliè desnom rubu ceste.

^lanak 94.

Stoku u stadu, krdu ili pojedino grlo ne smijecestom goniti ili voditi osoba koja, s obzirom nauzrast i sposobnost, ne moè nadzirati stoku ipoduzimati potrebne radnje da se izbjegne opas-nost.

^lanak 95.

Na magistralnim cestama ne smije se gonitistoka.

Na magistralnim cestama osoba koja jenavr{ila 16 godina smije voditi vezana najvi{e dvagrla stoke i kretati se krajnjom desnom stranomkolnika.

^lanak 96.

Na regionalnim i lokalnim cestama gonjenjestoke u stadu ili krdu mora nadzirati dovoljan brojgoniča. Goniči su du`ni stado ili krdo nadzirati iravnati tako da se ne ugroàva i u {to manjoj mjeriometa promet.



Ve}i broj stoke goniči moraju goniti u grupamakoje ne smiju biti duè od 50 m, a izme|u njih morabiti razmak najmanje 50 m.

Na regionalnim i lokalnim cestama stoku nesmije goniti niti voditi osoba koja nije navr{ila 10godina.

^lanak 97.

Preko ceste gdje nema izgra|enih ili odre|enihprijelaza stoka se smije goniti ili voditi samo napreglednome dijelu ceste.

Prelaènje stoke u stadu ili krdu preko magis-tralne ili regionalne ceste moraju osiguravatinajmanje dva goniča koji se nalaze s jedne i s drugestrane prijalaza.

Kada se stoka goni no}u preko magistralne iliregionalne ceste goniči moraju nositi svjetiljke scrvenim svjetlom koje mora biti jasuo vidljivodrugim sudionicima u prometu na udaljenostinajmanje 150 m.

21. Kretanje pje{aka

^lanak 98.

Pje{ak se ne smije kretati ni zadràvati na kol-niku.

Na kolniku je zabranjeno igranje, vo`njadje~jim biciklom, romobilom i koturaljkama kao isanjkanje, skijanje i sli~no.

Pje{ak se mora kretati nogostupom ili drugompovr{inom odre|enom za kretanje pje{aka, odnosnopovr{inom pokraj kolnika prikladnom za kretanjepje{aka.

^lanak 99.

Iznimno od ~lanka 98. stavka 1. i 3. ovog Zako-na, na cesti na kojoj ne postoji nogostup ili drugapovr{ina odre|ena, odnosno prikladna za kretanjepje{aka, ili na cesti na kojoj postoji nogostup ilidruga povr{ina određena, odnosno prikladna zakretanje pje{aka kojom se pje{aci ne mogu koristitiiz bilo kojeg razloga, pje{aci se mogu kretati kolni-kom.

Ako se pje{ak kre}e kolnikom, on se mora kre-tati {to bliè rubu kolnika, i to vrlo pa`ljivo, i nana~in kojim ne ometa i ne sprje~ava promet vozila.

Članak 100.

Kad se pje{aci kre}u kolnikom na kojem sigur-nost prometa to zahtijeva, a osobito u slu~aju slabepreglednosti ceste, smanjene vidljivosti ili jakogprometa vozila, dužni su kretati se jedan izadrugog.

^lanak 101.

Pje{ak koji se kre}e kolnikom na javnoj cestiizvan naselja duàn je kretati se uz lijevi rubkolnika u smjeru kretanja.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog ~lanka,pje{ak se moè kretati uz desni rub kolnika samokad je takvo kretanje za njega sigurnije (nepregle-dan zavoj, provalija, usjek, zasjek, odron i sl.).

^lanak 102.

Pje{ak koji gura ru~na kolica, bicikl, moped ilimotocikl, osobe koje se kre}u pomo}u pokretnihstolaca za nemo}ne osobe te organizirana kolonapje{aka moraju se kretati uz desni rub kolnika usmjeru kretanja.

^lanak 103.

Pje{ak je dužan preko kolnika i biciklisli~kestaze ili trake prelaziti pa`ljvo i najkra}im putemnakon {to se prije stupanja na kolnik uvjeri da tomoè u~initi na siguran na~in.

Na cesti koja ima obiljeène pje{a~ke prijelazeili posebno izgra|ene prijelaze, odnosno prolaze zapje{ake, pje{ak je duàn pri prelaènju ceste kretatise tim prijelazima, odnosno prolazima ako oni nisuod njega udaljeni vi{e od 50 m u naselju, odnosno100 m izvan naselja.

^lanak 104.

Na obiljeènom pje{a~kom prijelazu na kojemse promet pje{aka upravlja prometnim svjetlima zapje{ake, odnosno na raskri`ju, pje{ak je duànpostupiti prema tim znakovima.

Na obiljeènome pje{a~kom prijelazu ili ras-kri`ju na kojem se prometom pje{aka ne upravljaposebnim prometnim svjetlima za pje{ake, ali seprometom vozila upravlja prometnim svjetlima zavozila ili znacima koje daje ovla{tena osoba, pje{acimogu prelaziti preko kolnika samo dok je danimznakom dopu{ten prijelaz preko kolnika.

Na obiljeènome pje{a~kom prijelazu na kojempromet nije reguliran prometnim svjetlima niznacima {to ih daje ovla{tena osoba, pje{ak je duànprije stupanja na pje{a~ki prijelaz obratiti pa`njuna udaljenost i brzinu vozila koja mu se prib-liàvaju.

^lanak 105.

Pje{ak koji namjerava prije}i preko kolnika namjestu na kojem ne postoji obiljeèn pje{a~kiprijelaz ne smije stupiti na kolnik ako time ometapromet vozila.

^lanak 106.

Organizirana kolona pja{aka ne smije biti duàod 50 m, osim pogrebne i odobrene povorke ili



policijske ili vojne jedinice.Kada se kolnikom kre}e vi{e organiziranih ko-

lona pje{aka razmak između kolona mora bitinajmanje 50 m.

No}u i danju za vrijeme smanjene vidljivosti,kao i u drugim slu~ajevima kada je to potrebnoradi sigurnosti prometa, pje{aci koji se kre}ukolnikom u organiziranoj koloni, osim pogrebnih iliodobrenih povorki, te policijskih ili vojnih jedinica,moraju se kretati u koloni po jedan.

22. Obaveze vozača prema pje{acima

^lanak 107.

Ako se prometom na obiljeènome pje{a-~komprijelazu upravlja prometnim svjetlima ili znacimaovla{tene osobe, voza~ je duàn svoje vozilo zausta-viti ispred pje{a~kog prijelaza kad mu je danimznakom zabranjen prolaz.

Ako se obiljeèni pje{a~ki prijelaz iz stavka 1.ovog ~lanka nalazi na ulazu na bo~nu cestu, voza~koji skre}e na tu cestu duàn je kretati se smanje-nom brzinom i propustiti pje{ake koji su ve} stupiliili stupaju na pje{a~ki prijelaz, a prema potrebi, izaustaviti svoje vozilo radi propu{tanja pje{aka.

^lanak 108.

Ako se na obiljeènome pje{a~kom prijelazuprometom ne upravlja uređajima za davanjeprometnih svjetala ni znacima ovla{tene osobe,voza~ je duàn takvom pje{a~kom prijelazu prib-liàvati se sigurnosnom brzinom tako da ne ug-roàva pje{ake, odnosno tako da moè zaustavitisvoje vozilo da bi propustio pje{ake koji su ve}stupili na pje{a~ki prijelaz.

Ako su pje{aci djeca, stare i iznemogle osobe,slijepe osobe ili drugi invalidi, voza~ je duànzaustaviti vozilo i propustiti ih i kad tek stupaju napje{a~ki prijelaz iz stavka 1. ovog ~lanka.

^lanak 109.

Voza~ koji skre}e na bo~nu cestu na ~ijem ula-zu ne postoji obiljeèni pje{a~ki prijelaz dužan jeskretati smanjenom brzinom i ne smije ugrozitipješake koji su već stupili na kolnik.

23. Promet na prijelazu ceste preko èljez-ni~ke pruge

^lanak 110.

Voza~ koji se vozilom pribliàva prijelazu cestepreko èljezni~ke pruge u istoj razini dužan jekretanje vozila prilagoditi tako da ga može zausta-viti pred uređajem za zatvaranje prometa naprijelazu ili pred uređajem za davanje znakovakojima se najavljuje približavanje vlaka, odnosno

da može zaustaviti vozilo prije nago što stupi naželjezničku prugu.

Sudionici u prometu koji prelaze preko èljez-ni~ke pruge u istoj razini du`ni su to ~initi spotrebnim oprezom.

^lanak 111.

Sudionici u prometu du`ni su zaustaviti se predprijelazom ceste preko èljezni~ke pruge u istojrazini ako je uređaj za zatvaranje prometa spu{ten,ili ako se taj uređaj ve} po~eo spu{tati, ili ako sedaju svjetlosni ili zvu~ni znaci koji upozoravaju da}e se taj uređaj po~eti spu{tati, odnosno da seprijelazu ceste preko èljezni~ke pruge pribliàvavlak.

^lanak 112.

Na prijelazu ceste preko èljezni~ke pruge uistoj razini na kojem nema uređaja za zatvaranjeprometa ni uređaja za davanje znakova kojima senajavljuje pribliàvanje vlaka, sudionici u prometumoraju se zaustaviti te mogu prije}i preko èljez-ni~ke pruge tek kad se uvjere da prugom ne nailazivlak ili neko drugo vozilo koje se kre}e po tračni-cama.

24. Promet na autocesti i cesti namijenjenojisklju~ivo za promet motornih vozila

^lanak 113.

Autocestom se ne smiju kretati pje{aci i stokani vozila koja se, prema odredbama ovog Zakona,ne smatraju motornim vozilima.

Autocestom se ne smiju kretati ni motorna vo-zila koja se ne mogu kretati brzinom ve}om od 40km na sat.

Odredba stavka 2. ovog ~lanka ne odnosi se navozila oruànih snaga i vozila Ministarstva unu-tarnjih poslova te vozila poduze}a za održavanjecesta kada daju posebne svjetlosne znakove (ùtotrep}u}e svjetlo).

^lanak 114.

Na autocesti voza~ ne smije zaustavljati mo-torno vozilo, osim na povr{inama izvan kolnika kojesu za to posebno uređene i obiljeène.

Voza~ koji je zbog neispravnosti na vozilu ili izdrugih razloga prisiljen zaustaviti vozilo na kolni-ku autoceste duàn ga je zaustaviti na posebnojtraci za zaustavljanje vozila u nu`di i poduzetipotrebne mjere da vozilo {to prije ukloni s kolnika.

Na autocesti voza~ ne smije polukru`no okreta-ti vozilo niti se kretati vozilom unatrag.

^lanak 115.



Na autocesti ne smije se uklju~iti motorno vozi-lo {to vu~e drugo vozilo koje se zbog neispravnostiili nedostatka pojedinih dijelova ne moè samokretati.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog ~lanka,vu~a vozila dopu{tena je autocestom ako je razlogza vu~u nastao za vrijeme kretanja vozila poautocesti, ali samo krajnjom desnom prometnomtrakom do prve priklju~ne ceste kojom se vu~enovozilo moè isklju~iti iz prometa na autocesti.

^lanak 116.

Autocestom se vozila moraju kretati krajnjomdesnom prometnom trakom koja nije zakr~enavozilima u koloni.

Odredba ~lanka 23. stavka 1. to~ke 2. ovog Za-kona ne primjenjuje se na vozila koja se kre}udijelom autoceste koji prolazi kroz naselje.

^lanak 117.

Na autocesti s tri prometne trake ili vi{e pro-metnih traka, namijenjenih za promet vozila ujednom smjeru, voza~i teretnih motornih vozila~ija je najve}a dopu{tena masa ve}a od 3.500 kg iskupova vozila duljina kojih prema{uje 7 m, smijuse koristiti samo s dvije prometne trake koje senalaze uz desni rub kolnika.

^lanak 118.

Voza~ koji se vozilom uklju~uje u promet naautocesti, uz obveze iz ~lanka 18. do 20. ovogZakona, duàn je koristiti se posebnom trakom zaubrzavanje.

Voza~ koji se vozilom isklju~uje iz prometa naauto-cesti duàn je svojim vozilom pravovremenozauzeti poloàj na krajnjoj desnoj prometnoj traci i{to prije prije}i na posebnu traku za usporavanje.

^lanak 119.

Odredbe ~lanka 113. do 118. ovog Zakona i od-govaraju}e kaznene odredbe, primjenjuju se i napromet na cesti namijenjenoj isklju~ivo za prometmotornih vozila.

25. Promet u tunelu

^lanak 120.

Voza~ koji se vozilom kre}e kroz tunel ne smijezaustavljati vozilo u tunelu niti smije polukru`nookretati vozilo ili se vozilom kretati unatrag.

^lanak 121.

Voza~ vozila na motorni pogon duàn je za vri-jeme kretanja kroz tunel držati na vozilu upaljenakratka svjetla za osvjetljenje ceste.

26. Vozila pod pratnjom

^lanak 122.

Vozilima pod pratnjom, u smislu ovog Zakona,smatraju se vozila koja prate pripadnici policije sposebnim policijskim vozilima opremljenim uređa-jima za davanje posebnih zvu~nih i svjetlosnihznakova crvene i plave boje, kao i ta policijskavozila, i to za vrijeme dok se ti znakovi daju.

Voza~ koji na cesti susretne vozilo ili kolonuvozila pod pratnjom i voza~ kojega sustiže vozilo ilikolona vozila pod pratnjom du`ni su zaustavitisvoje vozilo, no}u umjesto dugih svjetala upotrijebi-ti kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, dràti sezapovijedi koje im daju osobe iz pratnje i kretanjenastaviti tek nakon {to pro|u sva vozila pod prat-njom.

Vozila pod pratnjom imaju pravo prednosti pro-laska u odnosu na sva druga vozila (~lanak 32.),osim u odnosu na vozila koja se kre}u raskri`jem nakojemu se prometom upravlja prometnim svjetlimaili znacima ovla{tene osobe, i na njih se ne primje-juju odredbe ovog Zakona o ograni~enju brzine(~lanak 27. do 30.), o zabrani pretjecanja i obi-laènja kolone vozila ili na pje{a~kom prijelazu iliprelaènju iz trake u traku (~lanak 45. stavak 1.to~ka 1. ~lanka 49. i ~lanak 50. stavak 1.), ozabrani presijecanja kolone pje{aka (~lanak 63.) teobvezi vezivanja sigurnosnim pojasom (~lanak136.) i nisu se du`ni kretati jedno iza drugog(~lanak 86.).

Iznimno, pod uvjetom da je to neophodno pot-rebito, a vode}i ra~una o sigurnosti drugih sudioni-ka u prometu, na vozila pod pratnjom ne primje-njuju se ni odredbe o strani kretanja vozila (~lanak21. do 23. a kada je obustavljen promet i ~lanka24.), uklju~ivanju u promet (~lanak 20. stavak l.), ozaustavljanju i parkiranju te polukru`nom okreta-nju (~lanak 54. stavak 1. ~lanak 55. stavak 1. i 3.~lanak 57. stavak 1. to~ka 5, 10. 11 i 12. ~lanak58. ~lanak 114. i ~lanak 148. stavak 4.)

Radi omogu}avanja nesmetanog prolaska vozi-lima iz stavka 1. ovog ~lanka, pje{aci su se du`niukloniti dok ta vozila prođu.

27. Vozila s pravom prednosti prolaska

^lanak 123.

Na vozila slu`be hitne pomo}i, vatrogasneslu`be, unutarnjih poslova i vojne policije, kadposebnim uređajima daju svjetlosne i zvu~neznakove, ne primjenjuju se odredbe ovog Zakona oograni~enju brzine (~lanak 27. do 30.), o zabranipretjecanja i obilaènja kolone vozila ili napje{a~kom prijelazu ili prelaènju iz trake u traku(~lanak 45. stavak 1. to~ka 1. članak 49. i ~lanak30. stavak 1.), o zabrani presijecanja kolonepje{aka (~lanak 63.) te obvezi vezivanja sigurnos-



nim pojasom (~lanak 136.).Iznimno, uz uvjet da je to neophodno potrebito,

a vode}i ra~una o sigurnosti drugih sudionika uprometu, na vozila s predno{}u prolaska ne primje-njuju se ni odredbe o strani kretanja vozila (~lanak21. do 23. a kada je obustavljen promet i ~lanak24.), uklju~ivanju u promet (~lanak 20. stavak l.) io zaustavljanju i parkiranju te polukru`nomokretanju (~lanak 54. stavak 1. ~lanak 55. stavak1. i 3. ~lanak 57. stavak 1. to~ka 5., 10., 11. i 12.,~lanak 58., ~lanak 114. i ~lanak 148. stavak 4.).

Kad vozilo unutarnjih poslova i vojne policijeupotrebom plavih svjetala osigurava prolaz jednomvozilu ili koloni vozila koja se kre}u iza njega,voza~i su du`ni obratiti pa`nju i na vozila kojima seosigurava prolaz, propustiti ih i prema potrebi,zaustaviti svoja vozila dok ta vozila ne prođu.

Glede me|usobnog prava prednosti prolaskavozila iz stavka 1. i 3. ovog ~lanka vaè odredbeovog Zakona o prednosti prolaska.

^lanak 124.

Osobni automobili kojima se koriste istra`nisuci i javni tuìtelj za obavljanje o~evida povodomkrivi~nih djela te vozila Ministarstva pravosuđa iuprave kojima se prevoze uhi}ene ili osu|ene osobe,kada posebnim uređajima daju svjetlosne i zvu~neznake, imaju prednost prolaska u odnosu na svadruga vozila osim za vozila pod pratnjom i vozila izčlanka 123. stavka 1. i 3. ovog Zakona i na njih se,uz uvjet iz ~lanka 123. stavka 2. ovog Zakona neprimjenjuju se ni odredbe o zaustavljanju i parki-ranju (~lanak 54. stavak 1. ~lanak 55. stavak 1. i3. ~lanak 57. stavak 1. to~ka 5., 10., 11. i 12.~lanak 148. stavak 4.)

Članak 125.

Da bi omogu}ili prolaz vozilima iz ~lanka 123.124. ovog Zkona, pje{aci su se dužni skloniti, aostala vozila propustiti i prema potrebi zaustavitise dok ta vozila ne pro|u.

^lanak 126.

Uređaji za davanje posebnih svjetlosnih izvu~nih znakova smiju se ugra|ivati i upotreblja-vati samo na vozilima kojima pripadnici policijeobavljaju pratnju ~lanak 122. stavak 1.) te navozilima s pravom prednosti prolaska iz ~lanka123. stavka 1. i 3. ovog Zakona.

Vozila iz ~lanka 124. ovog Zakona imaju ug-ra|eno jedno plavo rotacijsko svjetlo na krovu iuređaj za davanje znakova u nizu tonova raznihvisina.

28. Teret na vozilu

^lanak 127.

Vozilo u prometu na cesti ne smije se opteretitiiznad svoje nosivosti koja je upisana u prometnudozvolu ili preko dopu{tenog optere}enja, ili prekonajve}e dopu{tene mase ili preko mogu}nosti kojedopu{taju osobine ceste i tehni~ko-konstrukcijskemogućnosti vozila.

Teret na vozilu mora biti tako raspore|en i,prema potrebi, pri~vr{}en i pokriven da:

1. ne ugroàva sigurnost sudionika u prometui ne nanosi {tetu cesti i objektima na cesti;

2. ne umanjuje stabilnost vozila i ne oteàvaupravljanje vozilom;

3. ne smanjuje voza~u preglednost nad ces-tom;

4. ne stvara suvi{nu buku i da se ne rasipa pocesti;

5. ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno-signalneure|aje na vozilu, registarske plo~ice idruge propisane oznake na vozilu.

^lanak 128.

Teret na vozilu ne smije prema{iti najudaljeni-ju to~ku na prednjoj strani vozila vi{e od 1 metra.

Teret koji se prevozi na vozilu i priklju~nomvozilu moè prema{iti najudaljeniju to~ku nastra`njoj strani vozila najvi{e za jednu {estinu svojeduljine koja je kao kontinuirani teret oslonjen natovarni prostor.

Ako se vozilom prevozi teret u kombinaciji kojase sastoji od vu~nog vozila i jednoosovinske prikoli-ce, pod duljinom vozila razumjeva se ukupnaduljina vu~nog vozila i jednoosovinske prikolice.

Ako teret na vozilu prema{uje vi{e od 1 m naju-daljeniju to~ku na stra`njoj strani vozila, najiz-bo~enija to~ka tereta mora biti ozaa~ena crvenomtkaninom.

Najizbo~enija to~ka tereta koji se prevozi tere-tnim motornim ili priklju~nim vozilom mora uslu~aju iz stavka 4. ovog ~lanka biti ozna~enaplo~om. Ta je plo~a kvadratnog oblika, dimenzija50x50 cm, obojena naizmjeni~nim kosim trakamareflektiraju}e naran~aste i bijele boje i postavljenaokomito na uzdužnu os vozila.

^lanak 129.

No}u, a i danju u slu~aju smanjene vidljivostinajizbo~enija to~ka na teretu koji se prevozivozilom mora biti ozna~ena:

1. u slu~aju iz ~lanka 128. stavka 4. ovogZakona - svjetlom i reflektirajućom tvaricrvene boje;

2. kad teret na vozilu na motorni pogon ili napriklju~nom vozilu bo~no premašuje vi{eod 20 cm vanjski rub prednjega ili



stra`njega svjetla za ozna~avanje vozila -svjetlom i katadiopterom koji s prednjestrane daju bijelo svjetlo, a sa stra`njestrane - crveno svjetlo.

^lanak 130.

Na biciklu, mopedu i motociklu ne smije seprevoziti predmete {ire od 50 cm sa svake stranevozila.

Na prikolici bicikla i mopeda ne smije se prevo-ziti predmete {ire od 80 cm.

29. Prijevoz osoba vozilima

Članak 131.

U vozilu ili na vozilu smije se prevoziti u pro-metu na cesti onoliko osoba koliko ima ugra|enihsjedala, odnosno koliko je upisano u prometnojdozvoli.

Ako se u osobnom automobilu prevoze djeca,dvoje djece do 10 godina ìvota smatra se jednomosobom.

Članak 132.

Na prikolicama iz ~lanka 67. ovog Zakona i utovarnom sanduku mopeda ili motocikla, ne smijuse prevoziti osobe.

Osobe se mogu prevoziti u bočnoj prikolici mo-tocikla.

^lanak 133.

Vozač ne smije prevoziti osbe u zatvorenomprostoru vozila koje se ne može otvoriti iznutra,osim vozilima unutarnjih poslova, oružanih snaga itijela za izvr{enje kaznenih i prekr{ajnih sankcija ito samo za slu`bene potrebe.

^lanak 134.

Voza~ bicikla, mopeda i motocikla ne smijeprevoziti osobu koja je pod utjecajem alkohola, avoza~ osobnog automobila ne smije takvu osobuprevoziti na prednjem sjedi{tu niti dijete mlađe od12 godina.

^lanak 135.

Osoba koja se prevozi vozilom ne smije ni nakoji na~in ometati voza~a u upravljanju vozilom,niti utjecati na voza~a da upravlja vozilom nana~in kojim se smanjuje sigurnost prometa.

^lanak 136.

Voza~ motornog vozila u kojem su ugrađeni si-gurnosni pojasevi i osoba koja se prevozi tim

vozilom du`ni su biti vezani tim pojasevima dok sevozilo kre}e u prometu na javnoj cesti.

^lanak 137.

Za vrijeme kretanja, u vozilo se ne smije uska-kati, iskakati, otvarati vrata, naginjati se izvanvozila i voziti se na vanjskim dijelovima vozila ilina traktorskim priklju~cima.

Iznimno, na vanjskim dijelovima vozila moguse voziti osobe koje obavljaju poslove na vozilimavatrogasne slu`be, vozilima komunalne djelatnosti ielektrodispe~erske slu`be ako su na tim vozilimaugra|ene platforme za stajanje i drà~i.

^lanak 138.

Motornim ili priklju~nim vozilom za prijevozputnika u javnom gradskom i prigradskom prome-tu i autobusom kojim se obavlja prijevoz za vlastitepotrebe u gradskom prometu, iznimno od ~lanka131. stavak 1. ovog Zakona, smije se prevozitiosobe i stoje}i.

^lanak 139.

Na teretnom vozilu u prostoru za smje{taj tere-ta ili na priklju~nom vozilu koje vu~e traktor, moèse prevoziti najvi{e pet osoba koje rade na utovaruili istovaru tereta ili obavljaju druge radove.

Osobe koje nisu navr{ile 14 godina smiju seprevoziti na vozilima iz stavka 1. ovog ~lanka samouz pratnju punoljetne osobe.

^lanak 140.

Na teretnom vozilu u prostoru za smje{taj tere-ta ili na priklju~nom vozilu koje vu~e traktor, moèse uz odobrenje prevoziti vi{e od pet osoba koje radena utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju drugeradove, radnike od mjesta stanovanja do mjestarada i obratno te od jednog mjesta rada na drugo.

Prijevoz osoba na vozilima iz stavka 1. ovog~lanka moè se odobriti i u drugim opravdanimslu~ajevima.

^lanak 141.

Teretno voìlo kojim se prevoze osobe u prosto-ru za smje{taj tereta uz odobrenje mora imati:sjedala pri~vr{}ena za karoseriju {iroka najmanje45 cm, stranicu na stra`njoj strani karoserijevisoku najmanje 120 cm, ~vrst vanjski naslon visoknajmanje 120 cm, na stra`njim sjedalima i nasjedalima uzdu` ruba karoserije ako su njezinestranice niè od 120 cm, nosač cerade i ceradu s dvaotvora za prozra~ivanje, jedan na prednjoj a drugina stra`njoj strani te stepenice za ulazak i izlazakosoba.



Ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovog ~lanka ibroj osoba koje se mogu prevoziti, utv|uje stanicaza tehni~ki pregled vozila.

^lanak 142.

Na radnom stroju i njegovom priklju~nom vozi-lu za vrijeme kretanja po cesti smije se nalazitivoza~ i pratilac.

Na motokultivatoru za vrijeme kretanja po ces-ti smije se nalaziti samo voza~, a na priklju~nomvozilu motokultivatora smije se nalaziti najvi{e triosobe koje rade na utovaru ili istovaru tereta iliobavljaju druge poslove.

^lanak 143.

Odobrenje iz članka 140. ovog Zakona izdajepolicijska uprava, na čijem području prijevozpočinje.

Odobrenje nije potrebno kada se prijevoz obav-lja radi pruànja hitne pomo}i pri spa{avanju ljudiili imovine ili kada se obavlja vozilima unutarnjihposlova ili oruànih snaga.

Odobrenje iz stavka 1. ovog ~lanka vaì najdu-lje {est mjeseci. Voza~ mora kod sebe imati odobre-nje i pokazati ga na zahtjev službene osobe.

^lanak 144.

U parkovima, hotelsko-turisti~kim i sli~nimnaseljima, pje{a~kim zonama i sli~no, na cestikojom je zabranjen ili se ne odvija promet vozila, upravilu samo u turisti~ke svrhe, traktor ili nekodrugo vu~no vozilo na motorni pogon, smije vu}inajvi{e ~etiri priklju~na vozila ure|ena za prijevozosoba i na njima uz odobrenje prevoziti osobesjede}i (turisti~ki vlak).

Odobrenje iz stavka 1. ovog ~lanka izdaje tijeloop}ine, nadle`no za poslove prometa.

^lanak 145.

U prometu na cesti zabranjeno je prevoziti oso-be:

1. teretnim vozilom kojem tovarni sanduknema stranice;

2. vozilom s automatskim istovariva~em;3. priklju~nim vozilom za prijevoz tereta koje

vu~e teretno vozilo;4. prikolicom za stanovanje (kamp-prikolica),5. priklju~nim vozilom koje vu~e traktor, ka-

da traktor vu~e vi{e od jednog priklju~nogvozila, osim u slu~aju iz ~lanka 144. ovogZakona (turisti~ki vlak).

^lanak 146.

Osobe koje se prevoze teretnim vozilom u pros-

toru za smje{taj tereta i priklju~nim vozilom kojevu~e traktor ili radni stroj ne smiju stajati uvozilu, sjediti na stranicama, na nestabilnomteretu ili na teretu koji prelazi visinu stranicavozila.

30. Pokusne vo`nje

^lanak 147.

Za pokusne vo`nje pri kojima se, radi ispitiva-nje svojstava proizvedenih ili preina~enih vozila namotorni pogon mora odstupiti od pojedinih odreda-ba o sigurnosti prometa na cestama, potrebnojeodobrenje.

Odobrenje iz stavka 1. ovog ~lanka izdaje poli-cijska uprava na ~ijem podru~ju vo`nja po~inje.

U odobrenju za pokusnu vo`nju odre|uje se ko-je mjere osiguranja organizator mora poduzeti usvom tro{ku te nazna~uje osobe koje se morajunalaziti u vozilu za vrijeme pokusne vo`nje.

IV. PROMETNI ZNAKOVI

1. Op}e odredbe

^lanak 148.

