nastavqena hap[ewa osumwi^enih za ratni zlo^in u ... · borci i zakqu~uju da se "zloglasni...
TRANSCRIPT
HAP[EWA Srba osumwi~enih za rat-
ne zlo~ine u Srebrenici odvijala su se mi-
nulih dana kao na teku}oj traci.
Na podru~ju Zvornika, [ekovi}a, Ske-
lana i Bratunca hap{ewa su po~ela u sri-
jedu i do petka je slobode li{eno 11 lica.
Svi su uhap{eni na osnovu naredbe Odjeqe-
wa za ratne zlo~ine Tu`ila{tva BiH i
preba~eni u Sarajevo.
Ulice ovih gradova su naprosto opu-
stjele, a strah se uselio u Podriwe. Niko
ne zna ho}e li omrknuti u ku}i, a osvanuti
u - zatvoru.
Prema nezvani~nim informacijama, u
~etvrtak uve~e uhap{eni su {umar Veli-
bor Maksimovi}, zvani Veqa, zatim poli-
cajac Miladin Stevanovi} i zemqoradnik
Dragi{a @ivanovi}, zvani Kele, svi iz
Skelana. I oni su osumwi~eni za ratne zlo-
~ine u i oko Srebrenice, po~iwene u julu
1995. godine.
Porodica zemqoradnika Milovana Ma-
ti}a potvrdila je da je i on uhap{en u pe-
tak u Bratuncu. Mati} je iz Kravice, sela
koje su na Bo`i} 1993. godine napale bo-
{wa~ke jedinice pod komandom Nasera Ori-
}a. U ovom napadu ubijeno je 50 Srba civi-
la, a Kravica je sravwena sa zemqom.
Vijest da su u Srbiji uhap{eni Dragoqub
Simi} i Vaso Todorovi} nije potvr|ena.
Sedmorici ranije li{enih slobode,
preksino} je odre|en pritvor do 30 dana,
potvrdili su wihovi advokati po slu`be-
noj du`nosti Sretko Markovi}, Dragan Go-
tovac i Branko ^egar.
Prvi je u srijedu ujutro uhap{en direk-
tor bratuna~ke Osnovne {kole "Branko Ra-
di~evi}# Jovan Nikoli}. Slobode su zatim
li{eni policijski inspektor Milo{ Stu-
par iz [ekovi}a, pa policajci Branko Xi-
ni}, iz Vlasenice, i Aleksandar Radovano-
vi}, iz Skelana.
Osim wih, uhap{eni su: biv{i polica-
jac Milenko Trifunovi}, Slobodan Jako-
vqevi} i Pero Mitrovi}, sva trojica iz Ske-
lana. I oni su osumwi~eni za genocid nad
Bo{wacima u julu 1995. godine na podru~ju
Srebrenice, konkretno za doga|aje u Kravi-
ci.
- Protiv wih se vodi istraga. Na prvom
saslu{awu neki su se branili }utawem, jer
nisu na vrijeme ostvarili kontakt sa advo-
katima. Sada }emo ulo`iti `albu na rje{e-
we o pritvoru - rekao nam je Dragan Goto-
vac, branilac policajaca Aleksandra Rado-
vanovi}a i Milo{a Stupara.
Supruga Jovana Nikoli}a, Milosava,
rekla je da je zapawena vije{}u da je wen
mu` optu`en za genocid. Ona nam je kaza-
la da je od advokata saznala da }e u srije-
du mo}i da posjeti supruga.
- Znam da mu je odre|en pritvor do tri-
deset dana. Znam da nam predstoji te`ak put
da doka`emo istinu da Jovan nije kriv, ali
ja vjerujem da }e istina i pravda pobijedi-
ti - ka`e Milosava.
Jovanov advokat Sretko Markovi} ta-
ko|e je uvjeren da }e navodi tu`ioca u is-
trazi biti odba~eni, jer Jovan tvrdi da je
potpuno nevin. Markovi}, me|utim, nije
`elio da govori o izjavi koju je Nikoli}
dao istra`iocima.
Prema izjavama koje je Jovan Nikoli}
dao policiji Republike Srpske, gotovo je
izvjesno da on nije imao nikakvog udjela u
likvidaciji zarobqenih Bo{waka u maga-
cinu Zemqoradni~ke zadruge u Kravici,
za {ta se, navodno, terete svi uhap{eni.
Prema ranijoj izjavi Jovana Nikoli-
}a, on se, kao direktor Zemqoradni~ke za-
druge, usprotivio ubijawu zarobqenika,
ali je otjeran sa lica mjesta, tako da Ni-
koli} nije bio ni svjedok onog {to se po-
slije toga de{avalo.
Osim Milo{a Stupara, imena ostalih
uhap{enih do sada se nisu pomiwala na su-
|ewima za ratne zlo~ine u Hagu. Stupara
je dva puta spomenuo Dragan Obrenovi}.
On je rekao da je Stupara vidio u Srebre-
nici. Tada su, navodno, razgovarali o zaro-
bqenim Bo{wacima. Ime Milo{a Stupa-
ra pomiwe se i u optu`nici protiv Dra-
gana Nikoli}a.
¥ S. R. T. - K. ].
25. i 26. jun 2005. Broj 10.715 , cijena 0,6 KM
Bawa Luka Godina LXII www.glassrpske.com
HIDROMETEOROLO[KI
ZAVOD
Prognoza vremena
RIJE^ dana
- Imam slabu
cirkulaciju.
Sledila mi
se krv u `ilama
- Slobodan Simi}.
1
EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830
EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830
Australija 036 AUD 1 1.246846 1.249971 1.253096
Kanada 124 CAD 1 1.314650 1.317945 1.321240
Danska 208 DKK 1 0.261942 0.262598 0.263254
Hrvatska 191 HRK 100 26.641273 26.708043 26.774813
Norve{ka 578 NOK 1 0.244709 0.245322 0.245935
Slovenija 705 SIT 100 0.814827 0.816869 0.818911
[vedska 752 SEK 1 0.207514 1.208034 1.208554
[vajcarska 756 CHF 1 1.265858 1.269031 1.272204
V. Britanija 826 GBP 1 2.942595 2.949970 2.957345
SAD 840 USD 1 1.614750 1.618797 1.622844
Srbija i
Crna Gora 891 CSD 100 2.358051 2.363961 2.369871
78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,
informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: [email protected] Web: www.novablbanka.com
KURSNA LISTA
Zemqa [ifra
valute
Oznaka za
devize i
efekt. valutu
Jedinica
za devize
Kupovni
za devize
Sredwi
za devize
Prodajni
za devize
SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.46395
broj 122
Kursevi iz ove liste primjewuju se
od 25.6.2005. godine
Kursevi u konvertibilnim
markama (BAM)
NASTAVQENA HAP[EWA OSUMWI^ENIH ZA RATNI ZLO^IN U SREBRENICI
U subotu }e preovla|ivati prete`no
sun~ano, veoma toplo i sparno vrijeme.
Sli~no vrijeme bi}e i u nedjequ dopodne. Od
podneva naobla~ewe sa ki{om, pquskovima
i lokalnim nepogodama. Meteorolozi za
ponedjeqak najavquju promjenqivo obla~no,
sa mjestimi~nom ki{om i pquskovima.
Jutarwa temperatura od 14 do 24, a dnevna
od 24 do 35 stepeni.
zz
Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848�
Milovan Mati} uhap{en u Bratuncu,
a u Skelanima li{eni slobode Velibor
Maksimovi}, Dragi{a @ivanovi}
i Miladin Stevanovi}
PODRIWE U STRAHU
\Bratunac: Nigdje `ive du{e
MUK U TU@ILA[TVU
MINISTARSTVO unutra{wih po-
slova Republike Srpske postupilo je po
svim nalozima Tu`ila{tva BiH. Za osta-
le informacije o ovim privo|ewima nad-
le`no je Tu`ila{tvo BiH, rekao nam je
u petak portparol direktora republi~ke
policije Radovan Peji}.
Portparol Odjeqewa za ratne zlo~i-
ne Tu`ila{tva BiH Edita Pejovi} izja-
vila je u petak po podne "Glasu Srpske#
da ne zna kada }e se Tu`ila{tvo oglasi-
ti u vezi sa ovim hap{ewima. ¥ V. J.
BRATUNA^KI BORCI
BORA^KA organizacija u Bratun-
cu ogor~ena je na policijske i sudske or-
gane Republike Srpske i BiH {to na
"kukavi~ki na~in, u ciqu rasvjetqava-
wa de{avawa u julu '95. godine, odvode
qude u Tu`ila{tvo BiH i zadr`avaju
ih u pritvoru bez davawa mogu}nosti da
se pripreme za odlazak i jave porodica-
ma#.
- Navodna svjedo~ewa preformuli-
{u se u osnovane sumwe za zlo~ine. Li-
ca koja su bila slu~ajni svjedoci posta-
ju osumwi~eni za najte`a krivi~na dje-
la, {to je nedopustivo u normalnom, de-
mokratskom svijetu - navode borci u ju-
~era{wem saop{tewu.
Borci upozoravaju politi~are i pra-
vosudne organe da su, kada su u pitawu do-
ga|aji oko Srebrenice, krenuli obrnu-
tim redoslijedom.
- Od aprila 1992. do po~etka 1995.
godine svirepo je ubijeno vi{e hiqada
Srba na ovom prostoru. Sva sela su srav-
wena sa zemqom, mnoge porodice su pot-
puno nestale, a nekoliko stotina djece
ostalo je bez jednog ili oba roditeqa.
Za ta zlodjela u Hagu je samo Naser Ori},
a i wemu bi, izgleda, dozvolili da se
brani sa slobode - isti~u bratuna~ki
borci i zakqu~uju da se "zloglasni lo-
gor 'Viktor Bubaw', trinaest godina ka-
snije, vra}a istoj namjeni#.
ZATVORENA VRATA
PORODICE Milo{a Stupara iz
[ekovi}a i Branka Xini}a, iz Vlase-
nice, uhap{enih prije tri dana i preda-
tih Tu`ila{tvu BiH, ni u petak nisu
zvani~no obavije{tene o razlozima wi-
hovog pritvarawa.
- Na koja god vrata pokucamo, ostaju
nam zatvorena. Niko ni{ta ne}e da nam
ka`e. ^ak ni wegove kolege iz policije
me nisu nazvale da mi ka`u {ta je s wim.
Na{ ro|ak Vladan Xini} i{ao je u Sa-
rajevo, u nekada{wu kasarnu "Viktor Bu-
baw#, gdje su sada Sud i Tu`ila{tvo BiH,
ali ga nisu pustili da vidi Branu. Neko
mu je na portirnici upisao da se zove
Mladen, a ne Vladan, tako da je on samo
saznao da je Brano u pritvoru - kroz su-
ze nam govori Branina majka Dragica Xi-
ni}.
Ni u porodici Milo{a Stupara ne
znaju {ta se doga|a sa glavom porodice,
ocem ~etvoro maloqetne djece.
- Telefonom mi se javio zvorni~ki
advokat Dragan Gotovac. Rekao mi je da
je svima odre|en pritvor do 30 dana i da
mu je on odre|en za advokata po slu`be-
noj du`nosti. Glogovac mi je kazao da je
moj mu` odlu~io da se brani }utawem -
ozloje|ena je Milo{eva supruga Borjan-
ka Stupar.
- Ako je ta~no da je Milo{ optu`en
za genocid u Srebrenici, onda je to be-
smisleno. Kad su vo|ene borbe za Sre-
brenicu, tad je Milo{ bio u Beogradu -
tvrdi Borjanka Stupar. ¥ Z. J.
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
25. i 26. jun 2005.NOVOSTI2
Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa
1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi
kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.
Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.
Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.
Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike
Srpske sa srebrnim vijencem.
Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine
Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.
godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.
Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.
Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.
e-mail: [email protected]; [email protected]
Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor
AKCIONARSKO DRU[TVO
SARAJEVO - U Sarajevu je
u petak odr`ana Osniva~ka skup-
{tina Konfederacije sindikata
BiH na kojoj su jednoglasno za
predsjednika i potpredsjednika
na mandat od 12 mjeseci izabra-
ni ̂ edo Vola{ i Edhem Biber, ja-
vila je Srna.
Konfederacija sindikata
BiH krovna je organizacija Save-
za samostalnih sindikata BiH i
Saveza sindikata Republike Srp-
ske i predstavqa jedinstvenu sin-
dikalnu organizaciju u BiH sa
oko 500 hiqada ~lanova.
Zahvaquju}i na izboru, Vo-
la{ je istakao da }e prvi potez
poslije formirawa Konfedera-
cije sindikata BiH biti osniva-
we ekonomsko-socijalnog savjeta
BiH i kontakti sa Savjetom mi-
nistara BiH.
- Danas slavimo ra|awe no-
vog oblika za{tite interesa svih
radnika u BiH. Zajedni~ki mo}-
nije i reprezentativnije }emo
kontaktirati sa me|unarodnim i
organizacijama BiH - rekao je
Biber. Biber je naglasio da }e
biti pru`ena pravna pomo} rad-
nicima na prostoru ~itave BiH
i da }e sindikat insistirati na
reviziji privatizacije i stvara-
wu ambijenta za nova radna mje-
sta.
- Sve je vi{e stvari na nivou
BiH, ukqu~uju}i porez na dodat-
nu vrijednost. Osnovna okosnica
na{eg djelovawa bi}e da na nivou
BiH stvorimo jedinstven zakon o
radu, kojim }e biti ujedna~ena
prava svih radnika u BiH - na-
glasio je Biber.
Predstavnik evropske Kon-
federacije sindikata Peter Zaj-
denk istakao je da formirawe
Konfederacije sindikata BiH
predstavqa veliki korak, ali da
je neophodno da uslijede i nared-
ni koraci, pru`iv{i podr{ku
ovoj vrsti ja~eg predstavqawa in-
teresa radnika u BiH. ¥
KONFEDERACIJA SINDIKATA BiH
Predsjednik ^edo Vola{ Za potpredsjednika izabran Edhem Biber
BEOGRAD - Wegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle
boravi}e za Vidovdan, 28. juna, na Kosovu i Metohiji, saop{tila je
u petak Informativna slu`ba Srpske pravoslavne crkve, prenosi
Tanjug.
Patrijarh }e na praznik slu`iti svetu arhijerejsku liturgiju u
manastiru Gra~anica, a parastos svim "postradalim za vjeru i ota-
~astvo# na Gazimestanu. ¥
PATRIJARH PAVLE ZA VIDOVDAN NA KOSOVU
Liturgija u Gra~anici
BEOGRAD - Podru~je plani-
ne [argan i Mokrogorske kotli-
ne stavqeno je Uredbom Vlade
Srbije pod za{titu kao predio
izuzetnih odlika, javio je Tanjug.
Uredbom, objavqenom u naj-
novijem broju "Slu`benog gla-
snika Republike Srbije#, predio
[argan - Mokra gora utvr|uje se
kao za{ti}eno prirodno dobro
od izuzetnog zna~aja, odnosno do-
bro prve kategorije.
Obrazlo`eno je da se podru~-
je stavqa pod dr`avnu za{titu
radi o~uvawa i unapre|ewa ra-
znovrsnosti i qepote prirode, a
posebno ugro`enih i rijetkih vr-
sta biqaka, `ivotiwa, visokih
starih {uma crnog i bijelog bo-
ra, o~uvawa kvaliteta vode, va-
zduha zemqi{ta...
Uredbom je zabraweno da se
na ovom podru~ju podi`u indu-
strijski objekti, skladi{ti in-
dustrijska roba, eksploati{u mi-
neralne sirovine, prekomjerno
sije~e {uma, odla`e sme}e i ot-
pad... ¥
UREDBOM VLADE SRBIJE
Za{ti}eni Mokra gora i [argan
ATINA - U~enik Druge gim-
nazije iz Sarajeva Vedran Kara-
hoxi} osvojio je srebrnu medaqu na
Devetoj juniorskoj balkanskoj ma-
temati~koj olimpijadi, koja se
odr`ava u Gr~koj.
Wegovom uspjehu pridru`i-
la su se jo{ ~etiri u~enika - Mar-
ko Jovovi} (Druga gimnazija),
Alem Mali~i} (Sarajevo kolex),
Vlado Uqarevi} i Jelena Rado-
vi}, osnovci iz Bile}e i Nevesi-
wa, koji su osvojili bronzane me-
daqe, rekao je Feni asistent na
Prirodno-matemati~kom fakul-
tetu, vo|a tima BiH u Gr~koj i
~lan me|unarodnog `irija [a-
ban Zenad.
- Time je BiH u konkurenciji
od deset zemaqa koje su u~estvova-
le na ovom takmi~ewu osvojila pe-
to mjesto. To je najboqi rezultat
mladih matemati~ara iz BiH do
sada - rekao je Zenad.
Ispred BiH bila je Rumunija,
Srbija i Crna Gora, Turska i Bu-
garska, a BiH je uspjela pobijedi-
ti Moldaviju, Gr~ku, Makedoniju,
Kipar i Albaniju u ekipnoj kon-
kurenciji.
Mladi matemati~ari u BiH
}e se vratiti 27. juna. ¥
BALKANSKA MATEMATI^KA OLIMPIJADA
Srpskoj dvije medaqe
DOBOJ - ^lanovi Predsjed-
ni{tva BiH razgovarali su u petak
popodne u Doboju s predstavnici-
ma vladaju}ih stranaka o krizi u
Savjetu ministara BiH, izazvanom
odlukom predsjedavaju}eg Adnana
Terzi}a da prihvati ostavku min-
istra spoqnih poslova Mladena
Ivani}a, koju je podnio u decembru
pro{le godine.
- Konstatovano je da je to poli-
ti~ki problem i tra`io se jedan
ovakav sastanak. Danas smo ponovo
~uli informaciju od Adnana
Terzi}a, kao i odgovor ministra
inostranih poslova Mladena
Ivani}a. Svoje mi{qewe iznijeli
su i predsjednici pojedinih poli-
ti~kih partija. Mogu vam re}i da
je situacija dosta ozbiqna i da
nismo do{li do zadovoqavaju}eg
rje{ewa i da razgovor nastavqamo
u ponedjeqak u Sarajevu - rekao je
poslije razgovora u Doboju pred-
sjedavaju}i Predsjedni{tva BiH
Borislav Paravac.
On je istakao da postoji mnogo
kombinacija i da bi bilo te{ko da
odgovara na pojedina pitawa nov-
inara.
- Jednostavno smatramo da je
potrebno jo{ malo da se unutar
politi~kih partija do|e do konkret-
nih stavova i uslova pod kojim bi u
ponedjeqak mogli rije{iti ovo
pitawe - istakao je Paravac.
Na pitawe novinara zbog ~ega
je odr`an sastanak kada na wemu
ni{ta novo nije dogovoreno, Par-
avac je odgovorio:
- Od ne~ega mora da se po~ne.
Prema tome, vi{e ne bih ni{ta na
tu temu mogao re}i - zakqu~io je
blic-konferenciju za novinare
Borislav Paravac.
Sastanku, koji je po~eo u 17.20
~asova, osim Borislava Paravca,
prisustvovali su ~lanovi Pred-
sjedni{tva BiH Sulejman Tihi} i
Ivo Miro Jovi}, zatim predsje-
davaju}i Savjeta ministara Adnan
Terzi}, potpredsjednik Srpske
demokratske stranke Mladen Bosi},
predsjednik Partije demokratskog
progresa Mladen Ivani}, {ef
Hrvatske demokratske zajednice
Dragan ^ovi} i predsjednik Pred-
sjedni{tva Stranke za BiH Safet
Halilovi}.
Sastanak u Doboju sazvan je
po{to je Ivani} uputio pismo
Predsjedni{tvu BiH u kome je za-
tra`io da se izjasne o prihvatawu
wegove ostavke.
Prije po~etka sastanka u~es-
nici su bili uglavnom optimisti i
smatrali da }e se ve} danas rije{iti
ovaj problem.
Me|utim, o~igledno je da je
situacija znatno ozbiqnija. Da ni-
je tako, za ponedjeqak ne bi bio za-
kazan nastavak u petak zapo~etih
razgovora.
¥ Sl. PUHALO
SASTANAK ^LANOVA PREDSJEDNI[TVA BiH I PREDSTAVNIKAVLADAJU]IH STRANAKA Borislav
Paravac:Politi~kiproblem
PORTUGALIJA
Zaplijewen kokain
LISABON - U Portugaliji je zapli-
jewena najve}a koli~ina droge u Evropi
tokom ove godine - vi{e od ~etiri tone
veoma ~istog kokaina, saop{tila je u pe-
tak policija, prenosi Beta.
Droga je zaplijewena u srijedu u indu-
strijskom skladi{tu u Almeirimu, oko
80 kilometara sjeveroisto~no od Lisabo-
na. Narkotik je bio sakriven u duplom po-
du jednog kamiona.
Policija je uhapsila ~etiri mu{kar-
ca, me|u kojima dva vlasnika jednog pred-
uze}a za me|unarodni transport.
Policija je ju~e zaplijenila i pet mi-
liona doza kokaina u jednom skladi{tu
na jugu Lisabona i privela dva Portugal-
ca i dva dr`avqana Angole.
Posqedwa najve}a zapqena droge je
bila 2004. godine, kada je prona|eno sko-
ro tri tone kokaina na jugu dr`ave. ¥
SREBRENICA - Ambasador
Wema~ke u BiH Arne Frejher fon
Kitlic otvorio je u petak u Srebre-
nici ure|eni i renovirani objekat
nazvan "Ku}a povjerewa#.
Objekat je zgrada nekada{weg
Narodnog univerziteta, koji je op-
{tina Srebrenica ustupila na bes-
platno kori{}ewe u idu}ih deset
godina, a obnovila ga je wema~ka
organizacija "AVO# uz finansij-
sku podr{ku vlade svoje zemqe.
U "Ku}i povjerewa# bi}e na-
rodna kuhiwa, organizova}e se pru-
`awe zdravstvenih usluga socijal-
no ugro`enom stanovni{tvu, a ra-
di}e se i programi za br`i opora-
vak i ekonomski razvoj op{tine.
Ove usluge i daqe }e finansi-
rati vlada Wema~ke.
- Ova ku}a }e pomo}i da se raz-
vija ekonomski `ivot u Srebreni-
ci kojoj treba pomo}i da jo{ oja~a
i sa vi{e optimizma gleda u budu}-
nost - rekao je ambasador Kitlic uz
obe}awe da }e wegova zemqa nasta-
viti pru`ati pomo} kako bi taj op-
timizam postao realnost.
Poslije bogatog kulturno-za-
bavnog programa u ime bo{wa~kog
~lana Predsjedni{tva BiH Sulej-
mana Tihi}a govorio je ministar
za qudska prava i izbjeglice u Sa-
vjetu ministara Mirsad Kebo.
Pored velikog broja gra|ana
Srebrenice, ovoj sve~anosti pri-
sustvovali su i delegacije vlasti
Srpske i Federacije.
¥ K. ].
WEMA^KA POMO] SREBRENICI
Otvorena "Ku}a povjerewa"
\ Srebrenica: Na usluzisvima
SARAJEVO - Osu|enici Vla-
stimir Pu{ara, Ivan Bakovi},
Milorad Rodi} i Zoran Kne`e-
vi}, koji kaznu izdr`avaju u Kazne-
no-popravnom zavodu Zenica, na-
stavili su {trajk gla|u poslije
fizi~kog i psihi~kog maltretira-
wa od strane zatvorenika bo{wa~-
ke nacionalnosti.
Oni se, poslije intervencije
federalnog ministra pravde Bor-
jane Kri{to, od ~etvrtka nalaze
u stacionaru, ali su na izmaku sna-
ga, jer su u {trajk stupili jo{ 7.
juna.
Porodice osu|enika, razo~a-
rane odlukom ministra Kri{to
da ih smjesti u stacionar, ali da
ne sprovede nalog ministra prav-
de BiH Slobodana Kova~a da bu-
du iz bezbjednosnih razloga premje-
{teni u Kazneno-popravni zavod
"Kula# u Isto~nom Sarajevu, na-
javquju tu`bu Evropskom sudu za
qudska prava u Strazburu.
- U ponedjeqak }emo se u Ba-
woj Luci sastati sa opunomo}e-
nim advokatom Zoranom Male{e-
vi}em, koji }e nas zastupati pred
Sudom u Strazburu - ka`e @eqko
Rodi}, sin Milorada Rodi}a i na-
pomiwe da se, zbog specifi~no-
sti, Evropski sud iz Strazbura
ve} zainteresovao za ovaj slu~aj.
@eqko dodaje da ga je otac us-
pio pozvati telefonom u ~etvr-
tak uve~e i `alio se na neprimje-
rene postupke upravnika zatvora
Hidajeta Jabanxi}a.
- Rekao im je da,
{to se wega ti~e,
mogu i da crknu, da
}e ih vezati i na si-
lu hraniti infu-
zijom kroz nos i da
}e im zabraniti
telefonske razgo-
vore sa porodicama
i tome sli~no - upo-
zorava @eqko Ro-
di}.
Advokat Vlastimira Pu{are
Vesna Rujevi} u petak je uspjela
u Zenici razgovarati sa svojim
klijentom, koji je, prema wenim
rije~ima, u veoma te{kom fizi~-
kom i psihi~kom stawu.
- Posqedice su vidne. Vla-
stimir je jako smr{ao, oslabio
mu je vid i opala koncentracija.
Nada se da }e dobiti pomo} i bi-
ti, zajedno sa ostalima, premje-
{ten u drugi zatvor - rekla je Ru-
jevi}eva, koja izra`ava nadu da
}e pomo} u razrje{ewu ove situ-
acije pru`iti ombudsmani za
qudska prava, Crveni krst, Oebs
i druge organizacije.
Dijana Bakovi}, supruga Iva-
na Bakovi}a, navodi da su poro-
dice zatra`ile prijem i pomo} od
Kancelarije visokog predstavni-
ka, ali da im je re~eno da ih on
ne mo`e primiti u narednih 14
dana.
- Poku{ali smo i na ovoj
adresi, ali se nismo mnogo ni na-
dali da }e nam pomo}i. Ostaje
nam da se borimo i da spasimo
wihove `ivote - rekla je Dijana
i dodala da je wenom mu`u, ali i
drugima, svakog dana sve te`e da
do|u i do telefona i da izgovo-
re nekoliko re~enica o svom
zdravstvenom stawu.
¥ N. ZELENOVI]
ZATVORENICI U ZENICI NASTAVILI [TRAJK GLA\U
STRAZBUR JEDINA NADA Evropski sud iz Strazbura ve} se zainteresovao za ovajslu~aj. Upravnik zatvora Hidajet Jabanxi} im je rekao da,{to se wega ti~e, mogu i da crknu, tvrdi @eqko Rodi}
IZVJE[TAJ Ombudsman za qudska
prava BiH Vitomir Po-
povi} izjavio je u petak
Srni da je izvje{taj ove
institucije u vezi sa sta-
wem u Kazneno-popravnom
zavodu Zenica pripre-
mqen i da }e, po{to ga pot-
pi{u i druga dva ombudsma-
na Mariofil Qubi} i
Safet Pa{i}, bi-
ti objavqen, naj-
vjerovatnije, po-
~etkom sqede}e
nedjeqe.
- Taj predmet
smo razmotrili,
ali vi{e detaqa
trenutno ne mo-
gu saop{titi -
naglasio je Vi-
tomir Popovi}.
RAZGOVOR BEZDOGOVORAU ponedjeqak u Sarajevu nastavak razgovora, jer u petak u Doboju nijerije{ena kriza u Savjetu ministara
25. i 26. jun 2005. DOGA\AJI
3
®N
VO
"A
LT
ER
" - S
TU
DI
O
Da je mnogima Republika
Srpska trn u oku i nije ni{ta no-
vo. Tabla sa natpisom "Dobro do-
{li u Republiku Srpsku# iz
pravca Gora`da prema Ustipra-
~i zbog toga je "platila# ceh.
Nepoznati pisac, kojem Dej-
tonski sporazum o~igledno nije
ja~a strana, zelenim sprejom pre-
ko natpisa Srpska zapisao je -
BiH.
Ni{ta boqe nisu pro{le ni
ostale table na granici izme|u
Srpske i Federaciji u razme|i-
ma u Gorwedrinskom regionu.
¥ Slavko HELETA
FOTO-VIJEST
BEOGRAD - Predsjednik Vla-
de Srbije Vojislav Ko{tunica i
predsjednik i premijer Republi-
ke Srpske Dragan ^avi} i Pero
Bukejlovi} u petak su najo{trije
osudili ratne zlo~ine po~iwene
prema pripadnicima drugih naro-
da, ukqu~uju}i "masovni zlo~in u
Srebrenici#, kao i sve zlo~ine
po~iwene nad srpskim narodom, ja-
vila je Beta.
Na sastanku u Beogradu "istak-
nuto je da srpski narod ima poseb-
nu moralnu obavezu, kao narod ko-
ji je u ratovima tokom pro{log vi-
jeka pretrpio najve}e `rtve, da se
rasvijetle i osude svi ratni zlo-
~ini#, saop{tila je Kancelarija
Vlade Srbije za saradwu s mediji-
ma.
- Zbog toga se najo{trije osu-
|uju i svi izvr{eni zlo~ini to-
kom gra|anskog rata prema pripad-
nicima drugih naroda i po~iweni
masovni ratni zlo~in u Srebreni-
ci - navedeno je u saop{tewu.
Najo{trije su osu|eni i "svi
po~iweni zlo~ini prema srpskom
narodu# i ukazano da su ostali ne-
rasvijetqeni i neka`weni zlo~i-
ni po~iweni u "Bqesku#, "Olu-
ji#, Sarajevu, Tuzli, Bratuncu i
drugde - navedeno je u saop{tewu.
Ocijeweno je i da je "izuzetno
va`no {to su sve relevantne poli-
ti~ke snage u Srbiji i Republici
Srpskoj osudile sve ratne zlo~i-
ne#, uo~i godi{wica 11. jula u Sre-
brenici i 12. jula u Bratuncu.
Nagla{eno je i da su po~ini-
oci ratnih zlo~ina "uvijek poje-
dinci#, da "kao pojedinci moraju
odgovarati za po~iwene zlo~ine#.
- Da se zlo~ini ne bi ponovi-
li, nijedan zlo~in ne smije osta-
ti neka`wen - nagla{eno je na sa-
stanku, na kojem su u~estvovali i
ministri policije Srbije i Repu-
blike Srpske Dragan Jo~i} i Dar-
ko Matija{evi}, kao i ministar
privrede Srbije Predrag Buba-
lo.