Ceste se moraju obiljeàvati propisanim prome-tnim znakovima kojima se sudionici u prometuupozoravaju na opasnost koja im prijeti na od-re|enoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanjaograni~enja, zabrane i obveze kojih se sudinici uprometu moraju držati i daju potrebne obavjesti zasiguran i nesmetan tok prometa.

Prometnim znakovima moraju se obiljeìti iopasnosti privremenog karaktera, osobito one kojenastanu zbog iznenadnog o{te}enja ili onesposob-ljavanja ceste, te privremena ograni~enja i privre-mene zabrane u prometu, i ti se znakovi morajuukloniti ~im prestanu razlozi zbog kojih su postav-ljeni.

Prometni znakovi jesu: znakovi opasnosti, zna-kovi izri~itih naredaba i znakovi obavijesti, sdopunskom plo~om koja je sastavnim dijelomprometnog znaka i koja pobliè odre|uje zna~enjeprometnog znaka ili bez nje, zatim prometnasvjetla, oznake na kolniku, nogostupi i sl. te svjet-losne i druge oznake na cesti.

Sudionici u prometu du`ni su dràti se ogra-ni~enja, zabrana i obveza izraènih pomo}u postav-ljenih prometnih znakova.

^lanak 149.

Prometni znakovi postavljaju se i odràvaju ta-ko da ih sudionici u prometu mogu na vrijeme ilako uo~iti i danju i no}u i pravovremeno postupitiu skladu s njihovim zna~enjem.

Prometni znakovi moraju se ukloniti, dopuniti



ili zamijeniti ako njihovo zna~enje ne odgovaraizmijenjenim uvjetima prometa na cesti ili zahtje-vima sigurnosti.

^lanak 150.

Na prometni znak i na stup na koji je znak pos-tavljen zabranjeno je stavljati bilo {to {to nije usvezi sa zna~enjem prometnog znaka.

Zabranjeno je neovla{teno postavljati, uklanja-ti, zamjenjivati ili o{te}ivati prometne znakove iopremu ceste, ili mijenjati zna~enje prometnihznakova.

^lanak 151.

Na cesti se ne smiju postavljati plo~e, znakovi,svjetla, stupovi ili drugi sli~ni predmeti kojima sezaklanja ili smanjuje vidljivost postavljenih prome-tnih znakova, ili koji svojim oblikom, bojom,izgledom ili mjestom postavljanja opona{aju nekiprometni znak ili sli~e na neki prometni znak, ilizasljepljuju sudionike u prometu, ili odvraćajunjihovu pozornost u mjeri koja moè biti opasna zasigurnost prometa.

2. Znakovi opasnosti, znakovi izri~itih nare-daba i znakovi obavijesti

^lanak 152.

Znakovi opasnosti sluè da se sudionici u pro-metu na cesti upozore na opasnost koja prijeti naodređenom mjestu, odnosno dijelu ceste i da seobavijeste o prirodi te opasnosti.

Znakovi izri~itih naredaba stavljaju do znanjasudionicima u prometu na cesti - zabrane, ogra-ni~enja i obaveze.

Znakovi obavijesti pruàju sudionicima u pro-metu potrebne obavijesti o cesti kojom se kre}u idruge obavijesti koje im mogu biti korisne.

^lanak 153.

Znakovi opasnosti i znakovi izri~itih naredabamoraju biti prevu~eni reflektiraju}im tvarima iliosvijetljeni vlastitim izvorom svjetlosti, a naautocesti i cesti namijenjenoj isklju~ivo za prometmotornih vozila, odnosno na magistralnoj cesti - iznakovi obavijesti.

Znakovi opasnosti, izri~itih naredaba i obavi-jesti koji se postavljaju ili zamjenjuju na autoces-tama, moraju biti izvedeni tako da im se, s obziromna trenutne uvjete i okolnosti prometa na autocestiili njezinom dijelu, moè mijenjati zna~enje.

3. Prometna svijetla i svjetlosne oznake

^lanak 154.

Za upravljanje prometom upotrebljavaju seure|aji kojima se daju prometni znakovi trobojnimprometnim svjetlima crvene, ùte i zelene boje.

Na ure|ajima za davanje znakova trobojnimprometnim svjetlima, svjetla se postavljaju pookomitoj osi, jedno ispod drugoga, i to: crveno gore,ùto u sredini, a zeleno dolje. Ako je ovaj ure|ajpostavljen i iznad prometne trake, svjetla mogu bitipostavljena po vodoravnoj osi, jedno pokraj drugogai to: crveno lijevo, ùto u sredini, a zeleno desno. Tasu svjetela u obliku kruga, a zeleno svjetlo moèbiti i u obliku jedne strelice ili vi{e strelicasmje{tenih u krugu crne boje.

^lanak 155.

Na ure|ajima za davanje znakova trobojnimprometnim svjetlima:

1. crveno i zeleno svjetlo ne smiju biti upalje-na istodobno;

2. ùto svjetlo moè biti upaljeno kao samos-talno svjetlo u vremenskim razmacima odprestanka zelenoga do pojave crvenog svje-tla ili istodobno s crvenim svjetlom - prijepojave zelenog svjetla.

^lanak 156.

Ure|aju za davanje znakova trobojnim prome-tnim svjetlima moè se davati dopunsko prometnosvjetlo u obliku zelene svjetle}e strelice ili vi{etakvih znakova.

Dopunska svjetla iz stavka 1. ovog ~lankasmje{taju se s odgovaraju}e strane prometnogsvjetla i to na visini na kojoj se nalazi zelenosvjetlo.

^lanak 157.

Na ure|ajima za davanje znakova prometnimsvjetlima kojima se na kolniku s vi{e od dvijeprometne trake obiljeène uzdu`nim crtama prome-tom upravlja za svaku prometnu traku posebno ikoji se nalazi iznad prometne trake - crveno svjetlozna~i zabranu prometa uzduž prometne trakeiznad koje je postavljeno, a zeleno svjetlo - slobodanprolaz doti~nom prometnom trakom.

Crveno svjetlo iz stavka 1. ovog ~lanka ima ob-lik prekriènih crta, a zeleno svjetlo-oblik strelice svrhom okrenutim nadolje.

Članak 158.

Za upravljanje prometom pje{aka mogu se upo-trebljavati i posebni uređaji za davanje znakovadvobojnim prometnim svjetlima crvene i zeleneboje i uređaji za davanje zvu~nih signala. Tasvjetla moraju biti postavljena po okomitoj osi,jedno ispod drugog, i to: crveno svjetlo gore, a



zeleno svjetlo dolje.Svjetla iz stavka 1. ovog ~lanka sastoje se od

svjetle}e povr{ine crvene ili zelene boje na kojoj senalazi tamna silueta pje{aka, ili od tamne povr{inena kojoj se nalazi svjetle}a silueta pje{aka crvene ilizelene boje. Ta svjetla ne smiju biti upaljenaistovremeno.

^lanak 159.

Ako se rubovi kolnika na javnoj cesti obi-ljeàvaju svjetlosnim prometnim oznakama, desnastrana kolnika obiljeàva se oznakama crvene boje,a lijeva strana oznakama bijele boje.

Rubovi kolnika na dijelu ceste kroz tunel mora-ju biti obiljeèni oznakama iz stavka 1. ovog~lanka.

Ako vrhovi pje{a~kih otoka, otoka za usmjera-vanje prometa i drugi objekti na kolniku nisu no}udovoljno osvijetljeni, moraju se obiljeìti svjetlima,refleksnim staklima ili reflektiraju}im tvarima ùteboje.

4. Oznake na kolniku

^lanak 160.

Oznake na kolniku sluè za upravljanje prome-tom na cestama i za obavje{tavanje i vo|enjesudionika u prometu.

Oznake na kolniku mogu se postaviti same iliuz druge prometne znakove ako je potrebno da sezna~enje tih znakova ja~e istakne, odnosno potpu-nije odredi ili objasni.

Oznake na kolniku ~ine crte, strelice, natpisi idruge oznake.

Oznake na kolniku mogu imati i reflektiraju}asvojstva.

Članak 161.

Oznake na kolniku postavljaju se na cestamasa suvremenim kolnikom.

Na javnoj cesti, izvan naselja, sa suvremenimkolnikom za promet u oba smjera na kojem postojesamo dvije prometne trake, te trake moraju bitiodvojene odgovarajućom uzdu`nom crtom nakolniku, a na magistralnoj cesti obiljeène i rubnimcrtama.

5. Obiljeàvanje prijelaza ceste preko èljez-ni~ke pruge

^lanak 162.

Na dijelu ceste ispred prijelaza ceste prekoèljezni~ke pruge u istoj razini moraju biti postav-ljeni odgovaraju}i prometni znakovi.

Iznimno, od odredbe stavka 1. ovog ~lanka,znakovi iz toga stavka ne moraju biti postavljeni

na mjestu kriànja pje{a~kih staza sa èljezni~komprugom u istoj razini.

^lanak 163.

Na prijelazima ceste preko èljezni~ke pruge uistoj razini, osim prometnih znakova iz ~lanka 162.ovog Zakona, postavljaju se i branici i polubranici,odnosno ure|aji za davanje znakova kojima senagovje{tava pribliàvanje vlaka ako to zahtijevagusto}a prometa ili drugi uvjeti na prijelazu cestepreko èljezni~ke pruge u istoj razini.

Uvjeti u kojima ure|aji iz stavka 1. ovog~lanka moraju biti postavljeni utvr|uju se zako-nom ili propisom donesenim na temelju zakona.

^lanak 164.

Svjetlosni znakovi kojima se nagovje{tava prib-liàvanje vlaka na prijelazu ceste preko èljezni~kepruge u istoj razini daju se naizmjeni~nim palje-njem dvaju crvenih treptavih svjetala koja su uobliku kruga.

^lanak 165.

Na prijelazu ceste preko èljezni~ke pruge uistoj razini na kojem postoji ure|aj za davanjesvjetlosnih znakova kojima se nagovje{tava prib-liàvanje vlaka, odnosno spu{tanje branika ilipolubranika, tom se ure|aju moè dodati i ure|ajza davanje zvu~nih znakova.

Na prijelazima zemljane ceste s manjim inten-zitetom prometa i pje{a~ke staze preko èljezni~kepruge u istoj razini sudionici u prometu mogu seosigurati samo uređajem za davanje zvu~nihznakova.

^lanak 166.

Na prijelazima ceste preko èljezni~ke pruge uistoj razini branici ili polubranici moraju bitinaizmjence obojeni crvenom i ùtom bojom.

Branici i polubranici te prometni znakovi pos-tavljeni na dijelu ceste ispred prijelaza ceste prekoèljezni~ke pruge u istoj razini moraju biti opskrb-ljeni refleksnim staklima ili prevu~eni reflektira-ju}im tvarima odgovaraju}e boje.

Branici i polubranici moraju biti opremljenitreptavim crvenim svjetlom.

^lanak 167.

Na prijelazu ceste preko èljezni~ke pruge uistoj razini na kojem se pri nailasku vlaka braniciili polubranici automatski spu{taju, a i na prijelazuceste preko èljezni~ke pruge u istoj razini nakojem se branicima ili polubranicima rukuje ru~no,i to s mjesta s kojeg se oni ne vide, mora se postavi-ti uređaj za davanje svjetlosnih znakova ili ure|aj



za davanje zvu~nih znakova kojima se sudionici uprometu obavje{tavaju o spu{tanju branika ilipolubranika.

6. Obiljeàvanje radova i zapreka na cesti

^lanak 168.

Poduze}e nadle`no za odràvanje ceste du`no jevoditi brigu i poduzimati primjerene mjere gledeomogu}avanja odvijanja sigurnog i nesmetanogprometa.

Dio ceste na kojem su nastale zapreke koje semogu ne odmah ukloniti ili na kojem se izvoderadovi mora se vidljivo obiljeìti i na njemu semoraju osigurati sudionici u prometu.

Dio ceste iz stavka 2. ovog ~lanka obiljeàva sepostavljanjem odgovaraju}ih prometnih znakova, asudionici u prometu osiguravaju postavljanjembranika.

Branici moraju biti obojeni naizmjence crvenomi bijelom bojom, opskrbljeni refleksnim staklima iliprevu~eni reflektiraju}im tvarima odgovaraju}eboje, a no}u, te danju u slu~aju smanjene vidljivos-ti, na njima moraju biti pnstavljena i treptavasvjetla naran~aste boje.

^lanak 169.

Poduze}e ili druga osoba koja je zbog radova nacesti ili iz drugih razloga (odroni, klizi{ta, snje`nizapusi i drugo) prinu|ena organizirati naizmje-ni~no propu{tanje vozila iz suprotnih smjerova,regulira ovo propu{tanje postavljanjem privreme-nih ure|aja za davanje znakova prometnim svjet-lima.

7. Znaci koje daju ovla{tene osobe

Članak 170.

Sudionici u prometu moraju postupati po zah-tjevima izraènim pomo}u znakova ili po zapovijediovla{tenih osoba ili drugih osoba koje, na temeljuovla{tenja iz zakona, kontroliraju i upravljajuprometom na cestama.

Ovlaštene osobe dužne su se pri davanju zna-kova postaviti na cesti tako da ih sudionici uprometu, kojima su znaci namijenjeni, mogu lako is dovoljne udaljenosti uo~iti.

Znaci iz stavka 1. ovog ~lanka mogu se davati iiz vozila.

^lanak 171.

Znaci {to ih sudionicima u prometu daju ov-la{tene osobe jesu znaci koji se daju rukama ipoloàjem tijela, zvu~ni znaci i svjetlosni znaci.

Znaci iz stavka 1. ovog ~lanka mogu se davati iiz vozila.

V. DU@NOSTI U SLUÂJU PROMETNENEZGODE

^lanak 172.

Osoba koja se zatekne ili nai|e na mjesto pro-metne nezgode u kojoj ima ozlije|enih osoba du`naje ukazati pomo} osobama ozlije|enim u prometnojnezgodi.

^lanak 173.

Sudionik u prometnoj nezgodi u kojoj je netkoizgubio ìvot ili je ozlije|en ili je nastala ve}amaterijalna {teta, a voza~ i kada je nastala samomanja matereijalna {teta duàn je:

1. ostati na mjestu prometne nezgode, s tim{to se moè privremeno udaljiti samo radipruànja pomo}i osobama ozlije|enim uprometnoj nezgodi ili ako mu je samomepotrebna lije~ni~ka pomo}, odnosno radiobavje{tavanja policije;

2. poduzeti sve {to je u njegovoj mo}i da se ot-klone nove opasnosti koje mogu nastati namjestu prometne nezgode i da se omogu}inormalan tok prometa te da nastoji da sene mijenja stanje na mjestu nezgode i dase sa~uvaju postoje}i tragovi, uz uvjet dapoduzimanje tih mjera ne ugroàva sigur-nost prometa;

3. o prometnoj nezgodi obavijestiti najbliùpolicijsku upravu i vratiti se na mjestoprometne nezgode i sa~ekati dolazak ov-la{tene osobe koja obavlja o~evid.

Pravna ili fizi~ka osoba koja je obavije{tena oprometnoj nezgodi u kojoj je neka osoba ozlije|enadu`na je o tome odmah obavijestiti najbliù organi-zaciju zdravstva i policijsku upravu.

^lanak 174.

Voza~i - sudionici prometne nezgode, du`ni surazmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima.

Ako na mjestu prometne nezgode iz stavka 1.ovog ~lanka nije prisutan vlasnik, odnosno voza~drugog vozila koje je sudjelovalo u prometnojnezgodi, prisutni voza~ - sudionik u prometnojnezgodi, duàn je odsutnom vlasniku, odnosnovoza~u drugog vozila dostaviti svoje ime i prezime iadresu stana.

Nakon prometne nezgode u kojoj je uzrokovanasamo manja materijalna {teta, voza~i su du`ni,prije nego razmjene podatke, odmah ukloniti vozilas kolnika i omogu}iti nesmetano odvijanje prometa.

^lanak 175.



Voza~ koji je vozilom sudjelovao u prometnojnezgodi u kojoj ima poginulih ili ozlijedenih osoba,a i druga osoba koja je neposredno sudjelovala utakvoj nezgodi, imaju pravo traìti osobne podatke iadresu od osoba koje su bile prisutne kad se nezgo-da dogodi.

^lanak 176.

Voza~ koji se zatekne ili nai|e na mjesto pro-metne nezgode duàn je na zahtjev ovla{tene osobeprevesti osobu ozlije|enu u prometnoj nezgodi donajbliè organizacije zdravstva.

Voza~ je duàn postupiti po odredbi stavka 1.ovog ~lanka i prije dolaska ovla{tene osobe, osimako se nezgoda dogodila na mjestu na kojem semoè o~ekivati brzi dolazak vozila hitne pomo}i iliako voza~ zaklju~i da se nestru~nim i neodgovara-ju}im na~inom prijevoza stanje ozlije|ene osobemoè pogor{ati.

^lanak 177.

Ako je organizacija zdravstva obavije{tena oprometnoj nazgodi ili je primila na lije~enje osobuozlije|enu u prometnoj nezgodi, du`na je o tomeodmah obavijestiti policijsku upravu, na ~ijem sepodru~ju dogodila prometna nezgoda.

Ako osoba ozlije|ena u prometnoj nezgodi umreod zadobivenih ozljeda, organizacija zdravstvadužna je o tome odmah obavijestiti policijskuupravu, na čijem se području dogodila prometnanezgoda.

^lanak 178.

Ako je vozilo zbog prometne nezgode ili nes-pravnosti onesposobljeno za daljnje kretanje nacesti, vozač ili vlasnik, odnosno korisnik voziladužan je vozilo, teret, stvari, ili drugi materijalrasut po cesti odmah ukloniti s kolnika.

Ako voza~ ili vlasnik, odnosno korisnik vozilanije u stanju postupiti prema stavku 1. ovog~lanka, ovla{tena osoba koja se zatekne na mjestunezgode ili na mjestu gdje se nalazi neispravnovozilo naredit }e organizaciji nadle`noj zaodràvanje ceste da na sigurno mjesto ukloni vozilo,teret, stvari ili drugi rasuti materijal s kolnika.

Organizacija nadle`na za odràvanje cestedu`na je hitno poduzeti sve potrebne mjere zauklanjenje i ~uvanje vozila s teretom, stvari ilidrugoga rasutog materijala s kolnika i osiguratiprohodnost ceste.

Ako organizacija nadle`na za odràvanje cestene postupi po odredbi stavka 3. ovog ~lanka, a zbogonesposobljenosti vozila ili zapreka na kolnikustvorenih od tereta stvari ili drugog materijalabude onemogu}eno kretanje drugim sudionicima uprometu, ovla{tena osoba poduzet }e druge odgova-raju}e mjere da se omogu}i normalan tok prometa.

Tro{kove uklanjanja i ~uvanje vozila, tereta,stvari ili drugog materijala kao i poduzimanjedrugih odgovaraju}ih mjera iz stavka 4. ovog~lanka snosi organizacija nadle`na za odràvanjecesta, a ona ima pravo na naknadu od onoga tko ihje prouzro~io.

^lanak 179.

Osoba koja je sudjelovala u prometnoj nezgodine smije uzimati alkoholna pi}a, opojne droge nilijekove na kojima je ozna~eno da se ne smijuupotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje, dok se neobavi o~evid.

Ovla{tena osoba koja obavlja o~evid prometnenezgode u kojoj ima ozlijeđenih osoba ili je nastalamaterijalna {teta, podvrgnut }e neposredne sudio-nike nezgode ispitivanju pomo}u odgovaraju}ihsredstava i aparata ili }e ih uputiti na stru~nipregled radi provjere da li imaju alkohola iliopojnih droga u organizmu. Ako se tim ispitiva-njem utvrdi da voza~i - neposredni sudioniciprometne nezgode imaju alkohola ili opojnih drogau organizmu, ovla{tena osoba koja obavlja o~evidodredit }e da im se uzme krv ili krv i urin, radianalize.

Ako u prometnoj nezgodi ima poginulih osoba,ovla{tena osoba koja obavlja o~evid odredit }e da sevoza~ima neposrednim sudionicima nezgode uzmekrv ili urin da bi se utvrdilo jesu li pod utjecajemalkohola ili opojnih droga, a drugim sudionicimanezgode nakon {to se odgovaraju}im sredstvima iliaparatima ili stru~nim pregledom utvrdi prisut-nost alkohola ili opojnih droga.

U slu~ajevima iz stavka 2.i 3. ovog ~lanka li-je~nik moè odlu~iti da se krv ili krv i urin neuzimaju ako bi zbog toga nastupile {tetne posljediceza zdravlje sudionika u prometnoj nezgodi.

^lanak 180.

Ovla{tene osobe du`ne su iza}i na mjesto pro-metne nezgode o kojoj su obavije{teni.

Ovla{tena osoba koja obavlja o~evid du`na jeorganizirati popis imovine koja na mjestu događajaostaje iza osobe koja je u prometnoj nezgodi poginu-la ili teè ozlije|ena, obavijestiti organizaciju kojauklanja vozila i stvari s ceste ili zainteresiranuosobu i pruìti pomoć radi za{tite imovine ako namjestu doga|aja nema osobe koja tu imovinu moèpreuzeti.

VI. ŠPORTSKE I DRUGE PRIREDBE ILIAKTIVNOSTI NA CESTAMA

^lanak 181.

[portske i druge priredbe ili sli~ne aktivnostina cesti ne smiju se odràvati bez odobrenja.Odobrenje izdaje policijska uprava na ~ijem pod-



ru~ju se održava priredba ili obavlja aktivnost.Ako se {portska ili druga priredba održava ili

aktivnost obavlja na cesti na podru~ju dviju ili vi{epolicijskih uprava, odobrenje izdaje Ministarstvounutarnjih poslova Hercegbosanske ùpanije (udaljenjem tekstu: Ministarstvo).

Ako se radi odràvanja priredbe ili obavljanjaaktivnosti na cesti zabranjuje promet, odobrenje seizdaje uz prethodnu suglasnost tijela nadle`nog zaposlove cestovnog prometa na ~ijem se podru~juzabranjuje promet, a u slu~aju iz stavka 2. ovog~lanka uz suglasnost Ministarstva prometa i veza.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog ~lanka za{portske i druge pripredbe i aktivnosti na cesti,koje se održvaju u uvjetima normalnog odvijanjaprometa, nije potrebno odobrenje.

^lanak 182.

U slučaju iz članka 181. Stavka 3. ovog Zakonaako za druge sudionike u prometu nije osiguranazaobilazna cesta, zahtjev će se odbiti.

Iznimno, od odredbe stavka 1. ovog ~lankaodràvanje automobilske, motociklisti~ke ili bicik-listi~ke utrke na cesti moè se odobriti i kad uodređenom cestovnom pravcu nema zaobilazneceste (bruske utrke i dr.) ali samo u vrijeme kadase tom cestom drugi sudionici u prometu najmanjekre}u. U tom se slu~aju promet moè zabranitinajduè dva sata.

^lanak 183.

Zahtjev za izdavanje odobrenja podnosi se naj-kasnije 15 dana prije odràvanja {portske i drugepriredbe ili obavljanja aktivnosti.

Uz zahtjev za izdavanje odobrenja mora se pri-loìti program priredbe, odnosno aktivnosti, pravilanatjecanja, pregled mjera koje organizator pred-vi|a za osiguranje sudionika u prometu, u~esnika igledatelja {portske i druge priredbe ili aktivnosti iznak kojim }e vozila iz pratnje natjecatelja bitiozna~ena.

^lanak 184.

Zahtjev za odràvanje {portske ili druge prired-be ili za obavljanje aktivnosti na cesti odbit }e seako organizator, prema prosudbi nadle`nog tijelaunutarnjih poslova, nije u stanju provesti mjere iz~lanka 183. stavka 2. ovog Zakona.

Ako bi zbog odràvanja {portske ili druge pri-redbe ili obavljanja aktivnosti na cesti trebaloobustaviti promet va`nijim prometnim pravcima ilibi se priredbom, odnosno aktivno{}u u ve}oj mjeriugroàvao ili ometao promet na cesti, zahtjev zaizdavanje odobrenja moè se odbiti.

^lanak 185.

U odobrenju za odràvanje {portske ili drugepriredbe ili za obavljanje aktivnosti na cesti odre-đuju se mjere osiguranja koje organizator morapoduzeti.

Kada se promet na cesti ograni~ava ili se zab-ranjuje radi odràvanja priredbe ili obavljanjaaktivnosti odobrenje sadrži obvezu organizatora dao mjerama ograni~avanja ili zabrane prometaobavijesti javnost putem sredstava javnog prio-p}avanja, najkasnije 48 sati prije po~etka priredbe,odnosno aktivnosti.

^lanak 186.

Organizator ne smije po~eti s održavanjem{portske ili druge priredbe ili aktivnosti na cestiako nisu poduzete sve mjere osiguranja odre|ene uodobrenju.

Ako se utvrdi da organizator nije poduzeo svemjere osiguranja odre|ene u odobrenju priredba,odnosno aktivnost }e se zabraniti.

^lanak 187.

Organizator je duàn prekinuti odràvanje{portske ili druge priredbe, odnosno aktivnosti nacesti:

1. ako su ugroèni sudionici ili gledatelji;2. ako se u većoj mjeri naru{i javni red i mir;3. ako nastupe okolnosti zbog kojih priredba,

odnosno aktivnost ne bi bila odobrena;4. ako organizator ne provodi odre|ene mjere

osiguranja;5. ako to zahtijevaju drugi razlozi sigurnosti.

Ako organizator ne prekine priredbu, odnosnoaktivnost u slu~ajevima iz stavka 1. ovog ~lankapolicijska uprava, odnosno policijska stanicazapovijedit }e organizatoru da priredbu, odnosnoaktivnost prekine i poduzet }e potrebne mjere da sezapovijed izvr{i.

^lanak 188.

Natjecanje na {portskoj priredbi na cesti mogupratiti samo vozila ozna~ena posebnim znakomkoji utvrdi organizator.

^lanak 189.

Nakon zavr{etka {portske ili druge priredbe,odnosno aktivnosti na cesti organizator je duànodmah:

1. ukloniti s ceste sve prometne znakove idruge oznake, ure|aje, predmete i objektekoji su postavljeni radi odràvanja prired-be, odnosno obavljanja aktivnosti;

2. postaviti na cestu sve prometne znakove i



druge znakove, predmete i objekte koji subili uklonjeni radi odràvanja priredbe, od-nosno obavljanja aktivnosti;

3. popraviti i dovesti u prvobitno stanje cestui cestovne objekte ako su o{te}eni priodràvanju priredbe, odnosno obavljanjaaktivnosti.

Ako organizator ne postupi po to~ki 1. i 2.stavka 1. ovog ~lanka policijska uprava }e poduzetiodgovarajuće mjere da se o tro{ku organizatorauklone, odnosno postave prometni znakovi i drugeoznake, predmeti i objekti na cesti.

VII. OGRANIÊNJE PROMETA

^lanak 190.

Ministar unutarnjih poslova u suglasnosti sministrom prometa i veza moè na odre|enoj cestiili dijelu ceste, u odre|ene dane ili u odre|enomvremenskom razmaku propisati zabranu ili ogra-ni~enje prometa svih ili pojedinih vrsta vozila,ograni~iti brzinu kretanja vozila ako su te zabraneili ograni~enja neophodni radi sprje~avanja iliuklanjanja opasnosti za sudionike u prometu, iliako to zahtijevaju razlozi neometanog prometa,odnosno ako se moè opravdano o~ekivati da }epromet biti osobito velik ili oteàn.

Ministar u suglasnosti s ministrom prometa iveza propisat }e kada se smatra da postoje zimskiuvjeti na cestama, vrstu vozila kojima je zabranjenili ograni~en promet, te na~in uporabe zimskeopreme na vozilima u zimskim uvjetima.

^lanak 191.

U slu~ajevima kada to zahtijevaju razlozi si-gurnosti i neometanog odvijanja prometa ili razloziodržavanja javnog reda i mira, policijska upravamoè zabraniti promet ili odrediti posebno ogra-ni~enje prometa na odre|enim cestama i dijelovi-ma ceste za vrijeme dok postoje razlozi zbog kojihse poduzimaju te mjere.

VIII. VOZAÎ

^lanak 192.

Vozilom na motorni pogon i tramvajem u pro-metu na cesti moè samostalno upravljati samoosoba koja ima voza~ku dozvolu, inozemnu vo-za~ku dozvolu ili me|unarodnu voza~ku dozvolu.

Voza~ je duàn za vrijeme upravljanja vozilomna motomi pogon i tramvajem koristiti se pomaga-lima koja su upisana u voza~ku dozvolu.

^lanak 193.

Voza~ koji upravlja vozilom u prometu na cestimora biti tjelesno i du{evno sposoban upravljati

vozilom te za to imati potrebno znanje i vje{tinu

^lanak 194.

Voza~ koji je u tolikoj mjeri umoran ili bolestanili je u takvom psihi~kom stanju da je nesposobanza sigurno upravljanje vozilom, a i voza~ podutjecajem opojnih droga ili lijekova na kojima jeozna~eno da se ne smiju upotrebljavati prije ni zavrijeme vožnje, ne smije upravljati vozilom uprometu na cesti.

^lanak 195.

Voza~ ne smije upravljati vozilom u prometuna cesti niti početi upravljati vozilom ako je podutjecajem alkohola.

Smatrat }e se da je pod utjecajem alkohola oso-ba za koju se analizom krvi ili krvi i urina ilidrugom metodom mjerenja koli~ine alkohola uorganizmu utvrdi da udio alkohola u krvi iznosivi{e od 0,5 g/kg ili ako je prisutnost alkohola uorganizmu utvr|ena odgovaraju}im sredstvima iliaparatima (alkometrom i dr.) za mjerenje alkoholi-ziranosti, {to odgovara koli~inama ve}im od 0,5g/kg, ili kod kojega se, bez obzira na udio alkoholau krvi, stru~nim pregledom utvrdi da pokazujeznake alkoholne poreme}enosti.

Ne smije uzimati alkoholna pi}a niti po~eti up-ravljati vozilom ako u organizmu ima alkohola iliako pokazuje znake alkoholne poreme}enosti:

1. voza~ motornog vozila kategorije "C i D" -dok upravlja vozilom te kategorije;

2. voza~ vozila knjim se obavlja javni prije-voz - dok tim vozilom obavlja javni prije-voz;

3. voza~ vozila kojem je upravljanje vozilomosnovno zanimanje - dok upravlja vozilomobavljaju}i poslove tog zanimanja;

4. instruktor vo`nje - dok osposobljava kandi-data za voza~a u prakti~nom upravljanjuvozilom.

2. Osposobljavanje kandidata za voza~e

^lanak 196.

Auto-{kole i druge pravne i fizi~ke osobe koje{koluju ili osposobljavaju kandidate za voza~e (udaljnjem tekstu auto-{hole) dužni su obuku izvoditina način kojim će se osigurati da kandidati nau~e iusvoje prometna pravila i eti~ke norme pona{anjau prometu, ovladaju tehnikom upravljanja vozilomi steknu ostala znanja i vještine potrebne zasigurno sudjelovanje u prometu.

@upanijska tijela i tijela jedinica lokalne samo-uprave i uprave, pravne osobe koje se bave obrazo-vanjem i poslovima osiguranja te stru~ne organiza-cije iz ~lanka 205., 231. i 280. ovog Zakona, du`nisu trajno organizirati i pridonositi edukaciji,stjecanju osnovnih znanja i prometnom odgoju



pu~anstva, a osobito djece i mladeì u pred{kolskimi {kolskim ustanovama.

Poduze}a i druge pravne i fizi~ke osobe koje sebave javnim informiranjem, du`ni su se u obavlja-nju svojih redovnih djelatnosti baviti pitanjima izoblasti sigurnosti prometa i pridonositi obavi-je{tenosti i odgoju pu~anstva radi podizanja op}eprometne kulture.

^lanak 197.

Osposobljavanje kandidata za voza~a jedin-stveni je nastavni proces koji obuhva}a nastavnepredmete: prometna i sigurnosna pravila, uprav-ljanje vozilom na motorni pogon i pruànje prvepomoći osobama ozlije|enim u prometnoj nezgodi.

Propisom ministra unutarnjih poslova, poslovejedinstvenog procesa iz stavka 1. ovog ~lanka testru~nog usavr{avanja i stru~nog nadzora kaojavne ovlasti, moè se povjeriti ali ne mora stru~nojorganizaciji iz ~lanka 205. ovog Zakona.

^lanak 198.

Osposobljavanje kandidata za voza~e provodeauto-{kole koje ovlasti Ministarstvo nakon {tostru~na organizacija iz ~lanka 205. ovog Zakonautvrdi da ispunjavaju uvjete odre|ene zakonom ipropisima donesenim na temelju Zakona.

Osposobljavanje kandidata za voza~e iz nas-tavnog predmeta pruànje prve pomo}i osobamaozlije|enim u prometnoj nezgodi, organizira iprovodi Crveni kri` i druge organizacije po odobre-nju Ministarstva.

^lanak 199.

Auto-{kole mogu provoditi osposobljavanje oso-ba za voza~e vozila ako:

1. je osiguran stru~an voditelj i broj stru~nihdjelatnika u radnom odnosu potreban zauspje{no ostvarivanje nastavnih planova iprograma osposobljavanja prema planu igodi{njem programu rada;

2. postoji potreban prostor, nastavna sred-stva i pomagala te oprema koja omogu}ujenesmetano osposobljavanje kandidata zavoza~e.

^lanak 200.

Osposobljavanje kandidata za voza~e iz nas-tavnih predmeta prometna i sigurnosna pravila iupravljanje vozilom na motorni pogon realizirainstruktor vo`nje.

Instruktor vo`nje je osoba sa zavr{enomstru~nom spremom za zanimanje instruktoravo`nje i kojoj je izdana dozvola instruktora vožnjeodređene kategorije ili vrste vozila.

Za vrijeme osposobljavanja kandidata za vo-za~a u upravljanju vozilom na cesti, instruktorvo`nje duàn je imati pri sebi dozvolu instruktoravo`nje one kategorije ili vrste vozila kojom seobavlja osposobljavanje i vozačku dozvolu i dužanih je pokazati na zahtjev ovla{tene slu`bene osobe.Dozvolu instruktora vo`nje izdaje Ministarstvo.

^lanak 201.

Nastavu iz predmeta prometna i sigurnosnapravila moè izvoditi i osoba koja ima vi{u ili visokustru~nu spremu pravne, prometne ili odgojno-obrazovne struke.

Nastavu iz predmeta pruànje prve pomo}i oso-bama ozlije|enim u prometnoj nezgodi moèizvoditi lije~nik osposobljen za obu~avanje izpruànja prve pomo}i.

^lanak 202.

Kandidat za voza~a koji se priprema za pola-ganje voza~kog ispita moè radi osposobljavanja iprije poloènog voza~kog ispita upravljati na cestivozilom one kategorije ili vrste za koju pripremaispit ako vozilom upravlja pod nadzorom instrukto-ra vo`nje.

Za vrijeme upravljanja vozilom kandidat za vo-za~a mora imati pri sebi uvjerenje da je tjelesno idu{evno sposoban za upravljanje vozilom i duàn gaje pokazati na zahtjev ovla{tene osobe.

^lanak 203.

Program osposobljavanja kandidata za voza~avozila obuhva}a:

1. prometna pravila na cestama, prometneznakove i njihovo značenje, znake koje daju ov-la{tene osobe i opasnosti koje nastaju zbog nepropi-sanog poduzimanja radnji u prometu (pogre{naprocjena brzine, nepropisno pretjecanje, neustupa-nje prava prednosti prolaza i sl.);

2. izvo|enje motornim vozilom radnji va`nih zauspje{no i sigurno upravljanje vozilom u skladu spravilima prometa i uvjetima na cesti i u prometu;

3. osnove funkcioniranja ure|aja na motornomvozilu zna~ajnih za sigurnost prometa na cesti(uređaji za zaustavljanje, ure|aji za upravljanje,ure|aji za davanje svjetlosnih znakova za osvjet-ljavanje ceste i vozila, pneumatici i sigurnosnipojasevi);

4. utjecaj nedovoljnog znanja i vje{tine za up-ravljanje vozilom, alkohola i opojnih droga i lijeko-va na kojima je ozna~eno da se ne smiju upotreb-ljavati prije ni za vrijeme vo`nje, umora, bolesti idrugih nepovoljnih psihofizi~kih stanja, prirodnih~inilaca (snijeg, magla i drugi vremenski uvjeti)stanje vozila i ceste na sigurnost prometa;

5. sadràje koji pridonose razvijanju humanih



odnosa i odnosa uzajamnog po{tovanja i razumije-vanja me|u svim sudionicima u prometu, nana~elima optimalne sigurnosti solidarnosti, a ipostupanje u slu~aju prometne nezgode i obveze uslu~aju nezgode, radnje kojima se sprje~avanastupanje smrti zbog ozljeda, na~in prijevozaozlije|enih osoba).

O uspje{no zavr{enoj obuci po programu ospo-sobljavanja kandidata za voza~a iz stavka 1. ovog~lanka izdaje se potvrda.

^lanak 204.

Vozilo na kojem se na cesti kandidat za voza~aosposobljava u upravljanju vozilom mora bitiozna~eno posebenim plo~icama.

Plo~ice iz stavka l. ovog ~lanka imaju oblikkvadrata, plave su boje i na njima je bijelom bojomispisano slovo "L".

3. Voza~ki ispit i provjera osposobljenosti iliznanja

^lanak 205.

Poslove organiziranja i jedinstvenog pro-vo|enja voza~kih ispita kao javne ovlasti, obavljastru~na organizacija kojoj je to povjereno propisomministra unutarnjih poslova.

Ako stru~na organizacija iz stavka 1. ovog~lanka ne obavlja povjerene joj poslove stru~no i uskladu s propisima, Ministarstvo }e joj oduzetovla{tenje. Ako je stru~noj organizaciji oduzetoovla{tenje, poslove iz stavka 1. ovog ~lanka iposlove iz ~lanka 197. stavka 2. ovog Zakonaobavlja Ministarstvo.

Ministarstvo op}im aktima ure|uje jedinstvenoorganiziranje procesa osposobljavanja, stru~nogusavr{avanja i stru~nog nadzora, imenovanja iorganiziranja rada komisija za provo|enje vo-za~kih ispita, provjeru stru~ne osposobljenostiinstruktora vo`nje i osoba koje izvode nastavu izpredmeta prometna i sigurnosna pravila i ov-la{tenih ispitiva~a, provjeru znanja voà~a kojimaje izre~ena za{titna mjera sukladno ovom Zakonu,ure|uje i obavlja poslove u svezi sa organiziranjemstru~nog usavr{avanja te vodi dokumentaciju ievidenciju u svezi sa poslovima koje obavlja.

U obavljanju poslova iz stavka 3. ovog ~lanka,stru~na organizacija prati i koordinira rad, us-kla|uje kriterije, pruà stru~nu i drugu pomo}auto-{kolama, obavlja stru~ni nadzor nad au-to{kolama i druge stru~ne poslove koji su jojpovjereni.

Ako stru~na organizacija utvrdi da auto-{kolaili ovla{teni ispitiva~ ne obavljaju poslove u skladus propisima i op}im aktima iz stavka 3. ovog~lanka, Ministarstvo }e im rje{enjem privremenozabraniti rad i odrediti rok za otklanjanje nedosta-

taka.Ako auto-{kola odnosno ispitiva~ ne otklone

utvrđene nedostatke u odre|enom roku, Ministar-stvo }e oduzet auto-{koli ovla{tenje za rad, a ispiti-va~u dopu{tenje (licencu).

^lanak 206.

Voza~ke ispite provode komisije od najmanjedva ~lana koje imenuje Ministarstvo.

^lan ispitne komisije moè biti samo osoba kojaima dopu{tenje (licencu) Ministarstva. Kada ~lanispitne komisije ne obavlja voza~ke ispite u skladus propisima Ministarstvo }e mu oduzet dopu{tenje(licencu) za ispitiva~a.

Odlukom o imenovanju komisija uređuju seobavljanje administrativnih poslova te prava iobveze ~lanova komisija.

Visinu naknade za voza~ki ispit utvr|uje Mini-starstvo na prijedlog stru~ne organizacije iz ~lanka205.

^lanak 207.

Voza~ki se ispiti mogu provoditi kod pravnih ifizi~kih osoba koje ispunjavaju prostorne i tehničkeuvjete te druge kriterije za rad ispitne komisije.

^lanak 208.

Voza~ki ispit moè polagati samo kandidat zavoza~a koji je u auto-{koli osposobljen za polaganjevozačkog ispita i ako udovoljava i drugim uvjetimaza stjecanje prava na upravljanje vozilom.

Na voza~kom ispitu utvr|uje se da li je kandi-dat za voza~a stekao znanja i vje{tine propisaneprogramom iz ~lanka 203. ovog Zakona.

O poloènom voza~kom ispitu komisija iz~lanka 206. ovog Zakona izdaje uvjerenje.

^lanak 209.

Vojna osoba i djelatnik Ministarstva koji su uoruànim snagama, odnosno Ministarstvu osposob-ljeni za upravljanje vozilima iz ~lanka 215, ovogZakona, voza~ki ispit mogu polagati u oruànimsnagama, odnosno Ministarstvu prema propisu {toga donese ministar obrane odnosno ministarunutarnjih poslova.

Program osposobljavanja kandidata za voza~eiz stavka 1. ovog ~lanka obuhva}a, najmanje,sadràj iz ~lanka 203. ovog Zakona.

^lanak 210.

U {kolama koje ispunjavaju uvjete iz ~lanka206. i 207. ovog Zakona, a {koluju osobe za zani-manje voza~, Ministarstvo imenuje komisiju zapolaganje voza~kog ispita.



Komisija iz stavka 1. ovog ~lanka moè ispiti-vati samo kandidate za voza~e koji su osposoblja-vani u tim {kolama.

^lanak 211.

Osobe iz ~lanka 200. stavka 1. ~lanka 201.stavka 1. i ~lanka 206. stavka 2. ovog Zakona kojeizvode nastavu i ispite du`ne su pristupiti provjeristru~ne osposobljenosti najmanje jedanput u petgodina.

Provjeru stru~ne osposobljenosti iz stavka 1.ovog ~lanka moè ali ne mora provodi stru~naorganizacija iz ~lanka 205. ovog Zakona.

^lanak 212.

Upravni nadzor nad radom auto-{kola i ispitnihkomisija te stru~ni i upravni nadzor nad organiza-cijom iz ~lanka 205. ovog Zakona obavlja Ministar-stvo.

4. Stjecanje prava na upravljanje vozilima

^lanak 213.

Biciklom na cesti smije upravljati osoba koja jenavr{ila 14 godina.

Iznimno, od stavka 1. ovog članka, djeca snavr{enih devet godina koja su u školama osposob-ljena za upravljanje biciklom i za to im je izdanapotvrda, smiju samostalno upravljati biciklom nacesti, a druga djeca s navr{enih devet godina samou pratnji osobe koja je navr{ila 16 godina.

Zapre`nim vozilom smije upravljati magistral-nom i regionalnom cestom samo osoba koja jenavr{ila 16 godina, a na ostalim cestama osoba kojaje navr{ila 10 godina.

^lanak 214.

Pravo na upravljanje vozilom na motorni pogoni tramvajem moè ste}i osoba koja udovoljava ovimuvjetima:

1. da je du{evno i tjelesno sposobna upravljativozilom;

2. da je navr{ila 18 godina;3. da je poloìla voza~ki ispit za upravljanje

vozilima odre|ene kategorije;4. da joj odlukom nadlo`nog tijela nije zabra-

njeno upravljanje vozilom.

Iznimno od odredbe to~ke 2. stavka 1. ovog~lanka, pravo na upravljanje:

· autobusima, trolejbusima i tramvajimamoè ste}i osoba koja je navr{ila 21. godinuìvota;

· motociklima s motorom ~iji obujam ne

prema{uje 125 cm3, traktorima i radnimstrojevima moè ste}i osoba koja je navr{ila16 godina;

· mopedima i motokultivatorima moè ste}iosoba koja je navr{ila 14 godina.

Pravo na upravljanje motornim vozilima kate-gorije "D" moè ste}i voza~ koji ima pravo upravlja-ti motornim vozilom kategorije "C":

1. ako je upravljao motornim vozilima kate-gorije "C" najmanje dvije godine;

2. 2)ako je upravljao motornim vozilima ka-tegorije "B" i "C" ukupno najmanje tri go-dine od čega motornim vozilima "C" kate-gorije najmanje jednu godinu.

Ministar unutarnjih poslova moè propisati po-sebne uvjete glede dobnih granica za voza~emotornih vozila kategorije "C" u skupnom prijevozuljudi te uvjete za upravljanje i način prijevoza navozilima na motorni pogon policije.

Ministar obrane moè propisati uvjete za up-ravljanje i na~in prijevoza na vozilima oruànihsnaga Federacija Bosne i Hercegovine.

^lanak 215.

Voza~ka dozvola izdaje se za upravljanje tram-vajem, traktorom, radnim strojem i mopedom temotornim i priklju~nim vozilima koja se svrstavajuu kategorije "A, B, C, D i E".

U kategoriju "A" spadaju motocikli.U kategoriju "B" spadaju motorna vozila, osim

vozila kategorije "A", ~ija najve}a masa nije ve}a od3.500 kg i koja nemaju vi{e od osam sjedala, nera~unaju}i sjedalo za voza~a.

U kategoriju "C" spadaju motorna vozila za pri-jevoz tereta ~ija je najve}a dopu{ena masa ve}a od3.500 kg.

U kategoriju "D" spadaju motorna vozila za pri-jevoz osoba koja, osim sjedala za voza~a, imaju vi{eod osam sjedala.

U kategoriju "E" spadaju skupovi vozila ~ijavu~na vozila spadaju i kategoriju "B, C ili D", apriklju~na su vozila najve}e dopu{tene mase ve}eod 750 kg.

Voza~i motornih vozila kategorije "B i C ili D"imaju pravo upravljati motornim vozilima tihkategorija i kad su im pridodane lake prikolice, avoza~i motornih vozila kategorije "B" i vozilima tekategorije kad im je pridodano priklju~no vozilo~ija masa nije ve}a od mase vu~nog vozila akonajve}a dopu{tena masa tih vozila, odnosno skupavozila nije ve}a od 3.500 kg.

Voza~ kojem je izdana voza~ka dozvola za up-ravljanje motornim vozilom kategorije "D" imapravo upravljati i motornim vozilima kategorije "Bi C", a voza~ kojem je izdana voza~ka dozvola zaupravljanje motornim vozilom kategorije "C" imapravo upravljati i motornim vozilom kategorije "B".

Voza~ kojem je izdana voza~ka dozvola bilo ko-



je kategorije ima pravo upravljati i traktorom,radnim strojem i mopedom.

^lanak 216.

Voza~ka dozvola izdat }e se osobi, na njezinzahtjev, ako udovoljava uvjetima iz ~lanka 214.ovog Zakona.

Voza~ka dozvola izdaje se s rokom vaènja od10 godina sa mogu}no{}u produènja.

Voza~ima s navr{enih 65 godina ìvota, vo-za~ka dozvola izdaje se ili produàva na tri godine.

Osobi ~ije zdravstveno stanje u vrijeme zdrav-stvenog pregleda nije takvo da bi bilo smetnja zaizdavanje voza~ke dozvole, ali je neophodna zdrav-stvena kontrola u kra}em razdoblju, voza~kadozvola se izdaje s rokom vaènja predloènim uuvjerenju o zdravstvenom pregledu. Ovaj rok nemoè biti kra}i od jedne godine.

^lanak 217.

U vozačku dozvolu upisuje se vrsta vozila i svekategorije motornih i priključnih vozila kojimavoza~ ima pravo upravljati prema odredbama~lanka 215. ovog Zakona.

Voza~ ima pravo upravljati samo onim vozili-ma i kategorijama vozila koje su upisane u vo-za~koj dozvoli.

^lanak 218.

Osobama iz ~lanka 209. ovog Zakona voza~kudozvolu izdaje policijska uprava po mjestu polaga-nja voza~kog ispita.

^lanak 219.

Stranac koji privremeno boravi u @upaniji,dràvljanin Bosne i Hercegovine s teritorija@upanije koji boravi ili prebiva u inozemstvu paprivremeno do|e u @upaniju, mogu na temeljuvaè}e voza~ke dozvole koju izda nadle`no tijelostrane dràve (u daljnjem tekstu - inozemna vo-za~ka dozvola) uz uvjet reciprociteta, upravljativozilom na motorni pogon na teritoriju @upanije zavrijeme do tri mjeseca od dana ulaska u @upaniju.

^lanak 220.

Inozemna voza~ka dozvola za upravljanje mo-tornim vozilima kategorije "D" ne}e se priznatiosobama koje nemaju 21 godinu, a inozemnavoza~ka dozvola za upravljanje motornim vozilimakategorije "B i C" - osobama koje nemaju 18 godina.

^lanak 221.

Stranac kojem je odobren produèni boravak ili

trajno nastanjenje u @upaniji i državljanin Bosne iHercegovine s teritorije @upanije koji se iz inozem-stva vrati u @upaniju da u njoj stalno ostane, a iosoblje diplomatskih i konzularnih predstavništva imisija stranih dràva i predstavni{tava međunaro-dnih organizacija u @upaniji, stranih trgovinskih,prometnih, kulturnih i drugih predstavni{tava testranih dopisni{tava, mogu upravljati motornimvozilima na osnovi vaè}e inozemne voza~kedozvole za vrijeme od {est mjeseci od dana ulaskana podru~je @upanije.

Osobama iz stavka 1. ovog ~lanka vaè}a ino-zemna voza~ka dozvola zamijenit }e se, uz uvjete iz~lanka 214. stavka 1. to~ke 1,2, i 4. i stavka 2. i 3.ovog Zakona, na njihov zahtjev, bez polaganjavoza~kog ispita, voza~kom dozvolom za upravlja-nje onom kategorijom ili vrstom vozila u kojuspadaju vozila za ~ije su upravljanje ovla{teneinozemnom voza~kom dozvolom. Iznimnu i uz uvjetreciprociteta, od osoblja diplomatskih i konzularnihpredstavni{tava i misija stranih država i predstav-ni{tava me|unarodnih organizacija u @upaniji Fpri zamjeni inozemne voza~ke dozvole ne}e sezahtijevati dokazi o udovoljenju uvjetima iz članka214. stavka 1. to~ke 1. ovog Zakona.

Inozemna voza~ka dozvola iz ~ijeg se teksta nemoè zaklju~iti za koju je kategoriju, odnosno vrstuvozila izdana, da li joj je ili nije protekao rokvaènja vi{e od {est mjeseci, moè se zamijeniti usmislu stavka 2. ovog ~lanka samo ako podnositeljzahtjeva priloì ispravu iz koje se vidi kojim vozili-ma moè upravljati, odnosno da joj nije protekaorok vaènja vi{e od {est mjeseci.

^lanak 222.

Odredbe ~lanka 219. i 220. i ~lanka 221. stav-ka 1. ovog Zakona o upravljanju vozilima natemelju inozemne voza~ke dozvole na odgovaraju}ise na~in primjenjuju i na upravljanje vozilima natemelju vaè}e me|unarodne voza~ke dozvole.

Me|unarodna voza~ka dozvola priznat }e sesamo ako su je izdali nadle`ni organi ili organizaci-je strane drzave. Ta se dozvola ne moè zamijenitivoza~kom dozvolom.

^lanak 223.

Voza~u koji ima vaè}u voza~ku dozvolu izdanuu @upaniji moè se, na njegov zahtjev, izdati ime|unarodna voza~ka dozvola.

Me|unarodna voza~ka dozvola izdaje se s ro-kom vaènja od jedne godine od dana izdavanja,odnosno do dana vaènja voza~ke dozvole, ukolikoje do isteka njene va`nosti manje od jedne godine.

Me|unarodna voza~ka dozvola ne moè se izda-ti voza~u kojem je izre~ene mjera sigurnosti iliza{titna mjera oduzimanja voza~ke dozvole, dok tamjera traje.

Me|unarodna voza~ka dozvola izdana u



@upaniji ne moè se koristiti za upravljanje vozili-ma na teritoriju @upanije.

Nadzor nad izdavanjem međunarodnih vo-za~kih dozvola i vo|enje registra obavljaju policij-ske uprave.

Članak 224.

Kad upravlja vozilom, voza~ mora pri sebi ima-ti odgovaraju}u voza~ku dozvolu i duàn ju jepokazati na zahtjev ovlaštene osobe.

Vlasnik odnosno osoba kojoj je vozilo povjerenone smije dati vozilo na upravljanje osobi iz ~lanka194. i 195. ovog Zakona, a ni osobi koja nema pravoupravljati vozilom, odnosno osobi koja nema pravoupravljati vrstom ili kategorijom vozila u kojuspada to vozilo.

Vlasnik, odnosno osoba kojoj je vozilo povjerenodu`na je, na zahtjev ovla{tene slu`bene osobe, datipodatke o identitetu osobe kojoj je dao vozilo naupravljanje.

^lanak 225.

Oblik, veli~inu, boju, sadržaj, vrstu i kvalitetumaterijala obrasca voza~ke dozvole propisujeministar unutarnjih poslova.

Podaci koji se unose u voza~ku dozvolu ispisujuse latini~nim pismom.

O izdanim voza~kim dozvolama vodi se eviden-cija.

Članak 226.

Voza~ku dozvolu izdaje i produàva njezin rokvaènja policijska uprava na ~ijem podru~ju osobakoja traì dozvolu ili produženje ima prebivali{te,odnosno na ~ijem podru~ju stranac ima prijavljenprivremeni ili produèni boravak ili je trajnonastanjen.

Članak 227.

Voza~ vozila na motorni pogon i tramvaja kojipromjeni prebivali{te ili adresu stanovanja, dužanje tu promjenu prijaviti policijskoj upravi u roku od15 dana od te promjene, radi upisa te promjene uevidenciju voza~a.

5. Zdravstveni pregledi vozača

^lanak 228.

Kandidati za voza~e du`ni su se prije po~etkaosposobljavanja podvrguti zdravstvenom pregledu.

Voza~i su du`ni podvrgnuti se i kontrolnimzdravstvenim pregledima.

Kontrolni zdravstveni pregledi voza~a su re-dovni i izvanredni.

^lanak 229.

Redovnim kontrolnim zdravstvenim pregledi-ma, prije svakog produènja voza~ke isprave,podvrgavaju se voza~i:

1. koji upravljaju motornim vozilima kojimase obavlja javni prijevoz i voza~i tramvaja;

2. koji upravljaju teretnim motornim vozili-ma, odnosno traktorom i priklju~nim vozi-lom, kojim se obavlja prijevoz za vlastitepotrebe;

3. kojima je izdana voza~ka dozvola za up-ravljanje vozilima "D" kategorije;

4. kojima je, zbog zdravstvenih razloga, vo-za~ka isprava izdana s kra}im rokomvaènja;

5. koji su navr{ili 65 godina ìvota.

^lanak 230.

Na izvanredni kontrolni zdravstveni pregledupu}uje se voza~ za kojeg se opravdano sumnja dazbog zdravstvenih razloga vi{e nije sposobansigurno upravljati vozilom.

Zahtjev za upu}ivanje voza~a na izvanrednikontrolni zdravstveni pregled moè podnijeti svakotijelo nadle`no za kontrolu prometa na cesti (unu-tamji poslovi, inspekcije i sl.) javni tuìtelj, sud,sudac za prekr{aje, poduze}e i druga pravna ifizi~ka osoba kod koje je voza~ uposlen kao inadle`ni lije~nik.

Na izvanredni kontrolni zdravstveni pregledvoza~a upu}uje policijska uprava kod koje se vodi uevidenciji voza~.

^lanak 231.

Zdravstvene preglede obavljaju organizacijezdravstva koje odredi Ministarstvo.

^lanak 232.

Uvjerenje o du{evnoj i tjelesnoj sposobnosti zaupravljanje vozilima organizacije zdravstva iz~lanka 231. ovog Zakona izdaju na osnovu pregledau kojem, pored lije~nika specijaliste op}e medicineili medicine rada, sudjeluje lije~nik specijalist zao~ne bolesti, lije~nik specijalist neuropsihijatar ilipsihijatar i psiholog.

Zdravstvenu sposobnost voza~a kojima je zbogzdravstvenih razloga vozača dozvola izdana skra}im rokom vaènja, utvr|uje lije~nik specijalistza one bolesti zbog kojih mu je zdravstvena sposo-bnost ograni~ena.

Na izvanrednom kontrolnom zdravstvenompregledu, pored lije~nika specijalista iz stavka 2.ovog ~lanka, sudjeluje i lije~nik specijalist zabolest zbog koje je voza~ upu}en na pregled.



^lanak 233.

Pravne i fizi~ke osobe koje zapo{ljavaju voza~ene smiju dopustiti da njihovim vozilom upravljavoza~ koji se nije podvrgao kontrolnom zdravstve-nom pregledu.

^lanak 234.

Naknadu za kontrolni zdravstveni pregled vo-za~a kojima je upravljanje vozilom osnovno zani-manje, pla}a pravna ili fizi~ka osoba kod koje jevoza~ uposlen.

Ostali voza~i sami pla}aju naknadu za redovnikontrolni zdravstveni pregled i naknadu za izvan-redni kontrolni zdravstveni pregled ako se naizvanrednom pregledu utvrdi da nisu sposobni zavoza~a ili da su ograni~eno sposobni.

Ako se na izvanrednom kontrolnom zdravstve-nom pregledu utvrdi da je voza~ sposoban zavozača, naknadu za taj pregled plaća policijskauprava koja ga je uputila na pregled.

Visinu naknade za zdravstveni pregled ut-vr|uje ministar zdravstva ili stru~na organizacijaiz članka 231. ovog Zakona, ako joj je to povjereno.

Članak 235.