Na sastanku je ocijeweno i da
je dosada{wi model saradwe sa Ha-
{kim tribunalom dao "zna~ajne re-
zultate i istaknuto da }e se sarad-
wa nastaviti kako bi se do kraja
rije{ilo pitawe ispuwavawa me-
|unarodnih obaveza#.
U razgovoru je istaknut i zna-
~aj dosqednog po{tovawa Dejton-
skog sporazuma, kao me|unarodnog
garanta stabilnosti BiH.
Posebna pa`wa posve}ena je i
privrednim temama, pri ~emu je
obostrano iskazan interes za ve}u
privrednu saradwu i dogovoreno
da se intenziviraju kontakti dvi-
je vlade i nadle`nih ministarsta-
va kako bi se unaprijedila sarad-
wa u oblasti privrede. ¥
PREMIJER SRBIJE I PREDSTAVNICI SRPSKE OSUDILI SVE ZLO^INE
Za vjeru
se trpi
BITOQ - Arhiepiskop
Ohridske arhiepiskopije Jo-
van rekao je u petak agenciji
Beta da }e se odazvati pozivu
na odslu`ewe zatvorske kazne
od 18 mjeseci.
Krivi~no vije}e bitoq-
skog Apelacionog suda potvr-
dilo je ju~e izre~enu kaznu od
godinu i po zatvora vladici
Srpske pravoslavne crkve Jo-
vanu zbog "{irewa mr`we na
vjerskoj i nacionalnoj osno-
vi#.
Vladika Jovan rekao je da
je u Makedoniji i da ne}e bje-
`ati od izdr`avawa kazne.
- Ako su mogli mnogi mo-
ji prethodnici da stradaju za
vjeru, mogu i ja malo da pretr-
pim - rekao je arhiepiskop Jo-
van.
Prema wegovim rije~ima,
progoni ne mogu uni{titi cr-
kvu, ve} je samo u~initi ja~om,
kao {to je i bio slu~aj u pr-
vim vijekovima hri{}anstva.
- Krv mu~enika sjeme je za
nove hri{}ane - rekao je vla-
dika Jovan i dodao da }e ga za
vrijeme odsustva mijewati je-
dan od vladika iz Ohridske
arhiepiskopije.
- Ako treba bi}e hiroto-
nisani i novi episkopi - rekao
je vladikaJovan.
Protiv vladike Jovana
krivi~nu prijavu podnijela je
kanonski nepriznata Make-
donska pravoslavna crkva, te-
rete}i ga da je "otpe~atio i
rasturao vjerske kalendare i
kwige u kojima se vrije|a ar-
hijerej te crkve i naziva se
raskolnikom#.
Episkop Jovan u roku od
osam dana treba da se pojavi u
zatvoru u Bitoqu na izdr`a-
vawu kazne, a ako to ne uradi
onda }e ga u zatvor sprovesti
policija. ¥
PODVU^ENO
DA ODGOVORNE STIGNE KAZNA
Susret u Beogradu: Nastavak saradwe sa Hagom
MILI]I - Od ~etvrtka u 23 ~asa pono-
vo je uspostavqen telefonski saobra}aj u is-
to~nom dijelu Republike Srpske.
Do prekida je do{lo u petak oko 12 ~a-
sova, jer su, kako saznajemo u slu`bi "Tele-
koma# u Vlasenici, radnici na novoj benzin-
skoj pumpi na ulazu u Mili}e prilikom is-
kopavawa o{tetili opti~ki telekomunika-
cioni kabel.
Stru~waci "Telekoma Srpske# otklawa-
li su kvar vi{e od deset ~asova.
- Investitor nove benzinske pumpe kod
Mili}a na`alost nije imao saglasnost "Te-
lekoma# za izvo|ewe zemqanih radova, ina-
~e do ove havarije i zastoja u telefonskom
saobra}aju ne bi do{lo, jer bi uz saglasnost
dobili i skicu terena pa bi znali kuda pro-
lazi opti~ki kabel - rekli su nam u vlase-
ni~koj slu`bi "Telekoma Srpske#.
¥ Z. J.
POPRAVQEN KVAR NA OPTI^KOM KABELU U MILI]IMA
VA[INGTON - Predstav-
ni~ki dom ameri~kog Kongresa
raspravqa}e u ponedjeqak o Na-
crtu rezolucije kojom se "osu|u-
je masakr po~iwen u Srebrenici
u julu 1995. godine, kao i zlo~i-
ni i genocid po~iwen tokom ra-
ta u BiH, od 1992. do 1995#, javi-
la je Beta.
Rezolucija u kojoj se isti~e
da "svi optu`eni za ratne zlo~i-
ne pred Ha{kim tribunalom mo-
raju bez odga|awa biti predati
tom sudu# ve} je, prije dva dana,
usvojena u Senatu.
U tekstu Rezolucije pod bro-
jem SRES 134 IS navodi se da je
"masakr u Srebrenici jedan od
najte`ih zlo~ina koji su se dogo-
dili tokom konflikta u BiH, od
aprila 1992. do novembra 1995#.
- Politika agresije i etni~-
kog ~i{}ewa, koju su tokom tog
konflikta sprovodile snage Sr-
ba iz BiH, uz direktnu podr{ku
vlasti tada{we Savezne Repu-
blike Jugoslavije, ima za posqe-
dicu vi{e od dva miliona rase-
qenih, oko 200 hiqada ubijenih,
na desetine hiqada silovanih i
zlostavqanih, kao i nedu`ne ci-
vilne `rtve koje su u Sarajevu i
drugim gradovima izlagane bom-
bama i snajperima - navodi se u
tekstu.
Uz podsje}awa na doga|aje u
Srebrenici u qeto 1995. godine,
u rezoluciji se navodi da je "u
toj zoni pod za{titom Ujediwe-
nih nacija ubijeno najmawe se-
dam hiqada qudi#. ¥
REZOLUCIJA O SREBRENICI PRED KONGRESOM
Rasprava u ponedjeqak
SARAJEVO - Predstavnici
Savjeta Evrope, Evropske komi-
sije i rektori osam univerzite-
ta u BiH ocijenili su u petak da
je nedostatak zakonodavnog okvi-
ra za visoko obrazovawe najve}a
prepreka ispuwavawu obaveza
prema Bolowskom procesu, kao
i da su politi~ari najmawe u~i-
nili da ovaj proces za`ivi u BiH.
BE^ - Austrija }e prvi put
preuzeti komandu nad trupama
Evropske unije u BiH u decem-
bru, saop{tio je u petak austrij-
ski ministar odbrane Ginter
Plater.
BE^ - Predsjednik Saveza ne-
zavisnih socijaldemokrata Mi-
lorad Dodik prisustvova}e zasje-
dawu Savjeta partije evropskih
socijalista koje se odr`ava 24. i
25. juna u Be~u. ¥
UKRATKO
BAWA LUKA - Delegacija Sa-
veza logora{a Republike Srpske,
ukoliko sve bude teklo po planu,
po~etkom idu}eg mjeseca otputo-
va}e u Va{ington na poziv najsta-
rijeg ~lana ameri~kog Kongresa,
sudije Teda Poa iz Teksasa.
Ovo je na{em listu kazao pot-
predsjednik Saveza logora{a Slav-
ko Jovi~i}, napomiwu}i da je sudi-
ja Po u zvani~nom pozivu predlo-
`io da delegacija Saveza u Va{ing-
ton do|e 25. juna, kako bi se do 30.
juna sastali sa nekoliko drugih
kongresmena i predstavnika ame-
ri~ke vlasti.
- Budu}i da se nismo mogli pri-
premiti za tako va`nu posjetu do
25. juna, odlu~ili smo da zamolimo
sudiju Poa i druge kongresmene da
pomjere termine sastanaka sa na-
{om delegacijom za po~etak jula -
kazao je Jovi~i}.
To zna~i da bi, objasnio je on,
delegacija Saveza logora{a u Va-
{ington otputovala odmah posli-
je ameri~kog nacionalnog prazni-
ka Dana nezavisnosti, koji se obi-
qe`ava 4. jula.
Govore}i o pozivu kongresme-
na Teda Poa, Jovi~i} je kazao da je
to veliko i zna~ajno priznawe za
Savez logora{a Republike Srpske,
koji ne odustaje od namjere da svi-
jetu predo~i istinu o stradawu srp-
skog naroda tokom rata u BiH.
U tome }e im pomo}i, smatra
Jovi~i}, dokazni materijal, odno-
sno video-zapisi i dokumentacija,
ali i svjedo~ewe ~lanova delegaci-
je - biv{ih logora{a - koji su pre-
`ivjeli pakao muslimanskih logo-
ra {irom BiH.
Jovi~i} napomiwe da }e u de-
legaciji Saveza biti i Srpkiwa
koju su silovali pripadnici bo-
{wa~ke vojske u Srebrenici. We-
na pri~a, navodi on, mogla bi bi-
ti kqu~na stvar, poslije koje }e se,
sasvim sigurno, po~eti mijewati
slika doga|aja u Srebrenici i pri-
je jula 1995. godine.
Sudija Ted Po ujedno je i ~lan
kongresnog Komiteta za me|una-
rodne odnose. Da bi delegaciji Sa-
veza logora{a olak{ao dolazak u
Va{ington kongresmen Po je 22. ju-
na uputio generalnom konzulu ame-
ri~ke ambasade u Sarajevu Kirku
Smitu, u kojem ga moli da se u {to
kra}e vrijeme rije{i pitawe iz-
davawa viza pozvanim gostima.
Navode}i da je posjeta ~lano-
va Saveza logora{a Va{ingtonu
"veoma va`na za rad Kongresa#, su-
dija Po zahvalio je konzulu Smitu
i ostalim slu`benicima ambasade
na razumijevawu.
¥ D. MAJSTOROVI]
DELEGACIJA SAVEZA LOGORA[A USKORO U VA[INGTONU
ISTINA ]E PROGOVORITI Logora{i ne odustaju od namjere da svijetu predo~e
istinu o stradawu Srba tokom rata u BiH. U delegaciji
}e biti i Srpkiwa, koju su silovali bo{wa~ki vojnici
u Srebrenici
BAWA LUKA
Advokati
dobili
spise
BAWA LUKA - Nadle`ni
iz republi~kog Sekretarijata
za odnose sa Ha{kim tribuna-
lom i istra`ivawe ratnih zlo-
~ina ustupili su u petak svu
raspolo`ivu dokumentaciju
advokatima Nata{i Ivanovi} i
Draganu Krgovi}u koji brane
generale Radivoja Mileti}a i
Milana Gveru u postupku pred
Sudom u Hagu.
U saop{tewu Sekretarija-
ta navodi se da su advokati za-
tra`ili da im se omogu}i uvid
i ustupi materijal koji }e ko-
ristiti kao dokaz u su|ewu dvo-
jici generala.
Jo{ se navodi da je dogovo-
rena daqa saradwa i istaknuta
spremnost Sekretarijata da i
ubudu}e udovoqi zahtjevima
advokata kada je rije~ o ustupa-
wu dokumentacije u ovim proce-
sima.
Generale Radivoja Mileti-
}a i Milana Gveru optu`nica
tereti za zlo~ine nad Bo{wa-
cima u Srebrenici i @epi 1995.
godine.
¥ G. K.
\Mili}i: Radnici
"
Telekoma" na terenu
Deset ~asova muke
Po~inioci ratnih zlo~ina uvijek su pojedinci.
Nerasvijetqeni i neka`weni zlo~ini po~iweni
u
"
Bqesku",
"
Oluji", Sarajevu, Tuzli, Bratuncu...
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
25. i 26. jun 2005.DOGA\AJI4
BAWA LUKA - Radi o~uva-
wa vlastitog nacionalnog iden-
titeta, za djecu pripadnika na-
cionalnih mawina potrebno je u
osnovnim {kolama organizovati
dodatne ~asove materweg jezika.
Ovo je stav ve}ine u~esnika
javne rasprave "Obrazovawe dje-
ce pripadnika nacionalnih ma-
wina#, koja je odr`ana u ~etvr-
tak u Klubu nacionalnih mawi-
na u Bawoj Luci.
Skup, na kojem je razgovara-
no o potrebama pripadnika ma-
wina u obrazovawu i primjeni
zakona u ovoj oblasti, organizo-
vali su Helsin{ki parlament
gra|ana Bawa Luka i Savez na-
cionalnih mawina Republike
Srpske.
- Iako je republi~ko Mini-
starstvo prosvjete i kulture u
januaru ove godine donijelo Pra-
vilnik o obrazovawu djece pri-
padnika nacionalnih mawina, do
sada je dodatna nastava iz mater-
weg jezika organizovana samo u
pojedinim osnovnim {kolama u
Prwavoru - rekao je predsjednik
Saveza Ukrajinaca Republike
Srpske Aleksandar ^orni.
Prema wegovim rije~ima,
pripadnici nacionalnih mawi-
na, pored uvo|ewa dodatnih ~a-
sova materweg jezika, zalaga}e se
i za uvo|ewe sadr`aja iz oblasti
kulture i istorije svog naroda.
- Na taj na~in, pomo}i }emo
na{oj djeci da ne zaborave svoje
porijeklo i da ostanu vjerni svo-
joj tradiciji - rekao je ^orni.
On je dodao da, prema poda-
cima Me|unarodne organizacije
za za{titu spomenika i kultur-
nog nasqe|a Ujediwenih nacija -
Uneska, godi{we i{~ezne na de-
setine lokalnih jezika, narje~ja
i dijalekata malih naroda, et-
ni~kih grupa i zajednica.
- Zato moramo pomo}i na{oj
djeci da ne zaborave jezik svojih
roditeqa i predaka - naglasio je
Aleksandar ^orni.
Na~elnik Odjeqewa za osnov-
no obrazovawe u Ministarstvu
prosvjete i kulture Republike
Srpske Ranko Savanovi} kazao
je da ima vrlo malo nastavnika
koji bi mogli predavati na jezi-
ku odre|ene nacionalne mawine.
- Isto tako, jo{ nemamo na-
stavnih planova i programa za
organizovawe dodatne nastave za
djecu pripadnika nacionalnih
mawina - naglasio je Ranko Sava-
novi}.
On je dodao da u Republici
Srpskoj nema {kole u kojoj djeca
pripadnika nacionalnih mawi-
na ~ine ve}inu.
- Ipak, u skladu sa pravima
koja im garantuju na{i strate-
{ki dokumenti i zakonska i pod-
zakonska akta, nastoja}emo da po-
boq{amo uslove obrazovawe dje-
ce pripadnika nacionalnih ma-
wina - naglasio je Ranko Sava-
novi}. ¥ M. FILIPOVI]
SAVEZ NACIONALNIH MAWINA REPUBLIKE SRPSKE
BAWA LUKA - Ratni na~el-
nik Glavnog {taba Vojske Repu-
blike Srpske, general-pukovnik
u penziji Manojlo Milovanovi},
predstavio je u ~etvrtak u bawo-
lu~kom Domu vojske svoju kwigu
"Istine i zablude o ratu u BiH
1992-1995#. Kwigu je izdalo Udru-
`ewa defendologa Republike
Srpske.
- Milovanovi} nije uzeo li~-
no uvjerewe za nau~nu istinu, ve}
je, kao u~esnik rata, nau~nu isti-
nu, objektivnost, usvojio za li~-
no uvjerewe - rekao je izdava~ dr
Du{ko Vejnovi}.
Recenzent kwige dr Mi}o
Stojanovi} smatra da je Milova-
novi} pri utvr|ivawu globalne
strukture rata polazio od ~iwe-
nice da je po dru{tveno-politi~-
kim i vojno strate{kim karak-
teristikama u BiH bio svojevr-
sni lokalni i gra|ansko-vjerski
rat, koji se razlikuje od mnogih
ratova modernog doba i po ratnoj
vje{tini i strategiji, bez pri-
premqenih doktrinarnih na~e-
la.
- Milovanovi} se nije odlu-
~io da pi{e vojnu istoriju, nije
sveo rat na bitke, ali u zgusnu-
toj seriji, kao na dlanu, u zgusnu-
toj formi, iznosi seriju doga|a-
ja oslobo|en bilo kakvih dogmat-
skih predrasuda, sve pi{e na
osnovu svojih autenti~nih doku-
menata - rekao je recenzent kwi-
ge dr Mi}o Stojanovi}.
Prema Milovanovi}u, plane-
ri i izvr{ioci "globalne poli-
tike# tokom razbijawa biv{e
SFRJ zaboravili su na nacional-
nu komplikovanost i izmije{a-
nost stanovni{tva u woj, a po-
sebno u BiH kao centralnoj re-
publici biv{e zemqe.
Formirawe Vojske Republi-
ke Srpske Milovanovi} vidi kao
odgovor na formirawe takozva-
ne Armije BiH i Hrvatskog vi-
je}e odbrane i prelazak regular-
ne hrvatske vojske na prostore
BiH.
U svojoj kwizi Milovanovi}
tvrdi da je ciq stvarawa "bez-
bjednosnih zona u BiH# bio samo
jedan - da se za{tite musliman-
ske jedinice i komande od dejstva
Vojske Republike Srpske po wi-
ma#.
Ubrzo po stvarawu bezbjed-
nosnih zona iz wih su po~eli raz-
bojni~ki ispadi, prvo mawih gru-
pa prema okolnim srpskim seli-
ma, a zatim ve}ih vojnih sastava
prema jedinicama VRS.
- Ko ne misli da kritikuje
ovu kwigu, ne treba ni da je ~ita
- rekao je na kraju promocije Mi-
lovanovi}, pozivaju}i prisutne
na promociji, kao i budu}e ~ita-
oce, da svojim istinama doprine-
su razobli~avawu zabluda prote-
klog rata u BiH.
¥ M. Mi.
PREDSTAVQENA KWIGA GENERALA MANOJLA MILOVANOVI]A
Istine i zablude o ratu
BR^KO - Za upis u prvi raz-
red sredwih {kola u Br~kom ove
godine obezbije|eno je 1.038 mje-
sta u 43 odjeqewa, ka`e {ef Odje-
qewa za obrazovawe u Vladi di-
strikta Vuka{in Pani}.
Prema wegovim rije~ima, mje-
sta ima za svih 864 u~enika koji
su ove godine na podru~ju distrik-
ta zavr{ili osnovnu {kolu.
Razlika izme|u toga i ukup-
nog broja |aka prvih razreda ko-
je mogu primiti ~etiri sredwe
{kole u Br~kom bi}e popuwena
u~enicima iz susjednih op{tina,
koje su ve} decenijama usmjerene
na br~anske sredwe {kole.
- Tako }e se u na{e sredwe
{kole mo}i upisati i svr{eni
osnovci iz Pelagi}eva, Doweg
@abara, Lopara, Srebrenika, kao
i Guwe, naseqa koje se nalaze u
susjednoj Hrvatskoj - istakao je
Pani}.
Prijem dokumenata zavr{en
je u petak, 24. juna, a kandidati ko-
ji su se prijavili u neku od ~etvo-
rogodi{wih sredwih {kola po-
laga}e prijemni ispit 27. i 28. ju-
na.
U osam odjeqewa Gimnazije
"Vaso Pelagi}# bi}e primqeno
176 u~enika, ali }e, kako ka`u u
Odjeqewu za obrazovawe, zbog ve-
likog interesovawa svr{enih
osnovaca najvjerovatnije biti odo-
bren upis jo{ jednog odjeqewa. U
sredwoj Ekonomskoj {koli pred-
vi|en je upis 312 |aka, zatim 300
mjesta ima u Tehni~koj, a 250 u Po-
qoprivrednoj {koli.
[ef Odjeqewa za obrazova-
we Vuka{in Pani} najavio je za
po~etak idu}e, 2005/2006. {kol-
ske godine kona~no otvarawe i
drugog dijela zgrade Gimnazije, u
kojoj bi od septembra trebalo da
se organizuje nastava. ¥ M. \.
UPIS U^ENIKA U SREDWE [KOLE U BR^KOM
Hiqadu klupa ~eka |akeU br~anske sredwe {kole mogu da se upi{u i svr{eni osnovciiz Pelagi}eva, Doweg @abara, Lopara, Srebrenika,kao i iz Guwe, naseqa koje se nalazi u Hrvatskoj
BILE]A - U petak je
po~elo otpu{tawe mladih
vojnika iz nastavnog centra
u kasarni "Bile}ki borci#
u Bile}i, koji skidaju voj-
ne uniforme i odla`u i
razdu`uju naoru`awe kojim
su bili zadu`eni za vrije-
me slu`ewa vojnog roka.
Prema rije~ima koman-
danta tog nastavnog centra
potpukovnike Miodraga
Novokmeta, nije rije~ ni o
kakvom vanrednom otpu{ta-
wu ove generacije mladih
vojnika. On ka`e da se ra-
di o redovnom otpu{tawu
poslije odslu`ewa predvi-
|enog vojnog roka i zavr-
{etka predvi|ane vojne obu-
ke, a po nare|ewu vi{e voj-
ne komande.
- Svi vojnici ove kla-
se, koji su bili na obuci u
Bile}i, po}i }e svojim ku-
}ama najkasnije za desetak
dana. Oni koje sada otpu-
{tamo, a takvih je veliki
broj, nisu koristili odsu-
stvo, pa im je za isto toli-
ko dana skra}eno slu`ewe
vojnog roda. Osim toga, ima
i veliki broj vojnika koji
su, zbog zalagawa tokom obu-
ke i primjernog vladawa,
dobili nagradna odsustva
koja ne}e koristiti, zbog
~ega ranije skidaju vojne
uniforme - isti~e potpu-
kovnik Novokmet.
Prema wegovim rije~i-
ma, svi vojnici odlaze svo-
jim ku}ama sa solidnim voj-
nim znawem koje su stekli
za vrijeme obuke u Bile}i.
¥ [. A.
NASTAVNI CENTAR U BILE]I
Vojnici svoje odslu`ili AKCIJA AUTO-MOTO SAVEZA
REPUBLIKE SRPSKE
Kakve automobilevozimo
BAWA LUKA - Auto-moto savez Republi-
ke Srpske i redakcija "Saobra}aj i mi# ovih
dana organizuju akcije "Provjerite vozite li
tehni~ki ispravan auto# i "Koliko poznajemo
saobra}ajne propise#.
Ciq akcija je da se uka`e na negativna kre-
tawa u saobra}aju i saobra}ajnoj bezbjednosti.
Akcije se sprovode u saradwi sa Ministarstvom
unutra{wih poslova i Asocijacijom tehni~kih
pregleda Republike Srpske.
- Obje akcije se realizuju na cijelom podru~-
ju Republike Srpske i obje su dobrovoqne, a ciq
je provjera tehni~ke ispravnosti vozila, pogoto-
vo {to smo pred sezonom godi{wih odmora - ka-
`e urednik u Redakciji "Saobra}aj i mi# Miro
Gligorijevi}. - Ovo je poku{aj da se voza~i in-
formi{u o tehni~kom stawu svojih vozila, a ujed-
no i da provjere vlastito poznavawe saobra}aj-
nih propisa - ka`e urednik Redakcije "Saobra-
}aj i mi# Miro Gligorijevi}. ¥ M. Mi.
Kako plate,tako i penzijeBIJEQINA - Upravni odbor Udru`ewa penzio-
nera iz Bijeqine podr`ao je premijera Bukejlovi}a
da stvori uslove za punu isplatu penzija, a da se zao-
stala primawa nadoknade iz sredstva koja se ubiru pri-
vatizacijom.
Istovremeno je od poslanika Penzionerske stranke Ru-
`e Niki} i poslanika sa podru~ja Semberije Dimitrija Iva-
ni}a zatra`eno da prilikom rasprave o izmjenama i dopu-
nama Zakona o penzijsko-invalidskom osigurawu zahtije-
vaju uskla|ivawe rasta penzija sa porastom li~ih do-
hodaka.
- Prema sada{wem rje{ewu, penzije bi se uskla-
|ivale sa inflacijom. Me|utim, po{to inflacije
zvani~no nema, ne bi bilo ni pove}awa. Zbog toga smo
mi od poslanika zatra`ili da prilikom usvajawa
izmjena i dopuna zakona zahtijevaju da se penzije
uskla|uju sa rastom plata u teku}oj godini, za rje-
{ewe koje je na snazi u svim republikama biv{e
SFRJ - ka`e predsjednik Udru`ewa penzionera u
Bijeqini Savo Panteli}.
¥ M. S.
ZAHTJEV PENZIONERA IZ BIJEQINE
VI[EGRAD - Iz buxeta op-
{tine Vi{egrad izdvojeno je 300
hiqada maraka za otvarawe novih
radnih mjesta. Na taj iznos Razvoj-
na banka jugoisto~ne Evrope, pre-
ko koje se ova sredstva realizuju,
dodala je jo{ toliko, potvr|eno
je u ~etvrtak na konferenciji za
novinare koja je odr`ana u op{ti-
ni Vi{egrad.
Na~elnik Odjeqewa za pri-
vredu i dru{tvene djelatnosti Ko-
viqka Markovi} i ~lanovi komi-
sija za raspodjelu ovih kredita
Marica Jovanovi} i Milijana
[kobo naglasile su da je iz po-
qoprivrede, od 62 zahtjeva, Kre-
ditni odbor Razvojne banke odo-
brio 32, a po konkursu zanatsko-
preduzetni~ke djelatnosti od 38
zahtjeva odobrena su 23.
- Pojedina~ni iznosi kredita
kre}u se od pet do 60 hiqada ma-
raka, a wihov rezultat }e biti
obaveza korisnika da zaposle no-
vih stotinu radnika - rekla je Ko-
viqka Markovi}.
Ona je podsjetila da je kama-
ta na kredite u poqoprivredi
{est odsto, ali }e se ti iznosi
refundirati iz podsticajnih sred-
stava Ministarstva poqoprivre-
de Republike Srpske.
Kamata na kredite za zanat-
sko-preduzetni~ku djelatnost je
jedan odsto, sa grejs periodom iz-
me|u {est i 12 mjeseci, a na izno-
se kredita preko 15 hiqada mara-
ka grejs period je ~ak 60 mjeseci.
Prema rije~ima na~elnika op-
{tine Vi{egrad Miladina Mi-
li}evi}a, bitna novina je {to se
poslije ugovora sa Razvojnom ban-
kom o realizaciji ovih kredita
prakti~no formirao stalni fond
za podsticaj novog zapo{qavawa,
koji }e se iz godine u godinu po-
ve}avati.
Op{tinski tr`i{ni inspek-
tor Dragan Mojevi} govorio je na
konferenciji za {tampu o stalnoj
i poja~anoj aktivnosti na suzbi-
jawu rada na crno.
Nagla{avaju}i da }e ovakve
konferencije za predstavnike
sedme sile biti stalni oblik ne-
posredne komunikacije sa javno-
{}u, portparol na~elnika op{ti-
ne Vi{egrad Zdravko @u`a naja-
vio je za naredni susret sa novi-
narima analizu rada Odjeqewa za
urbanizam i gra|evinarstvo, kao
i aktivnosti na razvoju turizma
i saobra}ajne problematike u gra-
du.
¥ S. HELETA
RAZVOJNI KREDITI U VI[EGRADU
MARKA PO MARKA - POSAOKreditni odbor Razvojne banke odobrio 32 kreditau poqoprivredi, a po konkursu za zanatsko-preduzetni~kedjelatnosti, od 38 zahtjeva, odobrena su 23 kredita
\Rasprava o mawinama: O~uvati nacionalni identitet (Snimio M. ZUBOVI])
Manojlo Milovanovi}: ^itaoci u slu`bi istine
JEZIK OKUPQA NARODJEZIK OKUPQA NARODJEZIK OKUPQA NARODJEZIK OKUPQA NARODJEZIK OKUPQA NARODJEZIK OKUPQA NARODJEZIK OKUPQA NARODJEZIK OKUPQA NARODJEZIK OKUPQA NARODMoramo pomo}i na{oj djeci da ne zaborave jezik svojihroditeqa i predaka, poru~io je UkrajinacAleksandar ^orni
STEFAN NEMAWAPredsjednik Saveza Ukra-
jinaca Aleksandar ^orni svo-
je uvodno izlagawe zapo~eo je
rije~ima Stefana Nemawe:
"Boqe izgubiti sve bitke i ra-
tove nego izgubiti jezik... Po-
slije izgubqenog jezika nema
naroda.#
Savo
Panteli}:
Penzije
ne smiju
zaostajati
JEZIK OKUPQA NAROD
SARAJEVO - Reforma poli-
cije i Javnog radio-televizijskog
sistema i saradwa sa Ha{kim su-
dom glavne su teme dvodnevnog za-
sjedawa Savjeta za sprovo|ewe mi-
ra u BiH, koje je u petak po~elo
u Sarajevu.
Prema rije~ima visokog pred-
stavnika me|unarodne zajednice u
BiH Pedija E{dauna, koji se ju~e
obratio novinarima, Upravni od-
bor Savjeta "`ali {to je do{lo
do zastoja u saradwi sa Hagom u
posqedwim nedjeqama i {to je do-
{lo do zastoja u ispuwavawu uslo-
va iz Studije izvodqivosti za pro-
ces stabilizacije i pridru`iva-
wa Evropskoj uniji#.
- Poslije vidnog napretka do-
{lo je do zastoja u saradwi sa Ha-
gom, ali se taj proces mora nasta-
viti i ubrzati, kako ne bi do{lo
do ozbiqnih posqedica. Ne treba
zaboraviti da ovaj proces nije
okon~an dok Radovan Karaxi} i
Ratko Mladi} ne budu u Hagu - is-
takao je E{daun.
On nagla{ava da bi BiH mo-
gla zaostati u odnosu na zemqe u
regionu u procesu pridru`ivawa
Evropskoj uniji, ukoliko ubrzo ne
budu nastavqeni razgovori o re-
formama policije i Javnog radio-
televizijskog sistema, {to bi,
prema wegovim rije~ima, imalo
nesagledive posqedice za BiH.
- Ako se nastave razgovori o
reformi policije u skladu sa
evropskim standardima i kona~no
rije{i pitawe Javnog radio-te-
levizijskog sistema, BiH }e ima-
ti posqedwu {ansu da zapo~ne
proces stabilizacije i pridru`i-
vawa Evropskoj uniji - rekao je
E{daun.