Ako se na kontrolnom zdravstvenom pregleduutvrdi da vozač vi{e nije sposoban sigurno uprav-ljati vozilom za koje mu je izdata voza~ka dozvola,organizacija zdravstva dužna je izdati uvjerenje idostaviti ga odmah policijskoj upravi koja voza~avodi u evidenciji, odnosno koja je vozača uputilanapregled.

Ako se na zdravstvenom pregledu utvrdi dakandidat za voza~a nije du{evno ili tjelesno sposo-ban za upravljanje vozilima, organizacija zdravstvau kojoj je pregled obavljen du`na je o tome obavijes-titi u roku od osam dana policijsku upravu napodru~ju koje kandidat za voza~a ima prebivali{te,odnosno na ~ijem podru~ju stranac ima prijavljenprivremeni ili produèni boravak ili je trajnonastanjen.

Ako se na zdravstvenom pregledu ili lije~enjuutvrdi ili opravdano sumnja da voza~ boluje odbolesti zbog koje se ne moè izdati voza~ka dozvola,organizacija zdravstva ili osoba koja voza~u pruàzdravstvenu za{titu du`na je u roku od osam dana otome obavijestiti policijsku upravu prema mjestuprebivali{ta voza~a, odnosno mjestu privremenogili produènog boravka ili trajnog nastanjenjastranca.

Za lije~nika i organizaciju zdravstva iz stavka3. ovog ~lanka ne veè obveza ~uvanja lije~ni~ke(profesionalne) tajne.

^lanak 236.

Organizacije zdravstva koje obavljaju zdrav-stvene preglede kandidata za voza~e i voza~a,du`ne su voditi evidenciju o tim pregledima.

^lanak 237.

Zdravstvenu sposobnost voza~a i kandidata zavoza~e koji nisu zadovoljni ocjenom organizacijezdravstva u kojoj su pregledani, te voza~a i kandi-data za voza~e ~ija je zdravstvena sposobnostrazli~ito ocijenjena u jednoj ili vi{e organizacijazdravstva, utvr|uje drugostupanjska zdravstvenakomisija koju osniva ministar zdravstva.

Kandidata za voza~a, kojem je izdano uvjerenjeda je du{evno i tjelesno sposoban za upravljanjevozilima, a za kojeg se opravdano sumnja da zbogzdravstvenih razloga nije sposoban za voza~a,policijska uprava uputit }e na zdravstveni pregledkomisiji iz stavka 1. ovog ~lanka.

Naknadu za zdravstveni pregled u slu~ajevimaiz stavka 1. ovog ~lanka pla}a voza~ odnosnokandidat za voza~a.

Naknadu za zdravstveni pregled iz stavka 2.ovog ~lanka pla}a kandidat za voza~a ako se utvrdida nije sposoban za upravljanje vozilom. Ako seutvrdi da je kandidat za voza~a sposoban zaupravljanje vozilom, naknadu pla}a po-licijskauprava, koja ga je uputila na pregled.

^lanak 238.

Pravne i fizi~ke osobe, ùpanijska tijela i tijelalokalne samouprave, dužni su brinuti se o tome davoza~i njihovih vozila udovoljavaju propisanimzdravstvenim uvjetima i drugim uvjetima potreb-nim za sigurno upravljanje vozilima.

6. Trajanje upravljanja motornim vozilom

^lanak 239.

Voza~ koji upravlja autobusom ili teretnim mo-tornim vozilom ili skupom vozila ~ija je najve}adopu{tena masa ve}a od 3.500 kg ne smije nepreki-dno upravljati vozilom duè od pet sati.

Neprekidnim upravljanjem vozilom iz stavka 1.ovog ~lanka smatra se vrijeme za koje voza~ nijeimao prekid od najmanje pola sata.

lznimno od stavka 1. ovog ~lanka, voza~ auto-busa u javnom gradskom i prigradskom prijevozuputnika smije neprekidno upravljati vozilomnajdulje sedam sati, uz uvjet da na polaznimpostajama ima odmor od najmanje pet minuta.

Ukupno trajanje upravljanja motornim vozili-ma iz stavka 1. i 3. ovog ~lanka ne smije biti duèod osam sati u toku 24 sata.

Odredbe stavka 1. 2. i 4. ovog ~lanka shodno seprimjenjuju i na instruktora vo`nje kada obavljaobuku iz nastavnog predmeta upravljanje vozilom ina voza~e tramvaja.



^lanak 240.

Vozač koji upravlja vozilom iz članka 239.stavka 1. ovog Zakona mora, prije početka svojegaradnog dana, imati neprekidan odmor od najmanje12 sati a voza~ koji upravlja vozilom iz ~lanka 239.stavka 3. ovog Zakona mora, prije po~etka svojegaradnog dana, imati neprekidan odmor od najmanje11 sati.

Ako se u upravljanju vozilom iz ~lanka 239.stavka 1. ovog Zakona nalazi ureden leàj kojiomogu}uje jednom od njih da se odmara u ležećempoložaju, svaki vozač mora imati neprekidni odmorod najmanje 8 sati u toku svakih 30 sati putovanja.

Neprekidan odmor voza~ mora koristiti izvanvozila.

Iznimno od odredbe stavka 3. ovog ~lanka, akose u vozilu nalazi ure|en leàj koji omogu}ujevoza~u da se odmara u leè}em poloàju, voza~moè koristiti odmor na takvu leàju uz uvjet da seza to vrijeme vozilo ne kre}e.

Kad upravlja motornim vozilom, voza~ iz stav-ka 1. ovog ~lanka, mora pri sebi imati individualnukontrolnu knjiìcu i u nju upisivati svoje aktivnostii duàn ju je pokazati na zahtjev ovla{tene osobe.

Iznimno od odredbe stavka 5. ovog ~lanka, in-dividualnu kontrolnu knjiìcu ne mora imati voza~ako je u vozilu ugrađen ure|aj koji osigurava upisvremena vožnje ~lanova posade, vremena provede-nog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja nespada u upravljanje vozilom, a i vremena odmora,brzine vozila i prije|ene udaljenosti.

^lanak 241.

Voza~ koji upravlja autobusom, teretnim mo-tornim vozilom ili skupom vozila ~ija je najve}adopu{tena masa ve}a od 20 tona, kad u toku 24 sataprelazi vi{e od 500 km, mora biti zamijenjendrugim voza~em najkasnije nakon osam satiupravljanja u smislu odredaba ~lanka 239. ovogZakona odnosno nakon prije|enih 500 km puta.

^lanak 242.

Odredbe ovog Zakona o trajanju upravljanjamotornim vozilom i odmorima voza~a primjenjujuse i na voza~e motornih vozila registriranih uinozemstvu kad tim vozilima upravljaju na teritori-ju @upanije, ako međunarodnim ugovorom nijedruga~ije odre|eno.

IX. VOZILA

1. Op}e odredbe

^lanak 243.

Vozila u prometu na cesti moraju udovoljavati

propisanim uvjetima glede dimenzija, ukupne masei osovinskog optere}enja te imati ispravne propisa-ne uređaje i opremu.

Vozila koja ne udovoljavaju propisanim uvjeti-ma glede dimenzija, ukupne mase i osovinskogoptere}enja mogu sudjelovati u prometu na javnojcesti ako udovoljavaju posebnim uvjetima kojiomogu}uju siguran i nesmetan promet, utvr|enimu posebnim propisima.

Članak 244.

Vozila registrirana u inozemstvu mogu sudje-lovati u prometu na teritoriju @upanije ako imajuispravne ure|aje i opremu propisaneme|unarodnim konvencijama o prometu na cesta-ma, a glede dimenzija, najve}e dopu{tene mase iosovinskog optere}enja, ako udovoljavaju uvjetimapropisanim za vozila registrirana u Županiji.

2. Registracija vozila na motorni pogon ipriklju~nih vozila

^lanak 245.

Vozila na motorni pogon i priklju~na vozilasmiju sudjelovati u prometu na cesti ako su regis-trirana i ako imaju vaè}u prometnu dozvolu.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog ~lanka, nemoraju biti registrirana vozila na motorni pogon ipriklju~na vozila koja su prepravljena ili poprav-ljena i kojima se obavlja pokusna vo`nja radiispitivanja i prikazivanja njihovih svojstava ili kojase kre}u od sjedi{ta poduze}a u kojem su proizvede-na do skladi{ta te vozila na motorni pogon i prik-lju~na vozila koja se kre}u od mjesta u kojem supreuzeta do mjesta u kojem }e biti registrirana uzuvjet da su osigurana i ozna~ena posebnimplo~icama za privremeno ozna~avanje takvihvozila u prometu na cesti (pokusne plo~ice).

Za vozila iz stavka 2. ovog ~lanka izdaje se po-tvrda o uporabi pokusnih plo~ica.

Kad upravlja vozilom koje je ozna~eno pokus-nim plo~icama, voza~ mora pri sebi imati vaè}upotvrdu i duàn ju je pokazati na zahtjev ovla{teneosobe.

O registriranim vozilima i izdatim pokusnimplo~icama vodi se evidencija.

Članak 246.

Registrirati se mogu samo ona vozila na mo-torni pogon i priklju~na vozila za koja se na teh-ni~kom pregledu utvrdi da su ispravna.

Za registrirano vozilo izdaju se prometna doz-vola, registarske pločice i knjižica vozila.

Voza~ koji u prometu na cesti upravlja vozilommora pri sebi imati prometnu dozvolu. Prometnadozvola i knjižica vozila ne smiju se ostavljati uvozilu bez nadzora vozača.



^lanak 247.

Za registrirana vozila izdaju se registarskeplo~ice i to:

1. registarske plo~ice za vozila na motornipogon i priklju~na vozila, osim za motocik-le, mopede, traktore i radne strojeve;

2. registarske plo~ice za motocikle i mopede;3. registarske plo~ice za traktore i radne

strojeve;4. registarske plo~ice za vozila na motorni

pogon i priklju~na vozila diplomatskihkonzularnih predstavni{tava i misija stra-nih dràva i predstavni{tava međunarod-nih organizacija u @upaniji i njihova osob-lja, stranih trgovinskih, prometnih, kul-turnih i drugih predstavni{tava, stranihdopisni{tava i stalnih stranih dopisnika;

5. registarske plo~ice za vozila stranaca ko-jima je izdano odobrenje za privremeni bo-ravak duì od {est mjeseci ili za trajno nas-tanjenje i za privremeno registrirana vozi-la;

6. registarske plo~ice za vozila koja ne udovo-ljavaju propisanim uvjetima glede dimen-zija (duljina, {irina, visina), odnosno ~ija jenajve}a dopu{tena masa ve}a od 40 tonaodnosno koja prema{uju dopu{tena opte-re}enja.

Registracija vojnih vozila }e se naknadno regu-lirati.

Vozilo registrirano u @upaniji ne smije napus-titi teritorij Bosne i Hercegovine ako ne nosi nazadnjoj strani istaknutu me|unarodnu oznakuBosne i Hercegovine.

^lanak 248.

Vozila na motorni pogon u prometu morajuimati po dvije registarske, odnosno pokusneplo~ice.

Iznimno, od stavka 1. ovog ~lanka, motocikli,traktori, radni strojevi, mopedi i priklju~na vozilamoraju imati po jednu plo~icu.

Plo~ice i me|unarodna oznaka iz ~lanka 247.stavka 2. ovog Zakona na vozilu moraju biti postav-ljene tako da se dobro vide i da budu ~itljive.

^lanak 249.

Vozila oruànih snaga registrirat }e se teme-ljem posebno donesenog propisa.

Registarske plo~ice za vozila unutarnjih vozilaistovjetne su sa registarskim plo~icama iz ~lanka247. stavak 1. to~ka 1. ovog Zakona.

Članak 250.

Vozila diplomatskih i konzularnih predstav-ni{tava i misija stranih dràva i predstavni{tavameđunarodnih organizacija u @upaniji i njihovaosoblja, stranih trgovinskih, prometnih, kulturnih idrugih predstavni{tava, stranih dopisni{tava istalnih stranih dopisnika, odnosno stranaca kojimaje odobren produèni boravak ili trajno nastanjenjeu @upaniji a i vozila državljana Bosne i Hercegovi-ne s teritorija Županije koji se vrate iz inozemstvau @upaniju da u njoj stalno ostanu samo, mogusudjelovati u prometu samo ako su registrirana u@upaniji.

Vozila registrirana u inozemstvu koja su u vla-sni{tvu stranaca na privremenom boravku u@upaniji ili dràvljani Bosne i Hercegovine steritotrija @upanije koji iz inozemstva privremenodo|u u @upaniju mogu sudjelovati u prometunajduè tri mjeseca od dana ulaska u @upaniju.

^lanak 251.

Motorna i priklju~na vozila registrirana ustranoj zemlji mogu sudjelovati u prometu nateritoriju @upanije samo ako imaju vaè}u promet-nu dozvolu i registarske plo~ice {to ih je izdaonadle`ni organ zemlje u kojoj je vozilo registrirano,i me|unarodnu oznaku zemlje registracije.

Strano priklju~no vozilo koje nije registriranomora na stra`njoj strani imati registarsku plo~icu sponovljenim registarskim brojem vu~nog vozila.

^lanak 252.

Za vozila stranaca kojima je odobren produèniboravak prometna se dozvola izdaje s rokomvaženja do dana do kojeg im je odobren produèniboravak, odnosno na vrijeme na koje im je odobrenprivremeni uvoz vozila ukoliko je taj rok kra}i ododobrenog boravka.

^lanak 253.

Pravne i fizičke osobe mogu privremeno regis-trirati svoja vozila na motorni pogon i priklju~navozila.

Vozilo koje u Županiju u|e sa stranim registar-skim plo~icama, na kojima oznake i broj nisu uskladu s odredbama me|unarodnih ugovora {to ihje sklopila Bosna i Hercegovina mora se privreme-no registrirati.

Privremena registracija vozila iz stavka 1. ovogčlanka ne može se obavljati na vrijeme kraće od 60dana, a ni duže od 12 mjeseci.

Vozila iz stavka 2. ovog ~lanka mogu se priv-remeno registrirati i na vrijeme kra}e od 60 dana.Za privremeno registrirana vozila izdaje se prome-tna dozvola s rokom vaènja privremene registraci-je.

^lanak 254.



Vlasnik vozila, koji ne obavi redovni tehni~kipregled u roku od 15 dana od dana proteka vaènjaredovnog tehni~kog pregleda, odnosno vaènjaprometne dozvole, duàn je odjaviti vozilo, vratitiprometnu dozvolu i registarske plo~ice policijskojupravi koja vozilo vodi u evidenciji.

Vlasnik vozila duàn je u roki od osam dana od-javiti registrirano vozilo te vratiti prometnudozvolu vozila i registarske plo~ice ako je vozilouni{teno ili otpisano ili ako je vlasnik promijenioprebivali{te, odnosno sjedi{te, a kad je vozilootuđeno ili nestalo - duàn je vratiti prometnudozvolu. U istom roku vlasnik vozila duàn jeprijaviti promjenu bilo kojeg podatka koji je upisanu prometnoj dozvoli ili knjiìci vozila.

^lanak 255.

Registraciju vozila na motorni pogon i prik-lju~nih vozila te izdavanje pokusnih plo~icaobavlja policijska uprava na ~ijem podru~juvlasnik ima prebivali{te ili sjedi{te. Pokusne seplo~ice mogu izdavati prema mjestu, odnosnosjedi{tu poduze}a u kojem je vozilo proizvedeno ili ukojem je neregistrirano vozilo kupljeno.

Poslove registracije vozila i izdavanje pokusnihplo~ica mogu obavljati i stanice za tehni~ki pregledvozila ako ispunjavaju propisane uvjete i imajuovla{tenja.

Protiv rje{enja stanice za tehni~ki pregled vozi-la kojim se odbija zahtjev za registraciju moè seizjaviti àlba policijskoj upravi na ~ijem se pod-ru~ju nalazi stanica za tehni~ki pregled vozila.

Pokusne plo~ice mogu izdavati i poduze}a kojase bave prodajom vozila na malo, samo za neregis-trirana vozila koja prodaju, od mjesta u kojem sukupljena, odnosno preuzeta do mjesta gdje }e bitiregistrirana, ako ispunjavaju propisane uvjete i zato imaju ovla{tenje.

Ovla{tenja iz stavka 2. i 4. ovog ~lanka izdajeMinistarstvo nakon {to stru~na organizacija iz~lanka 277. ovog Zakona, ako joj je to povjerenopropisom ministra unutarnjh poslova utvrdi da suispunjeni propisani uvjeti.

^lanak 256.

Za registraciju vozila vlasnik ne pla}a adminis-trativnu taksu kada za to pla}a naknadu u staniciza tehni~ki pregled vozila.

^lanak 257.

Za potvr|ivanje prometne dozvole i knjiìce vo-zila, stanica za tehni~ki pregled mora imati i samou tu svrhu upotrebljavati pe~at prema propisima ope~atima i ìgovima sa grbom @upanije.

^lanak 258.

Administrativne poslove u svezi s tehni~kimpregledima i poslove registracije vozila u stanicamaza tehni~ke preglede vozila obavljaju osobe sanajmanje srednjom stru~nom spremom i kojeimaju uvjerenje stru~ne organizacije iz ~lanka 277.ovog Zakona da su za to osposobljene, a za posloveregistracije vozila i dopu{tenje (licencu) Ministar-stva.

3. Tehni~ki pregledi vozila

^lanak 259.

Radi provjere tehničke ispravnosti vozila namotorni pogon i priklju~nih vozila, osim radnihstrojeva, obavljaju se tehni~ki pregledi tih vozila.

Tehni~ki pregledi vozila jesu redovni, preven-tivni i izvanredni.

Na tehni~kom pregledu utvr|uje se ima li vozi-lo propisane ure|aje i opremu, jesu li ti uredaji ioprema ispravni te da li udovoljavaju propisanimuvjetima za sudjelovanje u prometu na cesti.

O obavljenome tehni~kom pregledu vozila vodise evidencija.

^lanak 260.

Nova motorna i priklju~na vozila, traktore imopede (u daljnjem tekstu: - vozila) {to sudjeluju uprometu na cestama, vlasnici su du`ni podvrgnutiredovnom tehni~kom pregledu tijekom mijeseca ukojem isti~e rok od 24 mjeseca od prvog tehni~kogpregleda i registracije vozila.

Vozila stara dvije ili više godina, vlasnici sudužni podvrgnuti redovnom tehničkom pregledutijekom svakog 12. mjeseca od posljednjeg redovnogtehni~kog pregleda.

Rok vaènja redovnog tehni~kog pregleda oz-na~ava se s posebnim znakom - naljepnicom, naprednjoj strani vozila.

^lanak 261.

Vozila kojima se obavlja javni prijevoz, vozilakoja se daju u najam (rent a car), vozila auto-{kolakojima se obavlja osposobljavanje kandidata zavoza~e, vozila na motorni pogon i priklju~na vozila,osim osobnih automobila, motocikala, mopeda,traktora i radnih strojeva, kojima se obavljaprijevoz za vlastite potrebe, vlasnici su du`nipodvrgnuti preventivnim tehni~kim pregledima.

Preventivni tehni~ki pregledi vozila obavljajuse dnevno (dnevni preventivni tehni~ki pregled) i upropisanim rokovima (periodi~ni preventivnitehni~ki pregled).

^lanak 262.

Poduze}a i druge pravne i fizi~ke osobe kad



proizvode, održavaju, popravljaju ili prepravljajuvozila ili stavljaju u promet vozila, ure|aje, rezer-vne dijelove i opemu za vozila du`ni su vozila,uređaje, dijelove i opremu proizvoditi, stavljati upromet, održavati, odnosno popravljati premapropisanim uvjetima nu`nim za sigurno sudjelova-nje vozila u prometu.

Pravne i fizi~ke osobe koje su ovla{tene za ser-visiranje i popravljanje vozila, nakon popravkavozila kojem su u prometnoj nezgodi ili na nekidrugi na~in bili o{te}eni sklopovi i uređaji koji subitni s gledi{ta sigurnosti prometa, odnosno vozilana kojima su izvr{ili obimniji popravak ure|aja zaupravljanje ili ure|aja za zaustavljanje vozila iliugradnju, preinaku ili popravak ure|aja za spaja-nje vu~nog i priklju~nog vozila, du`ne su takvovozilo podvrgnuti izvanrednom tehni~kom pregle-du i vlasniku odnosno korisniku vozila izdatipotvrdu da je vozilo ispravno za sigurno sudjelova-nje u prometu.

Izvanrednom tehni~kom pregledu vlasnici sudu`ni podvrgnuti i vozilo na motorni pogon ilipriklju~no vozilo koje je isklju~eno iz prometa.

Na izvanredan tehni~ki pregled uputit }e se ivozilo za koje se opravdano sumnja da mu jeovjerena tehni~ka ispravnost, a nije bilo na teh-ni~kom pregledu ili da tehni~ki pregled nijepropisno obavljen.

Vozilo iz stavka 3. i 4. ovog ~lanka upu}uje naizvanredni tehni~ki pregled ovla{tena osoba.

^lanak 263.

Tehni~ke preglede vozila obavljaju stanice zatehni~ke preglede stru~ne organizacije iz ~lanka279. ovog Zakona koje za to ispunjavaju propisaneuvjete i imaju ovla{tenje.

Tehni~ke preglede vozila mogu obavljati i sta-nice za tehni~ke preglede koje su te pregledeobavljale prema propisima prije stupanja na snaguovog Zakona.

Ovla{tenje iz stavka 1. ovog ~lanka izdaje Mi-nistarstvo na prijedlog stru~ne organizacije iz~lanka 277. ovog Zakona koja }e prethodno utvrditida li stanica za tehni~ki pregled ispunjava propi-sane uvjete.

^lanak 264.

Tehni~ke preglede vozila obavljaju osobe sazavr{enom stru~nom spremom za zanimanjekontrolor tehničke ispravnosti vozila i imajuvozačku dozvolu za upravljanje motornim vozilimanajmanje "B" kategorije (u daljnjem tekstu: kontro-lor) i dopu{tenje (licencu) Ministarstva.

Kontrolor moè biti i osoba sa zavr{enom naj-manje srednjom stru~nom spremom strojarskog,automehani~arskog ili autoelektri~arskog smjera,poloènim posebnim ispitom za kontrolora tehni~keispravnosti vozila kod organizacije za osposoblja-

vanje osoba za zanimanje kontrolora, voza~komdozvolom za upravljanje motornim vozilima naj-manje "B" kategorije i dopu{tenjem (licencom)Ministarstva.

Program ispita iz stavka 2. ovog ~lanka ut-vr|uje ministar na prijedlog stru~ne organizacije iz~lanka 277. ovog Zakona.

^lanak 265.

Naknada za tehni~ki pregled i druge poslovekoji se obavljaju u stanicama za tehni~ke pregledevozila, prema kategorijama vozila, jednaka je nateritoriju @upanije.

Visinu naknade iz stavka 1. ovog ~lanka ut-vr|uje ministar unutarnjih poslova na prijedlogstru~ne organizacije iz ~lanka 277. ovog Zakona.

^lanak 266.

Naknadu za redovni, preventivni i izvanrednitehni~ki pregled vozila iz ~lanka 262. stavka 1. i 2.ovog Zakona pla}a vlasnik vozila.

Vlasnik vozila pla}a naknadu i za izvanrednitehni~ki pregled iz ~lanka 262. stavka 3. i 4. ovogZakona ako se utvrdi da vozilo nije ispravno ili jetehni~ka ispravnost ovjerena, a vozilo nije bilo natehni~kom pregledu.

^lanak 267.

Stanica za tehni~ki pregled vozila du`na jeobavljati tehni~ki pregled vozila na propisanim.ispitanim i ispravnim ure|ajima i opremi, premapropisima o tehni~kim pregledima i tehni~kojispravnosti vozila.

^lanak 268.

Stanica za tehni~ki pregled vozila ne smije ov-jeriti tehni~ku ispravnost vozila ni vozila naredovnom tehni~kom pregledu ozna~iti kao is-pravno, ako vozilo nije tehni~ki ispravno i ako zanjega nisu pla}ene propisane obveze (porez, obveza-tno osiguranje, carine, naknade za ceste i dr.).

^lanak 269.

Ako kontrolor na tehni~kom pregledu utvrdi dasu ure|aji za upravljanje ili za zaustavljanje ili zapogon na teku}i plin na vozilu neispravni toliko dabi takvo vozilo ugrozilo sigurnost prometa nacestama, zabranit }e voza~u da vozilo uklju~i upromet na cesti dok se ne uklone neispravnosti.Ako se voza~ takvim vozilom uklj u~i u promet nacesti, stanica za tehni~ki pregled vozila obavijestit}e o tome najbliù policijsku upravu.

^lanak 270.



Stanica za tehni~ki pregled vozila du`na je vo-diti propisane evidencije, obra|ivati podatke otehni~kim pregledima i utvr|enim neispravnosti-ma vozila i dostavljati ih policijskoj upravi na~ijem podru~ju ima sjedi{te, a odre|ene podatke istru~noj organizaciji iz ~lanka 277. ovog Zakona,odnosno prema propisima o registraciji i tehni~kimpregledima vozila.

^lanak 271.

Stanica za tehni~ki pregled vozila du`na jeodžavati u ispravnom i urednom stanju objekte,ure|aje i opremu.

Ure|aji i oprema za tehni~ki pregled vozila po-dvrgavaju se ispitivanju prema propisima o mjeri-lima i meteorolo{kim uvjetima najmanje svakih 12mjeseci, a kontroli najmanje svaka tri mjeseca.

Ispitivanje ure|aja i opreme prema stavku 2.ovog ~lanka obavlja organizacija koja je za toovla{tena prema propisima o mjerilima, a kontroluobavlja stru~na organizacija iz ~lanka 277. ovogZakona.

^lanak 272.

Upravni nadzor nad radom stanica za tehni~kepreglede vozila obavlja Ministarstvo.

^lanak 273.

Ako ovla{teni djelatnik Ministarstva utvrdi dastanica za tehni~ki pregled vozila koristi neisprav-ne uređaje i opremu ili da objekti prostor ne udovo-ljavaju propisanim uvjetima ili da tehni~ke pregle-de vozila obavlja osoba koja nema dopu{tenje(licencu) rje{enjem }e joj privremeno zabraniti rad iodrediti rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka.

Protiv rje{enja iz stavka 1. ovog ~lanka moè seizjaviti àlba Ministarstvu. @alba ne odlaèizvr{enje rje{enja.

Ako stanica za tehni~ki pregled vozila ne ot-kloni utvr|ene nedostatke u odre|enom roku,Ministarstvo }e joj oduzet ovla{tenje za obavljanjetehni~kih pregleda vozila.

^lanak 274.

Ako ovlašteni djelatnik iz ~lanka 273. ovog Za-kona u obavljanju nadzora nad radom stanica zatehni~ki pregled vozila utvrdi da kontrolor teh-ni~ke preglede vozila ne obavlja stru~no i u skladus propisima, ministar unutarnjih poslova moè muoduzeti dopu{tenje (licencu) na vrijeme od jednegodine.

Ako kontrolor ovjeri tehni~ku ispravnost vozilana kome nije izvr{en tehni~ki pregled ili ovjeritehni~ku ispravnost vozila kojem su neispravniure|aji za zaustavljanje, upravljanje ili za pogon

na teku}i plin ili da za vozilo nisu pla}ene propisa-ne obveze, ministar }e mu oduzet dopu{tenje(licencu) za obavljanje tehni~kih pregleda vozila.

^lanak 275.

Kontrolori i osobe koje obavljaju administra-tivne poslove u svezi s tehni~kim pregledima du`nisu pristupiti provjeri stru~nosti svake drugegodine.

Provjeru stru~nosti iz stavka 1. ovog ~lankaprovodi stru~na organizacija iz ~lanka 277. ovogZakona.

^lanak 276.

Kontroloru i osobi koja obavlja administrativneposlove koja ne pristupi provjeri stru~nosti ili natoj provjeri ne zadovolji, stanica za tehni~ki preg-led ne smije dopustiti obavljanje poslova tehni~kogpregleda za vrijeme dok na toj provjeri ne zadovolji.

^lanak 277.

Poslove organiziranja i jedinstvenog pro-vo|enja tehni~kih pregleda vozila organiziranjaposlova registracije vozila u stanicama za tehničkipregled vozila i izdavanje pokusnih plo~ica kaojavne ovlasti, obavlja stru~na organizacija, koju natemelju javnog natje~aja, ovlasti Ministarstvo.

Ako stru~na organizacija iz stavka 1. ovog~lanka ne obavlja povjerene joj poslove stru~no i uskladu s propisima, Ministarstvo }e joj oduzetovla{tenje. Ako je stru~noj organizaciji oduzetoovla{tenje, poslove iz stavka 1. ovog ~lanka obavljaMinistarstvo.

Ministarstvo op}im aktima, ure|uje odnose odinteresa za jedinstveno organiziranje i obavljanjetehni~kih pregleda i registracije vozila u stanicamaza tehni~ke preglede vozila te izdavanje pokusnihplo~ica; utvr|uje mreù i kriterije o dovoljnombroju stanica za tehni~ke preglede vozila s obziromna njihovu me|usobnu udaljenost i kapacitet,normative i vrednovanje rezultata rada djelatnikastanica za tehni~ke preglede; utvr|uje program ina~in provjere stru~nosti iz ~lanka 275. ovogZakona; ure|uje i obavlja i druge poslove natemelju Zakona.

Stru~na organizacija prati i koordinira rad,uskla|uje kriterije, pruà stru~nu i drugu pomo}stanicama za tehni~ke preglede, obavlja stru~ninadzor i druge stru~ne poslove koji joj propisomministra budu povjerene te sura|uje s istim ilisli~nim tijelima u zemlji i u svijetu.

Drugi međusobni odnosi stru~ne organizacije,stanica za tehni~ke preglede vozila te poduze}a iz~lanka 155. stavak 4. ovog Zakona, ure|uju seugovorom.

Upravni i stru~ni nadzor nad radom organiza-cije iz stavka 1. ovog ~lanka obavlja Ministarstvo.



^lanak 278.

Ako stru~na organizacija utvrdi da stanica zatehni~ki pregled vozila koristi neispravne uređaje iopremu ili da objekt i prostor ne udovoljavajupropisanim uvjetima ili da tehni~ke preglede vozilaobavlja osoba koja nema dopu{tenje (licencu) ili dastanica ne obavlja poslove u skladu s op}im aktima,Ministarstvo }e joj rje{enjem privremeno zabranitirad i odrediti rok za otklanjanje utvrđenih nedosta-taka.

Ako stanica za tehni~ki pregled vozila ne ot-kloni utvr|ene nedostatke u odre|enom roku,Ministarstvo }e joj oduzet ovla{tenje za obavljanjetehni~kih pregleda vozila.

4.Ispitivanje konstrukcijskih osobina i uređa-ja vozila

^lanak 279.

Vozila na motorni pogon i priklju~na vozila ko-ja se serijski ili pojedina~no proizvode, preina~ujuili bitnije popravljaju moraju glede konstrukcijskihosobina i ure|aja bitnih za sigurno sudjelovanje uprometu, biti podvrgnuta ispitivanju prije pu{tanjau promet. Tom ispitivanju podlijeù i motori, {asije irezervni dijelovi koji su bitni za sigurnost prometa(dijelovi ure|aji za upravljanje, za zaustavljanje, zaspajanje vu~nog i priklju~nog vozila, za davanjesvjetlosnih znakova, za osvjetljavanje ceste i sl.).

Vozila za koja nisu poznati tehni~ki podaci pot-rebni za tehni~ki pregled i registraciju podvrgavajuse ispitivanju konstrukcijskih osobina i uređajavozila radi utvr|ivanja tih podataka.

O tehni~kim podacima utvr|enim u postupkuiz stavka 1. i 2. ovog ~lanka izdaje se potvrda oispitivanju.

Članak 280.

Ispitivanje u slu~ajevima iz ~lanka 279. ovogZakona kao i ispitivanje konstrukcijskih osobina iure|aja vozila prema drugim propisima obavljaorganizacija koju ovlasti Mir istarstvo.

Organizacija iz stavka 1. ovog ~lanka du`na jeobavljati ispitivanje u skladu s propisima, norma-tivima i tehni~kim uputstvima.

^lanak 281.

Potvrdu iz ~lanka 279. stavka 3. ovog Zakona oispitivanju konstrukcijskih osobina i ure|ajaserijskih ili pojedina~no proizvedenih vozila,motora, {asije ili rezervnog dijela pribavlja proiz-vo|a~, a potvrdu o ispitivanju konstrukcijskihosobina i ure|aja preina~enog ili bitnije pravljenog

vozila, motora, {asije ili rezervnog dijela pribavljavlasnik vozila.

^lanak 282.

Ako je za vozilo izdana potvrda s tehničkim po-dacima koji ne odgovaraju stvarnom stanju vozilaili je izdana potvrda o ispitivanju od dvije ili vi{eorganizacija s razli~itim tehni~kim podacima,ispitivanje konstrukcijskih osobina ure|aja, vozilaobavit }e komisija koju odredi Ministarstvo.

^lanak 283.

Iznimno, od ~lanaka 279. ovog Zakona ispiti-vanje rezervoara plina na vozilo kojem je ugra|enuređaj za pogon na teku}i plin, obavlja inspekcijaparnih kotlova.

Ispitivanje uređaja i opreme za plinski pogonmoè obavljati i organizacija za ispitivanje kvaliteterobe.

^lanak 284.

Upravni i stru~ni nadzor nad poslovima ispiti-vanja konstrukcijskih osobina i uređaja vozilaobavlja Ministarstvo.

X. POSEBNE SIGURNOSNE MJERE

^lanak 285.

Ovla{tena slu`bena osoba moè voza~a, putnikana motociklu ili prednjem sjedi{tu osobnog automo-bila, a pod uvjetom da svojim pona{anjem ometa iliugroàva promet - i drugog sudionika u prometu -podvrgnuti ispitivanju pomo}u odgovaraju}ihsredstava i aparata (alkometar i dr. ili ga odvestina stru~ni pregled radi provjere ima li alkohola uorganizmu, ili pokazuje li znakove alkoholneporeme}enosti odnosno nalazi li se pod utje cajemopojnih droga ili lijekova na kojima je ozna~eno dase ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijemevo`nje.

Sudionici u prometu iz stavka 1. ovog ~lanka,du`ni su podvrgnuti se ispitivanju, odnosnostru~nom pregledu.

Krv i urin analizirat }e se kod sudionika uprometu koji pori~e da je pod utjecajem alkohola ilida u organizmu ima alkohola ili pori~e da se nalazipod utjecajem opojnih droga ili lijekova na kojimaje ozna~eno da se ne smiju upotrebljavati prije niza vrijeme vo`nje ako zbog toga ne bi nastupile{tetne posljedice za njegovo zdravlje.

Ako je ispitivanjem provedenim prema odred-bama ovog ~lanka utvr|eno da je sudionik uprometu pod utjecajem alkohola, opojnih droga ililijekova na kojima je ozna~eno da se ne smijuupotrebljavati prije ni za vrijeme vo`nje, tro{koveispitivanja snosi sudionik u prometu.



^lanak 286.

Policijska uprava oduzet }e voza~ku dozvoluvoza~u i instruktoru vo`nje za kojeg se pregledomutvrdi da je postao tjelesno ili du{evno nesposobanza upravljanje vozilima, za vrijeme dok ta nesposo-bnost traje.

Voza~u ili instruktoru vo`nje koji ima pravoupravljati motornim vozilima vi{e kategorije, a tomu pravo za pojedine kategorije bude ograni~enozbog razloga predvi|enih u stavku 1. ovog ~lanka,poni{tit }e se u voza~koj dozvoli te kategorije ili }ese izdati na njegov zahtjev nova voza~ka dozvola ukoju }e se upisati one kategorije vozila kojima imapravo upravljati.

Voza~u ili instruktoru vo`nje koji se ne podvrg-ne kontrolnome zdravstvenom pregledu na koji jeupu}en, voza~ka }e se dozvola oduzeti dok se tompregledu ne podvrgne.

^lanak 287.

Ovla{tena osoba }e privremeno oduzeti voza~kudozvolu ili isklju~iti iz prometa voza~a kojegzatekne da upravlja vozilom ili da poku{ava uprav-ljati vozilom ako je o~ito daje voza~ u takvu psiho-fizi~kom stanju (umor, bolest, utjecaj opojnih drogaili lijekova na kojima je ozna~eno da se ne smijuupotrebljavati prije ni za vrijeme vo`nje) da nijesposoban sigurno upravljati vozilom (~lanak 194.)ili da nema pomagala za koja je navedeno u vo-za~koj dozvoli da ih mora koristiti tijekom uprav-ljanja (~lanak 192. stavak 2.).

Ovla{tena osoba postupit }e na na~in iz stavka1. ovog ~lanka i prema voza~u iz ~lanka 195. ovogZakona.

Ovla{tena osoba isklju~it }e iz prometa i voza~akojeg zatekne da upravlja vozilom a nema voza~kedozvole određene kategorije ili da upravlja vozilomu vrijeme kad mu je voza~ka dozvola oduzeta.

Ovla{tena osoba postupit }e na na~in iz stavka1., 2. i 3. ovog ~lanka i prema instruktoru vo`njekoji u organizmu ima alkohola ili pokazuje znakealkoholne poreme}enosti za vrijeme kad osposob-ljava kandidata za voza~a te kad ga zatekne daosposobljava kandidata za voza~a, a nema voza~kudozvolu odre|ene kategorije ili u vrijeme kada muje voza~ka dozvola oduzeta.

Ovla{tena osoba postupit }e na na~in iz stavka1. ovog ~lanka prema voza~u iz ~lanka 239. ovogZakona koji neprekidno upravlja vozilom duè odpet sati odnosno koji u roku 24 sata upravljavozilom duè od osam sati te prema voza~u iz~lanka 241. ovog Zakona koji vozilom u toku 24sata prije|e vi{e od 500 km odnosno koji upravljavozilom duè od osam sati.

Ovla{tena osoba postupit }e na na~in iz stavka1. ovog ~lanka prema sudioniku u prometu iz~lanka 285. stavka 2. ovog Zakona koji odbije da se

podvrgne ispitivanju odnosno stru~nom pregledu.Ovla{tena policijska uprava ~ija je ovla{tena

osoba oduzela voza~ku dozvolu prema odredbamastavka 1., 2., 4., 5. i 6. ovog ~lanka du`ni su voza~uvratiti dozvolu ~im prestanu razlozi zbog kojih jeoduzeta, a najkasnije u roku od 24 sata od sataoduzimanja.

Ako voza~ ne preuzme oduzetu voza~ku dozvo-lu u roku od tri dana od dana oduzimanja, voza~kadozvola dostavit }e se tijelu u ~ijoj se evidencijivodi.

Ovla{tena osoba koja je oduzela voza~ku dozvo-lu po odredbama stavka 1., 2., 4., 5. i 6. ovog člankadužna je vozaču o tome izdati potvrdu koja sadrži:ime i prezime vozača, broj voza~ke dozvole, dan isat njezina oduzimanja i na~in i mjesto njezinavra}anja.

^lanak 288.

Ovla{tena osoba moè u~initelja prekr{aja kojegje o~ito po~inio iz neznanja, pozvati na prometnupoduku.

^lanak 289.

Policijska uprava na ~ijem podru~ju prebiva,sudionika u prometu koji je po drugi puta u rokujedne godine ka`njen za prekr{aj iz ovog Zakonapozvat }e na predavanja i prikazivanje filmova oposljedicama koje proizlaze iz nepo{tivanja ilinepoznavanja prometnih propisa.

Ako voza~ iz stavka 1. ovog ~lanka u istom ro-ku ponovno po~ini prekr{aj iz ovog Zakona, policij-ska uprava na ~ijem podru~ju prebiva, uputit }e gastru~noj organizaciji iz ~lanka 205. ovog Zakonana provjeru poznavanja prometnih znakova ivje{tine upravljanja vozilom.

^lanak 290.

Sudionik u prometu koji se ne odazove pozivuna prometnu poduku ili pozivu obveznog prisustvo-vanja predavanju i prikazivanju filmova sasadràjem o posljedicama koje proizilaze iz ne-po{tivanja ili nepoznavanja prometnih propisaodnosno provjeri poznavanja prometnih propisa,prometnih znakova i vje{tine upravljanja vozilom,kaznit }e se dvostrukom kaznom od one koje jeovim Zakona propisana za prekr{aj zbog kojeg jepozvan, odnosno upu}en.

Ako je sudionik u prometu iz stavka 1. ovog~lanka voza~ ili ako voza~ ne pokaè dovoljnoznanja na provjeri, privremeno }e mu se oduzeti ivoza~ka dozvola i zadržati sve dok se ne podvrgneprimjeni tih mjera, ili ne pokaè dovoljno poznava-nje prometnih propisa, prometnih znakova ilivje{tine upravljanja vozilom, prema programupolaganja voza~kih ispita.

O mjerama iz stavka 1. i 2. ovog ~lanka koje suizre~ene voza~u ~ije je zanimanje upravljanje



vozilom, policijska uprava, koja provodi mjeruobavje{tavanja izvjestiti }e pravnu ili fizi~ku osobukod koje je voza~ zaposlen, odnosno tijelo koje jeizdalo odobrenje za obavljanje javnog prijevoza,odnosno dozvolu instruktora vo`nje.

^lanak 291.

Osobi iz ~lanka 211. ovog Zakona koja odbijepodvrgnuti se provjeri ili koja pri provjeri nepokaè potrebnu stru~nu osposobljenost, oduzet }ese licenca, odnosno zabraniti rad sve dok se nepodvrgne provjeri ili na toj provjeri ne pokaèdovoljno znanja.

Osobe iz stavka 1. ovog ~lanka koje na provjerine pokaù potrebno znanje mogu se, na svoj zah-tjev, podvrgnuti ponovnoj provjeri nakon protekla15 dana od dana provjere.

Ako osobe iz stavka 1. ovog ~lanka i nakon triprovjere ne pokaù dovoljno znanja, ne mogupristupiti ponovnoj provjeri dok ne protekne {estmjeseci od dana posljednje provjere.

^lanak 292.

Voza~ kojem je voza~ka dozvola oduzeta ilizadràna (~lanak 286., 290. i 291.) ili je isključen izprometa (članak 287.) ne smije u prometu na cestiupravljati vozilom za vrijeme trajanja isklju~enja,odnosno za vrijeme dok mu je voza~ka dozvolaoduzeta ili zadržana.

^lanak 293.

Ako ovla{tena osoba zatekne vozilo koje zbogtehni~ke neispravnosti ugroàva ili ometa drugesudionike u prometu, ili na kojem je teret nepravil-no smje{ten odnosno nedovoljno osiguran, ili kojimse bez dozvole prevozi teret ~ije dimenzije odnosnomasa prema{uju najve}e dopu{tene dimenzije,odnosno masu ili osovinsko optere}enje, ili koje sekre}e cestom na kojoj je kretanje te vrste vozilazabranjeno, ili se kre}e cestom na kojoj je kretanjete vrste vozila zabranjeno, ili se kre}e bez zimskeoprema na dijelu ceste i u vrijeme kad je zimskaoprema obvezatna, naredit }e voza~u da odmahprekine kretanje vozilom i otkloni neispravnost ilida vozilo odveze do odre|enog mjesta gdje moèotkloniti neispravnost, odnosno da vozilom nastavikretanje na cesti na kojoj je kretanje te vrste voziladopu{teno, odnosno da upotrijebi zimsku opremu.

Ovla{tena osoba moè narediti voza~u da voziloodveze u stanicu za tehni~ki pregled vozila radiutvr|ivanja neispravnosti. Ako se na tom pregleduutvrdi da vozilo nije tehni~ki ispravno, tro{kovepregleda snosi voza~.

Ako voza~ ne postupi po naređenju iz stavka 1.i 2. ovog članka, ovlaštena osoba isklju~it }e voziloiz prometa.

Ovla{tena osoba isklju~it }e iz prometa i vozilokoje nije registrirano ili koje nema propisaneregistarske plo~ice ili koje nije u propisanom rokupodvrgnuto redovnom ili izvanrednom tehni~kompregledu.

Članak 294.

Ovla{tena osoba koja je isklju~ila vozilo iz pro-meta voza~u }e privremeno oduzeti registarskeplo~ice.

Policijska uprava ~ija je ovlaštena osoba priv-remeno oduzela registarske pločice, dužna ih jevoza~u vratiti kada prestanu razlozi zbog kojih suoduzete.

Ako voza~ u roku od 30 dana ne otkloni razlogezbog kojih je vozilo isklju~eno iz prometa i nepreuzme oduzete registarske plo~ice, registarskeplo~ice }e se dostaviti tijelu koje vozilo vodi uevidencije.

Ovla{tena osoba koja je privremeno oduzela re-gistarske plo~ice po odredbama ovog ~lanka du`naje voza~u o tome izdati potvrdu koja sadrži naziv isjedi{te organa ~iji je djelatnik oduzeo registarskeplo~ice, vrstu i registarski broj vozila, naziv organakoji je izdao prometnu dozvolu, ime i prezimevlasnika vozila i njegovu adresu, ime i prezimevoza~a i njegovu adresu, razlog oduzimanja,datum, vrijeme, cestu i mjesto oduzimanja, na~in ivrijeme vra}anja te pe~at organa i potpis ovla{teneosobe.

XI. KAZNENE ODREDBE

^lanak 295.

Nov~anom kaznom od 500 do 3.000 KM kaznit}e se za prekr{aj pravna osoba:

1) ako naredi ili dopusti da se njezinim vozilomna motorni pogon vu~e priklju~no vozilo protivnoodredbama ~lanka 64. ovog Zakona;

2) ako naredi ili dopusti vu~enje natovarenogteretnog vozila s priklju~nim vozilom ili bez prik-lju~nog vozila, odnosno traktora s priklju~nimvozilom, protivno odredbama ~lanka 73. ovogZakona;

3) ako naredi ili dopusti da se na njezino vozilougrade ure|aji za davanje posebnih svjetlosnih ilizvu~nih znakova ili da se takvo vozilo upotrebljavau prometu na cesti protivno odredbama ~lanka126. ovog Zakona;

4) ako naredi ili dopusti da se njezino vozilo uprometu na cesti optereti preko svoje nosivosti, ilipreko dopu{tenog optere}enja, ili preko najve}edozvoljene mase ili preko mogu}nosti koje do-pu{taju osobine ceste i tehni~ko konstrukcijskemogu}nosti vozila ili ako se njegovim vozilomprevozi teret koji nije raspore|en ili pri~vr{}en nanačin odre|en u ~lanku 127. ovog Zakona;

5) ako glede obiljeàvanja cesta prometnimznakovima ne postupi po odredbama ~lanka 148.



stavka 1. i 2. ovog Zakona;6) ako ne postavi ili ne održava prometne zna-

kove na cesti tako da budu lako uo~ljivi danju ino}u ili ako ne ukloni, ne dopuni ili ne zamijeniprometne znakove koji ne odgovaraju izmijenjenimuvjetima prometa na cesti ili zahtjevima sigurnostiprometa (~lanak 149.);

7) ako na cesti postavi plo~ice, znakove, svjetla,stupove ili druge sli~ne predmete kojima se zakla-nja ili umanjuje vidljivost postavljenih prometnihznakova ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ilimjestom postavljanja opona{aju ili li~e na nekiprometni znak, ili zasljepljuju sudionike u prome-tu, ili odvra}aju njihovu pa`nju u mjeri koja moèbiti opasna za sigurnost prometa (~lanak 151.);

8) ako na javnoj cesti izvan naselja, sa suvre-menim kolnikom za promet u oba smjera, na kojempostoje samo dvije prometne trake iste ne odvojiodgovaraju}om uzdu`nom crtom na kolniku, a namagistralnoj cesti ih ne obiljeì i rubnim crtama(~lanak 161. stavak 2.);

9) ako ne postavi odgovaraju}e prometne zna-kove ispred prijelaza ceste preko èljezni~ke prugeu istoj razini (~lanak 162. stavak 1.);

10) ako postupi protivno odredbama ~lanka166. ovog Zakona;

11) ako ne postavi ure|aj za davanje svjetlos-nih znakova ili ure|aj za davanje zvu~nih znakovana prijelazu ceste preko èljezni~ke pruge u istojrazini u slu~ajevima iz ~lanka 167. ovog Zakona;

12) ako ne postupi prema odredbama ~lanka168. stavka 1., 2. i 3. ovog Zakona;

13) ako ne obavijesti nadle`nu policijsku upra-vu o prijemu osobe ozlije|ene u prometnoj nezgodiili o smrti osobe ozlije|ene u prometnoj nezgodi(~lanak 177.);

14) ako poslije prometne nezgode, na zahtjevovla{tene osobe ne poduzme mjere za hitno ukla-njanje vozila, tereta, stvari ili drugog rasutogmaterijala sa ceste ili ne osigura prohodnost ceste(~lanak 178. stavak 3.);

15) ako naredi ili dopusti da vozilom upravljavoza~ za kojega se moè zaklju~iti da zbog umorabolesti, psihi~kog stanja ili uporabe droga ililijekova na kojima je ozna~eno da se ne smijuupotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje, nije ustanju sigurno upravljati vozilom (~lanak 194);

16) ako naredi ili dopusti da voza~, odnosno in-struktor vo`nje koji u organizmu ima alkohola ilipokazuje znake alkoholne poreme}enosti otpo~neupravljati vozilom, odnosno da osposobljava kandi-data za voza~a u prakti~nom upravljanju vozilom(~lanak 195. stavak 3.);

17) ako povjerene joj poslove ne obavlja stru~noili ih obavlja protivno propisima (~lanak 205., 233.i 275.);

18) ako naredi ili dopusti da njezinim vozilomupravlja osoba koja nema pravo upravljati vozilomili nema pravo upravljati vozilom one vrste ilikategorije u koju spada vozilo (~lanak 224. stavak

1.);19) ako naredi ili dopusti da vozilom upravlja

vazač koji se nije podvrgao kontrolnom zdravstve-nom pregledu (~lanak 233.);

20) ako naredi ili dopusti da voza~ autobusa iliteretnog motornog vozila ili skupa vozila ~ija jenajve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg nepreki-dno upravlja vozilom duè od pet sati (~lanak 239.stavak 1.);

21) ako ne osigura da se vozaču koji upravljaautobusom, teretnim motornim vozilom ili skupomvozila ~ija je najve}a dopu{tena masa veća od 3.500kg neprekidan odmor od najmanje 12 sati prijepo~etka njegovog radnog dana (~lanak 240. stavak1.);

22) ako ne osigura da se voza~ koji upravlja au-tobusom teretnim motornim vozilom ili skupomvozila ~ija je najve}a dopu{tena masa ve}a od 20tona, kad u tijeku 24 sata prelazi vi{e od 500 km,zamijeni drugim voza~em najkasnije poslije osamsati upravljanja vozilom, odnosno poslije pre|enih500 km puta (~lanak 241.);

23) ako u prometu na cesti upotrebljava vozilokoje ne ispunjava propisane uvjete glede dimenzija,ukupne mase ili osovinskog optere}enja ili nemaispravne propisane ure|aje za upravljanje, uređajeza zaustavljanje, uređaje za spajanje vu~nog ipriklju~nog vozila, tahograf i gume (~lanak 243.stavak 1.);

24) ako na vozilu koristi registarske plo~ice ko-je nisu izdate za to vozilo (~lanak 246. stavak 2.);

25) ako ne vrati registarske plo~ice vozila komenije produèna va`nost prometne dozvole ili teh-ni~kog pregleda ni poslije 15 dana od protekanjenog ili ako u propisanom roku ne odjavi vozilo,odnosno ne prijavi promjenu podataka upisanih uprometnoj dozvoli ili knjiìci vozila (~lanak 254.);

26) ako proizvodi, održava, popravlja vozila ilistavlja u promet vozila, uređaje ili rezervne dijelo-ve za vozila protivno odredbama ~lanka 262.stavka 1. ovog Zakona;

27) ako pusti u promet vozila ili njihove dijelo-va protivno odredbama ~lanka 279. ovog Zakona;

28) ako naredi ili dopusti da voza~ kome jeoduzeta ili zadràna voza~ka dozvola upravljavozilom u prometu na cesti za vrijeme za koje mu jevoza~ka dozvola oduzeta ili zadržana (~lanak292.);

29) ako naredi ili dopusti da u prometu na ces-tama sudjeluje vozilo koje je isklju~eno iz prometa(~lanak 293. stavak 3. i 4.);

Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka nov~anomkaznom od 60 do 600 KM kaznit }e se za prekr{aj iodgovorna osoba u pravnoj osobi.

Nov~anom kaznom od 60 do 600 KM kaznit }ese za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka i odgovornaosoba u pravnoj osobi.

Nov~anom kaznom od 100 do 1.000 KM kaznit}e se za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka i fizi~ka



osoba koja samostalno obavlja osobnim radom isredstvima zanatsku ili drugu djelatnost.

Ako je prekr{ajem iz stavka 1. ovog ~lanka iza-zvana neposredna opasnost za drugog sudionika uprometu ili prometna nezgoda, pravna osoba kaznit}e se nov~anom kaznom od 1.000 do 6.000 KMkaznit }e se nov~anom kaznom od 100 do 1.000KM, a fizi~ka osoba iz stavka 4. ovog ~lanka kaznit}e se novčanom kaznom od 150 do 1.500 KM.

^lanak 296.

Nov~anom kaznom od 150 do 1.500 KM kaznit}e se za prekr{aj pravna osoba:

1) ako naredi ili dopusti da se na kolniku i no-gostupu ostave njezina o{te}ena, dotrajala ilineregistrirana vozila ili da se ostave, nanesu ilibace na kolnik i nogostup otpaci ili predmeti i tvari{to mogu ometati ili ugroziti sigurnost prometa ilizagaditi okoli{, ili ne ukloni s kolnika i nogostupavozila, otpatke, predmeta i tvari (~lanak 10. stavakl. i 2.);

2) ako protivno odredbama ~lanka 11. ovog Za-kona o{teti ili zauzme javnu cestu ili njezin za{titnipojas, odnosno kolnik ili plo~nik ili njihove dijelo-ve;

3) ako naredi ili dopusti da se traktorom uprometu na cesti vu~e zapre`no vozilo koje nijepreure|eno za traktorsku vu~u ili da se vu~e vi{eod jednog zapre`nog vozila, ili da u prometu nacesti sudjeluje zapre`no vozilo koje vu~e traktor, anema kota~e sa pumpanim gumama ili ako zap-re`no vozilo nije priklju~eno traktoru krutomzglobnom vezom (~lanak 65.);

4) ako naredi ili dopusti da se radnim strojem uprometu na cesti vuku priklju~ci koji ne sluènjihovoj namjeni (~lanak 66.);

5) ako naredi ili dopusti da se neispravno vozilovu~e protivno odredbama ~lanka 71. stavka 2. ovogZakona;

6) ako naredi ili dopusti da se njezinim vozilomprevozi teret protivno odredbama ~lanka 128. ovogZakona;

7) ako ne osigura da teret bude na vozilu no}u,kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, ozna~enna na~in utvr|en u ~lanku 129. ovog Zakona;

8) ako naredi ili dopusti da se u vozilu ili na vo-zilu prevozi vi{e osoba nego {to ima ugrađenihsjedala, odnosno vi{e nego {to je upisano u promet-noj dozvoli, odnosno knjiìci vozila (~lanak 131.);

9) ako naredi ili dopusti da se prevoze osobe uzatvorenom prostoru vozila koje se ne moè otvoritiiznutra (~lanak 133.);

10) ako naredi ili dopusti da se na teretnommotornom vozilu u prostoru za smje{taj tereta ilipriključnom vozilu koje vuče traktor prevoze osobesuprotno članku 140. ovog Zakona;

11) ako naredi ili dopusti da se za vrijeme kre-tanja po cesti na radnom stroju ili njegovom prik-lju~ku ili na motokultivatoru i njegovom prik-

lju~nom vozilu prevoze osobe suprotno ~lanku 142.ovog Zakona;

12) ako naredi ili dopusti da se na turisti~komvlaku prevoze osobe suprotno ~lanku 144. ovogZakona;.

13) ako naredi ili dopusti da se u prometu nacesti prevoze osobe teretnim motornim vozilom ilipriklju~nim vozilom na kojima je to zabranjeno(~lanak 145.);

14) ako bez odobrenja obavlja pokusnu vo`njuna cesti na motorni pogon ili ako ne poduzme mjereosiguranja odre|ene u odobrenju za pokusnuvo`nju (~lanak 147.);

15) ako neovla{teno postavi, ukloni ili o{tetiprometni znak ili izmijeni zna~enje prometnogznaka (~lanak 150. stavak 2.);

16) ako znakove opasnosti i znakove izri~itihnaredbi ne presvu~e reflektiraju}im tvarima ili neosvijetli vlastitim izvorom svjetlosti, a na autocestii cesti rezerviranoj za promet motornih vozila,odnosno na magistralnoj cesti i znakove obavijesti(~lanak 153. stavak 1.) ili postavlja znakove kojimase ne moè mijenjati zna~enje (~lanak 153. stavak2.);

17) ako rubovi kolnika na dijelu ceste kroz tu-nel, kao i rubove pje{a~kih otoka, otoka za usmje-ravanje prometa i druge objekte na kolniku kojino}u nisu dovoljno osvijetljeni ne obiljeì na na~inpropisan u ~lanku 159. stavak 2. i 3. ovog Zakona;

18) ako prilikom izvođenja radova na cesti pos-tavi branike koji nisu obojeni, odnosno osvijetljenina na~in propisan u ~lanku 168. stavak 4. ovogZakona;

19) ako pri izvo|enju radova na cesti ili iz dru-gih razloga, kada organizira naizmjeni~no pro-pu{tanje vozila iz suprotnih smjerova jednomprometnom trakom, ne regulira propu{tanje vozilaprema ~lanku 169. ovog Zakona;

20) ako na cesti, bez odobrenja, održava{portsku ili drugu priredbu ili aktivnosti (~lanak181.);

21) ako na cesti po~ne {portsku ili drugu pri-redbu ili aktivnost prije nego {to su poduzete svemjere osiguranja određene u odobrenju (~lanak186. stavak 1.);

22) ako ne prekine {portsku ili drugu priredbuili aktivnost na cesti u slu~ejevima iz ~lanka 187.ovog Zakona;

23) ako posebnim znakom ne ozna~i vozilo kojeprati natjecatelje na {portskoj priredbi na cesti(~lanak 188.);

24) ako nakon zavr{etka {portske ili druge pri-redbe, odnosno aktivnosti na cesti ne ukloni saceste prometne znakove i druge oznake, ure|aje,predmete i objekte koji su bili postavljeni radiodràvanja priredbe,odnosno obavljanja aktivnosti,ili ako ne popravi i ne dovede u prvobitno stanjecestu i cestovne objekte koji su bili o{te}eni priodràvanju priredbe, odnosno obavljanju sktivnosti(članak 189.)