Naglasiv{i da je Upravni od-
bor Savjeta za sprovo|ewe mira
ponovo odao po~ast `rtvama Sre-
brenice, on je izrazio nadu da }e
ceremonija obiqe`a-
vawa desetogodi-
{wice de{avawa
u Srebrenici pr-
o}i bezbjedno.
E{daun je re-
kao da je razgova-
rano i o krizi u
Savjetu mini-
stara BiH,
o ~emu
je ~lanove
ovog tijela
u p o z n a o
predsjeda-
v a j u } i
ovog zajed-
ni~kog or-
gana Adnan
Terzi}. Zak-
qu~eno je da
se kriza hit-
no mora pre-
vazi}i razgo-
vorom svih
p o l i t i ~ k i h
stranaka u vl-
asti.
- Konsta-
tovan je vi-
dan napredak
u reformi
o d b r a n e ,
Odjeqewu
za ratne
zlo~ine Suda BiH, zatim na
ekonomskom planu i razvoju
privrede - kazao je Pedi
E{daun i naglasio da je
proizvodwa imala rast od
20 odsto, odnosno vi{e od
svih zemqa u okru`ewu i
da je stepen siroma{tva
smawen za 25 odsto.
Prema wegovim mi-
{qewu, privredni rast je
zna~ajan, ali je kriti~no
stawe u finansirawu or-
gana vlasti na svim nivo-
ima u BiH. To je, po we-
mu, posqedica krize fi-
nansirawa organa vlasti,
jer je deficit u buxetu
Federacije BiH izme|u
300 i 400 miliona mara-
ka, a Republici Srpskoj
upola mawe od toga.
¥ N. ZELENOVI]
25. i 26. jun 2005. POLITIKA
5
Ako napravi reformu policije i uspostavi Javni
radio-televizijski sistem, BiH }e iskoristiti
posqedwu priliku za pridru`ivawe Evropskoj uniji
UPRAVNI ODBOR SAVJETA ZA SPROVO\EWE MIRA
OVLA[]EWA
Pedi E{daun je rekao da se
"mo`da najva`niji zakqu~ak
Savjeta na ju~era{wem zasjeda-
wu odnosi na budu}nost Kance-
larije visokog predstavnika#.
- Upravni odbor namjerava
da se nastavi preno{ewe ovla-
{}ewa na organe vlasti u BiH.
Tako|e, spreman je da prepo-
ru~i da visokog predstavni-
ka zamijeni specijalni
predstavnik Evropske
unije. Ovu odluku tre-
ba da podr`i i ozvani-
~i Evropska unija - na-
glasio je E{daun i do-
dao da }e se to desiti
onda kada BiH potpi{e
dokument o po~etku
sprovo|ewa procesa sta-
bilizacije i pridru`i-
vawa.
POSQEDWA [ANSA
STRANA^KA HRONIKA
BIJEQINA - Popuno
nipoda{tavawe odluke mi-
nistra pravde BiH Slobod-
na Kova~a - da se ~etvorica
zatvorenika, tri Srbina i
jedan Hrvat premjeste iz ka-
zneno-popravne ustanove u
Zenici - od strane federal-
ne vlasti, kao i tobo`we
prihvatawe ostavke Mlade-
na Ivani}a, potpuno potvr-
|uje stav Srpske radikalne
stranke "Dr Vojislav [e-
{eq# da u takozvane refor-
me treba i}i oprezno.
- Ako reforme nanose
bilo kakvu {tetu organima
Republike Srpske, treba ih
odbaciti - izjavio je u pe-
tak u Bijeqini predsjednik
Izvr{nog odbora Srpske
radikalne stranke "Dr Vo-
jislav [e{eq# Mirko Bla-
gojevi}.
Blagojevi} je govorio i
o saznawima o te{kom polo-
`aju Srba koji kao poli-
cajci rade u Federaciji
BiH.
- Srpske policajce u
Federaciji BiH omalova-
`avaju, ignori{u i provo-
ciraju. Takav odnos prema
wima poja~ao se poslije pri-
kazivawa filma o pogubqe-
wu {estorice Bo{waka, ko-
je su izveli "[korpioni# -
upozorio je Blagojevi}.
Sve to, dodao je on, go-
vori da }e put do stvarawa
povjerewa me|u narodima u
BiH biti te`ak i sada{wa
vlast ga ne mo`e izgraditi.
¥ M. S.
SRPSKA RADIKALNA STRANKA
"DR VOJISLAV [E[EQ"
Policija na mukama
POLITI^KI krugovi u Repu-
blici Srpskoj saglasni su da treba
osuditi zlo~in koji se prije dece-
nije dogodio u Srebrenici, ali su
protiv toga da se tragedijama koje
su se zbile, ne samo u BiH, nego u
prethodnoj Jugoslaviji prilazi na
razli~ite na~ine.
Za Srpsku demokratsku stranku,
ka`e poslanik ove partije u Narod-
noj skup{tini Republike Srpske
Stanko Piva{evi}, svi zlo~ini -
pogotovo oni ~ije su ̀ rtve bili ci-
vili i zarobqenici - zaslu`uju osu-
du. Jedan zlo~in osu|ivati, a drugi
pre}utkivati, nije ni politi~ki,
ni qudski korektno.
- Ako nismo pravili deklaraci-
ju o `rtvama zlo~ina muxahedina u
Republici Srpskoj, ̀ rtvama "Bqe-
ska# i "Oluje# u Hrvatskoj, alban-
skih terorista na Kosmetu, Nato
bombardovawa u Srbiji, ne treba
praviti ni deklaraciju o Srebreni-
ci - rekao je Piva{evi}.
[to se ti~e Deklaracije o Sre-
brenici, koju je usvojila Parlamen-
tarna skup{tina Savjeta Evrope u
Strazburu, Piva{evi} je rekao da
je ̀ rtve nehumano dijeliti na vi{e
i mawe vrijedne, ve} im treba jed-
nako pristupati.
Poslanik Partije demokrat-
skog progresa u Parlamentarnoj
skup{tini BiH Jelina \urkovi}
ka`e da je pona{awe ~lana parla-
mentarne delegacije BiH u Parla-
mentarnoj skup{tini Savjeta Evro-
pe Seada Avdi}a "lo{ znak za budu-
}e odnose u politici u BiH#.
Ona je navela da inicijativa
jednog ~lana delegacije pred evrop-
skim ustanovama, bez znawa drugih
~lanova delegacije iz ostala dva na-
roda, "nije dobra i ostavqa lo{ uti-
sak o BiH#.
- Avdi} je politi~ki zloupo-
trijebio svoje mjesto u delegaciji,
ali i zlo~in u Srebrenici - rekla
je \urkovi}eva i ponovila da bi bi-
lo dobro da je deklaracija proiste-
kla kao zajedni~ki prijedlog cije-
le parlamentarne delegacije BiH.
Jelina \urkovi} ka`e da se Se-
ad Avdi} u Strazburu pona{ao u
stilu predsjedavaju}eg Savjeta mi-
nistara BiH Adnana Terzi}a#.
- Kao {to Terzi} poku{ava sa-
mostalno da vodi politiku, bez ob-
zira na srpske i hrvatske ~lanove
Savjeta ministara BiH, tako se i
Avdi} pona{a kao da je jedini pred-
stavnik delegacije BiH - rekla je Je-
lina \urkovi}. ¥
POVODOM DEKLARACIJE O SREBRENICI U EVROPSKOM PARLAMENTU
Avdi} kao Terzi}
Svi zlo~ini zaslu`uju osudu. Nekorektno
je jedno zlodjelo osuditi, a drugo pre}utati
Pedi E{daun:
Napredak, pa zastoj
NEPRISTRASNOPredsjednik Srpske radikal-
ne stranke Republike Srpske Mi-
lanko Mihajlica ka`e da bi se pre-
ma svim `rtvama trebalo odnositi
na isti na~in. Tako bi trebalo da
se pona{a i me|unarodna zajedni-
ca, jer pristrastan pristup je put
ka novim sukobima.
DEMOKRATSKA STRANKA
Jeftina hajka
BIJEQINA - Negativne reakcije nekih ra-
dikalnih krugova u BiH na najavqeni dolazak na
komemorativni skup u Srebrenici predsjednika
Srbije Borisa Tadi}a govore o nespremnosti ovo-
ga prostora da prevazi|e traume iz rata, stav je
Demokratske stranke Republike Srpske.
Portparol demokrata Du{ko \uri} u petak je
u Bijeqini rekao da je veoma porazna generaliza-
cija zlo~ina kojom je obuhva}en i politi~ar koji
najvi{e zagovara politiku pomirewa na Balkanu.
- Vjerovatno bi istovetna reakcija bila i da
je Tadi} odbio da se pojavi 11. jula u Srebrenici,
{to nedvosmisleno pokazuje da nekim politi~kim
snagama u BiH srebreni~ka tragedija slu`i samo
za sticawe najprizemnijih politi~kih poena - is-
takao je \uri}.
Demokratska stranka je zabrinuta zbog te ~i-
wenice, jer se u BiH ponovo razbuktava naciona-
listi~ka retorika i vje{ta~ki izazivaju doga|aji
koji ne vode pomirewu naroda, nego me|u wima stva-
raju jo{ ve}i jaz i nepovjerewe.
¥ M. S.
Jelina \urkovi}:
Zloupotreba `rtava
DOBOJ - Odr`avawem sjedni-
ce Skup{tine Akcionarskog dru-
{tva Rudnik kre~waka i Fabrika
kre~a u Doboju na kojoj je izabra-
no novo rukovodstvo, u ovom kolek-
tivu je zavr{en proces privatiza-
cije zapo~et 2001. godine.
Tako je napokon dr`avni kapi-
tal od 58,65 odsto postao privatni,
a kupac je, kao {to je poznato, "In-
tegral in`iwering# iz Lakta{a.
ro razvija, a ulaskom "Kre~waka#
u wegov sastav dobio je mineralna
bogatstva, koja nema nijedna druga
firma. Nova djelatnost omogu}i}e
mu da osvaja nova tr`i{ta u okru-
`ewu, {to zna~i da }e iza}i u
svijet - ka`e direktor
Rudnika kre~waka i Fa-
brike kre~a Aleksandar
Simi}.
Ali, prije toga, u
"Kre~wak# je neophodno
ulo`iti znatna sredstva
kako bi se poslije tri de-
cenije obnovile zastarjele
i dotrajale ma{ine koje se
ve} godinama i ne koriste.
- Potrebno je ulo`iti
izme|u 13 i 15 miliona ma-
raka da bi krenula prava
proizvodwa. Prvo bi tre-
balo pokrenuti jednu ili
dvije kre~ne pe}i, jer to je
osnovna djelatnost ovog kolekti-
va. Kre~ je 11 puta skupqi od kre~-
waka i tu je prakti~no prava zara-
da - isti~e Simi}.
Pokretawem proizvodwe kre-
~a u isto vrijeme
potisnuo bi se
uvoz iz Ma|ar-
ske, a pers-
pektiva je i
u saradwi sa
@eqezarom
Zenica u ko-
joj dogodine
treba da se po-
tpali viso-
ka pe} koja tro{i velike koli~i-
ne kre~waka i kre~a. Tu je i sme-
derevska ̀ eqezara sa kojom "Kre~-
wak# tako|e sara|uje.
Poslije privatizacije nijedan
od sada{wih sedamdesetak radnika
ne}e biti otpu{ten.
"Integral in`iwering# }e u
Doboju otvoriti i institut kojem
}e glavni zadatak biti izrada raz-
vojnih programa za "Rudnik kre~-
waka i Fabrike kre~a#, ali i za
cijeli dobojski region. ¥ Sl. P.
SOKOLAC - Na adresu Dr-
voprera|iva~kog i transportnog
preduze}a "Romanija# Akcionar-
sko dru{tvo Sokolac stigla je
prije nekoliko dana zanimqiva
ponuda iz ameri~ke privatne kom-
panije "Turnvod#.
Predsjednik ove kompanije iz
Ohaja, privrednik srpskog pori-
jekla Petar Svilar, u svom pi-
smu navodi da ima namjeru da po-
stane vlasnik "Romanije# koja je
nekada u svojim fabrikama pri-
marne i finalne prerade drveta
i u autotransportu zapo{qavala
vi{e od hiqadu radnika.
Svilar je prije dvadesetak da-
na posjetio ovo preduze}e i upo-
znao se sa stawem proizvodnih
postrojewa. Rekao je da je zain-
teresovan za fabrike, a to je po-
tvrdio i u svom pismu, isti~u}i
da namjerava da postane vlasnik
svih proizvodnih pogona "Roma-
nije#.
- Wegova ponuda je veoma po-
voqna za "Romaniju# i wene rad-
nike, ali i za cijelu op{tinu,
imaju}i u vidu zna~aj preduze}a
za ovda{wu privredu. U ponudi
je nagla{ena obaveza preuzima-
wa svih radnika koji su do sada
radili u proizvodwi, a radnici
iz administracije, koji su tehno-
lo{ki vi{ak, mogli bi da se pre-
kvalifikuju s ciqem vra}awa u
proizvodwu. Pored postoje}ih ka-
paciteta bio bi otvoren i novi
pogon za izradu opreme za stepe-
ni{ta, sa mogu}no{}u zapo{qa-
vawa 50 radnika u jednoj smjeni.
Tako bi u "Romaniji# radilo
ukupno izme|u 450 i 500 qudi.
Ulagawa u modernizaciju posto-
je}e proizvodwe i nove proizvod-
ne linije, prema ponudi iz Oha-
ja, iznosila bi 2,5 miliona dola-
ra, a plate radnika bile bi u vi-
sini prosje~nih zarada u Repu-
blici Srpskoj - ka`e direktor
"Romanije# Milomir Vu~eti}.
Realizacija ove ponude uslo-
vqena je, me|utim, jednim Svila-
revim zahtjevom koji se odnosi na
Vladu Republike Srpske. On, na-
ime, tra`i garanciju za isporu-
ku dovoqne koli~ine sirovine,
pozivaju}i se na iskustva u dr`a-
vama u okru`ewu, poput Crne Go-
re. Konkretno, Svilar tra`i da
mu se dodijele koncesije za eks-
ploataciju {ume na desetogodi-
{wi period sa prosje~nom godi-
{wom sje~om od 150 hiqada kub-
nih metara.
- To mo`e da bude ozbiqna
prepreka u ostvarewu ove ponude,
s obzirom na to da do sada u Re-
publici Srpskoj nije bilo dava-
wa koncesija za eksploataciju
{ume, a treba imati u vidu i za-
konom utvr|eni sje~ivi etat. Ovo
je pitawe o kome bi privrednik
iz Amerike trebalo da razgovara
sa predstavnicima Vlade Repu-
blike Srpske, a ja }u nastojati
da do|e do tog razgovora - isti~e
Vu~eti}.
Prema wegovim rije~ima, u
Sokocu bi uskoro trebalo da se
odr`i sastanak predstavnika op-
{tine i preduze}a "Romanija# sa
predstavnicima Vlade Republike
Srpske, na kome }e se, pored osta-
log, razmotriti i ponuda iz Oha-
ja. ¥ B. GAJEVI]
ZVORNIK - Iako se Drvna
industrija "Jadar# Akcionar-
sko dru{tvo Zvornik nalazi u
ste~aju ve} tri mjeseca, radni-
ci jo{ nisu izgubili nadu u ob-
navqawe proizvodwe i nove pla-
te.
Dozu optimizma ovom kolek-
tivu donijeli su predstavnici
Svjetske banke koji su krajem
pro{le nedjeqe posjetili "Ja-
dar# kako bi utvrdili postoji
li opravdanost za nova ulagawa
i o`ivqavawe proizvodwe.
- Posredstvom predsjednika
op{tine Zvornik Vehida Kadri-
}a ugovoren je sastanak i sa za-
interesovanim preduzetnicima
iz Wema~ke. Skup{tini povje-
rilaca i svima nama je stalo da
zainteresovanih bude {to vi{e,
jer to }e nas ohrabriti u nasto-
jawu da o`ivimo proizvodwu,
ako ne u cjelini, onda bar u on-
im tehnolo{kim cjelinama ko-
je su tr`i{tu najprihvatqivi-
je - veli ste~ajni upravnik u "Ja-
dru# Stojan Jovi} i dodaje da od
povjerilaca i Vlade Republike
Srpske o~ekuje da podr`e wi-
hov plan.
- "Jadar# je kao prera|iva~-
ki kapacitet i daqe zna~ajan za
privredu ove sredine i BiH u
cjelini. Pored toga, ovaj regi-
on je poznat i u Evropi po kva-
litetnoj drvnoj masi, a znamo da
je "Jadar# u predratnim godina-
ma imao zna~ajan imix kao pro-
izvo|a~ kvalitetnih proizvoda,
posebno u oblasti {perplo~e i
furnira. Na skup{tini povje-
rilaca, gdje sam i podr`an, za-
lagao sam se za to da ne idemo na
prodaju preduze}a ve} u reorga-
nizaciju fabrike. Kroz ste~aj-
ni plan poku{a}emo da do|emo
do rje{ewa tako {to }emo dio
imovine koji nije aktuelan za
vitalnu proizvodwu unov~iti, a
za vitalne dijelove poku{a}emo
da prona|emo ulaga~e spremne
da obezbijede uslove za proiz-
vodwu - istakao je Jovi} i po-
tvrdio da su predstavnici Svjet-
ske banke obe}ali da }e kandi-
dovati "Jadar# kod zaintereso-
vanih ulaga~a.
Prema tr`i{nim kriteri-
jumima, po nalazu stru~ne komi-
sije, vrijednost "Jadra# je oko
15 i po miliona maraka. Jovi}
veli da je na osnovu raspolo`i-
ve dokumentacije procijenio da
su obaveze ovog preduze}a oko
osam miliona maraka {to zna~i
da je vrijednost imovine u odno-
su na obaveze skoro duplo ve}a.
Najve}i povjerioci su dr`ava,
potom radnici, te ostali doba-
vqa~i.
Ste~aj u "Jadra# je otvoren
23. marta ove godine, poslije pet
godina finansijski negativnog
poslovawa. Odmah poslije toga
uslijedio je prekid ugovora o
radu sa 507 radnika koji su upu-
}eni na Biro za zapo{qavawe.
Podnesen je i zahtjev kod nad-
le`nog republi~kog ministar-
stva za obezbje|ewe sredstava za
povezivawe sta`a.
S obzirom na to da na evrop-
skom tr`i{tu nedostaju proiz-
vodi iz proizvodnog programa
"Jadra#, {anse za pronalazak
strate{kih ulaga~a i obnavqa-
we proizvodwe su sasvim real-
ne.
¥ S. SAVI]
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
25. i 26. jun 2005.EKONOMIJA6STE^AJNI PLAN ZVORNI^KOG
"JADRA" PREDVI\A OBNAVQAWE PROIZVODWE
DRVOPRERA\IVA^KO I TRANSPORTNO PREDUZE]E "ROMANIJA"
AKCIONARSKO DRU[TVO SOKOLAC
Svilar tra`i da mu se omogu}i desetogodi{weiskori{}avawe {ume, sa prosje~nom godi{wom sje~omod 150 hiqada kubnih metara. Ocijeweno je da bi Vladate{ko mogla prihvatiti takav zahtjev
POSLOVNA PONUDA IZ OHAJA
Aleksandar Simi}: Potrebnojo{ ulo`iti izme|u 13 i 15 miliona maraka
Zvorni~ki region poznat je i u Evropi po kvalitetnojdrvnoj masi, a za
"Jadar" se znalo kao za proizvo|a~a
kvalitetnih proizvoda od {perplo~e i furnira
GA[EWEDrvna industrija decenija-
ma je bila okosnica privrednog
razvoja sokola~ke op{tine, a
"Romanija# jedno od najuspje{ni-
jih preduze}a u ovoj djelatnosti.
Poslije rata, iz godine u godi-
nu, kriza u ovom preduze}u biva-
la je sve ve}a, da bi se u julu pro-
{le godine proizvodwa potpuno
ugasila.
AKCIJEPrivatizacija u "Romaniji#
jo{ nije dovedena do kraja, jer
nije prodat dr`avni kapital,
koji zajedno sa fondom za resti-
tuciju iznosi 33,43 odsto od
ukupnog akcijskog kapitala
preduze}a. Na Fond penzijskog
i invalidskog osigurawa i osta-
le fondove otpada 32,76 odsto
kapitala, a gra|ani ulaga~i i
interni dioni~ari imaju 33,81
odsto akcija "Romanije#.
RUKOVODSTVONa sjednici Skup{tine Ak-
cionarskog dru{tva "Rudnik
kre~waka i Fabrika kre~a#, ko-
ja je odr`ana 20. juna, izabrano
je novo rukovodstvo. Za predsjed-
nika Upravnog odbora izabran
je jedan od suvlasnika "Integral
in`iweringa# Dragan Boji},
predsjedavaju}i Skup{tine je
Branko Cviji}, a predsjednik
Nadzornog odbora Angelina
Ivanovi}.
KOTOR VARO[ - U Slu`bi za in-
formisawe Kompanije "Fagus# potvr|e-
no je da su protiv sedam ~lanova {traj-
ka~kog odbora Profitnog centra "Drvo-
prerada# [iprage podnesene krivi~ne
prijave zbog nezakonitog organizovawa
{trajka, {to je utvrdila i Republi~ka
inspekcija rada, stoji u saop{tewu Slu-
`be za informisawe Kompanije "Fagus#.
Poslije krivi~nih prijava uslijedi-
lo je dono{ewe rje{ewa o otkazu ugovo-
ra o radu za 30 {trajka~a. Sa 21. junom
ove godine, kada je radnicima {trajka~i-
ma po rje{ewu zakqu~en radni odnos, iz-
mirene su sve prinadle`nosti, koje im
pripadaju prema Zakonu o radu i inter-
nim aktima o platama i zaradama Kompa-
nije.
U [trajka~kom odboru isti~u, da }e
biti nastavqen {trajk. Predstavnici od-
bora }e se obratiti nadle`nim organi-
ma u ciqu za{tite svojih prava. Pred-
stavnici {trajka~a su potvrdili da su
izmirene obaveze za ovu godinu, osim du-
govawa na ime 50 odsto neispla}enih za-
rada za posqedwa dva mjeseca pro{le go-
dine. Predstavnici {trajka~kog odbora
su tako|e saop{tili, da }e zatra`iti re-
viziju privatizacije "Drvoprerade#.
Slu`ba za informisawe "Fagusa# je
saop{tila da se preduzimaju sve mjere za
pokretawe proizvodwe, jer tre}ina rad-
nika nije stupila u {trajk. Do ishoda
{trajka, Profitni centar danono}no
obezbje|uju ~uvari, me|u kojima se nala-
ze i predstavnici {trajka~a. ¥ D. K.
"DRVOPRERADA" [IPRAGEKOD KOTOR VARO[A
Prijave protiv {trajka~a
PRIVATIZACIJA U RUDNIKU KRE^WAKA I FABRICI KRE^A U DOBOJU
Jasni svi interesi
FINANSIJSKI izvje{taj
ombudsmana Republike Srpske u
pro{loj godini ne sadr`i mate-
rijalno zna~ajne gre{ke, i po
svim va`nim aspektima poslova-
wa prikazuje istinito i objek-
tivno stawe.
Pored ovog, revizor je u iz-
vje{taju konstatovao da je po-
trebno donijeti Pravilnik o in-
ternim kontrolama.
- Ombudsman je bio obavezan
da do avgusta donese Pravilnik
o unutra{woj organizaciji i si-
stematizaciji radnih mjesta, Pra-
vilnik o primawima i drugim na-
knadama. Do kraja pro{le godi-
ne ovi akti nisu doneseni, navo-
di se u revizorskom izvje{taju.
On je me|u nedostacima iz do-
mena internih kontrola naveo da
u potpunosti nisu kontrolisane
kwigovodstvene dokumentacije i
da nije uspostavqena pomo}na
kwiga stalne imovine.
- Revizijom je utvr|eno da je
ombudsman ispla}ivao plate bez
rje{ewa o platama. Zakon o po-
stupku nabavke robe, usluga i
ustupawa radova nije u potpuno-
sti primijewen prilikom izbo-
ra zakupodavca za poslovne pro-
store ombudsmana, navodi se u re-
vizorskom izvje{taju.
Jedna od revizorskih zamjer-
ki je i to {to izvje{taji ombud-
smana, preko ra~una posebnih
namjena, nisu obuhva}eni u fi-
nansijskim izvje{tajima, koji se
dostavqaju Trezoru Republike
Srpske.
Revizor je preporu~io ombud-
smanu Republike Srpske da do-
nese interne normativne akte,
kojima }e definisati standarde
tro{kova telefona, ovla{}ena
lica za kori{}ewe mobilnih te-
lefona i pravila postupawa u
slu~aju prekora~ewa visine ovih
tro{kova. ¥ D. V. M.
REVIZIJA FINANSIJSKOG IZVJE[TAJA OMBUDSMANA REPUBLIKE SRPSKE
Plate bez rje{ewa
BAWA LUKA - Na ovone-
djeqnom trgovawu na Bawalu~-
koj berzi, ostvaren je promet od
1.217.203 maraka kroz 2.519 tran-
sakcija.
Berzanski indeks Republike
Srpske u toku ove sedmice je do-
bio na vrijednosti za 0,73 odsto,
dok je vrijednost indeksa fondo-
va pala za 2,97 odsto.
Najve}i promet u protekloj
sedmici, na berzanskoj kotaciji,
imale su akcije "Telekoma Srp-
ske#. Kroz trgovawe ovim akci-
jama ostvaren je ukupan promet
od 310.756 maraka. Cijena akcija
"Telekoma Srpske# na trgovawu
u ~etvrtak je bila 1,78 maraka,
{to je za 1,14 odsto vi{e nego
krajem pro{le sedmice.
- Iznena|uju}e je da je cijena
akcija "Telekoma Srpske# posli-
je zavr{enog trgovawa sa akcija-
ma koje donosi dividendu i daqe
ostala na istom nivou i ~ak po-
rasla, iako je to van svih o~eki-
vawa. Logi~no bi bilo da je ci-
jena ove nedjeqe pala za nekih de-
setak odsto - isti~e stru~ni sa-
radnik na Bawalu~koj berzi Dar-
ko Laki}.
Od akcija na berzanskoj kota-
ciji - segment fondovi, najve}i
promet ostvaren je u trgovini ak-
cijama Cepter fonda u ukupnoj
vrijednosti od 167.222 marke. Ci-
jena akcija ovog fonda pala je za
0,73 odsto i na trgovawu u ~etvr-
tak iznosila je 6,80 maraka po ak-
ciji.
Ovonedjeqni dobitnik me|u
privatizacionim investicionim
fondovima su akcije Privredni-
ka kojima je cijena porasla za
11,11 odsto i na trgovawu u ~e-
tvrtak dostigla 2,80 maraka.
Gubitnik sedmice kod akci-
ja fondova su akcije fonda BLB-
Profit, koje su u toku protekle
nedjeqe izgubile na vrijednosti
za 11,31 odsto i ovu sedmicu zavr-
{ile na cijeni od ~etiri marke.
Akcije Bawalu~ke pivare su
po~etkom ove nedjeqe dostigle
najni`u vrijednost od kada su uvr-
{}ene na berzu, ali su do kraja
sedmice ipak sa 0,81 maraka po
akciji dostigle cijenu od jedne
marke.
Laki} smatra da je promet
ovom akcijom mali, jer i ulaga~i
i akcionari ~ekaju da vide kakva
je sudbina tre}eg javnog tendera
za prodaju dr`avnog kapitala Ba-
walu~ke pivare. Tek poslije to-
ga se mo`e o~ekivati aktivnija
trgovina ovom akcijom, ocijenio
je stru~ni saradnik na Bawalu~-
koj berzi Darko Laki}. ¥ Q. ^.
NEDJEQNA ANALIZA TRGOVAWA NA BAWALU^KOJ BERZI
Pivara dodirnula dno
"Jadar": Proizvodi prepoznatqivi i na evropskom tr`i{tu
Privrednik: Dobitnik nedjeqe
ULAGA^I NE]E POGRIJE[ITIULAGA^I NE]E POGRIJE[ITIULAGA^I NE]E POGRIJE[ITIULAGA^I NE]E POGRIJE[ITIULAGA^I NE]E POGRIJE[ITIULAGA^I NE]E POGRIJE[ITIULAGA^I NE]E POGRIJE[ITIULAGA^I NE]E POGRIJE[ITIULAGA^I NE]E POGRIJE[ITI
Promet akcijama Bawalu~ke pivare je mali,jer i ulaga~i i akcionari ~ekaju da vide kakva je sudbinatre}eg javnog tendera
ULAGA^I NE]E POGRIJE[ITI
25. i 26. jun 2005. DRU[TVO
7
PLATE FUNKCIONERA
PRIJEDOR
Mjese~na plata na~elnika
op{tine Prijedor, sa svim do-
dacima je 1.100 maraka. Ne{to
mawu platu prima wegov zamje-
nik, dok plate ostalih funk-
cionera u Prijedoru ne prela-
ze hiqadu maraka.
BAWA LUKA
Prosjek plata zaposlenih
u Gradskoj upravi Bawa Luka u
2004. godini bio je 853 marke.
Osnovna plata gradona~elni-
ka bila je u pro{loj godini
1.500 maraka i uz dodatak od oko
800 maraka gradona~elnik je
pro{le godine primao mjese~-
no oko 2.300 maraka.
DOBOJ
Poslije posqedwih lokal-
nih izbora, u op{tini Doboj
znatno su pove}ane plate funk-
cionerima. Plata na~elnika
op{tine je 2.200 maraka, zamje-
nik na~elnika op{tine i pred-
sjednik Skup{tine op{tine
mjese~no prime po 1.900 mara-
ka, potpredsjednik Skup{tine
op{tine 1.800 maraka, {to je
gotovo dvostruko vi{e nego
{to su imali do prije nekoli-
ko mjeseci. Do pove}awa je do-
{lo jer su tako odlu~ili op-
{tinski odbornici na sjedni-
ci odr`anoj po~etkom marta
ove godine. Na tom zasjedawu
oni su i za sebe pove}ali mje-
se~ne naknade sa 300 na 500 ma-
raka.
BERKOVI]I
Osnovna plata na~elnika
op{tine je 440 maraka, a uz 22
odsto funkcionerskog dodat-
ka, mjese~no prima 537 maraka.
Isto toliko svakog mjeseca
prima i zamjenik na~elnika op-
{tine.
I na~elniku op{tinske
uprave u Berkovi}ima osnovi-
ca je 440 maraka, a uz 18 funk-
cionerskog dodatka mjese~no
primi 520 maraka. Plate svih
ostalih zaposlenih u op{tini
su mawe ili znatno mawe.
BILE]A
Osnovna plata na~elnika
op{tine Bile}a je 451 marka.
Uz funkcionerski dodatak od
50 odsto na~elnik op{tine mje-
se~no primi 676 maraka. Toli-
ko otprilike prima i predsjed-
nik Skup{tine op{tine Bile-
}a.
Mjese~na plata na~elnika
Finansijske slu`be u Bile}i
je sa funkcionerskim dodat-
kom od 30 odsto 570 maraka. Se-
kretar Skup{tine op{tine
Bile}a tako|e prima oko 570
maraka.
DISTRIKT BR^KO
Poslije nedavnog smawe-
wa plata za deset odsto, u ad-
ministraciji Br~ko distrik-
ta plata gradona~elnika je
3.910 maraka, koliko imaju i
predsjednik Apelacionog suda
i predsjednik Skup{tine di-
strikta.
Predsjednik Osnovnog su-
da i Javni tu`ilac mjese~no
primaju po 3.542 marke, pred-
sjednik vlade i {ef policije
imaju 3.450 maraka, plata zamje-
nika predsjednika Skup{tine
distrikta je 2.500 maraka, di-
rektor Uprave prihoda mjese~-
no prima 3.520 maraka, poslani-
ci 1.750 maraka...
KO }e ubudu}e imati status
funkcionera jedinice lokalne samo-
uprave u Republici Srpskoj, koja
ovla{}ewa i odgovornosti }e oni
imati, ko }e im odre|ivati plate i
naknade, koja prava }e zadr`ati po
prestanku funkcije...?
Odgovor na ova i druga pitawa
da}e Zakon o statusu funkcionera je-
dinice lokalne samouprave (grad, op-
{tina) koji }e se idu}e sedmice na-
}i pred poslanicima republi~kog
parlamenta.
Pomo}nik republi~kog ministra
za upravu i lokalnu samoupravu An-
to Nikoli} isti~e da je uskla|iva-
wem zakonodavstva o jedinicama lo-
kalne samouprave sa Evropskom pove-
qom o lokalnoj samoupravi do{lo do
kvalitetnih promjena koje nije po-
znavala zakonodavna praksa pa ni tra-
dicija na ovim prostori-
ma.
- Jedna od krupnih
promjena je nepo-
sredan izbor na~el-
nika op{tine i gradona-
~elnika kao i davawe iz-
uzetno velikih
ovla{}ewa
tim funk-
cionerima.
Oni, izme-
|u osta-
log, u
svojoj
funkciji sada objediwuju i dosada-
{wu op{tinsku upravu koja je prera-
sla u administrativnu slu`bu jedi-
nice lokalne samouprave. U
vezi s tim pojavila se i potre-
ba da se status funkcionera
normira posebnim zakonom
- ka`e Nikoli}.
Predlo`eno je da sta-
tus funkci-
onera je-
d i n i c e
lokalne
samou-
p r a -
v e
imaju: gradona~elnik i wegov zamje-
nik; na~elnik op{tine i wegov zamje-
nik; predsjednik i potpredsjednik
skup{tine grada i predsjednik i pot-
predsjednik op{tine.
- Jedinica lokalne samouprave
ne}e mo}i svojim statutom ili dru-
gim ni`im aktima utvr|ivati druga
radna mjesta funkcionera - ka`e Ni-
koli}.
Izbor i opoziv funkcionera lo-
kalne samouprave vr{i}e se u skla-
du sa Izbornim zakonom, Zakonom o
lokalnoj samoupravi i statutom op-
{tine ili grada. Izabrani funkci-
oner }e imati status zaposlenog li-
ca po osnovu rje{ewa o radu, za man-
datni period na koji je izabran. Vo-
lonterski }e se mo}i obavqati jedi-
no funkcija potpredsjednika op{ti-
ne. Odgovornost funkcionera je fo-
kusirana iskqu~ivo na materijalnu.
- Funkcioner je du`an da nadok-
nadi materijalnu {tetu koju je na ra-
du ili u vezi sa radom, namjerno ili
iz krajwe nepa`we, prouzrokovao gra-
du, odnosno op{tini. [tetu utvr|u-
je komisija koju imenuje op{tinska
skup{tina - veli Nikoli}.
Po prestanku funkcije funkci-
oner jedinice lokalne samouprave
ima}e pravo na platu u narednih {est
mjeseci u visini koju je imao u vri-
jeme prestanka funkcije. Ovo pravo
se mo`e produ`iti jo{ za {est mje-
seci ukoliko u tom periodu funkci-
oner ostvaruje pravo na penziju.
¥ G. DAKI]
NAJAVA IZMJENA STATUSA FUNKCIONERA LOKALNE SAMOUPRAVE
PRIVILEGIJE PO ZASLUGAMANi grad, ni op{tina ne}e mo}i svojim statutom ili drugim
ni`im aktima utvr|ivati druga radna mjesta
za funkcionere pored onih koja }e biti odre|ena Zakonom
o statusu funkcionera
FO^A - Prije nekoliko dana
po~ela je prijava kandidata za upis
na Medicinski i Stomatolo{ki fa-
kultet u Fo~i, za koje vlada veli-
ko interesovawe. Prijavqivawe }e
trajati do 28. juna, a kvalifikaci-
oni ispiti odr`a}e se 1. jula.
U novoj {kolskoj godini ove
dvije visoko{kolske ustanove u Fo-
~i primi}e ukupno 155 studenata.
Na Medicinskom fakultetu upisa-
}e se 50 studenata, koji }e se fi-
nansirati iz buxeta i 30 samofi-
nansiraju}ih, dok }e Stomatolo{ki
fakultet primiti 25 studenata na
buxet i 25 koji }e sami snositi tro-
{kove studirawa. Prijave za drugi
upisni rok prima}e se u periodu od
22. do 26. avgusta, a prijemni ispit
zakazan je za 5. septembar.
Visina {kolarine nije pozna-
ta, jer se ~eka odluka na nivou Uni-
verziteta Isto~no Sarajevo.
¥ D. T.
UPIS NA MEDICINSKI I STOMATOLO[KI FAKULTET U FO^I
BIJEQINA - U Bijeqini je
u ~etvrtak odr`ana javna tribi-
na na kojoj se govorilo o trgovi-
ni `enama u BiH, koju je organi-
zovalo Udru`ewe `ena "Lara#
iz Bijeqine. Tom prilikom uka-
zano je na sve ve}u trgovinu i zlo-
upotrebu djevojaka iz BiH.
Mjerama koje preduzimaju ne-
vladine organizacije i dr`avne
institucije, u BiH je sve mawe
djevojaka iz inostranstva koje su
`rtve trgovine, ali se zato pove-
}ava broj doma}ih djevojaka koje
su ukqu~ene u ovaj nelegalni vid
poslovawa.
- Trgovci qudima, okrenuli
su se vrbovawu doma}ih djevojaka,
koje naj~e{}e, u potrazi za po-
slom i boqom materijalnom situ-
acijom, nasjedaju na pri~e o sjaj-
nom poslu u inostranstvu - ista-
kla je predsjednik "Lare# Mara-
da Radovanovi} i dodala da to po-
tvr|uje i podatak da se u prihva-
tili{ta nevladinih organizaci-
ja svakim danom javqa sve vi{e
doma}ih djevojaka, koje su u najve-
}em broju odvedene u Hrvatskoj i
zemqe zapadne Evrope.
- Iza velikog broja oglasa ob-
javqenih u javnim glasilima, u
kojima se navodno tra`e djevojke
za razli~ite legalne poslove,
stoji dobro organizovana mre`a
onih koji se bave trgovinom `e-
nama - upozorila je Radovanovi-
}eva.
¥ S. R. T.
JAVNA TRIBINA O TRGOVINI @ENAMA U BiH
Kriminalci napla}uju naivnost
MINISTAR zdravqa i socijal-
ne za{tite Republike Srpske Ivo
Komqenovi} primio je zahtjev Mio-
draga Mijatovi}a iz Zvornika za pre-
ispitivawe izvje{taja Komisije za
vanredni nadzor nad stru~nim radom
u Zdravstvenom centru Zvornik.
Ovo se navodi u saop{tewu repu-
bli~kog Ministarstva zdravqa i so-
cijalne za{tite i dodaje da je mini-
star shodno svojim ovla{}ewima, na-
lo`io komisiji da razmotri zahtjev,
da u okviru izvje{taja pru`i dodat-
ne informacije i odgovori na posta-
vqena pitawa. Kad Komisija zavr{i
posao ministar }e razmotriti izvje-
{taj i informisati javnost o daqim
postupcima.
Podsjetimo da je Miodrag Mija-
tovi} pro{le nedjeqe najavio da }e
podnijeti tu`bu protiv Komisije za
vanredni nadzor nad stru~nim radom
u Zdravstvenom centru Zvornik, kao
i tu`bu protiv Ministarstva zdra-
vqa, jer smatra da Komisija nije utvr-
dila istinu u vezi sa poro|ajem we-
gove nevjen~ane supruge Verice Ni-
ni}, poslije kojeg je wihova beba umr-
la. On je tada rekao da }e tra`iti i
to da se utvrdi odgovornost u Zdrav-
stvenom centru Zvornik.
Mijatovi} tvrdi da je qekar ko-
ji je pora|ao Vericu u zvorni~kom
Zdravstvenom centru nestru~no i ne-
savjesno obavio poro|aj usqed ~ega
je do{lo do te{kih povreda reproduk-
tivnih organa kod wegove supruge, pa
je ona upu}ena na Institut za gine-
kologiju i aku{erstvo u Beogradu.
Istraga o ovom slu~aju vodi se
kod Okru`nog tu`ila{tva u Bije-
qini, a na zahtjev Miodraga Mijato-
vi}a.
¥ R. [.
MINISTARSTVO ZDRAVQA I SOCIJALNE ZA[TITE O SMRTI BEBE U ZVORNIKU
Konkurs za 155 studenata
\Miodrag Mijatovi}:
Uputio zahtjev mini-
stru (foto-arhiva)
BAWA LUKA - Na Kliniku
za infektivne bolesti bawolu~-
kog Klini~kog centra, u petak do
13 ~asova, primqen je i 33. paci-
jent obolio od seroznog meningi-
tisa, bla`e upale mo`dane ovoj-
nice. Pacijent je petogodi{wi
dje~ak iz Mrkowi} Grada.
- Na`alost, predvi|awa na-
{ih epidemiologa o {irewu epi-
demije van Bawe Luke su se obisti-
nila, tako da sada imamo i prvi
slu~aj iz op{tine koja do sada ni-
je imala pacijenata zara`enih
ovom bole{}u. Pored Mrkowi}
Grada imamo pacijente i sa podru~-
ja Potkozarja, Kotor Varo{a, Kne-
`eva, Bo~ca, Lakta{a, i Bawe Lu-
ke - saop{tio je portparol Kli-
ni~kog centra Marko Radoja.
Svi pacijenti se dobro osje-
}aju i vi{e od polovine zara`e-
nih, koji su primqeni u prvim da-
nima epidemije, ve} je pu{teno na
daqe ku}no lije~ewe.
- Veliki konzilijum ove Kli-
nike sumwa da bi se epidemija i
daqe mogla {iriti s obzirom na
novi prispjeli slu~aj iz Mrko-
wi} Grada. Treba imati u vidu da
inkubacija traje od ~etiri do se-
dam dana. Tek u ponedjeqak na{i
stru~waci kaza}e ne{to vi{e o
kretawu epidemije, stoji u saop-
{tewu.
Gra|anima se skre}e pa`wa da
poja~aju higijenu, a javnim ustano-
vama da preduzmu protivepidemij-
ske mjere. Posebna pa`wa skre}e
se higijensko-epidemiolo{kim
slu`bama u drugim gradovima sje-
verozapadnog dijela Republike
Srpske. Wima se preporu~uje da
pomno prate stawe na terenu i da
obavqaju dodatne provjere iako u
wihovim op{tinama nije progla-
{ena epidemija.
¥ R. [KONDRI]
PRVI ZNAKOVI [IREWA EPIDEMIJE
SEROZNOG MENINGITISA
QEKARI SAVJETUJU OPREZInkubacija traje od ~etiri do sedam dana.
Tek u ponedjeqak na{i stru~waci kaza}e ne{to vi{e
o kretawu epidemije, stoji u saop{tewu Velikog
konzilijuma Klinike za infektivne bolesti
POKLONI
Funkcioner ne smije, ni za
sebe ni za druge, ni tra`iti ni-
ti primati novac, usluge bez
naknade, skupocjene predmete i
druge vrste poklona. Tako|e, ne
smije prihvatati ni neku drugu
korist od lica koja su ostvari-
la neka svoja prava ili izbje-
gla obavezu na osnovu odluka
organa u kojem radi.
LI^NI DOHODAK
Plata funkcionera utvr|i-
va}e se u visini do dvije prosje~-
ne plate slu`benika u admini-
strativnoj slu`bi jedinice lo-
kalne samouprave iz prethodne go-
dine. [to se ti~e dodatka na
funkciju on }e za gradona~elni-
ka biti 50 odsto od osnovne pla-
te, a za zamjenika gradona~elni-
ka 30 odsto. Dodatak na platu na-
~elnika op{tine iznosi}e 45 od-
sto od osnovne plate, a za wegovog
zamjenika 25 odsto. Osnovna pla-
ta predsjednika skup{tine grada
bi}e uve}ana za 40, a potpredsjed-
nika skup{tine grada za 20 odsto.
Dodatak na funkciju predsjedni-
ka skup{tine op{tine bi}e 30 od-
sto od osnovne plate, a za potpred-
sjednika skup{tine op{tine 15
odsto. Funkcioneri nemaju pra-
vo na uve}awe plate za prekovre-
meni rad.
\Anto Nikoli}: Odgo-
vornost funkcionera
fokusirana na materi-
jalnu (foto-arhiva)
Nalog za dodatne informacije
25. i 26. jun 2005.OGLASI8AKCIONARSKO DRU[TVO
UGOSTITEQSTVO I TURIZAM GACKO
GACKO
Na osnovu odluke Skup{tine akcionara AD UiT "Gacko# Gacko, broj 02-92/05 od 13.6.2005.
godine, AD UiT "GACKO# objavquje
JAVNU LICITACIJU
za prodaju osnovnih sredstava putem javnog nadmetawa
IPutem javnog nadmetawa prodaju se osnovna sredstva AD UiT "Gacko# Gacko i to:
1. Motel "Izgorka# Izgori - Gacko
Po~etna licitaciona cijena 125.000 KM
2. Motel "Hercegovo vrelo# Fojnica
Po~etna licitaciona cijena 65.000 KM
3. Restoran "Poqana# Desivoje
Po~etna licitaciona cijena 100.000 KM
4. Upravna zgrada
Po~etna licitaciona cijena 90.000 KM
5. Magacinski prostor
Po~etna licitaciona cijena 50.000 KM
6. Gostionica "Topola# Avtovac
Po~etna licitaciona cijena 40.000 KM
7. Kafana "Lov}en# u Avtovcu
Po~etna licitaciona cijena 10.000 KM
IILicitacija }e se obaviti u prostorijama Upravne zgrade u sklopu hotela "Metohija# AD
UiT "Gacko# Gacko, dana 2.7.2005. godine (petak) u prostoriji broj 125. sa po~etkom u 10
~asova.
Licitaciju }e sprovesti komisija za sprovo|ewe licitacije.
IIISva zainteresovana lica mogu razgledati objekte svakog dana 8 - 14 ~asova i na dan lic-
itacije 8 - 9.30 ~asova, uz prisustvo ovla{}enog ~lana komisije.
IVPravo u~e{}a na licitaciji imaju pravna i fizi~ka lica koja prije po~etka licitacije
uplate depozit u visini 10% od po~etne licitacione cijene za koje se nadme}u radi kupovine,
na blagajni dru{tva, a dokaz o uplati depozita stavqa se na uvid komisiji prije po~etka
licitacije.
Fizi~ka lica koja u~estvuju na licitaciji du`na su komisiji za sprovo|ewe licitacije pre-
dati dokumenta o identitetu (li~na karta, a predstavnici pravnih lica i pismeno ovla{}ewe
o u~e{}u na licitaciji).
VLicitant koji izlicitira najvi{u licitacionu kupoprodajnu cijenu, a zatim odustane od
potpisivawa kupoprodajnog ugovora gubi pravo na vra}awe depozita.
Kupoprodajnim ugovorom }e se regulisati na~in i rok pla}awa izlicitirane kupoproda-
jne cijene.
Porez na promet i svi ostali tro{kovi padaju na teret kupca.
VISve informacije u vezi sa predmetom ponude mo`ete dobiti na telefon broj 065/529-673 i
065/535-290.
REPUBLIKA SRPSKA
MINISTARSTVO RADA I
BORA^KO-INVALIDSKE ZA[TITE
Vuka Karaxi}a 4, Bawa Luka, tel. 051/331-651, faks: 051/331-652, E-mail:mpb›mpb.vladars.net
Bawa Luka, 23.5.2005.
Preduze}e za po{tanski saobra}aj
Republike Srpske AD Bawa Luka
- Privremenom nadzornom odboru
Predmet: Sazivawe V redovne sjednice Skup{tine akcionara
U vezi sa dopisom koji sam dana 10.6.2005. godine dostavio naslovu kao predstavnik dr`avnog kapitala
i Fonda za restituciju u Preduze}u za po{tanski saobra}aj Republike Srpske AD Bawa Luka, kojim sam
tra`io da sazovete Skup{tinu akcionara, na temequ odredaba ~lanova 246, 247. i 248. Zakona o preduze}ima,
te ~lana 7. ta~ka 7.6. Statuta Preduze}a, na koji ste se ponovo oglu{ili, ovim pismenom, a pozivom na
~lan 247 ta~ka 2 Zakona o preduze}ima, te odredbe ~lana 7. ta~ke 7.7. Statuta Preduze}a za po{tanski
saobra}aj Republike Srpske AD Bawa Luka
SAZIVAM
V redovnu sjednicu Skup{tine akcionara Preduze}a za po{tanski saobra}aj Republike Srpske AD
Bawa Luka, koja }e se odr`ati 18.7.2005. godine (ponedjeqak) sa po~etkom u 11 ~asova u zgradi Narodne
skup{tine Republike Srpske, u crvenom salonu, ulica Vuka Karaxi}a br. 2, Bawa Luka
Za sjednicu se predla`e sqede}i
Dnevni red
1. Usvajawe Izvje{taja Verifikacione komisije,
2. Usvajawe Zapisnika sa IV redovne sjednice Skup{tine akcionara,
3. Dono{ewe Odluke o izmjeni ~lana 14. ta~ka 10. alineja 1 i ~lana 14. ta~ka 10. alineja 3. Statuta Pre-
duze}a,
4. Razmatrawe i usvajawe prijedloga Izvje{taja o poslovawu i godi{wem obra~unu za 2004. godinu,
5. Razmatrawe i usvajawe Prijedloga plana rada i poslovawa rada za 2004. godinu,
6. Razmatrawe Prijedloga i dono{ewe odluke o raspodjeli dobiti po zavr{nom ra~unu za 2004. godinu,
7. Razmatrawe i usvajawe Prijedloga plana investicija za 2004. godinu
8. Razmatrawe Prijedloga i dono{ewe eti~kog kodeksa Preduze}a za po{tanski saobra}aj RS, AD Bawa
Luka,
9. Razmatrawe Prijedloga i dono{ewe odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imenovawe ~lanova
Nadzornog odbora ispred dr`avnog kapitala i Fonda za restituciju u Preduze}u za po{tanski saobra}aj
RS, AD Bawa Luka,
10. Razmatrawe Prijedloga i dono{ewe odluke o raspisivawu konkursa za izbor i imenovawe ~lanova
Nadzornog odbora ispred dr`avnog kapitala i Fonda za restituciju u Preduze}u za po{tanski saobra}aj
RS, AD Bawa Luka
11. Razmatrawe Prijedloga i dono{ewe odluke o imenovawu komisije za izbor ~lanova Nadzornog odb-
ora Preduze}a za po{tanski saobra}aj RS, AD Bawa Luka,
12. Opoziv ~lanova privremenog Nadzornog odbora Preduze}a,
13. Imenovawe novih ~lanova privremenog Nadzornog odbora Preduze}a,
14. Teku}a pitawa,
Za svaku ta~ku dnevnog reda ve} su dostavqeni materijali sa prijedlogom odluka.
Kada je u pitawu predlo`ena ta~ka 3. dnevnog reda, predla`e se izmjena ~lana 14. ta~ka 10, alineja 1. i
3. Statuta Preduze}a, {to bi omogu}ilo ve}em broju neposredno zainteresovanog kadra da konkuri{e
na mjesto direktora Preduze}a, pa u tom smislu predla`em dono{ewe odluke po kojoj bi sada ~lan 8.
ta~ka 14, 10, 1. trebalo da glasi: "da ima visoku stru~nu spremu#, a ~lan 8. ta~ka 14, 10, 3. trebalo da glasi:
"najmawe 5 (pet) godina radnog iskustva u struci#.
Kada je u pitawu predlo`ena ta~ka dnevnog reda pod brojem 6 ({est), istu je bilo neophodno uvrstiti
kako bi se ispo{tovali zakqu~ci Vlade Republike Srpske sa sjednice odr`ane 19.5.2005. godine, a na
kojoj je ista zadu`ila predstavnika dr`avnog kapitala da na Skup{tini akcionara zastupa prijedlog
Ministarstva finansija, koji je Vlada Republike Srpske prihvatila, da se po osnovu ostvarene dobiti
po zavr{nom ra~unu za 2004. godinu u buxet Republike Srpske uplati dividenda u iznosu od tri miliona
konvertibilnih maraka.
Ovo sazivawe V redovne Skup{tine akcionara u Preduze}u za po{tanski saobra}aj Republike Srpske
AD Bawa Luka objaviti u dnevnom listu "Glas Srpske#
N A R U X B E N I C A
Ta~an naziv i adresa pretplatnika _____________________________________
_____________________________________
Pretpla}ujem se na:
1. "Glas Srpske# broj primjeraka ____________________________
Kontakt telefon i faks u slu`bi plasmana {tampe, za list "Glas Srpske# je
051/212-263
051/212-283 faks
051/212-264
Uplate na `iro-ra~un kod "Nove bawalu~ke banke# 551001-00016019-84
M. P. ^itak potpis i tel.
Po{tovani ~itaoci,
Nastojimo da ne pripadamo nikome osim ~itaocima. Trudimo se da budemo
novine - po{tene i nepristrasne, otvorene za sva mi{qewa. To je na{ prilog
Republici Srpskoj kakvu svi `elimo, tolerantnu, pomirenu i kreativnu. "Glas
Srpske#, na koji vas pozivamo da se pretplatite, je jo{ jedan doprinos tome.
Va`no je da znate da se u na{em listu objavquju tenderi, oglasi i konkursi svih
republi~kih i drugih institucija, kao i mnogih preduze}a s kojima imamo go-
di{we ugovore i ukoliko se pretplatite, ima}ete redovne, u poslu va`ne in-
formacije. Osim toga, kao stimulaciju da se pretplatite, nudimo i popust, i
to na godi{wem nivou 20%, polugodi{wem 10% i tromjese~nom 5%.
Tromjese~na
43 KM
Polugodi{wa
82 KM
Godi{wa
145 KM
ZAOKRU@ITE KOJU PRETPLATU @ELITE
Prvog Kraji{kog korpusa 2c,
Tel. 814-949
e-mmail: [email protected].
OBAVJE[TEWE
Besplatne male oglase,
komercijalne oglase,
reklamne poruke, obavje{tewa
i ~ituqe u Gradi{ci
mo`ete predati
dopisni{tvu #
Glasa Srpske#.
UU GGRRAADDII[[CCII
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
25. i 26. jun 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9
BEOGRAD - Knez Mihailo-
va ulica usijala se ju~e u podne
na temperaturi od gotovo 30 ste-
peni Celzijusa. (Foto-Beta)
FOTO-VIJEST
BEOGRAD - Sedam nevladi-
nih organizacija zatra`ilo je od
Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Sr-
bije da pokrene istragu o ratnim
zlo~inima u hrvatskom gradu An-
tinu krajem 1991. godine. Od dr-
`avnih organa, prije svega Vojne
bezbjednosne agencije i Mini-
starstva odbrane Srbije i Crne
Gore, tra`i se da iznesu sve po-
stoje}e podatke o tom slu~aju.
Saop{tewe su potpisali
Centar za kulturnu dekontami-
naciju, Beogradski krug, Komi-
tet pravnika za qudska prava,
Inicijativa mladih, @ene u cr-
nom, Gra|anske inicijative i
Helsin{ki odbor za qudska pra-
va.
Te organizacije su ocijenile
da su dr`avni organi, zbog "sta-
bilnosti Vlade#, po`urili da
negiraju umije{anost zamjenika
predsjednika Srpske radikalne
stranke Tomislava Nikoli}a u
ratne zlo~ine u Antinu, javqa
Beta.
- Pokretawe pitawa odgovor-
nosti za te zlo~ine je, stoga, pri-
oritetna obaveza dr`ave Srbije
i wenih nadle`nih organa, bez
obzira na to da li su visoki pred-
stavnici vlasti ili opozicije
bili direktno ukqu~eni u poje-
dine doga|aje - navodi se u saop-
{tewu sedam nevladinih organi-
zacija.
Pokretawe istrage o slu~a-
ju Antin u ~etvrtak je zatra`io
i Fond za humanitarno pravo. Vi-
{e dr`avnih institucija ranije
je negiralo da ima podatke o umi-
je{anosti Nikoli}a u zlo~ine uAntinu, gdje je, prema navodima
nevladinih organizacija, ubije-
no oko 50 hrvatskih dr`avqana.
Predstavnici Srpske radi-
kalne stranke, Demokratske
stranke Srbije i Socijalisti~-
ke partije Srbije u Skup{tini
Srbije optu`ili su u petak, na
po~etku vanredne sjednice, ne-
vladine organizacije da stoje iza
"antisrpske kampawe#.
Zamjenik {efa poslani~ke
grupe Srpske radikalne stranke
Aleksandar Vu~i} prozvao je
predsjednicu Fonda za humani-
tarno pravo Nata{u Kandi} da
stoji iza antisrpske kampawe i
naveo da je ona la`no optu`ila
Tomislava Nikoli}a za u~e{}e
u ratnom zlo~inu.
Vu~i} je ranije rekao je da }e
radikali podnijeti krivi~nu pri-
javu protiv Kandi}eve, zbog ovih
tvrdwi.
Poslanik Demokratske stran-
ke Srbije Dragoqub Koj~i} po-
zvao je Skup{tinu Srbije da se od-
redi prema antisrpskoj kampawi
koju vode nevladine organizacije.
On je rekao da bi parlament
trebalo da formira i komisiju
za ispitivawe istine o Srebre-
nici, i to u dijelu koji se odno-
si na "insinuacije# o umije{ano-
sti Srbije u te doga|aje.
[ef poslani~ke grupe Demo-
kratske stranke Srbije Milo{
Aligrudi} konstatovao je da su
ovakva de{avawa na politi~koj
sceni posqedica neure|enosti
civilnog sektora, odnosno nevla-
dinih organizacija. On je dodao
da "lik kao {to je Kandi}eva, ne
bi trebalo da bude povod za izla-
zak poslanika za skup{tinsku go-
vornicu#. ¥
BEOGRAD - Beogradski cen-
tar za qudska prava osudio je od-
luku predsjednika Skup{tine op-
{tine Kikinda Branislava Bla-
`i}a da direktorku Fonda za hu-
manitarno pravo Nata{u Kandi}
proglasi za nepo`eqnu osobu u
tom gradu.
- ^iwenica da je Bla`i} vi-
soki funkcioner Srpske radikal-
ne stranke, govori o motivima ko-
ji stoje iza takvog poteza, koji se
savr{eno uklapa u op{tu kampa-
wu te stranke protiv Nata{e Kan-
di}, nedavno obnovqenu pretwama
krivi~nom prijavom protiv we -
navodi se u saop{tewu.
Dodaje se da je Nata{a Kan-
di} "dugogodi{wi iskreni borac
za istinu i za{titu ̀ rtava kr{e-
wa qudskih prava#.
Beogradski centar navodi da
tvrdwa Branislava Bla`i}a da
Nata{a Kandi} "stvara antisrp-
sku histeriju i da na taj na~in ote-
`ava `ivot gra|anima Srbije#
predstavqa klasi~nu zamjenu teza,
koje smo svjedoci ve} dugi niz go-
dina, stoji u saop{tewu.
Dodaje se da optu`be, da nor-
malan `ivot u Srbiji ugro`avaju
"ne po~inioci zlo~ina, ve} zapra-
vo oni koji o zlo~inima otvore-
no govore i bore se da se krivci
privedu pravdi, ve} godinama one-
mogu}avaju proces suo~avawa s
pro{lo{}u, {to je osnovna pret-
postavka za normalnu budu}nost
Srbije#. ¥
PREDSJEDNIK
Srbije Boris Tadi}
izjavio je da se sa
predsjednikom
Rumunije Tra-
janom Basesku-
om saglasio da
}e za dvije godi-
ne perspektiva
za daqe {irewe
Evropske unije bi-
ti mnogo jasnija, ja-
vqa Beta.
Tadi} je na sastan-
ku sa Baseskuom u ~e-
tvrtak, prvog dana
dvodnevne po-
sjete Bu-
k u -
re{tu, razgovarao o posqedica-
ma koje }e odbacivawe ustava
Evropske unije na referen-
dumima u Francuskoj i Ho-
landiji imati na novi krug
pro{irewa.
Trenutno, status kan-
didata imaju Rumunija i Bu-
garska, koje 2007. godine
treba da postanu puno-
pravne ~lanice Unije.
Tadi} je ocijenio da
}e usporavawe evropskih
procesa mnogo sna`nije
uticati na zemqe koje ~e-
kaju da postanu kandidati,
me|u kojima je i Sr-
bija, nego na
R u m u -
niju,
koja
j e ,
kako je ukazao, "na vreme uhvatila
prikqu~ak#.
- To bi moglo da donese izvesno
produ`ewe roka na{eg u~lawewa u
Evropsku uniju - kazao je on i dodao
da Srbija ni tehni~ki ne mo`e po-
stati ~lanica prije 2012. godine, jer
uslovi koje treba da ispuni zahtije-
vaju odre|eno vrijeme.