25) ako neovla{teno osposobljava kandidate zavoza~e (~lanak 198.);

26) ako dopusti da kandidate za voza~e vozilaosposobljava osoba koja ne ispunjava uvjete propi-sane u ~lanku 200. i 201. ovog Zakona;

27) ako vozilo na kome se kandidat za voza~aosposobljava za prakti~no upravljanje vozilom neobiljeì posebnim plo~icama (~lanak 204);

28) ako ne vodi ili neuredno vodi registar izda-tih me|unarodnih voza~kih dozvola ili izdame|unarodnu voza~ku dozvolu suprotno odredba-ma ~lanka 223. stavka 2. i 4. ovog Zakona;

29) ako dozvoli da se kandidat za voza~a ospo-sobljava bez zdravstvenog pregleda (~lanak 228.stavak 1.);

30) ako obavlja zdravstvene preglede a nije zato odre|ena (~lanak 231.);

31) ako dopusti da zdravstvene preglede kandi-data za voza~a obavljaju osobe koje nemaju od-re|ene specijalnosti (~lanak 232.);

32) ako ne izda i ne dostavi nadle`noj policijskojupravi uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti voza~aza kojeg se utvrdi da nije sposoban sigurno uprav-ljati vozilom na cesti ili ako ne obavijesti policijskuupravu o du{evnoj ili tjelesnoj nesposobnostikandidata za voza~a i voza~a (~lanak 235.);

33) ako naredi ili dopusti da njezinim motomimvozilom u prometu sudjeluje voza~ bez individual-ne kontrolne knjiìce (~lanak 240. stavak 5.);

34) ako naredi, ili dopusti da se u prometu nacestama upotrebljava vozilo koje nema propisanuopremu ili ispravne propisane ure|aje, osimure|aja za upravljanje, ure|aja za zaustavljanje,ure|aja za spajanje vu~nog ili priklju~nog vozila,tahografa i guma (~lanak 243. stavak 1.);

35) ako naredi ili dopusti da njezina neregistri-rana vozila sudjeluju u prometu na cestama(~lanak 245. stavak 1.);

36) ako naredi ili dopusti da njezina vozila sud-jeluju u prometu na cestama bez probnih plo~ica iliposlije isteka vaènja probnih plo~ica (~lanak 245.stavak 2.);

37) ako naredi ili dopusti da njezino vozilo kojeje bilo privremeno registrirano sudjeluje u prometuna cestama nakon isteka vaènja privremeneregistracije (~lanak 253.);

38) ako neovla{teno izdaje pokusne plo~ice iliih ne izdaje u skladu s propisima (~lanak 255.stavak 2. i 4.);

39) ako za potvr|ivanje prometne dozvole iknjiìce vozila upotrebljava pe~at suprotno ~lanku257. ovog Zakona;

40) ako naredi ili dopusti da u prometu na ces-tama sudjeluje njezino vozilo kojem nije ovjerentehni~ki pregled (~lanak 260.);

41) ako ne obavi preventivni tehni~ki pregled(~lanak 261.);

42) ako obavlja tehni~ki pregled vozila, a za tonema ovla{tenje ili ga obavlja za vrijeme privreme-

ne zabrane rada (~lanak 263., 273. i 278.);43) ako naredi ili dopusti da tehni~ki pregled

vozila, odnosno poslove u svezi s tehni~kim pregle-dima i poslove registracije vozila obavlja osoba kojane ispunjava uvjete iz ~lanka 264. i 258. ovogZakona;

44) ako naredi ili dopusti da se tehni~ki preg-led vozila obavlja na ure|ajima i opremi koji za tonisu propisani i ispitani, ispravni, ili suprotnopropisima o tehni~kim pregledima i tehni~kojispravnosti vozila (~lanak 267.);

45) ako ne vodi propisanu evidenciju ili ne ob-ra|uje podatke ili te podatke ne dostavlja policij-skoj upravi te stru~noj organizaciji (~lanak 270.);

46) ako ne odràva u ispravnom i urednom sta-nju objekt, ure|aje i opremu stanice za tehni~kipregled vozila ili ure|aje i opremu ne podvrgavaobveznom pregledu i kontroli (članak 271.);

47) ako naredi ili dopusti da tehni~ke pregledeili poslove registracije vozila obavlja kontrolorodnosno referent kojem je oduzeto dopu{tenje(~lanak 274) ili kontrolor odnosno osoba kojaobavlja administrativne poslove ili poslove regis-tracije vozila u stanici za tehni~ki pregled koji nisuzadovoljili na provjeri stručnosti (članak 276.);

48) ako naredi ili dopusti da se u prometu nacesti koristi vozilo s ugrađenim uređajima za pogonna tekući plin za koji nije izdana potvrda o ispiti-vanju rezervoara (članak 283.);

Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka nov~anomkaznom od 40 do 400 KM kaznit }e se za prekr{aj iodgovorna osoba u pravnoj osobi.

Nov~anom kaznom od 40 do 400 KM kaznit }ese za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka i odgovornaosoba u pravnoj osobi.

Nov~anom kaznom od 80 do 800 KM kaznit }ese za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka i fizi~kaosoba koja samostalno obavlja osobnim radom isredstvima zanatsku ili drugu djelatnost.

Ako je prekr{ajem iz stavka 1. ovog ~lanka iza-zvana neposredna opasnost za drugog sudionika uprometu ili prometna nezgoda, pravna osoba kaznit}e se nov~anom kaznom od 300 do 3.000 KM izstavka 2. i 3. ovog ~lanka kaznit }e se nov~anomkaznom od 80 do 800 KM, fizi~ka osoba iz stavka 4.ovog ~lanka kaznit }e nov~anom kaznom od 120 do1.600 KM.

Članak 297.

Nov~anom kaznom od 100 KM kaznit }e se zaprekr{aj:

1) voza~ koji ne zaustavi vozilo koje naiđe navozilo kojim se prevoze djeca, kad je to vozilozaustavljeno na kolniku radi ulaènja ili izlaènjadjece (~lanak 16. stavak 4.);

2) voza~ koji na cesti postupa protivno odred-bama ~lanka 24. stavak 2. ovog Zakona;



3) voza~ koji se vozilom na cesti u naselju kre}ebrzinom koja je za više od 30 km na sat ve}a oddozvoljene brzine, odnosno voza~ koji se vozilom nacesti izvan naselja kre}e brzinom koja je za vi{e od50 km na sat ve}a od dozvoljene brzine (~lanak 28.,29. i 30.);

4) vozač koji glede pravila prednosti prolaskapostupi protivno odredbama ~lanka 32. ovogZakona;

5) vozač koji na mjestu na kojem je promet re-guliran ure|ejem za davanje znakova prometnimsvjetlima, ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenogsvjetla (~lanak 34. stavak 1. to~ka 1.);

6) vozač koji otpočne ili obavi pretjecanje ili obi-laženje protivno odredbama članka 45. stavak 1.ovog Zakona;

7) vozač koji pretječe prometnom trakom nami-jenjenom prometu iz suprotnog smjera ispred vrhaprijevoja ili u zavoju gdje je pregladnost cestenedovoljna (članak 47.);

8) voza~ koji pretje~e vozilo koje se zaustaviloispred obiljeènog pje{a~kog prijelaza radi pro-pu{tanja pje{aka (~lanak 49);

9) voza~ koji ne zaustavi vozilo ispred obi-ljeènog pje{a~kog prijelaza kad mu je datimznakom zabranjen prolazak (~lanak 107. stavak1.);

10) osoba koja je neposredno sudjelovala uprometnoj nezgodi, ako uzima alkoholna pi}a iliopojne droge ili lijekove na kojima je ozna~eno dase ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje,prije nego {to se obavi o~evid (~lanak 179. stavak1.);

11) voza~ koji upravlja vozilom pod utjecajemopojnih droga ili lijekova na kojima je ozna~eno dase ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo`njeili je bolestan ili u takvom psihi~kom stanju da jenesposoban za sigurno upravljanje vozilom (~lanak194.);

12) voza~ pod utjecanjem alkohola koji počneupravljati ili upravlja vozilom u prometu na cesti(~lanak 195. stavak 1.) odnosno voza~ ili instruktorvo`nje ako u organizmu ima alkohola ili pokazujeznake alkoholne poreme}enosti (~lanak 195. stavak3.);

13) voza~ ili instruktor vo`nje koji odbije po-dvrgnuti se ispitivanju ili stru~nom pregledu,odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina (~lanak 285.stavak 2. i 3.);

14) voza~ koji u prometu na cesti upravlja vozi-lom dok mu je voza~ka dozvola oduzeta ilizadràna, odnosno dok je isklju~en iz prometa(~lanak 292.);

15) voza~ koji u prometu na cesti upravlja vozi-lom koje je isklju~eno iz prometa (~lanak 293.stavak 3. i 4.);

16) voza~ koji u prometu na cesti upravlja vozi-lom prije stjecanja prava na upravljanje (~lanak214.);

17) voza~ koji upravlja vozilom one vrste ili ka-tegorije koja nije upisana u njegovoj voza~kojdozvoli (~lanak 217. stavak 2.);

18) voza~ koji u prometu na cesti upravlja vozi-lom koje ne ispunjava propisane uvjete glededimenzija, ukupne mase ili osovinskog optere}enjaili nema ispravne propisane uređaje za upravljanje,ure|aje za zaustavljanje, ure|aje za spajanjevu~nog i priklju~nog vozila, tahograf, gume ilinema tahograf ili ako ga za vrijeme vo`nje neuklju~i (~lanak 243. stavak 1.);

19) voza~ koji u prometu na cesti upravlja vozi-lom koje nije registrirano (~lanak 245. stavak 1.);

20) voza~ vozila koje je privremeno registriranoako tim vozilom upravlja poslije isteka rokavaènja privremene registracije (~lanak 253.).

Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka a voza~uili instruktoru vo`nje uz kaznu }e se izre}i i za{titnamjera oduzimanja voza~ke dozvole u trajanju od trimjeseca.

Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka kojim jeizazvana neposredna opasnost za drugog sudionikau prometu ili izazvana prometna nezgoda po~initelj}e se kazniti nov~anom kaznom od 200 do 800 KM,voza~u }e se uz kaznu izre}i i za{titna mjera odu-zimanja voza~ke dozvole u trajanju od {est mjeseci.

^lanak 298.

Nov~anom kaznom od 30 KM, kaznit }e se namjestu izvr{enja prekr{aja:

1) osoba koja postupi protivno odredbi ~lanka10. stavak 1. ovog Zakona;

2) osoba koja s kolnika ili nogostupa ne uklonivozilo, otpatke, predmete i tvari koje je ostavila,nanijela ili bacila ili koje su s njezina vozila pale iliih pri zaustavljanju vozila stavila na cestu (~lanak10. stavak 2. i 3.);

3) osoba koja postupi protivno odredbama~lanka 11. ovog Zakona;

4) voza~ koji se nesmanjenom brzinom kre}epored vozila javnog prijevoza putnika ili poredautobusa kojim se obavlja prijevoz za vlastitepotrebe, zaustavljenog na stajali{tu i time ugroziosobe koje u to vozilo ulaze ili iz njega izlaze(~lanak 16. stavak 1.);

5) voza~ koji namjerava na cesti obaviti nekuradnju vozilom, a prethodno se nije uvjerio da tomože u~initi bez opasnosti za druge sudionike uprometu ili za imovinu (~lanak 18. stavak 2.);

6) voza~ koji pri uklju~ivanju u promet postupiprotivno odredbama ~lanka 20. stavak 1. ovogZakona;

7) voza~ koji se ne kre}e desnom stranom kol-nika u smjeru kretanja (~lanak 22. stavak 1.) ilikoji vozilo u kretanju drì protivno odredbama~lanka 22. stavak 2. ovog Zakona;

8) voza~ koji se na cesti sa kolnikom za prometu oba smjera, na kome postoje tri prometne trake,



kre}e prometnom trakom koja se nalazi uz lijevirub cestom pravcu kretanja vozila (~lanak 24.stavak 1.);

9) voza~ koji brzinu kretanja svog vozila ne pri-lagodi osobinama i stanju ceste i drugim uvjetima(~lanak 26. stavak 1.);

10) voza~ koji se vozilom na cesti u naseljukre}e brzinom koja je za 10 do 30 km na sat ve}a oddozvoljene brzine, odnosno voza~ koji se vozilom nacesti izvan naselja kre}e brzinom koja je za 30 do50 km na sat ve}a od dozvoljene brzine (~lanak 28.i 29. i ~lanak 30. stavak 1.);

11) voza~ koji postupi suprotno odredbi ~lanka33. stavak 1. ovog Zakona;

12) voza~ koji pretje~e ili obilazi kad, s obziromna karakteristike ceste i postoje}e okolnosti nacesti i u prometu ili na tehni~ka svojstva vozila,ugroàva druge sudionike u prometu (~lanak 41.stavak 2.);

13) voza~ koji pretje~e sa desne strane (~lanak42. stavak 1.);

14) voza~ koji sa lijeve strane pretje~e vozilokoje je na kolniku zauzelo takav poloàj i ~iji voza~daje takav znak da se sa sigurno{}u moè zaklju~itida to vozilo skre}e ulijevo (~lanak 42. stavak 2.);

15) voza~ koji sa lijeve strane pretje~e vozilokoje se kreće po tračnicama postavljenim nasredini kolnika ili ako ga pretje~e sa desne stranekad između tog vozila i desnog ruba kolnika nepostoji prometna traka (~lanak 42. stavak 3.);

16) voza~ koj i obilazi protivno odredbi ~lanka43. ovog Zakona;

17) voza~ koji pove}ava brzinu kretanja svogvozila dok ga drugo vozila pretje~e (~lanak 44.stavak 2.);

18) voza~ koji pretj~e drugo vozilo protivno od-redbama ~lanka 48. ovog Zakona;

19) voza~ koji postupi protivno odredbama~lanka 50. stavak 1. ovog Zakona;

20) osoba koja postupi protivno odredbama~lanka 53. stavak 2. ovog Zakona;

21) voza~ koji vozilom presjeca kolonu pje{akakoja se kre}e kolnikom (~lanak 63.);

22) voza~ koji prilikom vu~enja priklju~nog vo-zila postupi protivno odredbama ~lanka 64. ovogZakona;

23) pje{ak, odnosno vodi~ ili goni~ stoke kojipostupi protivno odredbi ~lanka 79. ovog Zakona;

24) goni~ ili vlasnik stoke koji pusti ili ostavistoku na cesti bez nadzora (~lanak 93. stavak 1.);

25) voza~ koji u odnosu na pje{aka koji je stu-pio ili stupa na obiljeèni pje{a~ki prijelaz postupiprotivno odredbama ~lanaka 107. stavak 2. i~lanka 108. stavak 1., i 2. ovog Zakona;

26) voza~ koji se vozilom pribliàva prijelazuceste preko èljezni~ke pruge u istoj razini, nana~in suprotan odredbama ~lanka 110. stavak 1.ovog Zakona, odnosno sudionik u prometu kojiprelazi preko èljezi~ke pruge na na~in suprotan

odredbi ~lanka 110. stavak 2. ovog Zakona;27) sudionik u prometu koji postupi protivno

odredbama ~lanka 111. ovog Zakona;28) sudionik u prometu koji postupi protivno

odredbi ~lanka 112. ovog Zakona;29) voza~ vozila koje vu~e drugo vozilo, ako po-

stupi protivno odredbama ~lanka 115. ovog Zako-na;

30) sudionik u prometu koji u odnosu na vozilopod pratnjom postupi protivno odredbama ~lanka122. ovog Zakona;

31) sudionik u prometu koji u odnosu na vozilas pravom prednosti prolaska postupi protivnoodredbama ~lanka 123., 124. i 125. ovog Zakona;

32) voza~ koji u prometu na cesti ima ugra|eneili upotrebljava posebne ure|aje protivno odredbi~lanka 126. ovog Zakona;

33) voza~ koji vozilom prevozi teret kojim seugroàva sigurnost sudionika u prometu ili nanosi{tete cesti ili objektima na cesti (~lanak 127. stavak2. to~ka 1.);

34) osoba koja postupi protivno odredbi ~lanka150. ovog Zakona;

35) osoba koja postupi protivno odredbi ~lanka151. ovog Zakona;

36) voza~ koji se vozilom kre}e protivnozna~enju prometnog svjetla iz ~lanka 157. stavka1. ovog Zakona;

37) sudionik u prometu koji ne postupi po zah-tjevu izraènom pomo}u znaka ili po naredbi osobaiz ~lanka 170. stavak 1. ovog Zakona;

38) osoba koja je sudjelovala u prometnoj nez-godi ako postupi protivno odredbama ~lanka 173.stavak 1. ovog Zakona;

39) voza~ koji postupi protivno odredbama~lanka 174. ovog Zakona;

40) osoba koja je bila prisutna tijeku prometnenezgode ako odbije dati osobne podatke (~lanak175);

41) voza~ koji na zahtjev ovla{tene slu`beneosobe ne preveze osobu ozlije|enu u prometnojnezgodi do najbliè organizacije zdravstva (~lanak176. stavak 1.);

42) voza~ ili vlasnik vozila ako ne postupi pre-ma odredbama ~lanka 178. stavka 1. ovog Zakona;

43) voza~ koji postupi protivno odredbama~lanka 221. stavak 1. ovog Zakona;

44) vlasnik vozila koji svoje vozilo da na uprav-ljanje osobi iz ~lanka 224. stavak 2. ovog Zakona;

45) vlasnik vozila koji ne da podatke o identite-tu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje (~lanak224. stavak 3.);

46) vlasnik vozila koji ne vrati registarskeplo~ice vozila kome nije produèna va`nost promet-ne dozvole ili tehni~kog pregleda ni poslije 15 danaod proteka vaènja ili ako u propisanom roku neodjavi vozilo, odnosno ne prijavi promjenu podata-ka upisanih u prometnoj dozvoli ili knjiìci vozila(~lanak 254.);



47) sudionik u prometu, osim voza~a i instruk-tora vo`nje, koji odbije podvrgnuti se ispitivanju ilistru~nom pregledu, odnosno uzimanju krvi iliurina (~lanak 285. stavak 2. i 3.).

Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka kojim jeizazvana neposredna opasnost za drugog sudionikau prometu ili prometna nezgoda, po~initelj }e sekazniti nov~anom kaznom od 50 do 250 KM.

^lanak 299.

Novčanom kaznom od 20 KM, kaznit će se namjestu izvršenja prekršaja:

1) voza~ koji ne zaustavi vozilo iza vozila jav-nog prijevoza putnika ili iza autobusa kojim seobavlja prijevoz za vlastite potrebe, zaustavljenogna stajali{tu kad osobe moraju prije}i preko prome-tne trake ili biciklističke staze kojom se njegovovozilo kreće (~lanak 16. stavak 3.);

2) voza~ ~ije vozilo, protivno odredbama~lanka 17. stavak 1. ovog Zakona, ima na prednjojstrani svjetlosne, svjetlosno-signalne ili reflektira-ju}e ure|aje ili materije koji daju svjetla crveneboje, a na zadnjoj strani svjetla bijele boje;

3) voza~ koji za kretanje svog vozila koristi ces-tu, odnosno kolnik ili prometnu traku odnosnostazu koja nije namijenjena za promet one vrstevozila kojoj to vozilo ne pripada (~lanak 21.);

4) voza~ koji se kre}e vozilom protivno odred-bama ~lanka 23. ovog Zakona;

5) voza~ koji smanji brzinu kretanja vozila dote mjere da svojim vozilom pri~injava smetnjenormalnom toku prometa (~lanak 26. stavak 2.);

6) voza~ koji mijenja na~in upravljanja vozilomprotivno odredbama ~lanka 27. ovog Zakona;

7) voza~ koji se vozilom na cesti u naselju kre}ebrzinom koja je do 10 km na sat ve}a od dozvoljenebrzine, odnosno voza~ koji se vozilom na cesti izvannaselja kre}e brzinom koja je za 10 do 30 km na satve}a od dozvoljene brzine (~lanak 28. i 29. i ~lanak30. stavak 1.);

8) voza~ koji prilikom skretanja postupi pro-tivno odredbama ~lanka 31. ovog Zakona;

9) voza~ koji prilikom prolaska kroz raskri`japostupi protivno odredbi ~lanka 33. stavak 2. i 3.ovog Zakona;

10) voza~ koji na raskri`ju postupi protivno od-redbi ~lanka 35. ovog Zakona;

11) voza~ koji prilikom napu{tanja raskri`ja uslu~aju iz ~lanka 36. ovog Zakona ne propusti svesudionike u prometu koji se kre}u u smjeru kojim jepromet otvoren;

12) vozač koji na raskri`ju postupi protivno od-redbi članka 37. ovog Zakona;

13) voza~ koji obavlja mimoilaènje protivnoodredbama ~lanka 38. ovog Zakona;

14) voza~ koji obavlja mimoilaènje protivnoodredbama ~lanka 39. ovog Zakona ili postupiprotivno odredbi ~lanka 40. ovog Zakona;

15) voza~ koji u slu~aju iz ~lanka 44. stavak 1.ovog Zakona ne pomakne svoje vozilo k desnomrubu kolnika;

16) voza~ koji u slu~aju iz članka 44. stavak 3.ovog Zakona ne pomakne svoje vozilo {to vi{eudesno, odnosno ne zaustavi svoje vozilo na prikla-dnom mjestu;

17) voza~ koji pri pretjecanju ili obilaènju nedrì svoje vozilo na potrebnoj udaljenosti od vozilakoje pretje~e ili obilazi (~lanak 45. stavak 2.);

18) voza~ koji pretje~e drugo vozilo koje se pri-bližava obiljeènom pješačkom prijelazu ili kojeprelazi pješački prijelaz (~lanak 49);

19) voza~ koji ne da zvu~ni ili svjetlosni znakupozorenja kad je to duàn u~initi ili ih nepotrebnoupotrijebi (~lanak 51. i 52);

20) voza~ koji pri zaustavljanju ili parkiranjuvozila ne postupi po odredbama ~lanka 54. ovogZakona;

21) voza~ koji zaustavi ili parkira vozilo pro-tivno odredbama ~lanka 55. ovog Zakona;

22) voza~ koji zaustavi ili parkira svoje voziloprotivno odredbama ~lanka 57. i 58. ovog Zakona;

23) voza~ koji vozilo zaustavljeno na kolniku neobiljeì posebnim znakom ili na na~in propisan u~lanku 61. ovog Zakona;

24) voza~ koji na cesti ostavi vozilo a ne podu-zme sve mjere kojima se sprje~ava da vozilo samokrene ili da ga neovla{tene osobe stave u pokret(~lanak 62);

25) voza~ traktora koji u prometu na cesti vu~ezapre`no vozilo koje nije preure|eno za traktorskuvu~u ili vu~e vi{e od jednog zapre`nog vozila ilivu~e zapre`no vozilo koje nema kota~e s pumpa-nim gumama ili koje nije priklju~eno traktorukrutom zglobnom vezom (~lanak 65);

26) voza~ koji vu~e neispravno vozilo protivnoodredbama ~lanka 68., 69. i 70. te ~lanka 71.stavak 2. i 3. ovog Zakona;

27) osoba koja upravlja vu~enim vozilom kojese vu~e pomo}u uèta ili krute veze, ako nemaodgovaraju}u voza~ku dozvolu (~lanak 72.);

28) voza~ koji vu~e natovareno teretno vozilo spriklju~nim vozilom ili bez priklju~nog vozila,odnosno traktor s priklju~nim vozilom protivnoodredbama ~lanka 73. ovog Zakona;

29) voza~ koji neispravno vozilo vu~e pomo}uuèta ako je odstojanje izme|u vu~nog i vu~enogvozila kra}e od 3 m (~lanak 74);

30) voza~ koji postupi protivno odredbama~lanka 75., 76. i 77. ovog Zakona;

31) voza~ koji glede uporabe oborenih svjetalapostupi protivno odredbama ~lanka 80. stavak 2.ovog Zakona;

32) voza~ koji upotrebljava svjetla za oz-na~avanje vozila protivno odredbama ~lanka 81.ovog Zakona;

33) voza~ koji po magli ne upotrebljava propi-sana svjetla ili ako ta svjetla upotrebljava na na~insuprotan odredbama ~lanka 82. ovog Zakona;



34) voza~ koji ne drì potreban razmak kad sekre}e iza drugog vozila (~lanak 83. i 84.);

35) voza~ bicikla, mopeda i motocikla koji pos-tupi protivnu odredbama ~lanka 87. ovog Zakona;

36) voza~ zapre`noga vozila koji ne upravljazapre`nim vozilom koje se kre}e po cesti ili kojizapre`no vozilo ostavi bez nadzora na cesti (~lanak89.);

37) voza~ zapre`nog vozila koji u prometu nacesti u zapre`no vozilo upregne vi{e od dvije zapre-ge jednu iza druge ili u prometu na cesti zapregomvu~e vi{e od jednog vozila ili za zapre`no vozilopriveè vi{e od jednog grla stoke ili ga ne priveè sastra`nje desne strane ili ako nema pratitelja(~lanak 91. i 92.);

38) osoba koja na magistralnoj cesti goni stokuili vodi vezana vi{e od dva grla stoke ili dva grlastoke ne vodi krajnjom desnom stranom kolnika(~lanak 95.);

39) goni~ stoke koji postupi protivno odredba-ma ~lanka 96. ovog Zakona;

40) pje{ak koji na obiljeènom pje{akom prijela-zu ili raskri`ju na kojem se prometom pje{akaupravlja prometnim svjetlima za pje{ake ne postupipo tim znakovima (~lanak 104. stavak 1.) ilipostupi protivno odredbama ~lanka 104. stavak 2. i3. ovog Zakona;

41) pje{ak koji prilikom prelaènja preko kolni-ka na mjestu na kome nije obiljeèn pje{a~kiprijelaz, ometa promet vozila (~lanak 105.);

42) voza~ koji prilikom skretanja vozilom nabo~nu cestu na ~ijem ulazu ne postoji obiljeènpješački prijelaz postupi protivno odredbi članka109. ovog Zakona;

43) pje{ak, goni~ stoke i voza~ vozila kaje se nesmatra motornim vozilom ili vozač motornog vozilakoje ne moè razviti brzinu od najmanje 40 km nasat, ako se kre}u autocestom ili cestom rezervira-nom za promet motornih vozila (~lanak 113. stavak1. i 2.);

44) vozač vozila koji postupi protivno odredbičlanka 114. ovog Zakona;

45) voza~ vozila koji se na autocesti ne kre}ekrajnjom desnom prometnom trakom kada ta trakanije zakčena vozilima u koloni (~lanak 116. stavak1.);

46) vozač vozila koji postupi protivno odredbi~lanka 117. ovog Zakona;

47) vozač vozila koji prilikom uklju~ivanja naautocestu, odnosno isklju~ivanja s autocestepostupi protivno odredbama ~lanka 118. ovogZakona;

48) voza~ koji vozilom na cesti kroz tunel izvodiradnje ~ije je izvo|enje u tunelu zabranjeno(~lanak 120.);

49) voza~ vozila koji za vrijeme kretanja kroztunel ne drì upaljena oborena svjetla za osvjetlji-vanje ceste (~lanak 121.);

50) voza~ koji upravlja vozilom koje je opte-re}eno protivno odredbi ~lanka 127. stavak 1. ovog

Zakona;51) voza~ koji optereti vozilo kojim upravlja

protivno odredbama ~lanka 127. stavak 2. to~ka 2.do 5. ovog Zakona;

52) voza~ koji glede smje{taja tereta na voziluili ozna~avanja tereta, postupi protivno odredbama~lanka 128. ovog Zakona;

53) voza~ koji teret na vozilu no}u, kao i danjuu slu~aju smanjene vidljivosti, na ozna~i na na~iniz ~lanka 129. ovog Zakona;

54) voza~ koji prevozi osobe u zatvorenom pros-toru vozila koji se ne moè otvoriti iznutra (~lanak133.);

55) voza~ koji prevozi osobe protivno odredbi~lanka 134. ovog Zakona;

56) voza~ koji na teretnom motornom vozilu uprostoru za smje{taj tereta ili na priklju~nomvozilu koje vu~e traktor prevozi osobe protivno~lanku 140. i 141. ovog Zakona;

57) voza~ koji u prometu na cesti prevozi osobena teretnom motornom vozilu ili na priklju~nomvozilu na kojem je zabranjeno prevoziti osobe(~lanak 145);

58) osoba koja se prevozi teretnim motornimvozilom u prostoru za smje{taj tereta ili prik-lju~nim vozilom koje vu~e traktor ili radni strojako stoji u vozilu, sjedi na stranicama vozila, nanestabilnom teretu ili na teretu koji prelazi visinustranica vozila (~lanak 146.);

59) voza~ koji bez odobrenja vozilom na motor-ni pogon obavlja pokusnu vo`nju na cesti ili nepoduzme mjere osiguranja odre|ene u odobrenju zapokusnu vo`nju ili za vrijeme pokusne vo`njeprevozi osobe koje nisu navedene u odobrenju(~lanak 147);

60) sudionik u prometu koji se ne pridràva og-rani~enja, zabrana ili obveza izraènih postavlje-nim prometnim znacima (~lanak 148. stavak 4.);

61) voza~ koji upravlja vozilom u pratnji natje-catelja ako vozilo ne ozna~i posebnim znakom(~lanak 188.);

62) voza~ koji u prometu na cesti upravlja vozi-lom, a nije mu izdana voza~ka dozvola ili je njego-voj voza~koj dozvoli istekao rok vaènja ili nekoristi pomagala koja su upisana u njegovu vo-za~ku dozvolu (~lanak 192.);

63) osoba koja osposobljava kandidata za vo-za~a vozila a ne ispunjava za to propisane uvjete iinstruktor vo`nje ako nema pri sebi dozvolu in-struktora vo`nje i voza~ku dozvolu ili ih ne pokaèna zahtjev ovla{tene slu`bene osobe (~lanak 200.);

64) voza~ koji upravlja biciklom ili zapre`nimvozilom protivno odredbama ~lanka 213. ovogZakona;

65) voza~ koji ne postupi prema odredbi ~lanka227. ovog Zakona;

66) voza~ koji upravlja autobusom ili vozilom~ija je najve}a dopu{tena masa ve}a od 3.500 kg iliinstruktor vo`nje obavlja obuku iz nastavnogpredmeta upravljanje vozilom, duè od vremena



propisanog u ~lanku 239. ovog Zakona;67) voza~ koji postupa protivno odredbama

~lanka 240. ovog Zakona;68) voza~ koji u prometu na cesti upravlja vozi-

lom koje nema ispravne propisane uređaje i opre-mu, osim ure|aja za upravljanje, ure|aja zazaustavljanje, uređaja za spajanje vu~nog i prik-lju~nog vozila, tahografa i guma (~lanak 243.stavak 1.);

69) voza~ koji u prometu na cesti upravlja vozi-lom koje nije ozna~eno pokusnim plo~icama(~lanak 245. stavak 2.);

70) voza~ vozila registriranog u stranoj zemlji,ako nema vaè}u prometnu dozvolu, registarskeplo~ice ili me|unarodnu oznaku zemlje registracijeili ako vu~e strano neregistrirano priklju~no vozilokoje nije ozna~eno s ponovljenim brojem vu~nogvozila (~lanak 251.);

71) voza~ koji u prometu na cesti upravlja vozi-lom koje nije tehni~ki pregledano (~lanak 260.);

72) voza~ ili vlasnik koji vozilo ne podvrgne iz-vanrednom tehni~kom pregledu (~lanak 262.stavak 2. i 3.);

73) voza~ koji uklju~i u promet na cesti vozilokojem je to kontrolor na tehni~kom pregleduzabranio (~lanak 269.);

74) voza~ koji u prometu na cesti upravlja vozi-lom protivno odredbi ~lanka 279. ovog Zakona.