- Po mom ube|ewu i po mi{qe-
wu gospodina Baseskua, u naredne dve
godine bi}e potpuno jasna situacija
kada se o~ekuje novi krug pro{ire-
wa Evropske unije - rekao je Tadi}.
Tadi} je kazao da Srbija izvan
Evropske unije "nema realnu per-
spektivu# i ukazao na va`nost pri-
bli`avawa evropskim standardima,
{to }e doprineti kvalitetnijem ̀ i-
votu u zemqi.
On je sa doma}inom razgovarao
o ekonomskoj saradwi, ulagawima,
zajedni~koj energetskoj politici i
spre~avawu poplava. Baseskua je upo-
znao sa stavom Srbije o rje{avawu
pitawa Kosova i Metohije i o odno-
sima sa Crnom Gorom.
Tadi} se sastao i sa premijerom
Kalinom Popeskuom Tari~anuom,
predsjednikom Senata Nikolajeom
Vakarojuom i ministrom spoqnih
poslova Mihajem Razvanom Ungure-
anuom.
Srpski predsjednik je u centru
Bukure{ta otkrio spomen-plo~u na
mjestu gdje se nalazila ku}a Mi{e
Anastasijevi}a, poznatog kao "kape-
tan Mi{a#, koji je kao uspje{an tr-
govac bio veliki dobrotvor i mece-
na i za Srbe i za Rumune. ¥
NEVLADINE ORGANIZACIJE OBRATILE SE TU@ILA[TVU ZA RATNE ZLO^INE
Organizacije ocjewuju da su dr`avni organi, zbogstabilnosti Vlade, po`urili da negiraju umije{anostTomislava Nikoli}a u ratne zlo~ine u Hrvatskoj
Skup{tina Srbije: Radikali u svemu vide antisrpsku kampawu (Foto-Beta)
MEHUNPortparol Ministarstva
unutra{wih poslova Hrvatske
Zlatko Mehun rekao je da hr-
vatska policija ne raspola`e
informacijama da je Nikoli}
u~estvovao u ratnim zlo~ini-
ma. On je dodao da je, prema po-
stoje}im saznawima, Tomislav
Nikoli} u Antinu boravio po-
slije u~iwenih zlo~ina.
INTENDANTKomandant dobrovoqa~ke
jedinice u Antinu, decembra
1991. godine, Sre}ko Radovano-
vi} potvrdio je da je Nikoli}
u to vrijeme bio intendant je-
dinice.
- On nije ispalio ni jedan
jedini metak u Antinu. Bio je
oficir u {tabu dobrovoqa~ke
jedinice, zadu`en za unutra{wu
organizaciju, za intendantske
poslove - kazao je Radovanovi}.
BEOGRADSKI CENTAR ZA QUDSKA PRAVA
Kampawa protiv Kandi}evePOSJETA TADI]A RUMUNIJI
Kom{ijski u EvropuRumunija ve} uhvatila evropski prikqu~ak, dok Srbija prije 2012. ne mo`e postati ~lanica
STRU^WACI Vlade Srbije i
Evropske komisije u Briselu su da-
li povoqne ocjene toka reformi u
pravosu|u i policiji Srbije, izja-
vio je generalni inspektor srpske
policije Srbije Vladimir Bo`o-
vi}.
On je, poslije susreta sa eks-
pertima Evropske komisije, u sklo-
pu priprema za sqede}i sastanak
Unaprije|enog stalnog dijaloga Sr-
bija i Crna Gora - Evropska unija
idu}eg mjeseca u Beogradu, podsje-
tio da su reforma policije i pra-
vosu|a presudni uslovi za razvoj
privrede, privatizaciju, ulagawa,
suzbijawe korupcije i organizova-
nog kriminala, za{titu qudskih
prava.
Najve}a pa`wa posve}ena je re-
formi policije, a s tim u vezi na-
gla{ena je potreba dono{ewa zako-
na o policiji u Srbiji koji bi bio
uskla|en sa standardima Evropske
unije.
U tom zakonu, kako je predo-
~eno, mora jasno biti odre|ena
nadle`nost Ministarstva unu-
tra{wih poslova, policijska
ovla{}ewa, du`nosti, prava i od-
govornost policijskih slu`be-
nika, kao i u~vr{}ewe mehani-
zma unutra{we kontrole kroz ja-
~awe kancelarije generalnog in-
spektora.
Na sastanku su va`na pa`wa
posve}ena borbi protiv organizo-
vanog kriminala, trgovine qudima
i drogom.
Razmijewena su mi{qewa i o
naporima srpskih vlasti da suzbi-
ju korupciju. Predstavnici Srbije
su od funkcionera Generalnog di-
rektorata Evropske komisije za
pridru`ivawe zapadnog Balkana
dobili podr{ku i obe}awe da }e
biti data i politi~ka i materijal-
na pomo}. ¥
OCJENA REFORMI U SRPSKOM PRAVOSU\U I POLICIJI
"Prolazna" iz Brisela
Gradskavreva
PAN^EVO
Izlaz - novizakon
PAN^EVO - Pan~eva~ki
penzioneri zatra`ili su u ~e-
tvrtak uve~e, na protestnom
mitingu u ovom gradu, od repu-
bli~ke vlade i svih stranaka
u Skup{tini Srbije da pomog-
nu najstarijoj generaciji u
borbi protiv namjere da se do-
nese novi zakon o penzijsko-
invalidskom osigurawu, koji
}e "dovesti u bezizlaznu si-
tuaciju oko tri miliona qu-
di#.
Na skupu, u organizaciji
Op{tinskog udru`ewa penzi-
onera i Sindikata penzione-
ra "Nezavisnost#, pred oko
500 uglavnom starijih Pan~e-
vaca, govorili su lideri pen-
zionerskih udru`ewa Dobri-
voje Vlajkovi} i Vladimir De-
anovi}.
Oni su upozorili da }e se
dono{ewem novog zakona znat-
no smawiti penzije za mili-
on i po penzionera u Srbiji,
koji od svojih ionako bijed-
nih penzija hrane jo{ toliko
qudi - sinova, k}eri, unuka...
Na protestnom mitingu re-
~eno je da u op{tini Pan~evo
ima oko 20.000 penzionera i
da sada wih 15.300 prima pen-
zije ispod prosjeka, a ~ak 6.000
ni`e od 5.000 dinara. ¥
SUBOTICA - Pija~ni trgov-
ci, wih vi{e od 1.000, u petak su dr-
`ali u blokadi put ka grani~nom
prelazu Kelebija, zahtijevaju}i od
republi~ke vlade ne promijeni od-
luku prema kojoj su obavezni da
kupcima izdaju fiskalne ra~une.
Predsjednik Unije pija~nih tr-
govaca Quben Jov~ov rekao je Tan-
jugu da }e blokada biti nastavqe-
na sve dok Vlada Srbije ne promi-
jeni odluku.
Potpredsjednik Vlade i pred-
sjednik G17 plus Miroqub Labus,
na tribini te partije u Subotici,
za stawe na grani~nom prelazu Ke-
lebija optu`io ministra polici-
je Dragana Jo~i}a, koji je ~lan De-
mokratske stranke Srbije.
- Policija je vrlo efikasno
intervenisala kada su blokadom
pretili naftni radnici, jer je ta-
da bila ugro`ena Demokratska
stranka Srbije - rekao je Labus.
On je dodao da sada blokada gra-
ni~nog prelaza Kelebija ugro`ava
ministra iz G17 plus pa haos u oko-
lini grani~nog prelaza Jo~i}
"mirno posmatra#.
Zbog blokade puta prema Ke-
lebiji, saobra}aj prema Ma|arskoj
usmjerava se na grani~ni prelaz
Horgo{.
Nadle`ni nisu, me|utim, ri-
je{ili problem snabdijevawe sta-
novnika Kelebije, koje je izuzetno
ote`ano. Tako|e, u ~etvrtak su svr-
{eni osmaci bili onemogu}eni da
se prebace na prijemne ispite, pa
je op{tina vanredno organizovala
autobus kojim su prevezeni do cen-
tra Subotice.
Kamioni s nekim vrstama robe,
kao {to je {e}er, imaju obavezu da
pre|u ba{ kelebijski prelaz, pa su
zbog blokade saobra}aja mnogi pre-
voznici ve} napravili carinske
prekr{aje, jer imaju vremenska
ograni~ewa za isporuku robe, ja-
vqa Beta.
Pija~ni prodavci zahtijevaju
da im se obrate ministar trgovi-
ne Bojan Dimitrijevi} ili finan-
sija Mla|an Dinki}, a Jov~ov je na-
javio mogu}nost blokade i prela-
za na Horgo{u.
Potpredsjednik Vlade Srbije
Miroqub Labus rekao je da ne mo-
`e da se pregovora s pija~nim tr-
govcima oko fiskalizacije, jer je
to posqedwi korak u obra~unu sa
{vercom. ¥
PIJA^NI TRGOVCI BLOKIRALI PUT KA MA\ARSKOJ GRANICI
HAOS NA KELEBIJILabus za stawe na grani~nom prelazu optu`io ministrapolicije Jo~i}a. Ote`ano snabdijevawe stanovnikaKelebije. Najavqena i mogu}nost blokade Horgo{a
@ANDARMERIJATanjug je javio da je oko 150
pripadnika @andarmerije u pe-
tak poslije 14 ~asova probilo
blokadu na putu prema grani~-
nom prelazu Kelebija, koju su
organizovali pija~ni prodavci.
Bukure{t: Tadi} otkrio spomen-plo~u kapeta-nu Mi{i (Foto-Tanjug)
TRA@E ISTINU O ANTINUTRA@E ISTINU O ANTINUTRA@E ISTINU O ANTINUTRA@E ISTINU O ANTINUTRA@E ISTINU O ANTINUTRA@E ISTINU O ANTINUTRA@E ISTINU O ANTINUTRA@E ISTINU O ANTINUTRA@E ISTINU O ANTINUTRA@E ISTINU O ANTINU
25. i 26. jun 2005.OGLASI
10
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
[trajkovi {irom Gr~keATINA - [irom Gr~ke u petak su odr`a-
ni {trajkovi zbog najavqenih ekonomskih re-
formi, a u {trajkovima u~estvuju najve}i
gr~ki sindikati, javqa Tanjug.
Na me|unarodnom aerodromu u Atini ot-
kazano je oko 100 letova dr`avne aviokompa-
nije "Olimpik#, a najavqen je i {trajk na
linijama u doma}em `eqezni~kom saobra}a-
ju.
Dr`avne bolnice su u toku jednodnevnog
{trajka bile otvorene, dok su poreske slu-
`be i druge javne ustanove obustavile rad. ¥
Ubijeni kurdski pobuweniciANKARA - Turske snage ubile su u ~etvrtak uve-
~e tokom akcije na jugoistoku zemqe pet kurdskih po-
buwenika, javila je u petak jedna privatna televizija
u Turskoj.
Do sukoba je do{lo u blizini grada Bingola, pre-
nio je Aso{ijeted pres, podsjetiv{i da je nedavno u tom
regionu do{lo do eskalacije sukoba izme|u turskih sna-
ga i kurdskih pobuwenika.
Kurdski gerilci, koji se od 1984. godine bore za au-
tonomiju u jugoisto~nom dijelu Turske, ubili su ove ne-
djeqe u nekoliko napada najmawe tri turska vojnika i
ranili devet. ¥
M E R I D I J A N I
ANKARA - Savjetnik tur-
skog premijera Egemen Bagis
ocijenio je u petak da, iako je u
krizi, Evropska unija ne mo`e,
~ak i kad bi htjela, da zatvori
vrata Turskoj zato {to su odno-
si Brisela i Ankare previ{e
va`ni za obje strane.
- Kada je rije~ o odnosima
Turske i EU, mislim da nije u pi-
tawu novi proces. Ne mo`ete
tek tako baciti 40 godina rada
u sme}e - izjavio je Bagis, posla-
nik vladaju}e partije Pravde i
razvoja, agenciji Rojters.
Savjetnik turskog premijera
je izrazio uvjerewe da ni even-
tualan dolazak na vlast kandida-
ta konzervativne opozicije u
Wema~koj Angele Merkel ne}e
blokirati pregovore Turske i
Brisela.
- Mi imamo izreku: Glava ko-
ja nosi krunu postaje pametnija.
Gospo|a Merkel }e shvatiti da
je ~lanstvo Turske u EU ve}a ko-
rist za Evropu nego za Tursku -
kazao je Bagis, dodaju}i da }e
na wema~kim izborima, plani-
ranim za septembar, glasati i
mnogobrojni wema~ki dr`avqa-
ni turskog porijekla.
On je, tako|e, izrazio uvjere-
we da }e, kada razgovori budu po-
~eli, EU biti iznena|ena wiho-
vim napretkom, ba{ kao {to je
bila iznena|ena brzinom refor-
mi u Turskoj u proteklih neko-
liko godina.
Ocijeniv{i da bi odbijawem
turske kandidature Brisel po-
slao pogre{nu poruku za 1,5 mi-
lijardi muslimana u svijetu, jer
bi to moglo zna~iti da Zapad ni-
je ozbiqan kad tvrdi da poku{a-
va da izbjegne "sukob civilizaci-
ja#, Bagis je dodao da ne bi bila
katastrofa ni da
Turska osta-
ne izvan
EU.
- Mi mo`emo os-
tvariti prosperi-
tet oslawaju}i se
na sebe. Imamo
mlado, dina-
mi~no stanovni{tvo i va`an ge-
ografski polo`aj - zakqu~io je
Bagis, ocjewuju}i da, ako [vaj-
carska i Norve{ka mogu ostva-
riti prosperitet izvan EU, on-
da to sigurno mo`e i Turska.
Neuspeh evropskih lidera da
se dogovore o buxetu EU za pe-
riod od 2007. do 2013. godine i ne-
gativan ishod referenduma o
evropskom ustavu u Francuskoj
i Holandiji pove}ao je nedou-
mice u EU da li je pravo vrije-
me za po~etak pregovora Brise-
la i Ankare, predvi|enih za 3.
oktobar.
Turska od 1963. godine nasto-
ji da postane ~lanica EU, ali je
tek 1999. godine uspjela da po-
stane zvani~an kandidat za
~lanstvo u Uniji.
Evropski lideri su
pro{log decembra na sa-
mitu u Briselu obe}ali
da }e u oktobru po~eti
pregovore s Turskom uko-
liko Ankara sprovede
neophodne politi~ke re-
forme i poboq{a po{to-
vawe prava ~ovjeka.
U EU `ivi oko ~eti-
ri miliona Turaka - vi{e
nego {to neke ~lanice
Unije imaju stanovnika.
¥
TURSKA NEZADOVOQNA OPADAWEM SVOJIH [ANSI ZA ULAZAK U UNIJU
POGRE[NA PORUKAOdbijawe turske kandidature moglo bi zna~itida Zapad nije ozbiqan kad tvrdi da poku{ava izbje}i
"sukob civilizacija"
BERLIN, LONDON, PA-
RIZ - Govor u Briselu britan-
skog premijera Tonija Blera, po-
liti~ara koji je u ve}ini ~lani-
ca Evropske unije `igosan kao
glavni krivac za krah nedavnog
samita EU, dobio je u petak vi-
soku ocjenu analiti~ara u Lon-
donu, dok je u Berlinu i Parizu
nai{ao na vrlo negativne, pa ~ak
i podsmje{qive komentare.
Nedjeqnik "[pigl# iz Ham-
burga, na primjer, pi{e da je Ble-
rova tvrdwa kako je on "strastven
Evropqanin# prokomentarisana
prezrivim podsmijehom me|u ~la-
novima Evropskog parlamenta,
uvjerenim da britanski premi-
jer, blago re~eno, nije sasvim
iskren.
Nezadovoqni su i wema~ki
politi~ari - kako oni iz vlada-
ju}e koalicije socijaldemokrat-
skog kancelara Gerharda [rede-
ra, tako i iz demohri{}anske
opozicije.
[reder je veoma hladno i su-
vo rekao da je Blerove tvrdwe
"primio k znawu# i - ni{ta vi-
{e, a ministar inostranih po-
slova Jo{ka Fi{er je poru~io
Bleru da reformu EU, onako ka-
ko je on zami{qa, mo`e da zasad
slobodno zaboravi "jer za wu ne-
ma ni 'k' od konsenzusa#.
Zanimqivo je da se Bler ni-
je dopao ni Edmundu [tojberu,
{efu ultrakonzervativne Hri-
{}ansko-socijalne unije iz Ba-
varske, koji je Bleru zamjerio
{to "mije{a kru{ke i jabuke#.
Sli~an je komentar i uglednog
pariskog dnevnika "Mond#, koji
ka`e da Bler "postavqa dobra
pitawa, ali ne nudi dobre odgo-
vore# i da je previ{e pod utica-
jem starih britansko-francuskih
zadjevica. ¥
Pomije{ao kru{ke i jabuke
25. i 26. jun 2005. SVIJET 11
VA[INGTON - Bagdad bi
`elio da se ameri~ke trupe {to
prije povuku iz Iraka, ali bi po-
miwawe datuma wihovog odlaska
bilo gre{ka, izjavio je u petak
ira~ki premijer Ibrahim el Xa-
fari, prenosi Tanjug.
- Voqeli bismo da vidimo od-
lazak ameri~kih trupa {to je
prije mogu}e jer prisustvo stra-
nih trupa u zemqi zna~i da nismo
u stawu da o~uvamo bezbjednost -
izjavio je Xafari u intervjuu
ameri~kom listu "Va{ington
post#.
Ira~ki premijer je naglasio
da bi pomiwawe datuma odlaska
ameri~kih trupa "koristilo po-
buwenicima#, prenio je Rojters.
Nekoliko ~lanova Kongresa,
ukqu~uju}i poslanike iz redova
Republikanske partije, zatra`i-
lo je od Bijele ku}e utvr|ivawe
krajweg roka kada bi trupe mogle
da napuste Irak.
Me|utim, Bijela ku}a i Pen-
tagon odbili su takav prijedlog,
naglasiv{i da bi pobuwenici sa-
~ekali povla~ewe, a zatim pono-
vo nastavili sa dejstvima. ¥
IBRAHIM EL XAFARI PORU^IO AMERIKANCIMA
Ne `uriti sa odlaskom MOSKVA - Ruski predsjed-
nik Vladimir Putin i general-
ni sekretar Natoa Jap de Hop
[efer ocijenili su u petak da
se saradwa Rusije i Natoa odvi-
ja zadovoqavaju}e.
- Sa zadovoqstvom isti~em
da smo sa op{tih izjava pre{li
na konkretan zajedni~ki rad -
kazao je Putin.
Prema wegovim rije~ima, o
tome, izme|u ostalog, svjedo~i
prikqu~ewe Rusije operaciji
"Zajedni~ki napori#, koju Ali-
jansa izvodi u Sredozemqu s ci-
qem suzbijawa teroristi~kih
akata i kretawa kriminalnih
elemenata na moru.
[efer se slo`io da se sa-
radwa Rusije i Natoa razvija
"veoma dobro i na politi~kom
i na prakti~nom nivou#, i is-
takao potrebu zajedni~ke bor-
be protiv terorizma i {irewa
oru`ja za masovno uni{tewe,
gdje se interesi Rusije i Natoa
"potpuno podudaraju#.
¥
PUTIN I [EFER O SARADWI RUSIJE I NATOA
Sa rije~i na djela
STRAZBUR - Qetwe zasje-
dawe Parlamentarne skup{ti-
ne Savjeta Evrope zavr{eno je
u petak usvajawem rezolucije u
kojoj je preporu~eno zemqama
~lanicama Savjeta da obezbije-
de efikasnu za{titu osoba sa
mentalnim poreme}ajima, kao i
da promovi{u wihova prava, ja-
vqa Beta.
Skup{tina je usvojila i re-
zoluciju u vezi sa uklawawem
ograni~ewa prava glasa, u kojoj
je pozvala zemqe ~lanice da
omogu}e svojim gra|anima koji
`ive u inostranstvu da glasaju
na nacionalnim izborima i da
me|usobno sara|uju u toj obla-
sti.
¥
PARLAMENTARNA SKUP[TINA SAVJETA EVROPE
Glas iz tu|ine
IRAN
Drugi krugTEHERAN - Iranci su u pe-
tak iza{li na birali{ta u
okviru drugog kruga predsjedni~-
kih izbora na kojima se takmi-
~e dvojica kandidata - umjereni
klerik Akbar Ha{emi Rafsan-
xani i predstavnik tvrde lini-
je Mahmud Ahmadi Nexad, pre-
nosi Tanjug.
Pravo glasa ima 47 miliona
Iranaca. U prvom krugu glasawa
pro{le nedjeqe u~estvovalo je
sedam kandidata.
Ovo je prvi put od islamske
revolucije 1979. godine da pred-
sjednik nije izabran u prvom kru-
gu glasawa. ¥
BUGARSKA
Simeon ilisocijalisti
SOFIJA - U Bugarskoj je na
snazi izborna ti{ina koja }e tra-
jati do subote u 20 ~asova, kada se
zavr{avaju parlamentarni izbo-
ri, prenosi Beta.
Pravo glasa na izborima ima
oko 6,8 miliona bira~a, a me|u
wima i oko 300 hiqada za koje se
o~ekuje da }e glasati van zemqe.
Na izborima u~estvuju 22 stran-
ke i koalicije, koje imaju vi{e
od 6.500 kandidata za poslanike
240-~lanog parlamenta.
Prema anketi Nacionalnog
centra za istra`ivawe javnog
mwewa, {anse za ulazak u parla-
ment ima osam stranaka i koali-
cija.
To su prije svih qevi~arska
Bugarska socijalisti~ka parti-
ja, koja mo`e da ra~una na podr-
{ku od ~ak 35 do 36 odsto bira~a,
zatim vladaju}i blok desnog cen-
tra Nacionalni pokret "Simeon
Drugi# sa podr{kom oko 20 odsto
bira~a. ¥
PEKING - U poplavama i od-
ronima {irom Kine u protekle
dvije nedjeqe stradalo je 536 qu-
di, a 1,4 miliona je evakuisano
iz pogo|enih oblasti, saop{ti-
la je u petak vlada u Pekingu,
prenosi Tanjug.
Tako|e, 137 qudi se vode kao
nestali, dok je procijewena ma-
terijalna {teta u iznosu od 2,5
milijardi dolara, prenio je Aso-
{ijeted pres. Najve}a {teta je
pri~iwena na jugu Kine, gdje je u
poplavama ove nedjeqe nastrada-
lo najmawe 97 qudi, a 41 osoba se
vodi kao nestala.
Poplavama je pogo|ena i naj-
naseqenija provincija Gvang-
dong, sa vi{e od 100 miliona qu-
di, u kojoj se nalazi na hiqade
fabrika, oslowenih na izvoz.
Saobra}aj na putevima i `e-
qeznici je u potpunosti obusta-
vqen, ukqu~uju}i glavnu `eqe-
zni~ku liniju Peking - Hong
Kong, navela je kineska agencija
Sinhua.
Prognosti~ari su najavili da
se o~ekuje talas jakih ki{a i to
na gusto naseqenom jugu zemqe,
sjeverozapadno od Hong Konga, u
sredi{tu industrijskih zona.
Na jugu i sjeveroistoku Ki-
ne svakog qeta nastrada na sto-
tine qudi u poplavama, podsje-
tila je ameri~ka agencija.
Posqedice sezonskih ki{a
u Kini su sve te`e usqed dugo-
godi{we sje~e {uma radi dobi-
jawa obradivog zemqi{ta.
Ogoqeni obronci planina
ne mogu da zaustave jake vodene
bujice.
Iako broj `rtava u ovogodi-
{woj sezoni ki{a spada u najvi-
{e za posqedwih 10 godina, naj-
te`a tragedija pogodila je Kinu
1998. godine, kada je u qetwim
poplavama nastradalo 4.150 qu-
di u centralnim i sjeveroisto~-
nim dijelovima zemqe. ¥
U POPLAVAMA I ODRONIMA [IROM KINE
Kina: Najve}a {teta najugu zemqe (Foto Rojters)
NASTRADALO 536 QUDIKao nestali se vode 137 qudi,a materijalna {teta procijewenana 2,5 milijardi dolara
MONSUNMonsun je donio osvje`ewe
Indiji poslije talasa tropskih
vru}ina od kojih je od po~etka
mjeseca umrlo 329 qudi, objavi-
li su u petak indijski mediji i
meteorolo{ka slu`ba. Od po-
~etka mjeseca, monsunski vjetar
polako napreduje od juga ka za-
padu, centralnim i isto~nim
dijelovima zemqe, saop{tila
je nacionalna meteorolo{ka
slu`ba.
Vlasti Pekinga }e narediti
da 6.000 industrijskih firmi
prekine proizvodwu na nedjequ
dana ovog qeta, a 5.800 da daju
radnicima slobodne dane kako
bi se glavni grad Kine izborio
sa toplotnim udarom i nedostat-
kom struje. Stanovnici Pekin-
ga ve} imaju probleme sa strujom,
a temperature od 41 stepen na-
gone ih da ukqu~uju rashladne
ure|aje i do maksimuma hlade
pregrijane stanove i kancelari-
je.
Toni Bler: Podsmje{qivi komentari(Foto Rojters)
\ Egemen Bagis: Va`an geografski polo`aj
BE^Lideri evropskih socija-
listi~kih partija okupili su
se u petak u Be~u kako bi raz-
govarali o najnovijoj krizi u
Evropskoj uniji i razmotrili
na~ine za ja~awe veza me|u ze-
mqama ~lanicama. Partijski
lideri nastoje da pribli`e
stavove politi~ke qevice
{irom Unije kako bi obez-
bijedili da ta politi~ka
opcija ima ve}i uticaj u
evropskim poslovima.
STRUJA
^ELINAC - Pod motom "Vi-
{e cvije}a, mawe sme}a#, op{tin-
ska uprava, Udru`ewe `ena "Bo-
`ur# i "^elina~ke novine# i ovo-
ga qeta izabra}e najure|enije dvo-
ri{te i balkon u ~elina~koj op-
{tini. Ciq akcije je podizawe kul-
ture ̀ ivqewa na vi{i nivo i afir-
macija ekologije kao oblasti kojoj
svakog dana treba posve}ivati sve
vi{e pa`we.
Najure|enija dvori{ta i balko-
ni proglasi}e se u sklopu obiqe`a-
vawa slave op{tine - Sabora svetog
arhan|ela Gavrila (26. jula). Tom
prilikom, pored uru~ivawa prigod-
nih priznawa i skromnih nagrada,
organizova}e se i izlo`ba foto-
grafija, na kojoj }e se ^elin~ani-
ma predstaviti oni koji su pokaza-
li najvi{e truda i ma{tovitosti da
bi svoj ̀ ivotni prostor oplemeni-
li.
O~ekuje se da }e i ove godine ak-
cija izazvati veliko interesovawe
^elin~ana, kako u urbanom, tako i
u seoskom dijelu op{tine. ¥ B. M.
UO^I IZBORA NAJURE\ENIJEG DVORI[TA U ^ELINCU
DOBOJ - Odred izvi|a~a "Ja-
vor# i Centar za kulturu i obrazo-
vawe u Doboju organizovali su u
Umjetni~koj galeriji promociju
kwige Gorana Rubila "Spomenar do-
bojskih izvi|a~a# i otvarawe izlo-
`be fotografija i dokumenata o
vremenu bezbri`nog dru`ewa u ska-
utskoj uniformi.
- Rukopis Gorana Rubila izu-
zetno je dragocjena gra|a o `ivotu
i radu dobojskih izvi|a~a. Autor
navodi mnoga imena ve} dav-
no zaboravqena, logoro-
vawa, smotre, takmi~e-
wa, pa nam pred o~ima
ponovo o`ivqava ta
vedra i blistava mla-
dost puna voqe i opti-
mizma. Ponovo vaskr-
sava ne{to {to je ~i-
nilo `ivot i radost
mnogih generacija Do-
bojlija - rekao je na pro-
mociji recenzent kwi-
ge Mom~ilo Sp-
asojevi}.Promociji su pr-
isustvovali i De-
do Trampi} i Jo-
sip Miki}, ko-
ji su u~estvo-
vali u osniva-
wu izvi|a~ke
organizacije
u Doboju.
- Bilo je
to 1953. godi-
ne, kada je na
inicijativu
Todora Vuja-
sinovi}a, pr-
edratnog skauta
i prvog pred-
sjednika Saveza
izvi|a~a BiH, u na-
{em gradu osnovan Od-
red izvi|a~a "Milo{
Kupres#, ~iji je prvi
starje{ina bio Fahir ̂ oki} - pri-
sje}aju se tih dana Trampi} i Mi-
ki}.
Prvo logorovawe dobojski iz-
vi|a~i organizovali su u qeto 1955.
godine u Blatnici, a naredne dvije
logorovali su u Mao~i. Potom sli-
jede logorovawa, qetovawa ili u~e-
{}a na saveznim smotrama na Pli-
tvi~kim jezerima, Bora~kom jeze-
ru, Fu`inama, Martinbrodu, Me-
tlici, Tjenti{tu, Zlarinu, Bledu,
Dretequ, Petrovoj gori, Fru{koj
gori, Adi Ciganliji, Ma~kovcu, La-
stovu, ^iovu, Kor~uli, Bao{i}u,
Igalu...
I sada{wi ~lanovi Odreda iz-
vi|a~a "Javor# iz Doboja su veoma
aktivni. U~estvovali su na svim
kampovima u Mlinskoj Rijeci i Pr-
voj smotri izvi|a~a Srpske u Amaj-
lijama. ¥ Sl. P.
PROMOCIJA KWIGE GORANA RUBILA "SPOMENAR DOBOJSKIH IZVI\A^A"
Skautski `ivot me|u koricama
TREBIWE - Za Hercegovi-
nu ponekad ka`u da je zemqa naj-
ve}ih svetaca i proroka, ali i
najqu}ih zmija otrovnica. U kra-
ju sa mno{tvom suprotnosti, sa
obiqem sunca, svjetlosti i kame-
na, zmija je nekako do`ivqavana
kao "za{titni znak# i neizbje-
`ni stanovnik ove regije, iako
je svako qeto, pogotovu za nove
nara{taje, oduvijek bilo u zna-
ku pitawa - ho}e li biti najezde
zmija ovoga qeta?
Izuzetno duga i iscrpquju}a
zima i djelimi~no ki{no pro-
qe}e kao da su uspavali i ovu
`ivotiwsku vrstu, pa masovnije
pojave zmija u Hercegovini ovo-
ga juna - nema. Stari vele da se
jo{ zemqa nije vaqano zagrija-
la - da bi ih izmamila iz wiho-
vih legala, skrovi{ta i "pare-
waka#.
U trebiwskoj bolnici sazna-
jemo da do sada, ove sezone, nije
bilo zmijskih ujeda, niti gra-
|ana koje su dopremali u bolni-
cu tim povodom. Seruma, na svu
sre}u, ima dovoqno, isti~u u ovoj
zdravstvenoj ustanovi, gdje napo-
miwu da je pro{log qeta bilo
nekoliko ujeda na podru~ju Qu-
biwa, Bile}e i Trebiwa. Ovdje
se prisje}aju i jedne "vru}e# rat-
ne godine, kada su se zmije toli-
ko udoma}ile da su se zavla~ile
u tenkove srpske vojske u Pod-
vele`ju, Br{taniku, na @egu-
qi... i kada se spasonosno poja-
vio vladika Atanasije na polo-
`ajima sa serumom - iz Gr~ke!
Istina, voza~i na putu Bi-
le}a - Gacko - Nevesiwe pri~a-
ju da zmije i ovog juna izlaze na
asfalt, gdje ih omami sunce i ~e-
sto zavr{e pod to~kovima auto-
mobila. Brojni mali{ani iz gra-
dova ve} su krenuli na raspust po
hercegova~kim selima, uveliko
se kosi i sakupqa sijeno, ne sa-
mo na jugu, nego po~iwe i u pla-
ninskom dijelu Hercegovine,
ali, osim nekoliko ujeda sitne
stoke, u domovima zdravqa i tre-
biwskoj i nevesiwskoj bolnici,
na sre}u, do sada nije bilo paci-
jenata od te "bole#.
¥ M. BE[TI]
PRIJEDOR - Swe`ana i Ran-
ko Lazarevi} iz naseqa Stari vo}-
wak kod Prijedora od pro{le go-
dine bave se uzgojem pu`eva. Osni-
vawem farme pu`eva u{li su, ka-
ko ka`u, u neobi~an, ali i ispla-
tiv posao.
Za razliku od drugih poslova
gdje se pare mogu udvostru~iti za sa-
mo koji dan, ili mjesec-dva, ovdje sve
ide pu`evim korakom. Prva dobit
mo`e se, kako tvrde Swe`ana i
Ranko, koji su izbjegli iz Zapadne
Slavonije, o~ekivati tek za 18 mje-
seci. Na povrat sredstava ~eka se
dugo, ali ono {to je sigurno to je
tr`i{te i dobra otkupna cijena.
- Ovim poslom smo se po~eli
baviti posredstvom specijalne za-
druge "Pu`# iz Bawe Luke, koja
nam je omogu}ila nabavku reproma-
terijala. Oni nam garantuju i ot-
kup za inostrano tr`i{te. U kom-
binaciju za kredit nismo bili u
mogu}nosti da u|emo jer smo zaka-
snili, ali smo zato prodali trak-
tor i ulo`ili vlastite pare - pri-
~a Ranko. On je dodao da vjeruje u
isplativost ovog posla, te da su u
dva dunuma prostora namijewenog
pu`evima, zajedno sa svim neophod-
nim repromaterijalom, ulo`ili 10
hiqada maraka.
Swe`ana Lazarevi} obja{wa-
va da su prvo jato sjemenskih pu`e-
va kupili, a sada se sami razmno`a-
vaju.
- U pitawu je vinogradski pu`
koji je mnogo ve}i i te`i od ovog
na{eg doma}eg. Zbog toga mu je si-
gurno i cijena ve}a jer se trenut-
no za kilogram prve klase ovih pu-
`eva mo`e uzeti 5,5 evra. Sva ro-
ba }e i}i na italijansko tr`i{te,
gdje se pu`evi ina~e prodaju po 15
evra za kilogram - naglasila je
Swe`ana.
Lazarevi}i o~ekuju da }e prvu
isporuku imati na jesen. Idu}e go-
dine proizvodwa bi trebala dosti-
}i tonu, a kada se popune sve leje
farme, godi{wa proizvodwa bi se
trebala kretati izme|u dvije i dvi-
je i po tone.
Iako ve} imaju uzgojene pu`e-
ve za tr`i{te, u ku}i Lazarevi}a
pu`evi se ne nalaze na jelovniku.
- Gdje }emo jesti pu`eve. Prvo,
to mi se nekako gadi, a drugo kila
pu`a je pet i po evra, pa volim ga
vi{e prodati nego da ih muqam ta-
mo po loncima i pr`im u tavi - ob-
ja{wava Swe`ana.
Na kraju nam ovaj bra~ni par
priznaje da im je lak{e raditi oko
pu`eva nego krupne ili sitne sto-
ke, mada i oko wih ima posla. Pu-
`evi, vele nam u {ali, ne ri~u, ne
bleje, ne ski~e, ne mora{ ih napa-
jati niti im davati lizawa, ve} u
leju nasije{ uqane repice, sunco-
kreta, salate i jo{ nekih uqanih
biqaka pa se oni sami slade, pare
i razmno`avaju.
Pored uzgajawa pu`eva, Swe-
`ana i Ranko bave se i proizvod-
wom krastavaca korni{ona. Time
se bave ve} par godina zahvaquju}i
Svjetskom luteranskom savezu i
prijedorskoj Poqoprivrednoj sa-
vjetodavnoj slu`bi, koji im beska-
matno kreditiraju sav repromate-
rijal i garantuju otkup.
¥ P. [PADI]
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
25. i 26. jun 2005.KROZ REPUBLIKU SRPSKU
SWE@ANA I RANKO LAZAREVI] IZ OKOLINE PRIJEDORA UZGAJAJU PU@EVE14
Za razliku od drugih poslova gdje se pare moguudvostru~iti za samo koji dan, ili mjesec-dva, u ovomposlu sve ide pu`evim korakom. Prva dobit mo`ese o~ekivati tek za 18 mjeseci
HERCEGOVINA NA PO^ETKU QETA
Stari vele da se jo{ zemqa nije vaqano zagrijala- da bi ih izmamila iz wihovih legala,skrovi{ta i
"parewaka"
SERUMA IMA - ZMIJA NEMA
Swe`ana i Ranko Lazarevi}: Boqe pu`evi nego stoka
Pripreme: Dvori{te Momira i Nade Boji}
Izlo`ba: Dragocjena gra|a
PREDAWAPrema predawu, Trebiwe je
nastalo na mjestu gdje je car
Konstantin, putuju}i Hercego-
vinom, rekao: "Gdje na|emo dva
zla i jedno dobro - ondje }emo sa-
graditi grad.# I zaista, kad Po-
povo poqe minu{e, nai|o{e na
trn, koji se upleo oko vinove
loze, a iz trna viri zmija (nalet-
nica) i si{e bobu gro`|a! "Evo
dva zla - zmije i trna, a evo i
jednog dobra - vinove loze, ovdje
}emo graditi grad#, povi~e car
Konstantin. Na tom mjestu, ve-
li pri~a, nastade - Trebiwe.
ZARADA SPORA, ALI SIGURNAZARADA SPORA, ALI SIGURNAZARADA SPORA, ALI SIGURNAZARADA SPORA, ALI SIGURNAZARADA SPORA, ALI SIGURNAZARADA SPORA, ALI SIGURNAZARADA SPORA, ALI SIGURNAZARADA SPORA, ALI SIGURNAZARADA SPORA, ALI SIGURNA
Vi{e cvije}a, mawe sme}a
ZARADA SPORA, ALI SIGURNA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
RITAM GRADA
"PALAS#
VELIKA REVIJA
FILMOVA
Termini: 18.30, 21
KU]A LETE]IH BO-
DE@A - borila~ki spektakl sa
Dalekog Istoka
Uloge: Zang Ziyi, Andy LauTermini: 19
DJEVOJKA OD MILION
DOLARA - Oskar za najboqi
film 2005. godine
Uloge: Klint Istvud, Mor-
gan Friman, Hilari Svank
Termini: 21.45
MULTIPLEKS
"KOZARA#
HITLER KONA^NI PAD
- film o posledwim danima
Tre}eg Rajha i Adolfa Hitle-
ra
Uloge: Bruno Ganc, Tomas
Kret{man
Termini: 19.30
BETMEN - svjetska premi-
jera
Uloge: Majkl Kejn, Liam
Nison, Morgan Frimen, Kri-
stian Bejli
Termini: 18.30, 21
DNEVNIK ^E GEVARE -
film snimqen prema Gevari-
nim putopisima
Uloge: Geal Garsia Bernal,Rodrigo De La Serna
Termini: 17.15, 22
NARODNO POZORI[TE
REPUBLIKE SRPSKE
Izvo|ewem predstave "DO
POSLEDWEG DAHA# u okvi-
ru Festivala scenskih umjet-
nosti u Biha}u, glumci Narod-
nog pozori{te Republike Srp-
ske zavr{avaju pozori{nu se-
zonu.
Pripremio: D. No
RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR
BIOSKOPI
POZORI[TA
25. i 26. jun 2005.BAWA LUKA
PRO[LI mjesec u bawolu~-
ki Biro za zapo{qavawe prijavi-
le su se 642, dok su zbog zaposlewa
ili po nekom drugom osnovu u is-
tom periodu iz evidencije brisa-
ne 932 osobe. Ukupan broj prija-
vqenih u evidenciji bawolu~kog
Biroa je 22.692 osobe, od ~ega 10.892
`ene.
Od 1992. godine na posao ~eka
i pedesetogodi{wi voza~ "viqu-
{kara# Slavko Stani}.
- Vi{e od 20 godina radio sam
u preduze}u "Rade Kon~ar# u Za-
grebu. Pred rat sam ostao bez po-
sla. U ratu sam rawen, ratni voj-
ni invalid sam 60 odsto, `ivim sa
`enom i sinom koji su bez posla
kao i ja - ka`e Slavko Stani} i
dodaje da se snalaze kako znaju i
umiju.
Iako lica koja budu uhva}ena
da rade "na crno# na godinu dana gu-
be pravo da se prijave na Biro,
Slavko priznaje da nema izbora.
Radio je, ka`e, "na crno# sa-
mo da prehrani porodicu, a pro-
{le godine izgubio je i taj posao.
Na Biro se prijavquje samo zbog
prava na zdravstveno osigurawe.
Nikad te`e, veli, nije bilo do}i
do posla.
Najve}i broj prijavqenih na
Birou ~ine kvalifikovani radni-
ci i tehni~ari. Na Birou je i 681
fakultetlija. Od ukupnog broja, 4.
966 su u~esnici rata, me|u kojima
je 998 ratnih vojnih invalida, dok
pravo na zdravstveno osigurawe
ostvaruje ~ak 16. 950 osoba.
Me|u wima je i gimnazijalac
sa izu~enim bravarskim zanatom
Dobrislav \uki}. Do 1996. godine
radio je u preduze}u "Pretis# u
Vogo{}i, a od tada je bez ikakvog
zaposlewa.
- Radio sam kod privatnika na
crno, bez prijave... Bio sam trgo-
vac, no}ni ~uvar, magacioner - ve-
li Dobrislav i dodaje da bi prihva-
tio bilo kakav posao, ako }e biti
prijavqen i ako }e mu se biqe`i-
ti radni sta`.
Opasnost da izgube pravo na
zdravstveno osigurawe prijeti svi-
ma koji odbiju posao koji odgova-
ra wihovim stru~nim kvalifika-
cijama i radnim sposobnostima.
Pro{li mjesec iz evidencije su
izbrisana i 23 lica, koja nisu pri-
hvatila ponu|eni posao.
- Ima qudi koji rade kao gra-
|evinski radnici kod privatnika
za dobru platu, pa ne}e ni da ~uju za
drugi posao, iako bi bili uredno
prijavqeni. Takve smo brisali iz
evidencije - rekla nam je organiza-
tor poslova u bawolu~kom Birou
za zapo{qavawe Felicija Radovi}.
Nezaposleni se jednom u dva
mjeseca moraju javqati na Biro ra-
di tra`ewa zaposlewa i da ne bi
bili brisani iz evidencije.
Zabriwavaju}i je podatak da je
najvi{e nezaposlenih, ~ak 6.209 u
dobi od 30 do 40 godina.
¥ D. MOMI]
SVE VI[E PRIJAVQENIH NA BIROU ZA ZAPO[QAVAWE
DO POSLA NIKAD TE@E16
RADNICI preduze}a "Tele-
fonija Vidakovi}# ove nedjeqe pu-
stili su u rad semafore na raskr-
snici Gunduli}eve ulice i Aleje
svetog Save.
Semafori su uvezani u sistem
"zelenog talasa#, kako bi smawili
gu`ve na ovoj prometnoj raskrsni-
ci i omogu}ili br`e odvijawe sa-
obra}aja iz centra grada prema is-
to~nom tranzitu i mostu Veneci-
ja.
Podsjetimo, kako bi smawili
saobra}ajna zagu{ewa u centru gra-
da, Gradska uprava zapo~ela je sa
programom produ`ewa Gunduli}e-
ve ulice za 810 metara, u okviru
~ega su i postavqeni semafori.
U Gradskoj upravi isti~u da je
postavqawe semafora bilo neop-
hodno jer bi, zbog produ`etka Gun-
duli}eve ulice, do{lo do velikih
problema u odvijawu saobra}aja na
ovoj raskrsnici.
Studijom "Regulacija saobra-
}aja na podru~ju Bawe Luke# pred-
vi|eno je postavqawe semafora na
raskrsnicama Aleje svetog Save i
Nikole Pa{i}a, Vuka Karaxi}a i
Jovana Du~i}a, kao i postavqawe
semafora za pje{ake kod sportske
dvorane "Borik#.
Izgradwa semafora na raskr-
snici Gunduli}eve i Aleje svetog
Save Gradsku upravu je ko{talo
oko 40 hiqada maraka.
¥ P. P.
RASKRSNICA GUNDULI]EVE I ALEJE SVETOG SAVE
Proradili semafori Postavqawe semafora na raskrsniciGunduli}eve i Aleje svetog Save Gradskuupravu je ko{talo oko 40 hiqada maraka.
POVODOM proslave krsne
slave Vidovdana i Dana Gradske or-
ganizacije slijepih, ~lanovi ovog
udru`ewa priredi}e 28. juna bogat
kulturno - umjetni~ki program.
Manifestacija }e po~eti u de-
vet ~asova ujutro u prostorijama
Saveza slijepih Srpske, gdje }e ~la-
novi ovog udru`ewa odigrati {a-
hovski me~ sa gostima iz Beograda.
- Poslije {aha, sa gostima iz
Beograda, Novog Sada, Dervente,
Po`arevca i predstavnicima gra-
da Bawa Luka razgovara}emo o pro-
blemima i potrebama slijepih oso-
ba - kazao je predsjednik Gradske
organizacije slijepih Miroslav
Mandi}.
Kulturno-umjetni~ki program,
ka`e Mandi}, po~e}e u 12 ~asova, a
slavski obred u 13 ~asova.
U ovoj organizaciji podsje}aju
da su ~lanovi bawolu~kog Sport-
sko-rekreativnog dru{tva slijepih
"Vid# nedavno u Novom Sadu osvo-
jili drugo mjesto na takmi~ewu sli-
jepih Srbije u kuglawu.
Bawolu~anin Milomir Kova-
~evi} osvojio je prvo mjesto u poje-
dina~noj konkurenciji, me|u riva-
lima iz Kikinde, [apca, Sremske
Mitrovice i Novog Sada.
Pored ovih uspjeha, ~lanovi
Gradske organizacije slijepih ima-
ju jo{ jedan razlog za radovawe.
- Zahvaquju}i Javnom fondu dje-
~ije za{tite Republike Srpske, sli-
jepa i slabovidna djeca, kao i djeca
na{ih ~lanova oti{la su na qeto-
vawe u Kumbor u Crnoj Gori, gdje
}e provesti dvadeset dana - naglasio
je Radomir Radanovi}. ¥ M. F.
GRADSKA ORGANIZACIJA SLIJEPIH
Proslava Vidovdana
PORODILI[TE - Na Gine-
kolo{ko - aku{erskom odjeqewu
Klini~kog centra na Paprikov-
cu ju~e je obavqeno 11 poroda. Ro-
|eno je pet djevoj~ica i {est dje-
~aka.
HITNA POMO] - De`ur-
ni qekari Slu`be hitne pomo}i
u protekla 24 ~asa pregledali su
88 odraslih pacijenata i 20 dje-
ce. Mobilne ekipe obavile su 14
ku}nih posjeta. U stomatolo{koj
ambulanti pregledano je 40 paci-
jenata.
VODOVOD - Ekipe sektora
" Odr`avawa # ju~e su otklawa-
li kvarove na vodovodnoj mre`i
u nasequ Vrbawa, Srpskoj ulici
i Bulevaru Cara Du{ana.
¥ Pripremio: T. M.
SERVISNEINFORMACIJE
NADAHNUT rije~ima vladi-
ke Nikolaja Velimirovi}a da su
osve{tane ikone "kanali mo}ne
Bo`je blagodati koja le~i, prepo-
ra|a, prosve}uje, ohrabruje i opo-
miwe#, tridesetosmogodi{wi
Smiqko Mari} iz Zalu`ana ve}
dvanaest godina bri`no i marqi-
vo izra|uje ikone.
Smiqko likove svetaca urezu-
je u javor i orah, a od alata kori-
sti samo dlijeto i ~eki}.
- Ikona je gr~ka rije~ i zna~i
slika. Na ikonama, crkva predsta-
vqa Gospoda Isusa Hrista, Bogoro-
dicu, an|ele i svetiteqe - ka`e
Smiqko Mari}.
Zidove srpskih doma}inskih
ku}a {irom svijeta krase wegove
ikone.
- Ponosan sam na to {to Sr-
bi iz Amerike, Australije, pa ~ak
i Afrike imaju ikone iz moje ra-
dionice - pri~a Smiqko. Nedav-
no je Smiqko za svoje prijateqe
iz ^ikaga i Wema~ke napravio
dvije ikone manastira Ostrog.
Do sada je, veli, u drvo najvi-
{e urezao likova svetog Georgija,
Jovana, Nikole i Bogorodice.
- To su naj~e{}e praznovane kr-
sne slave kod nas, tako da je najvi-
{e doma}ina tra`ilo da im napra-
vim ikone ovih svetaca - pri~a
Smiqko.
Za izradu jedne ikone potreb-
no mu je oko petnaest dana. Mnogo
napora i truda, ali umoriti se, ka-
`e, ne mo`e. To je posao koji voli
i koji mu pri~iwava veliko zado-
voqstvo. Od uku}ana, najvi{e mu
poma`e jedanaestogodi{wa k}er-
ka Dajana.
- Ponekad mi priteknu u pomo}
i supruga Milica i sin Dario, ali,
ipak Dajana ima najvi{e talenta,
koji je presudan u ovom poslu - pri-
~a Smiqko.
Od wegovih predaka niko se ni-
je bavio ovim poslom. Smiqko je sa-
mouki majstor.
- Moj stric Aleksandar bio je
stolar, pa sam mo`da od wega nasli-
jedio malo talenta - kazuje Smiq-
ko.
Pored ikona, Smiqko rado iz-
ra|uje i tradicionalni srpski in-
strument - gusle. Guslari poput
Ivana Popovi}a, Qube Miluti-
novi}a, @arka Laki}a i mnogih
drugih svirali su na guslama ko-
je su wegovih ruku djelo. Od ve}i-
ne guslara, ka`e, dobio je pohva-
le, a kako i ne bi kad su gusle iz
wegove radionice vrhunskog kva-
liteta.
Da je Smiqko veliki umjetnik
svjedo~e i brojni ukrasni ramovi za
ogledala i slike koje je izradio,
ali i wegove kom{ije koje za Smiq-
ka ka`u "{to o~ima vidi, rukama
napravi#.
¥ M. FILIPOVI]
SMIQKO MARI], IKONOREZAC IZ ZALU@ANA
U DRVO UDAHNUO DU[U Srpske ku}e {irom svijeta krase ikone, Smiqkovih rukudjelo. Za izradu jedne ikone Smiqku treba petnaestakdana, mnogo napora i truda, ali umoriti se, veli, ne mo`e
\Pred vratima Biroa: Najvi{e nezaposlenih starosti 30 do 40 godina (foto-arhiva)
\Smiqko Mari} sa svojim rukotvorinama: Naj-ve}a pomo} k}erka Dajana (Snimio M. ZUBOVI])
Slavko Stani} je radio "na crno" samo da prehrani
porodicu, ali je pro{le godine ostao i bez tog posla.Na Biro se, veli, prijavquje samo zbog zdravstvenogosigurawa
PLANOVISmiqko uskoro planira da
otvori radionicu, u kojoj }e ru~-
no izra|ivati namje{taj.
- Gradio sam ku}u pa je to us-
porilo moje planove, ali iskre-
no se nadam da }e ubrzo radioni-
ca po~eti da radi punom parom -
optimista je Smiqko.
\Semafori u Gunduli}evoj: Br`e odvijawesaobra}aja (Snimio M. ZUBOVI])
(Snimio D. BORKOVI])
NARODNIM jezikom re~eno,
zamr{eno klupko u vezi sa falsi-
fikovanim diplomama radnika
Gradske uprave jo{ vi{e se zape-
tqava.
Republi~ko Ministarstvo upra-
ve i lokalne samouprave u petak je
saop{tilo da odredbe novog Pra-
vilnika o disciplinskoj i materi-
jalnoj odgovornosti slu`benika lo-
kalne samouprave ne spre~avaju gra-
dona~elnika Bawe Luke Dragoquba
Davidovi}a da nastavi sa disciplin-
skim postupkom protiv 26 zaposle-
nih u Gradskoj upravi koji su posje-
dovali la`ne diplome.
- Diploma je javna isprava. Ko-
ri{}ewe falsifikovane diplome
predstavqa krivi~no djelo. U Kri-
vi~nom zakonu se navodi da onaj ko
napravi la`nu ispravu ili je pak
pribavi radi upotrebe, treba da se
kazni nov~anom kaznom ili zatvo-
rom do tri godine - isti~e se u sa-
op{tewu za javnost Ministarstva
uprave i samouprave Republike Srp-
ske.
Podsjetimo, gradona~elnik Ba-
we Luke Dragoqub Davidovi} je iz-
javio da je morao prekinuti disci-
plinske postupke protiv 26 radni-
ka Gradske uprave koji su predali
la`ne diplome, jer je nadle`no mi-
nistarstvo donijelo novi Pravil-
nik o disciplinskoj i materijal-
noj odgovornosti lokalne samoupra-
ve, kojim nije predvi|ena takva vr-
sta disciplinskih prekr{aja.
U nadle`nom ministarstvu na-
gla{avaju da falsifikovawe javne
isprave nije povreda radne du`no-
sti ve} krivi~no djelo, tako da gra-
dona~elnik Bawe Luke revizijom
mo`e otpustiti sa posla sve slu-
`benike koji su falsifikovali di-
plomu, jer su na nezakonit na~in za-
snovali radni odnos.
U Gradskoj upravi isti~u da su
protiv 26 radnika, koji su imali la-
`ne diplome, ve} podnesene krivi~-
ne prijave.
Me|utim, slu`benici koji su
ve} bili zaposleni u Gradskoj upra-
vi, a la`nu diplomu prilo`ili ra-
di ve}e plate, ne}e biti otpu{te-
ni. Ipak, krivi~ne prijave protiv
wih i daqe stoje.
Od 26 falsifikova-
nih, republi~ki prosvjet-
ni inspektori u protekla
dva mjeseca otkrili su
dvije diplome visoke
stru~ne spreme, dvije
vi{e i ostale sredwe
stru~ne spreme.
Ve}ina la`nih diplo-
ma izdato je od 2000. do
2002. godine, ali postoje
i one iz 1996. godine. Naj-
vi{e falsifikata dolazi
iz Gradske vatrogasne bri-
gade, wih sedam.
¥ P. PE]ANAC
GRADSKA organizacija Cr-
venog krsta u petak je pritekla u
pomo} vi{e~lanim porodicama
Devi} i Kokanovi} iz Debeqaka.
Znaju}i da je ovim porodica-
ma pomo} prijeko potrebna, jer
vi{e od deset godina `ive na ru-
bu gladi i siroma{tva, ~lanovi
Crvenog krsta u Debqake su poni-
jeli pakete hrane i odje}e.
Milka Devi} je samohrana maj-
ka. Rodila je 14 djece, od kojih de-
vetoro `ivi sa wom.
- Najstarije k}erke su se pou-
dale. Jedan sin mi je nijem, ali
nikad ga nismo mogli dati u {ko-
lu za takvu djecu. Tri najmla|e
k}erke jo{ uvijek {kolujem. Mu`
mi je poginuo prije 11 godina, a ni
sama ne znam kako pre`ivqavamo
sa 80 maraka wegove penzije - pri-
~a Milka.
Porodica Devi} izbjegla je sa
Vla{i}a 1993. godine. Milka pri-
~a da joj nije bilo te{ko ra|ati
djecu, jer su ona i suprug imali
imawe na kojem se moglo dobro
`ivjeti.
- Sad nemam ni metra obradi-
ve zemqe, barem da glavicu luka
posijem. Stanujem u tu|oj ku}i. Da
je barem zdravqa, ali nemam ni
to. Sr~ani sam bolesnik, ne smi-
jem na sunce, prije dva dana sru{i-
la sam se u dvori{tu - ka`e Mil-
ka.
Od udanih k}erki se ne mo`e
nadati pomo}i. Obi|u je, ka`e,
jednom godi-
{we. Ni same
nisu imale
boqe sudbi-
nu od wene,
pa se bore
da pre`i-
ve.
- Naj-
mla|a mi
je Wegosa-
va. Ona jo{
ide u osnov-
nu {kolu.
Bliznakiwe
Vesna i Ve-
ra su u sredwoj {koli. Da mi je da
barem one zavr{e {kolu, pa da na-
|u nekakvog posla, samo da same o
sebi brinu - veli Milka.
Iako je te{ko bo-
lesna i svaki tre}i
dan jedva ustaje iz
kreveta, Milka se ne
sje}a kad je posqed-
wi put oti{la qeka-
ru.
- Niti imam ~im
da odem do grada ni da
platim pregled. Sva-
ki fening dam djeci za
kwige, za mjese~nu kar-
tu. Ne mogu ih ostavi-
ti bez {kole. Ako ne{to zavr{e,
onda se imaju ~emu i nadati u `i-
votu - pri~a majka Devi}a.
Pomo} Gradske organizacije
Crvenog krsta Milki i wenoj dje-
ci od velike je va`nosti.
- Hvala svima onima koji mi-
sle na nas. Da je meni ba{ta i ne-
{to zemqe mogla bih posijati po-
vr}a, pa mi pomo} ne bi trebala.
Ovako sam prepu{tena milosti
drugih - jada se Milka Devi}.
Pakete hrane i odje}e dobila
je i deseto~lana porodica Koka-
novi}, koja je od izbjegli{tva iz
Sanskog Mosta prije 15 godina
promijenila ~etiri adrese.
Baraka u kojoj sad `ive otac
Ne|o, majka Jela, wihovih sedmo-
ro djece i Ne|in brat Boro ima
dvije sobe, a od namje{taja ormar,
{poret, sto i ~etiri kreveta.
- Pravio bih ja ku}u ovdje, ali
nemam materijala. Stalno priku-
pqam ciglu po ciglu. Stalno ra-
dim kod privatnika, ali ne mo`e
se zaraditi za ovoliku porodicu,
posebno kad su djeca sitna - ka`e
Ne|o.
Najmla|i sin Igor ima samo
~etiri godine, Mirjana je tek za-
vr{ila tre}i, a wena starija se-
stra Marina deveti razred osnov-
ne {kole. Nije imala naro~ito
dobre ocjene, pa ne zna da li }e
mo}i daqe u {kolu.
- Kakve je uslove imala, do-
bro je i u~ila. Da mi je da barem
neki kurs upi{e, pa da ima kakav
bilo zanat. Sin Dalibor jo{ ne-
ma 20 godina. Najstarije k}erke
Ranka, Daliborka i Radenka stal-
no tra`e neki posao, ali dobro je
ako ne{to urade za dnevnicu - ve-
li Ne|o Kokanovi}.
Supruga Jela kod ku}e radi ko-
liko mo`e. Sije povr}e, pere i
kuva Ne|i i djeci.
- Radimo koliko mo`emo. Od
mog posla ne mo`emo `ivjeti, ne-
go pre`ivqavati. Va`no je da ima-
mo za osnovne `ivotne potrebe.
Ne tra`imo pomo}, ali sre}a, pa
ima qudi koji nam `ele prite}i
u pomo} - rekao je Ne|o Kokano-
vi}.
¥ S. MILANKOVI]
Porodica Devi} izbjegla je sa Vla{i}a 1993. godine.
Nekad su imali veliko imawe, a sad majka Milka
nema gdje glavicu luka da posije. Sli~na sudbina
zadesila je i Kokanovi}e
Ro|eni:
Nata{a Savkovi}, k}i @ar-
ka i Darije; Filip Mi{i}, sin
@eqka i Vesne; Valentina Te-
pi}, k}i Srede i Milice; Alek-
sandra Simi{i}, k}i Milana i
Dijane; Jovan Jawetovi}, sin Du-
{ana i Jadranke; Strahiwa
Mirni}, sin Nenada i Danijele;
Nikola Kne`evi}, sin Dragi-
{e i Brankice; Ana Mari}, k}i
Pere i Dra`enke; Mihajlo Le-
ti}, sin Sini{e i Vesne; Tama-
ra \okovi}, k}i Aleksandra i
Marijane; Vojin ]u}uz, sin De-
spota i Dragice.
Umrli:
Nedeqko Tadi}, ro|en 1942.
godine; Danica Cvetojevi}, ro-
|ena 1915. godine; Nedeqko Re-
gojevi} ro|en 1960. godine; Rat-
ko Trbojevi}, ro|en 1944. godi-
ne; Milan Rodi}, ro|en 1919. go-
dine; Grujo [ipraga, ro|en 1924.
godine; Jelisaveta Doj~inovi},
ro|ena 1935. godine.