^lanak 300.

Nov~anom kaznom od 15 KM, kaznit }e se namjestu izvr{enja prekr{aja:

1) voza~ koji upravlja vozilom za prijevoz djecekoje nije obiljeèno posebnim znakom (~lanak 16.stavak 5.);

2) voza~ koji prije obavljanja radnji iz ~lanka18. ovog Zakona ne upozori o svojoj namjeri drugesudionike u prometu ili to ne u~ini pravovremeno(~lanak 19. stavak 1.) ili postupi protivno odredbi~lanka 19. stavak 2. ovog Zakona;

3) voza~ koji prilikom kretanja vozila unazadpostupi protivno odredbama ~lanka 25. ovogZakona;

4) voza~ koji poslije izvr{enog pretjecanja iliobilaènja vozilom ne zauzme poloàj na prometnojtraci kojom se do tada kretao (~lanak 46.);

5) osoba koja na zaustavljenom ili parkiranomvozilu otvara vrata i time ometa kretanje drugihsudionika u prometu ili ugroàva sigurnost prome-ta (~lanak 56);

6) voza~ radnog stroja ako u prometu na cestivuče priključke koji ne sluè njegovoj namjeni(~lanak 66.);

7) tko biciklom ili mopedom u prometu na cesti

vu~e priklju~no vozilo protivno odredbi ~lanka 67.ovog Zakona;

8) voza~ bicikla i mopeda ako postupi protivnoodredbi ~lanka 86. ovog Zakona;

9) vozač motocikla i mopeda i osobe koje se pre-voze tim vozilom, ako u prometu na cesti ne noseza{titnu kacigu za vrijeme vo`nje (~lanak 88.);

10) voza~ zapre`nog vozila koji za vrijemevo`nje na cesti ne drì uzde u rukama ili ne vodizapregu prema odredbama ~lanka 90. ovog Zako-na;

11) goni~ stoke koji stoku ne drži {to bliè des-nom rubu ceste (~lanak 93. stavak 2.);

12) goni~ koji postupi protivno odredbama~lanka 97. ovog Zakona;

13) pje{ak koji se nepotrebno zadràva na kol-niku ili se na kolniku igra, sanjka, skija i sl. ili sena cesti koja ima nogostup ili drugu povr{inuodre|enu za kretanje pje{aka kre}e kolnikom(~lanak 98.);

14) pje{ak koji u slučaju iz stavka 2. ~lanka 99.ovog Zakona ometa ili spre~ava promet vozila;

15) pje~ak koji se po kolniku kre}e protivno od-redbama ~lanka 100., 101. i 102. ovog Zakona;

16) pje{ak koji preko kolnika i biciklisti~ke sta-ze ili trake prelazi na na~in protivan odredbama~lanka 103. ovog Zakona;

17) vodi~ organizirane kolone pje{aka i pje{aciako se ne kre}u u koloni po jedan, no}u i danju zavrijeme smanjene vidljivosti te u drugimslu~ajevima kada je to potrebito radi sigurnostiprometa, a vodi~ i ako je kolona duà od 50 metaraili je razmak izme|u kolona manji od 50 metara(~lanak 106.);

18) voza~ bicikla, mopeda ili motocikla kojiprevozi predmete {ire od 50 cm od svake stranevozila kao i voza~ bicikla i mopeda koji na prik-lju~nom vozilu prevozi predmete {ire od 80 cm(~lanak 130.);

19) voza~ koji vozilom prevozi osobe protivno~lanku 131. i 132. ovog Zakona;

20) osoba koja se prevozi vozilom ako na bilokoji na~in ometa voza~a u upravljanju vozilom iliako utje~e na njega da upravlja vozilom na na~inkojim se umanjuje sigurnost prometa (~lanak135.);

21) vozač ili druga osoba koja se za vrijeme vo-žnje u motornom vozilu ne veže sigurnosnimpojasom (~lanak 136.);

22) osoba koja za vrijeme kretanja vozila uprometu na cesti iskače, otvara vrata, naginje seizvan vozila, ili se vozi na vanjskim dijelovimavozila ili na traktorskim priklju~cima ili uska~e uvozilo (~lanak 137.);

23) voza~ koji za vrijeme kretanja po cesti pre-vozi osobe protivno ~lanku 139. i 142. ovog Zakona;

24) voza~ koji u prometu na cesti nema kod se-be odobrenje za prijevoz osoba teretnim motornimvozilom, odnosno priključnim vozilom koje vučetraktor ili to odobrenje ne pokaže zahtjev ovla{tene



slu`bene osobe (~lanak 143.);25) vozač koji na turističkom vlaku prevozi

osobe protivno članku 144. ovog Zakona;26) kandidat za voza~a koji za vrijeme uprav-

ljanja vozilom nema pri sebi ili odbije pokazatipotvrdu da je du{evno i tjelesno sposoban zaupravljanje vozilom (~lanak 202. stavak 2.);

27) instruktor vo`nje koji na cesti osposobljavakandidata za voza~a na vozilu koje nije ozna~enoposebnim plo~icama (~lanak 204. stavak 1.);

28) voza~ koji nema kod sebe odgovaraju}uvaè}u voza~ku dozvolu ili je ne pokaè na zahtjevovla{tene osobe (~lanak 224. Stavak 1.);

29) voza~ koji nema kod sebe vaè}u potvrdu zakori{tenje pokusnih plo~ica ili je ne pokaè nazahtjev ovla{tene osobe (~lanak 245. stavak 4.);

30) voza~ koji nema kod sebe vaè}u prometnudozvolu za vozilo kojim upravlja ili prometnudozvolu ili knjiìcu vozila ne pokaè na zahtjevovla{tene osobe ili ih ostavi u vozilu bez nadzora(~lanak 246. stavak 3.);

31) voza~ vozila koji nema propisan broj regis-tarskih plo~ica ili na kome su te plo~ice ilime|unarodna oznaka postavljene tako da se dobrone vide ili nisu ~itljive (~lanak 248.).


^lanak 301.

Nov~ane kazne napla}ene prema ovom Zakonuprihod su @upanije a koriste se prema odluci Vlade@upanije iz prora~una @upanije za financiranjepreventivnih aktivnosti u cestovnom prometu(informativno-propagandna djelatnost, {kolske iprometne jedinice mladeì, hitna medicinska pomo}i sl.).

^lanak 302.

Osobi koja po~ini prekr{aj iz ovog Zakona, akood dana u~injenog prekr{aja iz istog ~lanka ovogZakona za koji je pravomo}nom odlukom ve} ranijeka`njena nije proteklo vi{e od jedne godine, odmje-rit }e se kazna za taj prekr{aj a zatim na temeljuovog ~lanka uve}ati za onoliko puta za koliko jeprekr{aja iz istog ~lanka ovog Zakona, unazadjedne godine od dana po~injenog prekr{aja povo-dom kojeg se vodi postupak, ve} ka`njena pravo-mo}nom odlukom.

Na isti }e se na~in postupiti i pri izricanjuza{titne mjere oduzimanja voza~ke dozvole.

Iznimno od stavka 1. ovog ~lanka, sudioniku uprometu koji je po~inio prekr{aj za koji je propisa-na ovim Zakona naplata kazne na mjestu izvr{enja,ovla{tena osoba, ako ne moè odmah provjeriti da lije po~initelj ve} ka`njavan unazad jedne godine,naplatit }e nov~anu kaznu propisanu za taj

prekr{aj.Ukoliko se utvrdi da je sudionik u prometu ve}

ka`njavan, policijska uprava donijet }e rje{enje oprekr{aju i izre}i kaznu u smislu stavka 1. ovog~lanka umanjenu za ve} napla}enu nov~anu kaznu,ako od dana napla}ene kazne iz stavka 3. ovog~lanka nije proteklo vi{e od 30 dana.

^lanak 303.

Nov~anu kaznu na mjestu izvr{enja prekr{ajanapla}uju ovla{tene osobe Ministarstva.

Sudioniku u prometu koji ne plati nov~anu ka-znu na mjestu izvr{enja prekr{aja, ovlaštena osobaizdat će uplatnicu kojom sudionik može kaznuplatiti u roku od osam dana,

Radi osiguranja izvr{enja kazne ili za{titnemjere, odnosno prisustva u prekr{ajnom postupku,ovla{tena osoba moè od stranca ili državljaninaBosne i Hercegovine s prebivali{tem na teritorijuùpanije s privremenim boravkon u inozemstvu,privremeno zadràti putovnicu do okon~anjapostupka, a najduè do 48 sati.

^lanak 304.

Ako je za{titna mjera oduzimanja voza~ke doz-vole izre~ena instruktoru vo`nje, on se ne smijebaviti obukom kandidata za voza~a u prakti~nomupravljanju vozilom dok traje izre~ena za{titnamjera.

^lanak 305.

O izre~enim kaznama, za{titnim mjerama,mjerama sigurnosti, prometnim nezgodama injihovim posljedicama te o voza~ima vozila ivozilima vode se evidencije.

Evidencije iz stavka 1. ovog članka vodi Minis-tarstvo.

Tijelo koje izrekne kaznu odnosno za{titnu mje-ru ili mjeru sigurnosti, du`no je o izre~enoj kazni,odnosno mjeri obavijestiti Ministarstvo u roku odosam dana od pravomo}nosti odnosno izvr{nosti.

S podacima iz evidencije iz stavka 1. ovog~lanka mogu se koristiti pravosudna tijela, tijelakoja vode prekr{ajni postupak, Ministarstvo,znanstvene, zdravstvene i druge institucije, organi-zacije i tijela koja se bave pitanjima sigurnostiprometa te pravne i fizi~ke osobe koje obavljajujavni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe.

^lanak 306.

Trajanje zaštitne mjere oduzimanje vozačkedozvole ra~una se od dana oduzimanja na temeljupravomo}nog rje{enja o izricanju te mjere.

Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvo-ra ne ra~una se u vrijeme trajanja za{titne mjere izstavka 1. ovog ~lanka.



^lanak 307.

Izvr{enje za{titne mjere oduzimanja voza~kedozvole moè se odgoditi, osim za prekr{aje iz~lanka 297. to~ke 11., 12., 13 i 14. ovog Zakona,ako tijelo koje vodi prekre{ajni postupak utvrdi dase, prema okolnostima u kojima je prek{aj po~injeni prema pona{anju po~initelja nakon po~injenogprekr{aja, a s obzirom na njegovo ranije pona{anjeu prometu, moè o~ekivati da on i bez izvr{enja temjere ne}e ubudu}e ~initi prekr{aje u prometu nacesti.

Tijelo koje vodi prekr{ajni postupak, profesio-nalnim voza~ima, instruktorima vo`nje i stranci-ma, ako bi se bezuvjetnim izricanjem za{titnemjere ugrozila njihova egzistencija, odgodit }eizvr{enje za{titne mjere oduzimanja voza~kedozvole, osim za prekr{aje iz ~lanka 297. to~ke 11.,12., 13. i 14. ovog Zakona, uz uvjet da po~initeljprekr{aja u odre|enom roku, koji ne moè biti kra}iod jedne ni duì od dvije godine, ne po~ini drugiprekr{aj iz ovog Zakona za koji se moè izrećiza{titna mjera.

U rje{enju o prekr{aju kojim je izre~ena mjeraiz stavka 1. i 2. ovog ~lanka odredit }e se vrijemetrajanja te mjere i vrijeme za koje se odga|anjezino izvr{enje.

^lanak 308.

Odgo|eno izvr{enje za{titne mjere oduzimanjavoza~ke dozvole opozvat }e se ako po~initeljprekr{aja, u roku za koje je izvr{enje odgo|eno,po~ini novi prekr{aj za koji je propisano izricanje teza{titne mjere.

Ako tijelo koje vodi prekr{ajni postupak izreknepo~initelju prekr{aja novu za{titnu mjeru oduzi-manja voza~ke dozvole i opozove odgo|enoizvr{enje ranije za{titne mjere, vrijeme trajanjanove za{titne mjere zbrojit }e se s vremenomtrajanja ranije izre~ene a odgo|ene za{titne mjere,i izre}i }e se jedna za{titna mjera ~ije ukupnotrajanje ne moè biti duè od dvije godine.

Izvr{enje za{titne mjere iz stavka 2. ovog~lanka ne moè se odgađati.

^lanak 309.

Uz uvjet reciprociteta, protiv osobe koja imaprebivali{te u @upaniji, a u stranoj zemlji po~iniprometni prekr{aj po propisima te zemlje, pokrenut}e se u @upaniji prekr{ajni postupak ako to zahtije-va nadle`no strano tijelo, a osoba za isti prekr{ajmoè biti ka`njena po propisima @upanije, ako zataj prekr{aj nije bila ka`njena u zemlji u kojoj jeprekr{aj po~injen.

^lanak 310.

Ako vozač koji ima inozemnu voza~ku dozvolupo~ini na teritoriju Županije prekr{aj za koji jeovim Zakonom propisano da se mora izre}i za{titnamjera oduzimanja voza~ke dozvole, moè mu seizre}i za{titna mjera zabrane kori{tenja inozemnevoza~ke dozvole na teritoriju @upanije.

Zabrana kori{tenja inozemne voza~ke dozvoleupisat }e se u inozemnu voza~ku dozvolu osobekojoj je izre~ena, a njeno se trajanje ra~una oddana kada je upisana.

^lanak 311.

Ako malodobnik po~ini prekr{aj propisa o si-gurnosti prometa na cestama, nov~anom kaznompropisanom za po~injeni prekr{aj kaznit }e seroditelj, usvojitelj, odnosno staratelj malodobnika,ako je prekr{aj u~injen kao posljedica propustadu`nosti staranja o malodobniku.

^lanak 312.

Instruktor vožnje pod ~ijim se nadzorom kan-didat za voza~a obu~ava u upravljanju vozilom uprometu na cesti kaznit }e se prekr{aj {to ga po~inikandidat za voza~a, osim ako nije bilo u mo-gu}nosti sprije~iti prekr{aj.XII. OVLA[TENJA ZA DONO[ENJE PROPISA

ZA IZVR[ENJE OVOG ZAKONA

^lanak 313.

Ministar unutarnjih poslova i drugi resorniministri donijet će odgovarajuće propise za proved-bu ovog Zakona u roku 30 dana od dana njegovogstupanja na snagu.

XIII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lanak 314.

Auto-{kole du`ne su uskladiti organizaciju i dje-latnost prema odredbama ovog Zakona u roku dvamjeseca od dana stupanja na snagu odgovarajućihprovedbenih propisa iz članka 313. ovog Zakona.

Auto-{kole koje ne ispune propisane uvjete zaosposobljavanje kandidata za voza~e prestaju sradom u roku iz stavka 1. ovog ~lanka.

^lanak 315.

Instruktori vo`nje koji su uvjete za osposoblja-vanje kandidata za voza~e stekli po ranijim propi-sima i koji imaju 20 godina voza~kog iskustva, petgodina radnog iskustva na poslovima instruktoravo`nje, a navr{ili su 50 godina ìvota, mogu osposob-ljavati kandidate za voza~e iako nemaju zavr{enu



stru~nu spremu za zanimanje, instruktor vo`nje.

^lanak 316.

Stanice za tehni~ke preglede vozila du`ne suuskladiti organizaciju i djelatnost u roku od dvamjeseca od stupanja na snagu odgovaraju}ihprovedbenih propisa iz ~lanka 277. stavak 3. i~lanka 313. ovog Zakona.

Stanice za tehni~ke preglede koje ne uskladesvoj rad u roku iz stavka 1. ovog ~lanka, prestaju sradom danom isteka tog roka.

^lanak 317.

Djelatnicima koji su prije stupanja na snaguovog Zakona poloìli ispit za kontrolore Ministar-stvo }e izdat dopu{tenje (licencu).

^lanak 318.

Stru~ne organizacije iz ~lanka 205. i 277. teorganizacija iz ~lanka 280. ovog Zakona, du`ne suorganizirati svoju djelatnost i donijeti akte propi-sane ovim Zakonom u roku od 30 dana od danadobijanja ovla{tenja.

^lanak 319.

Voza~ke isprave izdane po dosada{njim propi-sima zamijenit }e se u roku tri godine od stupanjana snagu ovog Zakona.

^lanak 320.

Obrasce i registre u svezi s voza~kim dozvola-ma i registracijom vozila izra|uje Ministarstvo iliorganizacija koju ono za to ovlasti.

Obrasce i registre u svezi s tehni~kim pregle-dima vozila propisuje ministar unutarnjih poslovaa izrađuje stru~na organizacija iz ~lanka 277. ovogZakona.

Cijene obrazaca i registara iz stavka 1. ovog~lanka odre|uje ministar unutarnjih poslova.

Članak 321.

Ministri ovla{teni ovim Zakonom za dono{enjeodluka i propisa donijet }e ih u toku 30 dana odstupanja na snagu ovog Zakona.

Ministri koji su ovim Zakonom za ovlašteni zadonošenje provedbenih propisa, ovlašćuju se da unjima mogu propisati i prekr{aje te odreditinov~ane kazne za te prekr{aje.

^lanak 322.

Do dono{enja propisa za izvr{enje ovog Zakonaprimjenjivat }e se odgovaraju}i dosada{nji propisi,

ako nisu u suprotnosti sa ovim Zakonom.

^lanak 323.

Stupanjem na snagu ovog Zakona na podru~ju@upanije prestaje vaìti Zakon o sigurnosti prome-ta na cestama ("Narodni list HR H-B", brojevi:26/94, 26/94 i 22/95).

Članak 324.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od da-na objave u "Narodnim novinama Hercegbosanskeùpanije".



* * *

Na temelju ~lanka 35.Ustava HercegbosanskeŽupanije donosim

ODLUKUo progla{enju Zakona o posredovanju pri

upo{ljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposle-nih osoba

Proglašavam Zakon o posredavanju priupo{ljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenihosoba, koji je donijela Škupština Hercegbosanskeùpanije na sjednici odrànoj 12. listopada 1999.godine u Tomislavgradu.


ŽupanIvan Ivić

* * *

ZAKONo posredovanju pri upošljavanju i socijalnoj

sigurnosti neuposlenih osoba

I. OP]E ODREDBE

^lanak 1.

Ovim se Zakonom uređuje posredovanje priupo{ljavanju, profesionalno usmjerenje, obrazova-



nje neuposlenih osoba, osiguranje za slu~aj neupos-lenosti, mjere i aktivnosti kojima se poti~e novoupo{ljavanje, osiguranje sredstava za djelatnostupo{ljavanja, te osnivanje @upanijskog zavoda zaupo{ljavanje sukladno s Ustavom Federacije BiH (udaljnjem tekstu Ustav Federacije) i UstavomHercegbosanske ùpanije.

^lanak 2.

Radi zadovoljavanja potreba u podru~juupo{ljavanja i uposlenosti, pra}enja i osiguranjaprovođenja utvrđenih mjera upo{ljavanja nateritoriju Hercegbosanske ùpanije i koordinacijena ostvarivanju jedinstvenog funkcioniranjaispostava za upo{ljavanje po op}inama, osniva se@upanijski zavod za upo{ljavanje (u daljnjemtekstu Zavod).

@upanijski zavod je javna ustanova. Na osni-vanje, registraciju, djelatnost, prestanak rada idruga pitanja Zavoda primjenjuje se Zakon oustanovama, ako ovim Zakonom nije druk~ijeodređeno.

@upanijski zavod je pravna osoba, sa sjedi{temu .

II. POSREDOVANJE PRI UPO[LJAVANJU

^lanak 3.

Posredovanje pri upo{ljavanju, odredbama ovoZakona, obuhva}a sve radnje poduzete u svrhupovezivanja neuposlene osobe koja traì uposlenje,kao i uposlene osobe koja traì promjenu uposlenjas poslodavcem kojem je potreban uposlenik radizasnivanja radnog odnosa, odnosno zaklju~ivanjaugovora o radu.

Zabranjuje se svako razlikovanje, isklju~ivanjeili davanja prednosti po osnovi rase, boje koè,spola, vjere, politi~kog mi{ljenja, nacionalnog ilisocijalnog podrijetla, koji dovode do ukidanja ilismanjivanja jednakosti mogu}nosti pri posredova-nju u upo{ljavanju.

^lanak 4.

Neuposlenom osobom u smislu ovog Zakonasmatra se osoba koja nije u radnom odnosu, a kojaje:

· sposobna za rad, a koja je u dobi od 15 do65 godina,

· koja se moè uposliti po propisima o radu,· koja je evidentirana u ispostavi za

upo{ljavanje kao traìtelj uposlenja,· koja se redovito javlja,· koja nije vlasnik ili ve}inski suvlasnik po-

duze}a ili druge pravne osobe,· koja ne obavlja samostalnu profesionalnu

ili gospodarsku djelatnost,

· koja nije redoviti u~enik, redoviti student,· koja nije umirovljenik.

^lanak 5.

Posredovanje pri upo{ljavanju iz ~lanka 3. ovogZakona obavljaju slu`be u ispostavama zaupo{ljavanje po op}inama, sukladno s ovim Zako-nom i propisom @upanije.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog ~lanka, pos-love posredovanja pri upo{ljavanju na teritorijuFederacije BiH mogu obavljati i druge pravnefizi~ke osobe pod uvjetima i na na~in utvrđenpropisom @upanije.

Međunarodne sporazume, kojima se uređujupitanja iz podru~ja upo{ljavanja a odnose se naFederaciju, zaklju~uje mjerodavno tijelo Federaci-je, sukladno s Ustavom Federacije.

^lanak 6.

Usluge posredovanja pri upo{ljavanju su bes-platne.

Posredovanje pri upo{ljavanju iz ~lanka 4. i 6. istavka 1. ovog ~lanka primjenjuje se za posredova-nje pri upo{ljavanju u inozemstvu, ako me-đudràvnim sporazumom nije druk~ije određeno.

^lanak 7.

Slu`ba za upo{ljavanje u ispostavi organiziraprikupljanje, razmjenu i objavljivanje podataka oneuposlenim osobama, uvjetima koje te osobetrebaju ispunjavati, stru~noj spremi i izobrazbiosoba koje traì uposlenje, kao i o osobama prijav-ljenim u ispostavi koje traè promjenu uposlenja, tedruge podatke koji mogu biti od zna~aja zaupo{ljavanje.

^lanak 8.

Poslodavac je duàn slu`bi za upo{ljavanje pri-javiti svaku potrebu za uposlenicima radi zasniva-nja radnog odnosa, u roku od 8 dana od danautvrđivanja potrebe.

Poslodavac je duàn slu`bi za upo{ljavanje dos-taviti izvije{}e o realizaciji prijave iz stavka 1. ovog~lanka, te izvije{}e o zasnivanju radnog odnosaodnosno zaklju~ivanja ugovora o radu, kao iizvije{}e o prestanku radnog odnosa nekog uposle-nika, u roku od 8 dana od dono{enja odluke.

^lanak 9.

Poslodavac je duàn slu`bi za upo{ljavanje dos-taviti obavijest o uposlenicima za ~ijim radomprestaje potreba kod poslodavca (gospodarski itehnolo{ki vi{ak), u roku od 8 dana od danautvr|ivanja prestanka potrebe za radom uposleni-



ka.Poslodavac je duàn slu`bi za upo{ljavanje dos-

taviti obavijest o uposlenicima koji se upu}uju narad u inozemstvo i o njihovom povratku s rada, uroku od 8 dana od dana upu}ivanja odnosno pov-ratka uposlenika.

^lanak 10.

Postupci slu`be za upo{ljavanje po podnesenimprijavama iz ~lanaka 8. i 9. ovog Zakona uređujuse aktima slu`be za upo{ljavanje, sukladno spropisom @upanije.

III. OSTVARIVANJE RADA I UPO[LJAVANJA

^lanak 11.

Mjerama za unapređivanja upo{ljavanja omo-gu}uje se postizanje i odràvanja vi{e stope uposle-nosti i stalno pobolj{avanje strukture uposlenih.

Mjere iz stavka 1. ovog ~lanka donose mjero-davna tijela u @upaniji sukladno s Ustavom'iZakonom.

^lanak 12.

Radi postizanja {to ve}e stope uposlenosti i os-tvarivanja mjera iz ~lanka 11. ovog Zakona,drugim zakonom odnosno propisom @upanije moguse predvidjeti i utvrditi olak{ice i druge pogodnostiposlodavcima koji otvaraju nova radna mjesta,upo{ljavaju ve}i broj neuposlenih osoba, odnosnokoji upo{ljavaju određene kategorije neuposlenihosoba, pod uvjetima utvrđenim tim propisima.

^lanak 13.

Mjerama iz ~lanka 11. ovog Zakona osiguravase:

· smanjenje neuposlenosti zbog tehni~ko te-hnolo{kih promjena ili gospodarsko struk-turalnih promjena u djelatnosti poslodav-ca,

· kra}e trajanje neuposlenosti,· stručni kadrovi prema potrebama poslo-

davca,· mjesnu i profesionalnu pokretljivost upos-

lenih i neuposlenih osoba,· prioritetno upo{ljavanje invalidnih osoba i

osoba s faktorom oteàne zapo{ljivosti.

Članak 14.

Profesionalna orjentacija neuposlenih i drugihosoba pri izboru zanimanja, stru~na obuka neupos-lenih i prekvalifikacija uposlenih za ~ijim je radomprestala potreba, poticanjem otvaranja novihradnih mjesta je djelatnost slu`be u ispostavama za

upo{ljavanje i ure|uje se propisom @upanije.Propisom Županije mogu se utvrditi uvjeti i

prednosti pri upo{ljavanju određenih kategorijaneuposlenih osoba.