IZ MATI^NIH KWIGA
PRI^I O LA@NIM DIPLOMAMA RADNIKA GRADSKE UPRAVE NE NAZIRE SE KRAJ
IGOR
Najmla|i sin Ne|e Kokano-
vi}a, ~etvorogodi{wi Igor, pri-
je tri mjeseca slomio je kuk igra-
ju}i se sa svojim vr{wacima. Bio
je dvadesetak dana u bolnici, a
sad ga majka redovno vodi na kon-
trole.
- Sre}a pa sam prijavqen na
Birou za zapo{qavawe i imam
zdravstveno osigurawe. Da mi
Igor nije bio osiguran, ne znam
kako bi ga lije~ili. Sigurno da
mi ne bismo imali para za to - ka-
`e Ne|o Kokanovi}.
Goran Kosti} (~etvrti zdesna): Ne odri~emo se ratne od{tete
(Snimio R. [IBAREVI])
^LANOVI CRVENOG KRSTA POSJETILI SIROMA[NE PORODICE U DEBEQACIMA
JEDAN PRAVILNIK, DVA TUMA^EWA
Prekidaju}i disciplinski postupak protiv radnika
sa
"
la`wacima", gradona~elnik se pozvao na novi Pravilnik
odgovornosti slu`benika, {to u nadle`nom
ministarstvu ocjewuju pogre{nim
25. i 26 jun 2005. BAWA LUKA
17
Milka Devi}: Da mi je metar zemqe
PREDSJEDNIK Udru`ewa
ratnih vojnih invalida grada Go-
ran Kosti} u petak je na konferen-
ciji za novinare demantovao izja-
vu predstavnika Republi~kog od-
bora ratnih vojnih invalida Dra-
goquba Slijep~evi}a, koji je rekao
da se 90 odsto invalida `eli od-
re}i naknade za materijalnu i ne-
materijalnu {tetu u korist iz-
gradwe autoputa Bawa Luka - Gra-
di{ka.
- Slijep~evi}eva izjava, data
na konferenciji za novinare pro-
{le srijede, neta~na je i smije-
{na. @alosno je iznositi ovakve
tvrdwe, kada taj isti odbor zna u
kakvim te{kim uslovima danas `i-
ve ratni vojni invalidi - rekao je
Goran Kosti}.
Prema wegovim rije~ima, in-
validi se ne `ele odre}i nemate-
rijalne pomo}i u zamjenu za to da
budu}i autoput nosi ime "Put rat-
nih vojnih invalida#, kako je tvr-
dio Dragoqub Slijep~evi}.
- Ratni vojni invalidi tra`e
samo ono {to im pripada, a ko }e
i kako graditi ili nazvati auto-
put nije na{a briga. Mi smo svo-
jom krvqu odbranili i stvorili
Republiku Srpsku i ho}emo da nam
se to prizna - ka`e Kosti}.
On je naglasio da je narodnim
poslanicima, u ime udru`ewa, po-
ru~io da se ratni vojni invalidi
ne sla`u sa odlukom o odga|awu
isplate naknade za materijalnu i
nematerijalnu {tetu na jo{ 40 go-
dina.
- Ko }e od ratnih vojnih inva-
lida i wihovih porodica do`ivje-
ti da za 40 godina primi naknadu
za ratnu materijalnu i nemateri-
jalnu {tetu - veli Goran Kosti}.
Potpredsjednik Organizacije
ratnih vojnih invalida grada i
stoodstotni ratni vojni invalid
Jadranko Zlokovi} je kazao da ova
kategorija gra|ana nema nikakvih
prava.
- Nalazimo se na izmaku sna-
ga. Govore nam da treba da ~ekamo
40 godina kako bismo dobili ono
{to zaslu`ujemo. To nas posebno
boli, jer smo dali veliki dopri-
nos za stvarawe Republike Srp-
ske - naglasio je Jadranko Zloko-
vi}.
¥ D. No.
UDRU@EWE RATNIH VOJNIH INVALIDA GRADA
Tra`e {to im pripada
Svojom smo krvqu stvorili Republiku Srpsku i ho}emo
da nam se to prizna, ka`e Kosti}
PREDSTAVNICI humani-
tarne organizacije "Pomo} `e-
nama# iz [vajcarske i Wema~ke
Aleksandra Hor{ i Kristijan Be-
jerle razgovarali su u petak sa
direktorom Doma Danilom Po-
warcem o mogu}nostima organizo-
vawa kursa za rad na ra~unarima.
Tom prilikom poklonili su ma-
li{anima ne{to odje}e, obu}e,
pletiva i igra~aka.
- U Dom smo ve} ranije doni-
jeli 30 ra~unara, a sad planiramo
da sprovedemo "pilot projekat#
obuke na ra~unarima za od 20 do
30 mali{ana iz Doma. Kurs bi
trebalo da traje {est mjeseci, a
poslije toga polaznici }e pola-
gati test. Ko polo`i dobi}e ser-
tifikat za rad na ra~unaru, koji
se priznaje u evropskim zemqama
- rekao je Kristijan Bejerle.
On je dodao da program fi-
nansira Humanitarna organiza-
cija "Pomo} ̀ enama# uz podr{ku
Ministarstva spoqnih poslova
Wema~ke.
Direktor Doma Danilo Po-
warac ka`e da su se dogovorili da
}e jedan vaspita~ oti}i na obuku
u preduze}e "Bitmedia# u Austri-
ji, koji }e voditi kurs ra~unara
za djecu iz Doma.
- Imamo prostoriju u kojoj }e-
mo postaviti i umre`iti ra~una-
re, jo{ samo treba da nabavimo
stolove za kompjutere. Na jesen
bi trebalo da na kurs krenu prvi
polaznici - ka`e Powarac.
Sa gostima iz [vajcarske raz-
govarano je i o uvo|ewu solarnog
grijawa u Dje~iji dom. ¥ M. Ma.
DJE^IJI DOM "RADA VRAWE[EVI]"
Od jeseni kurs ra~unara?
Ne|o Kokanovi} i k}erka Mirjana: Sawaju o
svojoj ku}i (Snimio M. ZUBOVI])
POMO] KAD JE NAJPOTREBNIJAPOMO] KAD JE NAJPOTREBNIJAPOMO] KAD JE NAJPOTREBNIJAPOMO] KAD JE NAJPOTREBNIJAPOMO] KAD JE NAJPOTREBNIJAPOMO] KAD JE NAJPOTREBNIJAPOMO] KAD JE NAJPOTREBNIJAPOMO] KAD JE NAJPOTREBNIJAPOMO] KAD JE NAJPOTREBNIJAPOMO] KAD JE NAJPOTREBNIJA
Dragoqub Davidovi}:
Prekinuo disciplinske
postupke (foto-arhiva)
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
25. i 26. jun 2005.KULTURA
ZA VRIJEME vru}ih qetnih
dana mnogi se opu{taju uz rije~i
svjetskih i doma}ih pisaca. Neki
se opredjequju za ne{to laganije
tekstove, dok se drugi, za ne po-
vjerovati, odmaraju uz stru~nu li-
teraturu.
Akademski slikar i direktor
Galerije iz Vi{egrada Branko
Nikitovi} ka`e da je jedan od onih
koji `ivi i vjeruje da pisana ri-
je~ slici, ili slika pisanoj rije-
~i do|u jedna drugoj kao za~in.
- Nezaobilazno je dru`ewe i
prisustvo kwige gdje god da se na-
lazimo. Na odmor }u ponijeti ne-
{to iz stru~ne literature, reci-
mo "Monografiju Zdravka Man-
di}a# koju je napisao Milo{ Jef-
ti}. U ti{inama Zdravka Mandi-
}a nalazim najpotpuniji mir - re-
kao je za na{ list Branko Niki-
tovi}.
Direktor Kulturnog centra
iz Pala Slobodan Kova~evi} usko-
ro odlazi na odmor i sa sobom no-
si "Zapise iz mrtvog doma# Fjo-
dora Mihailovi~a Dostojevskog.
- Uvijek se rado vra}am ovom
djelu, jer ono govori o ̀ ivotu Do-
stojevskog. On je veliki ruski sve-
tac i svjetski klasik, tako da bih
mnogima za odmor preporu~io ovu
kwigu - ka`e Kova~evi}.
Animator kulture u Srpskom
prosvjetnom i kulturnom dru{tvu
"Prosvjeta# u Tesli}u Gordana
An|eli} ka`e da bi za godi{wi
odmor preporu~ila najnoviju kwi-
gu Dare Stojiqkovi} "Largo Di-
solato#.
- Kwiga je napisana pitkim i
jednostavnim jezikom, a omogu}i-
la nam je da Daru Stojiqkovi} upo-
znamo malo boqe. ^itaoci }e, ~i-
taju}i ovo djelo, imati priliku
da prelistaju stranice dnevnika
ove umjetnice, pri~e, pregledaju
wene fotografije, novinske is-
je~ke, ali da vide i putopis iz
Meksika. Kwiga "Largo Disola-
to# veoma je interesantno ura|e-
na - rekla je An|eli}eva.
Glumica Narodnog pozori{ta
Republike Srpske Qiqa-
na ^eki} preporu-
~uje "Da Vin~i-
jev kod# autora
Den Brauna.
- Rije~ je
trileru koji
ru{i predra-
sude kao i
osnovne prin-
cipe Biblije.
Kwiga je jako
zanimqiva i
jednostavno
te tjera da je
~ita{ - pri~a
^eki}eva.
Direktor
Mati~ne bi-
blioteke iz Is-
to~nog Sara-
j e v a
Q i -
qana Kne`evi} preporu~uje
klasiku, "Putopise# Mi-
lo{a Crwanskog i Andri-
}eve "Znakove pored pu-
ta#.
- Uvijek je lijepo
vratiti se Andri}u.
Kwiga "Znakovi po-
red puta# mo`e se
~itati nekoliko
puta i uvijek raz-
li~ito do`ivqa-
vati. "Putopisi#
su jedna prelijepa
kwiga, koja je dugo
zaboravqena na po-
licama. Sigurno je to
da }u ova dva djela po-
nijeti na odmor, jer
znam da }u se
uz wih
opustiti i odmoriti du{u - ka`e
Kne`evi}eva.
Od savremenika ona preporu-
~uje "Bosanskog xelata# Ranka Ri-
sojevi}a i "[e{ir profesora Vu-
ji}a# Milovana Vitezovi}a.
- Bilo bi lijepo da i na{i ma-
li{ani, koji su ve} na raspustu,
ovo qeto oplemene du{u. Prepo-
ru~ujem im srpske bajke Tiodora
Rosi}a "Dolina Jorgovana# i "Vi-
linu k}i# Desanke Maksimovi} -
isti~e Qiqana Kne`evi}.
Student bawolu~kog Filo-
zofskog fakulteta, Odsjeka za srp-
ski jezik i kwi`evnost Sowa Sto-
ji~i}, ka`e da }e preko qeta pro-
~itati Qosine "Don Rigobertove
bele`nice# i "Majstora i Marga-
ritu# Mihaila Bulgakova.
- Namjeravam da pro~itam Den
Braunov "Da Vin~ijev kod#, ali ne
zato {to o~ekujem da }u tu prona-
}i "ne{to#. @elim da vidim za-
{to je ta kwiga toliko popular-
na. Za kraj sam ostavila "Opsadu
crkve Svetog Spasa# Gorana Pe-
trovi}a, o kojoj sam ~ula mnogo
lijepih rije~i - istakla je Stoji-
~i}eva.
Wena koleginica Marija An-
tunovi} na odmoru }e se upoznati
sa "Imenom ru`e# Umberta Eka i
"11 minuta# Paola Koeqa.
- Nadam se da }u sti}i pro~i-
tati i kwigu Vladislava Bajca
"Druid iz Singidunuma#, koja na
fantasti~an na~in opisuje isto-
riju Beograda i wegovu izgradwu
- rekla je Antunovi}eva.
Kwi`evnik iz Novog Sada Ne-
nad Gruji~i} na odmor }e ponije-
ti kwigu malog formata.
- Uz malo stvari koje nosim na
letovawe, kwiga }e biti retka in-
tima. Dakle, pomalo skrivena.
Sve` vazduh, mirisne kro{we, po-
gled u nigdinu, sawarewe, mera vi-
na uz mali zalogaj, pesma na usna-
ma, jarosne kakve o~i u blizini -
eto kwige nad kwigama - smatra
Nenad Gruji~i}. ¥ S. DESNICA
D. MACURA
[TA ^ITATI ZA VRIJEME QETWEG ODMORA
LAGANO [TIVO ZA POD JASTUK Uvijek je lijepo vratiti se Andri}u.Kwiga
"Znakovi pored puta" mo`e se
~itati nekoliko puta i uvijekrazli~ito do`ivqavati, istaklaQiqana Kne`evi}
18
IZABRANE PRI^E Bawolu~ki kwi`evnik i di-
rektor Narodne i univerzitetske
biblioteke Republike Srpske
Ranko Risojevi} ka`e da qeta vi-
{e nisu kao {to su nekada bila,
kada su se na odmore nosile kwi-
ge. Ipak, Risojevi}, pored svog
romana "Bosanski xelat#, pred-
la`e i "Izabrane pri~e# Jovana
Radulovi}a, koje su nedavno ob-
javqene.
BAWA LUKA - "Klasici Zagre-
ba~ke {kole crtanog filma# prika-
zani su u ~etvrtak u multipleksu "Ko-
zara#.
Publika je imala priliku da vi-
di i crtane filmove koji su prikaza-
ni 2004. godine na Prvom me|unarod-
nom festivalu animiranog filma
"Animateka#, te crta}e {kole "Pik-
sel# iz Sarajeva.
Crta}i klasici izazvali su veli-
ki smijeh kod publike, pogotovo "Ne-
boder#, "Muha#, "Qubiteqi cvije}a#
i "Zid#.
Predstavqen je i rad scenariste
Stivena Pena, u re`iji Zlatka Grgi-
}a, "Lutka snova#, koji je bio u kon-
kurenciji za "Oskara# za najboqi cr-
tani film.
Rije~ je o pri~i u kojoj usa-
mqeni ~ovjek u velegradu kupuje
`ensku lutku u prirodnoj veli~i-
ni i pona{a se kao da su par. Zbog to-
ga je javnost {okirana, a crta} li~i
na pri~u o sudbini nesre}ne qubavi.
Prikazana je i tu`na pri~a o sli-
jepcu i wegovom psu Vatroslava Mi-
mice pod nazivom "Mala hronika#. U
vrevi grada wegov qubimac nestaje i
gine pod to~kovima automobila. Iz
publike su se ~uli komentari pobu-
ne zbog kraja pri~e: za{to je pas mo-
rao poginuti?
Kolorni crtani film "Qubite-
qi cvije}a# Borivoja Dovinkovi}a
govori o otkri}u koje je odu{evilo
svijet, o eksplozivnom cvije}u. Cvi-
je}e koje eksplodira postaje manija i
stvar dru{tvenog ugleda. Publika je
bila odu{evqena.
"Neboder# Jo{ka Maru{i}a iza-
zvao je veliki smijeh. Pri~a prati
`ivot stanovnika jednog solitera,
koji nema ni zidova ni plafona, ve}
samo jednu vertikalnu kanalizacionu
cijev i lift. U ovom nizu smije{nih
situacija mnogi iz publike mogli su
prepoznati i sebe, {to je bilo i naj-
zanimqivije.
U okviru ove manifestacije pu-
blika je imala priliku da vidi crta-
}e, koji su prikazani na Me|unarod-
nom festivalu animiranog filma
"Animateka#. Radi se o crtanim fil-
movima "Mala Rusija#, "Veliki
anarh#, "Fabula#, "Du{an# i drugim.
I autori [kole animiranog filma
"Piksel# iz Sarajeva predstavili su
svoje radove. Prikazani su crta}i
"Bronhitis#, "]elo i sport#, "Smje-
{ko bubwar#,
"Ze~ija po-
sla# i dru-
gi. ¥ M. J.
GRADI[KA - U Narodnoj
biblioteci u Gradi{ci promo-
visana je kwiga "Lampa na pisa-
}em stolu# profesora doktora
Zorice Turja~anin. O kwizi su
govorili urednik "Vukove zadu-
`bine# Nikola Vukoli} i dr
Miqko [indi}.
Zorica Turja~anin pro~ita-
la je odlomke iz kwige koji go-
vore o sli~nostima djela pisaca
Petra Ko~i}a i Branka ]opi-
}a.
Govore}i o svome radu, Tur-
ja~anin ka`e da bave}i se kwi-
`evnom kritikom ona pred so-
bom ima veliki broj kwiga.
- Naprosto moram da sagle-
dam sve ono {to se pojavi na ~i-
tala~kom horizontu, ali ne mo-
gu jednako kompetentno da pi{em
o svim piscima. Kriti~ar mora
da bude na istoj razdaqini obra-
zovawa kao i ~ovjek o kome pi{e.
Tu se radi o specifi~noj podu-
darnosti intelektualne i emo-
tivne energije - veli Turja~anin.
Miqko [indi} je rekao da
je ova kwiga nov izazov, nov pri-
stup i novi doprinos kwi`evno-
sti, kwi`evnoj kritici i kwi-
`evnoj nauci.
- Turja~anin se bavila onim
{to je umjetni~ko u umjetnosti
i time se suprotstavila dogmat-
skim uop{tavawima i ustaqenoj
praksi da se na stvarala{tvo ma-
wih sredina gleda iz daqine i iz-
dvojeno - rekao je [indi}.
[indi} ka`e da je Zorica
Turja~anin ~itaocima ponudila
savremenu kwi`evnu Bawu Lu-
ku.
- Vrlo smo sre}ni {to je ovo
na{e tlo bogato literaturom i
raznim stvarala~kim individu-
alitetima. Moja kwiga "Lampa
na pisa}em stolu# predstavqa
visinski snimak, a zadr`ala sam
se samo na najzna~ajnijim imeni-
ma. Mogla je biti i bogatija, me-
|utim, zbog nedostatka para su-
`ena je i skra}ena - kazala je Zo-
rica Turja~anin.
¥ B. V.
ISTO^NO SARAJEVO -
Muzi~ka akademija Univerzi-
teta u Isto~nom Sarajevu godi-
{wim koncertima u Lukavici
i Palama, te dodjelom prizna-
wa za najboqe studente, ozna~i-
la je kraj jo{ jedne uspje{ne
{kolske godine.
Prema rije~ima dekana Aka-
demije Ogwena Bomo{tara, stu-
denti, ali i wihovi profeso-
ri, nagradama na doma}im i ino-
stranim takmi~ewima, te odli~-
nim uspjehom u u~ewu, na najbo-
qi na~in obiqe`avaju deseto-
godi{wicu uspje{nog rada ove
ugledne visoko{kolske ustano-
ve.
- Veliki broj studenata ko-
ji imaju prosje~nu ocjenu iznad
osam, te mnogobrojne nagrade
koje su osvojene samo u ovoj
{kolskoj godini, dokaz su da se
na na{oj akademiji dobro radi.
Pohvale zaslu`uju svi, od pro-
fesora do studenata - isti~e Bo-
mo{tar.
Najboqi studenti i nosio-
ci nagrade "Vojin Komadina#
su Du{an Erak i Biqana Gligo-
ri}, sa prosje~nom ocjenom 9,75.
Rame uz rame s wima su i
Belna [aran~i}, Suzana Kuso-
vac, Jasmina Poli}, Katarina
Stoji}evi}, Sla|ana Kosti},
Aleksandar Grgi}, Qiqana Ra-
{kovi}, Biqana Mili} i Ara-
bela Dio{i, ~ija se prosje~na
ocjena studija kre}e od 9,71 do
8,77.
- Na desetine nagrada doni-
jeli su na{i studenti sa takmi-
~ewa iz Italije, Hrvatske, Sr-
bije i Crne Gore i, naravno, iz
BiH - podsje}a Bomo{tar.
Klaudija Krkoti}, sopran i
Dragan Duli}, harmonika, kao
kamerni duo osvojili su drugu
nagradu na Me|unarodnom tak-
mi~ewu harmonika{a u Puli i
tre}u nagradu u Italiji. Klau-
dija je dobila drugu i specijal-
nu nagradu na takmi~ewu "Niko-
la Cveji}# u Rumi.
Duo flauta Sla|ana Kosti}
i Jovana Predojevi} osvojile
su tre}u nagradu na takmi~ewu
flautista u Vaqevu, a violi-
nistkiwa Milica Caki} je
osvojila prvu nagradu na festi-
valu guda~a u Subotici.
Na takmi~ewu u~enika i
studenata muzike u Tuzli spe-
cijalne nagrade osvojili su Kla-
udija Krkoti}, sopran, Suzana
Vuji~i}, mecosopran i Amir Sa-
ra~evi}, tenor.
Klaviristkiwe Biqana Mi-
li} i Zorica \akovska osvoji-
le su tre}u, odnosno ~etvrtu na-
gradu na me|unarodnom takmi~e-
wu u Italiji, dok su prve nagra-
de na me|unarodnom takmi~ewu
"Dani harmonike# u Smederevu
osvojili Mili} Stevanovi},
Marko Tanaskovi} i Irena
Markovi}. Na istom takmi~e-
wu drugu nagradu za kompozici-
ju osvojio je Dra`an Kosori}.
¥ N. ZELENOVI]
PALI] - Na 12. festivalu
evropskog filma na Pali}u, od
17. do 23. jula, u~estvova}e vi{e
od 60 ostvarewa. Na sve~anom
otvarawu bi}e uru~ene nagrade
"Aleksandar Liska# za doprinos
evropskom filmu. Ovogodi{wi
dobitnici su glumica Eva Ras i
slavni poqski rediteq And`ej
Vajda, javqa Tanjug. ¥
¹ ¹ ¹
NOVI SAD - ^etvrti festi-
val "Prva srpska harmonika Voj-
vodine# okupi}e u Staparu kod
Sombora harmonika{e iz vi{e
mjesta pokrajine, me|u kojima }e
biti i gosti iz Rumunije, Ma|ar-
ske i Hrvatske, javqa Beta. ¥
¹ ¹ ¹
IVAWICA - U nedjequ }e
biti odr`an Deveti sabor dvojni-
~ara i svira~a na drugim starim
instrumentima Srbije "Ku{i}i
2005#, javqa Tanjug. ¥
¹ ¹ ¹
BEOGRAD - Me|unarodni
festival "Dani orguqa#, na ko-
me }e u~estvovati doma}i i muzi-
~ari iz Slovenije, Luksemburga,
Francuske, Italije i Wema~ke,
bi}e odr`an od nedjeqe do 5. ju-
la u crkvi Bla`ene djevice Ma-
rije u Beogradu, javile su agen-
cije. ¥
¹ ¹ ¹
PAN^EVO - U porti Sveto-
uspenskog hrama u Pan~evu po~e-
li su "Dani prote Vase#, tradi-
cionalna manifestacija posve-
}ena sje}awu na poznatog pan~e-
va~kog sve{tenika, romanti~ar-
skog pjesnika, srpskog rodoquba
i politi~ara Vasu @ivkovi}a,
javila je Beta. ¥
DANI ZAGREBA^KE [KOLE ANIMIRANOG FILMA
Neboder bez zidovaCrta}i klasici izazvali su smijeh kod publike, naro~ito "Neboder", "Muha",
"Qubiteqi cvije}a" i "Zid"
PROMOCIJA KWIGE ZORICE TURJA^ANIN
MOZAIK
Nikola Vukoli}, Zorica Turja~anin i Miqko [indi}: Detaq sa promocije
MUZI^KA AKADEMIJA ISTO^NO SARAJEVO
PRIZNAWA SA SVIH STRANA Najboqi studenti u ovoj {kolskoj godini i nosiocinagrade
"Vojin Komadina" su Du{an Erak i Biqana Gligori}
Dekan Ogwen Bomo{tar: Uspje{an rad
Baltazar: Jedanod omiqenih likova
Lampa pred ~itaocimaLampa pred ~itaocimaLampa pred ~itaocimaLampa pred ~itaocimaLampa pred ~itaocimaLampa pred ~itaocimaLampa pred ~itaocimaLampa pred ~itaocimaLampa pred ~itaocimaLampa pred ~itaocima
Sowa Stoji~i}: Odmor uz"Majstora i Margaritu"
(Snimio M. ZUBOVI])
25. i 26. jun 2005. KULTURA
ME\UNARODNA
VAJARSKA KOLONIJA
Krupa okupqa
umjetnike
BAWA LUKA - Me|unarod-
na vajarska kolonija "Krupa#,
koja po~iwe 2. jula ove godine,
okupi}e brojne umjetnike.
Jedan od organizatora ove
kolonije Zoran Ivankovi} re-
kao je za "Glas Srpske# da }e na
ovoj koloniji u~estvovati umjet-
nici iz Rumunije, Bugarske, Hr-
vatske, Makedonije, Srbije i Cr-
ne Gore, a postoji i mogu}nost da
ovu koloniju posjeti i umjetnik
iz Meksika.
Ovo je sedmi saziv kolonije
na Krupi, s tim da je po ~etvrti
put vajarska kolonija.
I ovogodi{we saborovawe
}e finansirati grad Bawa Lu-
ka, bawolu~ki "Klub umjetno-
sti# i drugi qubiteqi umjetno-
sti, a organizatori kolonije su
Dra{ko Ili} i Zoran Ivanko-
vi}.
- Za mjesec dana, koliko }e
kolonija trajati, okupi}emo
brojne vajare, a kao i svake godi-
ne ima}emo i gosta slikara - re-
kao je Ivankovi}.
On je dodao da }e, osim fun-
dusa ove kolonije, i grad biti
oboga}en novim umjetni~kim dje-
lima.
Ovogodi{wa kolonija po~i-
we u 19 ~asova, a dan poslije u ba-
wolu~kom "Klubu umjetnika# bi-
}e otvorena izlo`ba kerami~-
kih djela Nikole Peronijevi}a,
umjetnika iz U`ica, koji je pro-
{le godine bio na ovom saboro-
vawu.
Predsjednik Umjetni~kog sa-
vjeta kolonije na Krupi je isto-
ri~ar umjetnosti Vidosava Gran-
di}, a voditeq kolonije akadem-
ski vajar Du{an Pa{i}.
Me|unarodna vajarska kolo-
nija "Krupa# bi}e zatvorena 24.
jula.
¥ D. Ma.
BAWA LUKA - Predstava
"Balkanski {pijun# Du{ana Ko-
va~evi}a, a u re`iji Vladimira
Lazi}a, izvedena je u ~etvrtak u po-
lupraznoj sali Narodnog pozori-
{ta Republike Srpske.
Iako su Novosa|ani dan rani-
je zatvorili "Ko~i}evu srpsku sce-
nu# pred prepunim prijedorskim
pozori{tem, u Bawoj Luci ih je
do~ekalo tek oko stotinu qudi.
Poluprazna sala razo~arala je
glumce, a jo{ ih je vi{e porazila
~iwenica da je za "Balkanskog
{pijuna# prodato samo 60 karata.
- Tu`no je {to u Narodnom po-
zori{tu Republike Srpske nije
bilo vi{e publike, pogotovo ako
znamo da se radi o Kova~evi}evom
komadu koji je veoma gledan. "Bal-
kanski {pijun# je predstava koja
se uvek rado gleda, tako da mi ni-
je jasno za{to je sala bila polu-
prazna - rekao je za na{ list Du-
{an Jaki{i}, koji je tuma~io lik
\ure.
On dodaje da ga je jo{ vi{e po-
godilo to {to niko iz uprave Na-
rodnog pozori{ta Republike Srp-
ske nije do{ao da pozdravi glum-
ce i direktora Srpske drame no-
vosadskog pozori{ta Lidiju Ste-
vanovi}.
On je dodao da saradwa izme-
|u Srpskog narodnog pozori{ta i
Narodnog pozori{ta Republike
Srpske postoji ve} dugi niz godi-
na i da }e se nastaviti, bez obzi-
ra na to {to je "Balkanski {pi-
jun# kod publike pro{ao veoma lo-
{e.
- Ovaj komad smo uradili pre
sedam meseci. Dugo smo pregova-
rali sa Du{anom Kova~evi}em,
jer on nije hteo da da "Balkanskog
{pijuna# nikome posle smrti Da-
nila Bate Stojkovi}a. Dugo smo
pri~ali s wim, ube|ivali ga, iz-
nosili mu svoje planove. Na kra-
ju, kada se u potpunosti
upoznao sa na{om idejom,
odlu~io je da nam da "Bal-
kanskog {pijuna# - isti~e
Jaki{i}.
"Balkanski {pijun#,
jedan od najboqih pozori-
{nih tekstova kod nas, go-
vori o problemima i stra-
hovima savremenog ~ovje-
ka, koji se gubi u svojoj
fikciji i u glavi vje{to izre`i-
ranim teorijama zavjera.
Novak Bilbija tuma~i lik
Ilije ^vorovi}a, koji jednog po-
podneva, zbog rutinskog policij-
skog razgovora, po~iwe da sumwa
u svog podstanara Petra Jakovqe-
vi}a da je strani {pijun.
Kako je ve} odle`ao dvije go-
dine u zatvoru iz politi~kih raz-
loga, Ilija se upla{i i po~ne da
prati Jakovqevi}a na svakom ko-
raku, ne bi li tako na{ao dokaze
za podstanarevo {pijunirawe
otaxbine.
^vorovi} iz ~asa u ~as upada
u komi~ne situacije, vo|en bezu-
mqem i pogre{nim zakqu~cima.
Kada shvati da se protiv "imperi-
jalisti~ke bande# ne mo`e bori-
ti sam, on poziva u pomo} brata
\uru. Wih dvojica zajedno poku-
{avaju da raskrinkaju me|unarod-
nu zlo~ina~ku organizaciju.
Ilijina i \urina detektiv-
ska igra dove{}e do tragi~nih si-
tuacija, a predstava }e, kao i sam
tekst, ostaviti nerije{eno pita-
we: da li je Petar Jakovqevi} za-
ista bio {pijun ili ne?
Tokom cijele predstave izme-
|u Ilije, wegove `ene Danice i
}erke Sowe razvija se ~udan, na
pojedine trenutke prijateqski, a
na pojedine momente neprijateq-
ski odnos. Ipak, za Iliju ^voro-
vi}a ne mo`emo re}i da je negati-
van lik - sve {to radi on radi iz
dva razloga: `eli da pomogne do-
movini, ali i da za{titi sebe.
Predstava je do sada izvedena
25 puta, a gostovala je u Vr{cu,
Pan~evu, Prijedoru. Pa ipak, ia-
ko za Novi Sad ka`u da je "Srpska
Atina# i da je prijestonica kul-
turnog ̀ ivota Srbije, Jaki{i} je
druga~ijeg mi{qewa.