IV. MATERIJALNO OSIGURANJE ZA SLU-ČAJ NEUPOSLENOSTI I SOCIJALNA SI-

GURNOST NEUPOSLENIH OSOBA

Članak 15.

Svi uposlenici u radnom odnosu obvezno suosigurani za slu~aj neuposlivosti.

Osiguranje se provodi na načelu solidarnosti.^lanak 16.

Neuposlena osoba ostvaruje pravo na zdrav-stveno osiguranje pod uvjetima i na na~in i popostupku koji su utvrđeni ovim Zakonom.

Pravo na zdravstveno osiguranje osim neupos-lenoj osobi osigurava se ~lanovima njegove obitelji.

Članak 17.

Pravo na mirovinsko i invalidsko osiguranjeima neuposlena osoba u sljede}im slu~ajevima:

1. kada joj je radni odnos prestao zbog pres-tanka rada poduze}a ili druge pravne osobepod uvjetom da je prije prestanka radnogodnosa bila osigurana neprekidno 9 mjese-ci ili sa prekidima 12 mjeseci u posljednjih18 mjeseci,

2. kada je ostvarila pravo na nov~anu nak-nadu po odredbama ovog Zakona i ispu-njava uvjete glede godina ìvota za stjeca-nje prava na starosnu mirovinu ili joj nijepotrebno vi{e od 5 godina staà osiguranjaza ostvarivanje starosne mirovine bez ob-zira na godine života.

Osiguranje u slu~aju iz stavka 1. to~ka 1. ovog~lanka traje najvi{e 1 godinu u svakom pojedinomslu~aju prestanka radnog odnosa, ali najvi{e 3godine u tijeku radnog vijeka uposlenika.

Osiguranje u smislu stavka 1. to~ke 2. traje dostjecanja najmanjeg uvjeta staà osiguranja iligodina ìvota za stjecanje prava na starosnumirovinu, ali najvi{e u ukupnom trajanju do 5godina.

^lanak 18.

Pravo na nov~anu naknadu stje~e neuposlenaosoba koja u trenutku prestanka radnog odnosaima najmanje:

· devet mjeseci neprekidnog rada ili dvanae-st mjeseci rada s prekidima u posljednjihosamnaest mjeseci.



Kod utvr|ivanja prava na nov~anu naknadugodina rada smatra se vrijeme od 12 mjeseci, a radkra}i od punog radnog vremena prera~unava se napuno radno vrijeme.

Iznimno od stavka 1. ovog ~lanka, pravo nanov~anu naknadu stje~e èna koja u trenutkuprestanka radnog odnosa, odnosno slu`be:

· ima dijete koje nije navr{ilo godinu danaìvota,

· ima blizance, tre}e i svako slijede}e dijetekoje nije navr{iio tri godine ìvota.

Osobe iz stavka 3. ovog ~lanka pravo nanov~anu naknadu mogu ostvariti ako ispunjavajusve druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i akopravo na nov~anu naknadu ne ostvaruju po drugimpropisima.

^lanak 19.

Pravo na nov~anu naknadu stje~e neuposlenaosoba ako se prijavi Zavodu i podnese zahtijev uroku od 30 dana od prestanka radnog odnosa,odnosno slu`be ili prestanka privremene nesposob-nosti za rad prema propisima o zdravstvenomosiguranju.

Neuposlena osoba koja iz opravdanog razlogapropusti rok za prijavu iz stavka 1. ovog ~lanka,moè se prijaviti i podnijeti zahtijev Zavodu u rokuod 8 dana od prestanka razloga koji je prouzro~iopropu{tanje roka, a najkasnije 3 mjeseca od danaprestanka radnog odnosa.

Upravno vije}e Zavoda svojim aktom utvrđuje{to se smatra opravdanim razlogom u smislu 2.ovog ~lanka.

^lanak 20.

Pravo na nov~anu naknadu nema neuposlenaosoba kojoj je radni odnos, odnosno slu`ba prestala:

1. zbog toga {to je otkazala ugovor o radu,odnosno slu`bu, osim u slu~aju izvanred-nog otkaza ugovora o radu prouzro~enogpona{anjem poslodavca,

2. pisanim sporazumom o prestanku ugovorao radu, odnosno slu`be,

3. zbog toga {to na probnom radu nije postig-la odgovaraju}e radne u~inke, jer nije po-loìla stru~ni ispit, odnosno jer vje`beniknije zadovoljio tijekom vje`beni~kog staà,

4. zbog toga {to je kr{ila obveze iz radnog od-nosa (otkaz uvjetovan pona{anjem uposle-nika) kao i zbog te{ke povrede radne obve-ze, odnosno slu`bene du`nosti,

5. zbog neopravdanog ne javljanja na radnomjesto ili dužnost u roku od 5 radnih danauzastopce,

6. zbog izdràvanja kazne zatvora dulje od 6mjeseci, izre~ene mjere sigurnosti, odgojne

ili za{titne mjere u trajanju dulje od 6 mje-seci,

7. umirovijenjem iii ispunjavanjem uvjeta zastarosnu mirovinu,

8. zbog potpune nesposobnosti za rad premapropisima o mirovinskom i invalidskomosiguranju.

^lanak 21.

Neuposlenoj osobi kojoj je prestao radni odnos,odnosno slu`ba pisanim sporazumom, iznimnopripada pravo na nov~anu naknadu, ako je doprestanka radnog odnosa, odnosno slu`be do{lozbog:

· premje{tanje bra~nog druga u drugo mjes-to prebivali{ta suklad no s posebnim propi-sima,

· spajanja obitelji nakon sklapanja braka itime uvjetovane promjene mjesta prebiva-li{ta,

· promjene mjesta prebivali{ta iz zdravstve-nih razloga, a na temelju mi{ljenja zdrav-stvene ustanove koju određuje ministarzdravstva.

^lanak 22.

Nov~ana naknada ne moè biti nià od 20% iz-nosa prosje~ne ispla}ene pla}e u gospodarstvu@upanije prema zadnjem objavljenom podatku, nitivi{a od iznosa koji utvrdi ministar mjerodavan zarad uz suglasnost ministra mjerodavnog za financi-je.

^lanak 23.

Nov~ana naknada pripada neuposlenoj osobi utrajanju od:

1. 78 dana ako je provela na radu neprekidno9 mjeseci ili 12 mjeseci s prekidima u pos-ljednjih 18 mjeseci,

2. 104 dana ako je provela na radu 12 mjesecineprekidno ili 16 mjeseci s prekidima uposljednja 24 mjeseca,

3. 130 dana ako je provela na radu vi{e od 3godine,

4. 156 dana ako je provela na radu vi{e od 4godine,

5. 182 dana ako je provela na radu vi{e od 5godina,

6. 208 dana ako je provela na radu vi{e ed 6godina,

7. 234 dana ako je provela na radu vi{e od 7godina,

8. 3) 260 dana ako je provela na radu vi{e od8 godina,

9. 286 dana ako je provela na radu vi{e od 9



godina,10. 312 dana ako je provela na radu vi{e od 10

godina.

Nedjelje se ne ra~unaju u broj dana za koje ne-uposlenoj osobi pripada nov~ana naknada.

Nuposlenoj èni iz ~lanka 17. stavka 3. ovogZakona nov~ana naknada se utvrđuje u trajanju odnajmanje 78 dana a najdulje do starosti dijetetautvrđene odredbama ~lanka 17. stavka 3. podstav-ka 1. i 2 ovog Zakona.

^lanak 24.

Neuposlenoj osobi koja ima pravo na nov~anunaknadu, moè se na njezin zahtijev isplatitinaknada u jednokratnom iznosu utvrđenom premamjerilima iz ~lanka 22. ovog Zakona radi samou-po{ljavanja.

Uvjete i na~in isplate naknade iz stavka 1.ovog ~lanka utvrđuje Upravno vijeće Zavoda.

^lanak 25.

Neuposlena osoba, kojoj je radni odnos prestaou inozemstvu, ostvaruje prava za vrijeme neupos-lenosti, sukladno sa Zakonom i međudràvnimsporazumom, ako je takav sporazum zaklju~en.

V. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVAZA VRIJEME NEUPOSLENOSTI

^lanak 26.

Prava za vrijeme neuposlenosti ostvaruju se uispostavi za upo{ljavanje kod koje je neuposlenaosoba bila osigurana za vrijeme neuposlenosti, a uostalim slu~ajevima u ispostavi za upo{ljavanjeprema mjestu prebivali{ta.

U slu~aju promjene prebivali{ta odnosno bora-vi{ta ili prelaska iz jedne ùpanije u drugu, neupos-lena osoba ostvaruje pravo u slu`bi za upo{ljavanjeu novom prebivali{tu odnosno boravi{tu, uz pravote slu`be na naknadu sredstava od slu`be zaupo{ljavanje koja je odlu~ila o tim pravima.

^lanak 27.

Postupak za ostvarivanje prava za vrijeme ne-uposlenosti vodi se prema Zakonu o upravnompostupku.

Protiv rje{enja, donesenog u prvom stupnju,moè se podnijeti priziv tijelu mjerodavnom za rad iupo{ljavanje u @upaniji.

Protiv kona~nog rje{enje donesenog u uprav-nom postupku, moè se pokrenuti upravni sporpred mjerodavnim sudom.

^lanak 28.

Neuposlena osoba koja ostvaruje prava za vri-jeme neuposlenosti du`na je, u roku od 15 dana oddana nastanka okolnosti, prijaviti mjerodavnojslu`bi za upo{ljavanje iz ~lanka 19. ovog Zakona,svaku okolnost koja utje~e na promjenu ili presta-nak prava.

^lanak 29.

Pravo na nov~anu naknadu prestaje neuposle-noj osobi:

· ako se uposli,· istekom razdoblja za koje je imala pravo

na nov~anu naknadu,· umirovljenjem ili ispunjenjem uvjeta za

starosnu mirovinu,· kad ostvari prava na naknadu po propisi-

ma o mirovinskom i invalidskom osigura-nju,

· nastupanjem na izdràvanje kazne zakonau trajanju duljem od 6 mjeseci,

· za vrijeme odsluènja, odnosno dosluènjavojnog roka,

· ako se neopravdano ne odazove na pozivZavoda, odbijanjem prvoga ponuđenoguposlenja koje odgovara zanimanju i stup-nju stru~ne spreme, znanju i sposobnosti idrugim posebnim uvjetima potrebnim zaobavljanje poslova iii neprijavljivanjem naoglas, odnosno natje~aj na koji ga Zavododnosno Ispostava uputi osim ako ponuđe-no uposlenje nije odbijeno zbog obiteljskihobveza ili stoga {to poslodavac redovito neispunjava svoje obveze prema uposlenici-ma,

· ako postane potpuno nesposobna za rad,· ako se neopravdano u dva uzastopna mje-

seca ne javi Ispostavi ili Zavodu,· ako osnuje poduze}e ili drugu pravnu oso-

bu samostalnog obavljanja djelatnosti oso-bnim radom ili profesionalne djelatnosti,

· i kada navr{i 65 godina ìvota, ako ispu-njava uvjete za mirovinu po bilo kojem os-novu.

^lanak 30.

Neuposlena osoba koja je ostvarila neko pri-manje na koje nije imala pravo, du`na je vratitiprimljene iznose, odnosno nadoknaditi u~injeneizdatke ako je to pravo ostvarila:

· na osnovu neto~nih podataka za koje je taosoba znala ili morala znati da su neto~niili je na drugi nezakonit na~in ostvarila topravo, ili ga je ostvarila u ve}em opsegunego {to je imala pravo,

· zbog toga {to osoba nije prijavila nastale



promjene, odnosno okolnosti koje utje~u naprestanak tih prava ili njihovog opsega.

Ako je na osnovu pravomo}ne sudske odluke iliodluke poslodavca neuposlena osoba vra}ena na radi ako je takvoj osobi ispla}ena pla}a i upla}enidoprinosi za razdoblje za koje nije radila, takva jeosoba du`na vratiti Zavodu ispla}ene iznose poosnovu prava za vrijeme neuposlenosti, osim iznosaza zdravstveno i mirovinsko-invalidsko osiguranje.

U slu~ajevima iz stavka 2. ovog ~lanka, Zavodza 3 upo{ljavanje ima pravo na naknadu upla}enogiznosa za zdravstveno mirovinsko-invalidskoosiguranje od ustanove za zdravstveno i mirovin-sko-invalidsko osiguranje.

VI. EVIDENCIJA NEUPOSLENIH OSOBA

^lanak 31.

Evidenciju neuposlenih osoba vode ispostavesukladno s propisima o evidencijama u podru~jurada i drugim propisima, na osnovu prijave neupos-lana osobe.

^lanak 32.

U ispostavi za upo{ljavanje vode se osnovneevidencije, o:

· neuposlenim osobama koje traè uposlenje,· prijavljenim potrebama za uposlenicima,· uposlenim osobama,· invalindnim osobama i osobama s

~initeljem oteàne zapo{ljivosti,· građanima s teritorija @upanije na priv-

remenom radu u inozemstvu,· građanima s podru~ja @upanije na radu

izvan podru~ja @upanije,· uposlenim i neuposlenim stranim

dràvljanima i osobama bez dràvljanstva sprivremenim boravkom u @upaniji,

· uposlenicima poduze}a i drugih pravnihosoba s podru~ja @upanije upu}en na rad uinozemstvo (deta{mani) i njihovom povrat-ku,

· prestanku radnog odnosa,· prestanku potrebe za radom uposlenika

kod, poslodavca (godpodarski i tehnolo{kivi{ak),

· ponudama inozemnih poslodavaca zaupo{ljavanje građana s podru~ja @upanije.

^lanak 33.

Neuposlena osoba prijavijuje se i evidentira uIspostavi za upo{ljavanje prema mjestu prebivali{taodnosno prema mjestu boravi{ta ako mu je u tommjestu prestao radni odnos.

Evidentirana neuposlena osoba obvezno se javi-lja Ispostavi, na na~in i u rokovima utvrđenimpropisom Zavoda.

Ispostava za upo{ljavanje vodi podatke o neu-poslenim osobama na obrascima propisanim zavođenje osnovne evidencije.

^lanak 34.

Uposlene osobe mogu se prijaviti slu`bi zaupo{ljavanje radi promjene uposlenja, savjetovanjai informiranja, radi posredovanja, bez obvezeredovitog javljanja.

Podaci o ovim osobama vode se u pomo}noj evi-denciji slu`be za upo{ljavanje.

^lanak 35.

Osobe koje se prijavijuju i evidentiraju u slu`biza upo{ljavanje du`ne su dati sve traène podatkepotrebne za vođenje propisane evidencije.

^lanak 36.

Evidencija o neuposlenoj osobi prestaje se vodi-ti, ako ta osoba:

· zasnuje radni odnos,· odjavi se s evidencije,· postane vlasnik ili ve}inski suvlasnik po-

duze}a ili druge pravne osobe,· samostalno po~ne obavijati profesionalnu

ili gospodarsku djelatnost,· ostvari mirovinu,· postane potpuno nesposobna za rad,· stupi na izdràvanje kazne zatvora dulje od

6 mjeseci,· ne javi se, neopravdano, dva puta uzastop-

no slu`bi za upo{ljavanje,· postane redoviti u~enik ili student,· izjavi da rje{ava svoje uposlenje sredstvi-

ma dobivenim za tu namjenu, sukladno saZakonom i drugim propisima,

· navr{i 65 godina ìvota, ako ispunjava uv-jete za mirovinu po bilo kom osnovu,

· bez opravdanog razloga se ne odazove napoziv slu`be za upo{ljavanje,

· odbije prvo ponuđeno uposlenje za koje is-punjava traène uvjete,

· ako se ne prijavi na oglas na koji ga slu`baza upo{ljavanje uputi,

· ako ne snosi tro{kove obrazovanja, a odbijese uklju~iti u obrazovanje koje je na istomstupnju stru~ne spreme organiziralaslu`ba za upo{ljavanje ili bez opravdanograzloga prekine odnosno ne zavr{i obrazo-vanje.

Osobe iz stavka 1. alineja 12, 13, 14 i 15. ovog



~lanka mogu se ponovno prijaviti slu`bi zaupo{ljavanje nakon proteka roka od 3 mjeseca oddana prestanka vo|enja evidencije.

Za neuposlene osobe, koje odlaze na odsluènjevojnog roka, ne prestaje se voditi evidencija.

Pomo}na evidencija prestaje se voditi uslu~ajevima utvrđenim aktom Zavoda zaupo{ljavanje.

^lanak 37.

Sadràj, sredstva, na~in, rokove i druga pitanjau svezi vođenja eveidencija u podru~juupo{ljavanja, sukladno s ovim Zakonom propisat }ese aktom Zavoda za upo{ljavanje uz suglasnostministra mjerodavnog za poslove rada iupo{ljavanja.

VII. ORGANIZAClJA I RAD @UPANIJSKOGZAVODA ZA UPO[LJAVANJE I ISPOSTAVA

ZAVODA PO OP]INAMA

^lanak 38.

Zavod moè osnivati ispostave po op}inama zaobavljanje poslova propisanih ovim Zakonom.

Posredovanje pri upo{ljavanju i druge poslove uvezi s unapređenjem upo{ljavanja, ostvarivanjeprava neuposlenih osoba u vezi s osiguranjem zaslu~aj neuposlenosti i socijalne sigurnosti zavrijeme neuposlenosti, u smislu ovog Zakonaobavljaju slu`be u Ispostavama u @upaniji.

^lanak 39.

Na osnivanje, organizaciju, djelatnost i presta-nak rada Zavoda ispostava za upo{ljavanje u@upaniji primjenjuje se Zakon o ustanovama.

^lanak 40.

Ispostave za upo{ljavanje du`ne su međusobnosurađivati, koordinirati rad i razmjenjivati obavi-jesti o kojima vode slu`benu evidenciju.

Ispostave za upo{ljavanje du`ne su Zavodu dos-tavljati izvje{}a, na na~in i u rokovima propisanimaktom Zavoda.

^lanak 41.

@upanijski Zavod obavlja poslove u podru~juupo{ljavanja, sukladno s ovim Zakonom i drugimpropisima, odgovoran je, u okviru svojih prava idu`nosti, za njihovo provođenje.

Rad @upanijskog Zavoda je javan.

^lanak 42.

@upanijski Zavod obavlja sljede}e poslove:

· prati i osigurava provođenje utvr|ene poli-tike i mjera u podru~ju rada i upo{ljavanjana teritoriju @upanije i o tomu informiramjerodavna tijela @upanije i Federacije,

· prati, usklađuje i koordinira radom ispos-tava za upo{ljavanje na provođenju utvr-đene politike u podru~ju upo{ljavanja i so-cijalne sigurnosti neuposlenih osoba,

· objedinjuje i vodi zbrojne evidencije u pod-ru~ju rada i upo{ljavanja od interesa za@upaniju, te predlaè mjere i potrebnasredstva za funkcioniranje informacijskogsustava u tom podru~ju,

· prati, analizira i informira o promjenamau upo{ljavanju, uposlenosti i neuposlenostina teritoriju @upanije,

· prati i predlaè mjere za pobolj{anjeupo{ljavanja i socijalne sigurnosti neupos-lenih osoba, a osobito upo{ljavanje invalid-nih osoba i njihove profesionalne rehabili-tacije, stvaraju}i uvjete za njihovoupo{ljavanje,

· informira o mogu}nostima upo{ljavanja nateritoriju Federacije,

· ispituje mogu}nosti upo{ljavanja neuposle-nih osoba s teritorija Župnije u inozemstvui poduzima potrebne radnje za njihovoupo{ljavanje u suradnji s mjerodavnimslu`bama za upo{ljavanie u tijelima Fede-racije i Bosne i Hercegovine,

· surađuje sa slu`bama za upo{ljavanje, ob-razovnim ustanovama i drugim tijelima uùpanijama na usklađivanju obrazovnihprograma s potrebama poslodavaca zauposlanicima,

· prati provođenje propisa o upo-{ljavanju ipoti~e dono{enje novih propisa ili izmjenupostoje}ih,

· prati provođenje međunarodnih sporazu-ma na podru~ju rada i upo{ljavanja koji seodnose na Federaciju te su i u interesu@upanije,

· predstavlja slu`be za upo{ljavanje u odno-sima s tijelima i slu`bama Bosne i Herce-govine, Federacije i Republike Srpske,

· odobrava upo{ljavanje stranih dràvljana iosoba bez dràvljanstva, na prijedlog slu`beza upo{ljavanje, sukladno sa zakonom,

· prati i poduzima radnje za stvaranje uvje-ta za povratak građana @upanije s priv-remenog rada u inozemstvu i njihovoupo{ljavanje,

· obavlja i druge poslove utvrđene zakonom,statutom i aktima @upanijskog Zavoda,kao i konvencijama i preporukamaMe|unarodne organizacije rada, a koji seodnose na probleme rada, upo{ljavanja isocijalne politike,

· podnosi Ministarstvu rada, socijalne skrbii prognanih, ùpanijskoj Vladi i Skup{tini



godi{nje izvje{}e o radu.

^lanak 43.

@upanijski Zavod sura|uje s ispostavama zaupo{ljavanje, ùpanijskim tijelima mjerodavnim zarad i upo{ljavanje u izradi i realizaciji okvirnihprograma upo{ljavanja od interesa za @upaniju.

^lanak 44.

Organizacija i na~in rada @upanijskog Zavodautvrđuje se statutom i drugim aktima Zavodasukladno s ovim Zakonom.

^lanak 45.

Statut Zavoda donosi Upravno vije}e Zavoda apotvrđuje ga Vlada Hercegbosanske ùpanije.

^lanak 46.

Zavodom upravlja Upravno vije}e.Upravno vije}e se sastoji od pet ~lanova koje

imenuje ùpanijska Vlada, i to:

· tri ~lana na prijedlog ministra mjerodav-nog za rad,

· jednog ~lana na prijedlog predstavnika po-slodavaca,

· jednog ~lana na prijedlog sindikata ili izreda neuposlenih osoba s evidencije zavo-da.

Predsjednika Upravnog vije}a imenuje Vlada.Upravno vije}e donosi odluke nadpolovi~nom

ve}inom ukupnog broja ~lanova.Djelokrug rada, ovlasti i odgovornosti Uprav-

nog vije}a utvrđuju se Statutom Zavoda.^lanak 47.

Zavod ima ravnatelja kojeg imenuje Vlada naprijedlog ministra mjerodavnog za rad.

^lanak 48.

Zavod ima jedan ìro-ra~un.

^lanak 49.

@upanija moè osnovati zajedni~ki Zavod zaupo{ljavanje zajedno s drugim ùpanijama ako imje to zajedni~ki interes.

VIII. NADZOR

^lanak 50.

Upravni nadzor nad zakonito{}u rada Zavodaobavlja ministarstvo mjerodavno za rad.

Nadzor nad radom pravnih i fizi~kih osobaprovodi inspekcija rada.

IX. FINANCIRANJE

^lanak 51.

Sredstva za djelatnost upo{ljavanja osiguravajuse:

· doprinosom uposlenika,· doprinosom poslodavaca,· doprinosom uposlenika u inozemstvu,· iz drugih izvora.

Doprinosi i druga sredstva upla}uju se Zavodu.

^lanak 52.

Osnovica i stope doprinosa za upo{ljavanjeutvrđuju se prema Federalnom Zakonu o doprino-sima ("Slu`bene novine", broj 35 od 3. rujna 1998.čl. od 6.-10.).

X. KAZNENE ODREDBE

^lanak 53.

Nov~anom kaznom od 1000 KM - 4000 KM ka-znit }e se za prekr{aj pravna osoba ili fizi~ka osobakoja obavlja poslove posredovanja pri upošljavanjusuprotno članku 6. ovog zakona.

Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka po~injendrugi put udvostru~uje se najniì i najvi{i iznosnov~anih kazni utvrđenih stavak 1. i 2. ovog~lanka.

^lanak 54.

Nov~anom kaznom od 1000 KM - 4000 KM ka-znit }e se za prekr{aj poslodavac, ako ne:

· prijavi potrebe za uposlenicima (~l. 9.st.1.);

· podnese izvije{}e o zasnivanju ili prestankuradnog odnosa (~l. 9. st. 2.);

· podnese obavijest o prestanku potreba zaradom uposlenika (~l. 10. st. 1.);

· podnese obavijest o upu}ivanju i povratkuuposlenika upu}enih na rad u inozemstvu(~l. 10. st. 2.).

Za prekr{aj iz stavka 1. ovog članka kaznit }e sei odgovorna osoba pravne osobe nov~anom kaznomod 500 KM - 1000 KM.

Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka po~injendrugi put udvostru~uje se najniì i najvi{i iznosnov~anih kazni utvrđenih st.1. i 2. ovog ~lanka.



^lanak 55.

Nov~anom kaznom 300 KM - 600 KM kaznit }ese za prekr{aj odgovorna osoba i uposlenik slu`beza upo{ljavanje, ako:

· provodi diskriminaciju pri upo{ljavanju iposredovanju pri upo{ljavanju,

· ne vodi propisane evidencije,· ne dostavi propisana izvije{}a utvrđena

ovim Zakonom.

XI. PRlJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lanak 56.

@upanijski Zavod zapo~inje s radom najkasnijeu roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snaguovog Zakona.

Do zapo~injanja s radom ùpanijskog Zavodadjelatnost upo{ljavanja i socijalne sigurnostineuposlenih osoba za vrijeme neuposlenosti, napodru~ju @upanije vr{it }e se prema vaè}impropisima, praksi i na~inu rada u slu`bama dosa-da{njeg Zavoda u Mostaru.

^lanak 57.

@upanijski Zavod za upo{ljavanje, ima pravosljedni{tva te }e preuzeti prema potrebi, od posto-je}ih slu`bi za upo{ljavanje u @upaniji: uposlnike,opremu, inventar, arhiv, akte, drugu dokumentaci-ju i sredstva za rad.

Sljedni{tvo nad poslovnim prostorijama i sta-novima kao i stanje nekretnina regulirat }e seposebnim propisima.

^lanka 58.

Danom primjene ovog Zakona prestaje primje-na propisa iz djelokruga upo{ljavanja i socijalnesigurnosti uposlenih osoba, koji se primjenjuju dodana primjene ovog Zakona.

^lanak 59.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od da-na objavljivanja u "Narodnim novinama Hercegbo-sanske ùpanije", a primjenjuje se nakon isteka {estmjeseci od dana stupanja na snagu.Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaSkupštinaBroj: 01-02-63/99Tomislavgrad, 12. listopada 1999. god.

Predsjednik

Anto Omazić

* * *

Na temelju ~lanka 24. stavak 4. PoslovnikaSkup{tine Hercegbosanske ùpanije ("Narodnenovine Hercegbosanske ùpanije" broj 6/98)Skup{tina Hercegbosanske ùpanije na sjedniciodrànoj dana 12. listopada 1999. godine donosi

ODLUKUo izmjeni Odluke o naknadi materijalnih

tro{kova zastupnika u Skup{tini Hercegbo-sanske ùpanije

^lanak 1.

U Odluci o naknadi materijalnih tro{kova zas-tupnika u Skup{tini Hercegbosanske ùpanije("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj2/97) u ~lanku 2. iza stavka 1. dodaje se: " i 100DEM po svakoj odrànoj sjednici Skup{tine".

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja aprimjenjivat }e se od 01.10.1999. godine.Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaSkupštinaBroj: 01-02-52/99Tomislavgrad, 12. listopada 1999. god.


* * *

Na temelju članka 24. stavak 9. PoslovnikaSkup{tine Hercegbosanske ùpanije ("Narodnenovine Hercegbosanske županije", broj 5/98),Skupština Hercegbosanske ùpanije na sjedniciodrànoj dana 12. listopada 1999. godine donosi

ZAKLJUČAK

1. Prihva}a se Prijedlog Komisije za Ustav i us-tavna pitanja Skup{tine Hercegbosanske ùpanijebroj: 01-92-39/99 od 21. lipnja 1999. godine kojim jesugerirano Skup{tini da se uloì priziv na OdlukeUstavnog suda F BiH br. U-11/97 i U-24/98 Ustav-nom sudu Bosne i Hercegovine.



2. Stru~ne poslove oko izrade teksta priziva idostave Ustavnom sudu BiH vr{it }e Stru~naslu`ba Skup{tine Hercegbosanske `upanije.

3. Ovaj zaključak stupa na snagu danom do-no{enja, a objavit }e se u "Narodnim novinamaHercegbosanske `upanije".



* * *



NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE @UPANIJESLU@BENO GLASILO

Ure|uje: Mile Vidi}, tajnik Vlade Hercegbosanske `upanije, Livno,Ulica Stjepana II Kotromani}a bb, 80101 LIVNO; telefon 080/200-035, fax 080/200-903Izdava~: Stru~ne slu`be Vlade Hercegbosanske `upanije, Livno.Ulica Stjepana II Kotromani}a bb.List izlazi prema potrebi.Tisak: “LIST” - Livno.Naklada: 400 primjeraka.Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se u roku od 15 dana od danaizlaska lista iz tiska.

narodne novine - vladahbz.com · zakon o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa.....522 115....

Documents