- Novi Sad je propao kao kul-
turni centar. Sve se premestilo
u Beograd, jer je na{em narodu
dra`e beogradsko blato od novo-
sadske pite. Za{to to ka`em? Za-
to {to }e svako radije oti}i da
gleda tre}erazrednu predstavu
nekog amaterskog beogradskog po-
zori{ta, nego {to }e do}i, reci-
mo, na premijeru "Balkanskog
{pijuna# - istakao je Du{an Ja-
ki{i}.
¥ Gr. DAKI]
GOSTOVAWE SRPSKOG NARODNOG POZORI[TA IZ NOVOG SADA U BAWOJ LUCI
PUBLIKA PALA NA ISPITUTu`no je {to u Narodnom pozori{tu Republike Srpske
nije bilo vi{e publike, pogotovo ako znamo da se radi
o Kova~evi}evom komadu koji je veoma gledan,
rekao Du{an Jaki{i}
19
\Lidija Stevanovi} i Novak Bilbija: U glavnim ulogama
(Snimio M. ZUBOVI])
MINISTRI
Du{an Jaki{i} isti~e da ne vjeruje
mnogo u sprovo|ewe sporazuma o kultur-
noj saradwi Srbije i Republike Srpske.
- Neka mi ministri oproste, ali im
uop{te ne verujem! Svake godine je u kul-
turi sve gore! Nadamo se da }e biti bo-
qe, a ono - mrka kapa! Ipak, {ta nam osta-
je drugo nego da se nadamo nekim boqim
danima - kazao je Du{an Jaki{i}.
BEOGRAD - Srpska kwi-
`evna zadruga iz Beograda
promovisala je u ~etvrtak
novu zbirku pjesama Nena-
da Gruji~i}a "Svetlost i
zvuci#, u koju je autor
uvrstio izabrane i nove
pjesme.
O ovom djelu govori-
li su Dragan Laki}evi},
Dragan Kolunxija, Milan
Nenadi}, Sa{a Radoj~i} i
Nenad [apowa.
Dragan Laki}evi} rekao
je da je ova zbirka, koja je sasta-
vqena od dva dijela - "Beli vre-
si#, u kome su lirske pjesme i
"Zvona rime#, koji sadr`e poet-
ske zapise u vezanom stihu, drago-
cjeno poetsko djelo za srpsku kwi-
`evnost,
Izbor poezije sadr`i i nove
poeme "Pokrivawe ku}e# i "S kra-
ja i s po~etka#, kao i sedam novih
pjesama iz ciklusa "[u{aw du{e#.
- @eleo sam time da uka`em
na dve obale moje poezije, dve oba-
le izme|u kojih, u stvari, teku mo-
je pesme. Smatram velikom pri-
vilegijom mogu}nost da poezi-
ju pi{em u jednom i drugom
obrascu. Tek sa
obe obale do u beskraj, pe-
snik pravi kru`nu puta-
wu svoga pesni~kog jezi-
ka - rekao je za na{ list
kwi`evnik Nenad Gruji~i}.
Laki}evi} je nadahnuto iska-
zao sopstveni do`ivqaj Gruji~i-
}eve poezije, isti~u}i da je na{
poznati savremeni poeta uspio da
~udesnim pjesni~kim jezikom, od
lirske forme do soneta, svojim
stihovima majstorski svjedo~i o
sebi i svom stvarala{tvu, vreme-
nima - pro{lim i sada{wim, dje-
tiwstvu, raznolikim qudima, maj-
ci... ¥ S. D.
PROMOVISANA ZBIRKA PJESAMA
NENADA GRUJI^I]A
[u{aw du{e
\Nenad Gruji~i}: Dve obale
stihova
PRIJEDOR - Galerija Pri-
jedor }e i tokom qeta biti otvo-
rena za posjetioce, a qubiteqi
umjetnosti ima}e priliku da po-
gledaju brojne izlo`be.
U ovoj ustanovi u toku je izlo-
`ba djela studenata zavr{ne go-
dine bawolu~ke Akademije umjet-
nosti, smjer grafika.
- Ova izlo`ba je privukla ve-
liku pa`wu posjetilaca, a ostaje
otvorena do 3. jula - rekao je za
na{ list direktor ove ustanove
Predrag Marjanovi}. ¥ D. Ma.
PRIJEDORSKA GALERIJA
Izlo`be cijelog qeta
ZRELOST
Nenad Gruji~i} je ocije-
nio da je srpska savremena
pjesni~ka scena veoma zrela
i da imamo obrazovanu pje-
sni~ku elitu, kao i esejiste
i kriti~are, iskazuju}i za-
dovoqstvo {to je pro{lo
vrijeme potro{enih poslu-
{ni~kih pjesnika.
TREBIWE - Kao {to o{tar
kamen u sebi ~uva tajanstvene var-
nice i po udaru i potrebi ih rasi-
pqe u svijetle iskre, tako su vije-
kovima i gusle prikupqale u sebi
najzna~ajnije doga|aje srpskoga na-
roda, vjerno ih ~uvale i prenosile
na pokoqewa.
Ovako su svoju guslarsku ~i-
tanku, kwigu pod nazivom "Gusle
na krilima narodnog i Wego{e-
vog so~iwenija#, koja je nedavno
na radost brojnih poklonika na-
rodnog blaga, istorije i tradici-
je iza{la u Beogradu i odmah po-
tom promovisana u Hercegovini,
zapo~eli autori - dvojica znanih
majstora na strunama - Slavko
Aleksi} i \or|ije Koprivica.
Kwiga je, zahvaquju}i saboru
srpskih guslara i pjesnika "Sve-
tosavqe#, predstavqena u Trebi-
wu, gdje su mnogi poklonici srp-
ske osme umjetnosti obogatili svo-
je biblioteke ovom kwigom.
Aleksi} i Koprivica se pita-
ju koga nijesu mu~ila pitawa {ta
istorija i pouzdani izvori ka`u o
Kraqevi}u Marku, Banovi}u Stra-
hiwi, Reqi i Milo{u, o vojvodi
Mom~ilu, o majci Jugovi}a...?
Donose}i rukoveti birane na-
rodne poezije i epske pjesme, koju
ovaj drevni narodni instrument ta-
ko predano ~uva i pronosi novim na-
ra{tajima, i pokazuju}i jedinstve-
nu duhovnu vertikalu: Narod - Vuk
- Wego{ - gusle i gudalo, autori
kwige, uvode}i ~itaoca na ove stra-
nice ponosa i prkosa, vele: "Kosov-
ka |evojka i danas {e}e po razboju
~estitoga kneza tra`e}i svoga za-
ru~nika, a majka Jugovi}a tvrda sr-
ca vodi Damjanovog zelenka sa Ko-
sova - grdnog razboji{ta.#
Kako je na promociji u Trebi-
wu rekao Slavko Aleksi}, narod-
na epika i gusle i gudalo pripada-
ju samo srpskome narodu, a vrijeme
je odavno odmjerilo cijenu narodne
misli i umije}a.
Kako je \or|ije Koprivica po-
kreta~ i prve {kole gusala u Beo-
gradu, na prostorima nekada{we
Jugoslavije, to kwiga donosi i
osnovni nastavni plan i svojevrsna
je guslarska ~itanka, {to zna~i i
nezaobilazno {tivo svima koji srp-
ski zbore i tvore, i koji djeluju na
poqu narodne kulture, prosvjete i
duhovnosti. ¥ M. B.
PREDSTAVQENA
"
GUSLARSKA ^ITANKA"
NEVESIWE - Hor "Sveti
Velikomu~enik Dimitrije# iz Ne-
vesiwa, koji weguje stare pjesme iz
svih srpskih krajeva, ovih dana
upisuje nove ~lanove.
Ovaj hor je osnovan u okvi-
ru crkve Vaznesewa Gospod-
weg i u po~etku su izvodili sa-
mo duhovne kompozicije. Na
wihovom repertoaru sada se
nalaze i stare izvorne pjesme.
Pjesme iz Hercegovine sa-
kupqali su od starijih qudi
iz nevesiwskih sela. ^lano-
vi hora "Sveti Velikomu~e-
nik Dimitrije# izdali su i
kompakt-disk pod nazivom
"Koliko snage humska zemqa
ima#, na kome je deset pjesama
iz Hercegovine, ~etiri iz
BiH i {est sa Kosova i Me-
tohije. Pjesme su otpjevale Su-
zana Pa`in, Danijela ]ori},
Dragana Vujovi}, Vedrana To-
dorovi}, Maja ]ori} i Sla-
vica Repovi}.
Ovaj nevesiwski hor ima
30 ~lanova, od kojih su naj-
mla|i {estogodi{waci, a
najstariji studenti.
Mladi Nevesiwci na reperto-
aru imaju preko 130 pjesama, a po-
sebno se isti~u hercegova~ke gan-
ge, be}arci i prebrojanice.
Djevojke i mladi}i iz ovog ho-
ra odr`ali
su mnogo koncerata {i-
rom Hercegovine i Cr-
ne Gore. Bili su predstavnici
BiH na manifestaciji "Radost
Evrope# u Beogradu.
Wihova pjesma do-
spjela je i do Gr~-
k e ,
kada su 2001. godine nastupali u
Atini, Solunu, Korintu, a po-
sjetili su i Meteore.
Sa pozori{tem "Slovo# iz
Trebiwa u~estvovali su u pred-
stavi "Svako }e no}as u svoju ze-
mqu oti}i#, koja je odigrana u
tri moskovska pozori{ta.
Djevojke, koje su snimile
kompakt-disk, boravile su u Vr-
{cu na poziv Udru`ewa Herce-
govaca Banata, gdje su otpjevale
neke od najqep{ih pjesama sa re-
pertoara.
- Na manifestaciji "130 go-
dina Nevesiwskog ustanka# na{
hor }e u~estvovati s nekim od
pjesama koje izvodimo. Ova ma-
nifestacija ima veliki zna~aj za
nevesiwski kraj - rekao je sve-
{tenik Radivoje Kruq.
Hor "Sveti Velikomu~enik
Dimitrije# jedini je ovakvog ti-
pa na podru~ju Nevesiwa, a we-
govi ~lanovi se svojski trude da
sa~uvaju pomalo zaboravqene
stare melodije iz Hercegovine.
¥ A. RAJKOVI]
HOR
"
SVETI VELIKOMU^ENIK DIMITRIJE" IZ NEVESIWA
VRA]AWE STARIM ZVUCIMA
\Hor
"
Sveti velikomu~enik Dimitrije": Osvje`en
novim ~lanovima
FOLKLOR
U okviru crkve Vaznesewa Gospodweg
iz Nevesiwa nalazi se i folklorna grupa,
a u planu je i otvarawe muzi~ke {kole.
Trenutno postoji samo muzi~ka sekcija.
Rane pjesmom vidane
Mladi Nevesiwci na repertoaru imaju preko 130
pjesama, a posebno se isti~u hercegova~ke gange,
be}arci i prebrojanice
25. i 26. jun 2005. MATURANTI
I OBLACI su polo`ili is-
pit i pokazali se kao pravi dru-
gari, kada su se, poslije popodnev-
nog mrgo|ewa na nebu iznad Pa-
la razi{li i dozvolili maturan-
tima ovda{weg Sredwo{kolskog
centra da bez ki{obrana i u pu-
nom sjaju i bqe{tavilu, kakvo sa-
mo mladost mo`e da pronese, pro-
defiluju ulicama svog grada.
Minuli ~etvrtak u potpuno-
sti je bio u znaku 57. generacije
svr{enih sredwo{kolaca, a sla-
vqeni~ka {etwa bezmalo trista
mladi}a i djevojaka bi}e, nesum-
wivo, i sqede}ih dana tema broj
jedan me|u brojnim Paqanima.
U pratwi roditeqa, prijate-
qa, rodbine i mje{tana maturan-
ti su se okupili na platou ispred
ovda{weg Centralnog spomen-
obiqe`ja poginulim srpskim bor-
cima, a zatim su uslijedila oba-
vezna blicawa fotoaparata. U
objektive su se "gurali# i rodi-
teqi, djedovi, bake... Povla{te-
niji polo`aj obezbije|en je za
mla|u bra}u i seke. Jednostavno,
svi su `eqeli da se "prona|u# u
slavqu organizovanom u ~ast za-
vr{etka {kolovawa paqanskih
sredwo{kolaca.
Sve to, sa neskrivenim osmi-
jehom na licu i ponosom, posma-
trao je i direktor Sredwo{kol-
skog centra "Pale# Dragomir Jo-
vanovi}, koji je na{em listu ot-
krio da je rije~ o jednoj od uspje-
{nijih generacija, koja se, osim u
u~ewu, isticala i na drugim po-
qima, u vannastavnim aktivno-
stima.
- Siguran sam da }e ve}ina
wih biti dobri studenti, odno-
sno vrijedni i po{teni radnici.
Oni su svojim radom i zalagawem
u minuloj {kolskoj godini poka-
zali da su izrasli u slobodne i bo-
gate li~nosti, koje }e umjeti ne
samo ̀ ivjeti ̀ ivot ve} ga i stva-
rati i mijewati. Siguran sam, a
tako misli i ve}ina wihovih do-
ju~era{wih profesora, da nema
`ivotne te{ko}e sa kojom se ovi
momci i djevojke ne}e znati suo-
~iti, ni qepote koju ne}e osjeti-
ti - nadahnuto govori direktor
Jovanovi}.
On dodaje da su maturanti
pokazali marqi-
vost i da su zajedno
sa profesorima
prevazilazili
sve pote{ko-
}e. A one, sva-
kako, brzo
padaju u za-
borav,
a ostaju radost i po-
nos {to je jo{ jedna
generacija mladih
izvedena na pravi
put.
- Bili su zai-
sta dobri, u
na{ grad su
donijeli mno-
{tvo nagra-
da, titulu naj-
boqe atletske ekipe
u Srpskoj sa posqedwih
malih olimpijskih iga-
ra i jo{ mnogo toga - ka-
`e Jovanovi}, isti~u}i
da }e paqanski Sredwo-
{kolski centar i ubudu-
}e nastojati da, pedago-
{kim pristupom i vrijed-
nim radom, ovda{wu omla-
dinu "spremi# za budu}-
nost i izazove koje `ivot
nosi sobom.
A, onda, po zavr{etku me|u-
sobnih razgovora, komentara o
izabranoj garderobi, aparatima
ovjekovje~enog slavqeni~kog
okupqawa i sitnih "popravki#
bri`no o~e{qanih frizura,
mladi xentlmeni i dame, ruku
pod ruku pro{li su ulicama Do-
brosava Jev|evi}a i Srpskih rat-
nika, sve do crkve Uspenija pre-
svete Bogorodice. Cijelim pu-
tem pra}eni su osmijesima i
aplauzima brojnih sugra|ana, ko-
ji su ih burno pozdravqali.
Djevojke u lijepim haqinama,
posebno pripremanim za ovu pri-
liku, blagonaklono su se osmje-
hivale i uzvra}ale pa`wu oku-
pqenim Paqanima, dok su mom-
ci u sve~anim odijelima kora-
~ali uspravno, ne skre}u}i pre-
vi{e pogled. Ba{ kao da su htje-
li da ostave utisak pravnih za-
{titnika i pa`qivih pratila-
ca kojima su dame bile na
prvom mjestu.
Moglo se, posli-
je prvih izliva radosti i zado-
voqstva, primijeniti na licima
maturanata i ne{to {to bi uka-
zivalo na to da tra`e odgovor
na pitawe kako }e biti na da-
qem putu bez sredwo{kolskih
prijateqa sa kojima su dijelili
klupe, ali sve je vrlo brzo ba~e-
no ponovo u drugi plan, kada se
dru`ewe uz pjesmu i igru nasta-
vilo u ovda{wem hotelu "Pano-
rama#.
Igralo se i pjevalo, a dru-
{tvo su im pravili i wihovi pro-
fesori sa kojima su protekle tri,
odnosno ~etiri godine dijelili
dobre i one mawe dobre {kolske
dane.
Neko re~e da su
ovo veseqe zaslu-
`ili, a kako to
obi~no biva u ova-
kvim prilikama,
sve je potra-
jalo do ranih
jutarwih ~a-
sova. ¥
SREDWO[KOLSKI CENTAR
"
PALE" OPROSTIO SE SA JO[ JEDNOM GENERACIJOM MATURANATA
21
\Parada mladosti ulicama Pala
\Direktor Jovanovi}
sa k}erkom: Generacija
dobra u svemu
VESEQE DO JUTRA,
A LAKO ]E ZA SUTRA
VESEQE DO JUTRA,
A LAKO ]E ZA SUTRA
VESEQE DO JUTRA,
A LAKO ]E ZA SUTRA
VESEQE DO JUTRA,
A LAKO ]E ZA SUTRA
VESEQE DO JUTRA,
A LAKO ]E ZA SUTRA
VESEQE DO JUTRA,
A LAKO ]E ZA SUTRA
VESEQE DO JUTRA,
A LAKO ]E ZA SUTRA
VESEQE DO JUTRA,
A LAKO ]E ZA SUTRA
VESEQE DO JUTRA,
A LAKO ]E ZA SUTRANema `ivotne te{ko}e sa kojom se ovi momci i djevojke
ne}e znati suo~iti, ni qepote koju ne}e osjetiti, ka`e
direktor Dragomir Jovanovi}
\Jutro je do~ekalo maturante
Ru`i~asta
`enstvenost
G R A \ E V I N S K I
tehni~ar Jovana Matovi}
privla~ila je pa`wu bri-
`no pripremqenom i
uo~qivom varijantom ha-
qine i ta{ne u ru`i~a-
stoj boji.
- Pripreme za ovo ve~e
trajale su petnaestak dana.
Pomagala mi je i mama, a
ako vas ba{ interesuje,
haqina je stigla pravo iz
Beograda - ka`e Jovana i
nagla{ava kako }e joj da-
ni provedeni u Sredwo-
{kolskom centru osta-
ti u lijepom sje}awu i
smatra da je to bila do-
bra generacija.
- Upisa}u pedagogiju,
jer mi se svi|a rad sa djecom - ve-
li na kraju. ¥
MARKO Govedarica je svr-
{eni gimnazijalac i {kolo-
vawe }e nastaviti, kako re~e,
na poqoprivrednom fakulte-
tu.
- I otac i majka su zavr{i-
li taj fakultet i odabrao sam
da nastavim tradiciju i krenem
wihovim stopama - ka`e Mar-
ko.
Otac Dragan se ponosno i
zadovoqno smje{ka, a milo je
i majci Dragani, dok se sa smi-
je{kom na sve osvr}e i Mar-
kova sestrica Mirjana. Narav-
no, podr{ka porodice ne}e iz-
ostati. ¥
Podr{ka
PAMET, qepota i {arm, a
uz sve to i same petice kroz ci-
jelo dosada{we {kolovawe. I,
ne samo to, jer tu su i dvije ob-
javqene zbirke poezije i ~lan-
stvo u Udru`ewu kwi`evnika
Srpske. To je, u najkra}em, li~-
na karta Bojane Popadi}, u~eni-
ka generacije i predvodnice ko-
lone suncokreta, kako su ovih
dana nazivali svr{ene paqan-
ske sredwo{kolce.
- Mislim da }u upisati psi-
hologiju, jer smatram da je huma-
no ako `elim da u budu}nosti
radim ne{to {to }e pomo}i qu-
dima da se na|u na pravom
putu. @elim da
p o m a ` e m
onima ko-
ji su za
tre-
n u -
tak
pali, na na~in da im poka`em i
uvjerim ih da mogu da se podig-
nu - veli nam Bojana i dodaje ka-
ko je presre}na i da se prediv-
no osje}a kada vidi koliko se
qudi okupilo na maturantskom
slavqu u Palama, te da je po~a-
stvovana {to je ponijela i ti-
tulu u~enika generacije, isti~u-
}i kako su i weni drugari ulo-
`ili mnogo truda tokom {kolo-
vawa i, tako|e, postizali zapa-
`ene rezultate.
U Palama je ve} odavno pre-
poznaju i kao mladu pjesnikiwu,
a ona pomalo stidqivo veli ka-
ko se pisawem poezije bavi jo{
od {estog razreda osnovne {ko-
le.
- To je ono {to sam stvarno
ja i {to je negdje duboko u me-
ni, jer {ta god da budem u ̀ i-
votu, pisa}u poeziju i nadam
se da me taj duh nikada ne}e
izdati - ka`e Bojana. ¥
Pjesme uz petice
ZORAN Ma~ar je turisti~ki, a we-
gov drugar Igor Lazarevi} ma{inski
tehni~ar. Razli~ite sklonosti prema
nauci nisu bili nikakva prepreka da bu-
du i ostanu nerazdvojni drugari.
- Ja }u studirati engleski jezik, a
Igor }e se najvjerovatnije odlu~iti za
policijsku akademiju - ka`e nam Zo-
ka i dodaje da razli~iti putevi u da-
qem {kolovawu, ba{ kao i do sada,
ne}e omesti nastavak wihovog me|usobnog
dru`ewa.
Tako i treba, prijateqi ostaju za ci-
jeli `ivot, zar ne? ¥
Pripremio S. [EKARA
Snimio R. VASI]
Nerazdvojni
NA jednom mjestu okupila se
dru`ina kulinarskih i turisti~-
kih tehni~ara. O ~emu su razgo-
varali, nismo uspjeli da ~ujemo,
ali atmosfera je bila vedra.
Mo`da su \or|e @ivkovi},
Wego{ Srdanovi}, Bojana Ko-
roman, Branka @ivkovi}, Swe-
`ana Lonco, Miqan Kla~ar i
Vujadin Gluhovi} nudili svoje
kulinarske vje{tine budu}im
turisti~kim poslenicima Ve-
liboru [arcu i Igoru Jankovi-
}u.
Malo {ale nije na odmet, ali
to su prije svega dobri drugari,
{to otkriva i zajedni~ki zagr-
qaj sa fotografije. ¥
Tehni~ari i kuvari
VESEQE DO JUTRA,
A LAKO ]E ZA SUTRA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
25. i 26. jun 2005.
Tu`no sje}awe na voqenog
supruga i oca
DANU
POPADI]A
Pet godina otkako smo te izgubi-
li.
Tuga za tobom nije nestala, nego
`ivi u nama zajedno sa qubavqu,
koju si zaslu`io svojom dobrotom.
Uvijek }emo te se sje}ati.
Tvoji: supruga Gordana, sin Alek-
sandar, k}erke Aleksandra i Dan-
ka
008068 A-4 G
Tu`no sje}awe na dragog brata
DANU
od brata Brane sa porodicom.
008068 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog sina
DANU
POPADI]A
Zaborav ne postoji, istina je pre-
te{ka, a tuga za tobom je vje~na.
Tvoja majka Stana
008068 A-2 G
Tu`nim srcem javqamo rodbini i
prijateqima da je dana 24.6.2005.
godine, u 62. godini `ivota, nakon
kra}e bolesti preminuo na{ dra-
gi
MIRKO
(Spasoja)
VUKOVI]
1944 - 2005.
Sahrana }e se obaviti 26.6.2005.
godine u 15 ~asova na porodi~nom
grobqu u Rekavicama - Bare.
O`alo{}eni: supruga Gospana,
k}eri Slavica i Dragica, sestra
Stoja, zetovi @eqko i Nenad, unu-
~ad, te ostala o`alo{}ena porodi-
ca
008077 A-5 G
Dana 24.6.2005. godine navr{avaju
se dvije godine od smrti jedinog
sina, oca i supruga
ZORANA
PARTALA
24.6.2003 - 24.6.2005.
S tugom i bolom: otac Bo{ko,
k}erka Aleksandra i supruga Mil-
ka008046 A-2 G
Tu`no sje}awe na dragog
ZOKU
Stric Momo, strina Milena, brat
Darko i sestra Vesna sa porodi-
com
008047 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom ujaku
MIRKU
Sestri} Nedeqko i Mira sa poro-
dicom
008078 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom
suprugu
MIRKU
Supruga Gospana
008078 A-1
Posqedwi pozdrav dragom ocu
MIRKU
K}erke Slavica i Dragica sa po-
rodicama
008078 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog
ZOKU
od porodice Bo{kan.
008047 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom
@EQKU
^AVI]U
od Cice sa porodicom.
006811-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom
@EQKU
^AVI]U
od Ne{e sa porodicom.
006811-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom bratu
@EQKU
^AVI]U
od Rajka, Stojanke, Du{ka i Sa-
nele.
006812-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom bratu
@EQKU
^AVI]U
od Ranka i Nede sa porodicom.
006812-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom
@EQKU
od tetke Cuce.
006812-A1Z
Posqedwi pozdrav voqenom
suprugu
SAVI
^EKI
od supruge Du{anke.
006810-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom stricu
SAVI
^EKI
od sinovca Jovice.
006810-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom stricu
SAVI
^EKI
od sinovca Mile.
006810-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom
djeveru
SAVI
^EKI
od snahe Rade.
006810-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom bratu
SAVI
^EKI
od brata \ure i snahe Cvije.
006810-A1Z
Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 22.6.2005.
god. u 76. godini `ivota, nakon te{ke bolesti, preminuo na{ dra-
gi
SAVO
(Jovana)
^EKO
Sahrana }e se obaviti 25.6.2005. god. u 14 ~asova na Rebrova~kom
grobqu - novi dio.
O`alo{}eni: supruga Du{anka, k}erke @ivana, Biqana, Slavoj-
ka i Qubica, unu~ad, bra}a, sestre, te ostala mnogobrojna rodbi-
na i prijateqi 006810-A8Z
Dana 24.6.2005. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog
DRAGOQUBA
MISKINA
Supruga i djeca
006786-A8Z
Dana 27.6.2005. godine navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg
dragog oca i djeda
NEDEQKA
]URKOVI]A
27.6.2003 - 27.6.2005.
U nedjequ, 26.6.2005. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegov grob i za-
paliti svije}e.
Svakim danom smo sve ponosniji na tebe, jer nisi zaboravqen od onih
koji su te voqeli.
Tvoji sinovi: @eqko, Milun i Bo{ko, unuk Nikola, unuka Jelena i
snaha Ratka
007967 A-8 G
Danas se navr{ava ~etrdeset dana od preranog odlaska na{eg dragog
kuma
NEBOJ[E
XAJI]A
Ti `ivi{ u na{oj pri~i i svakodnevnom sje}awu na divno dru`ewe
na{ih porodica.
Tvoji Preradovi}i: Vi{wa, Zdravi i Miwa
006813-A6Z
Dana 25.6.2005. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih i bolnih dana od
kada su DNK analizom identifikovani posmrtni ostaci na{eg dragog
ZORANA
(Qubomira)
PETKOVI]A
borca VRS
Tog dana u 10 ~asova na grobqu kod Maglajske crkve posjeti}emo we-
govu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Tvoj plemeni-
ti i dobri lik vje~no }emo ~uvati od zaborava.
Tvoji najmiliji: k}erke Zorana i Nada i supruga Du{anka
A6-R
22
Prostorije dopisni{tva "Glasa Srpske#
nalaze se u [tampariji "Grafokomerc AD# Trebiwe,
ulica Ruska broj 2.
"Glas Srpske# svakodnevno na kioscima
u svim mjestima isto~ne Hercegovine.
Usluge "Glasa# sada i u va{oj sredini.
Telefon/faks: 059/225-335
e-mmail aadresa: [email protected]
OBAVJE[TEWE
Dnevni list "Glas Srpske#
svakodnevno na kioscima u va{em
gradu. U novootvorenom dopisni{tvu
"Glasa Srpske# u Trebiwu mo`ete predati
besplatne male oglase,
komercijalne oglase, reklamne
poruke, obavje{tewa i ~ituqe i to svakog
radnog dana od 8 do 11 ~asova.
UU TTRREEBBIIWWUU
Dopisni{tvo
"Glasa Srpske#:
Novi poslovni centar
#
Jahorina#
Ulica Vo`da Kara|or|a bb
tel. 052/213-020
e-mmail: [email protected]
OBAVJE[TEWE
Besplatne male oglase, komer-
cijalne oglase, reklamne
poruke, obavje{tewa
i ~ituqe u Prijedoru mo`ete
predati
svakim radnim danom
od 8 do 15 ~asova.
UU PP RR II JJ EE DD OO RR UU
MD PRES (centar Modri~e)
Kontakt telefon: 065/549-430.
OBAVJE[TEWE
Besplatne male oglase,
komercijalne oglase,
reklamne poruke,
obavje{tewa
o smrti i pomenima
u Modri~i mo`ete
predati u kiosku
svakog radnog dana
od 6 do 20 ~asova.
UU MMOODDRRII^̂II
OBAVJE[TEWE
Besplatne male oglase, ko-
mercijalne oglase, reklamne
poruke, obavje{tewa
o smrti i pomenima za dnevni
list "Glas Srpske# u Doboju
mo`ete predati Redakciji
lista "Glas komuna# dobo-
jskog regiona, svakog dana od
8 do 15 ~asova.
UU DDOOBBOOJJUUU prostorijama Doma u~enika
"Glas komuna#
Stefana Prvovjen~anog 2
Telefon-faks: 053/226-853,
065/643-844
E-mmail: gglaskomuna@spinter. nnet.
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
25. i 26. jun 2005.
Tu`no sje}awe na dragog zeta
DU[KA
od Rade Sabqi}.
006809-A1Z
Posqedwi pozdrav dragoj tetki
STAKI
Wena Micka, s qubavqu
004342 A-1
Posqedwi pozdrav dragoj tetki
STAKI
1938 - 2005.
Uvijek }emo te se rado sje}ati.
Po~ivaj u miru Bo`jem!
Sestri~ne Vawa i Tawa
004342 A-4 ^N
Dana 26.6.2005. godine navr{ava se
~etrdeset tu`nih dana otkako ni-
je sa nama na{a draga
DARINKA
JAKOVQEVI]
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo
wenu vje~nu ku}u na grobqu Jako-
vqevi}i u Radosavskoj, polo`iti
cvije}e i zapaliti svije}e. Pozi-
vamo rodbinu, prijateqe i kom{i-
je da nam se pridru`e.
O`alo{}ena porodica
008036 A-4 G
Dragi
DU]E
Sre}a i ponos {to si bio dio nas
i tu`na godina od kada si nas na-
pustio.
Tvoja k}erka Vina, zet Ranko,
unuke Tatjana i Vawa
008073 A-2 G
DU]E
Dok `ivimo `ivje}e{ s nama.
Tvoja k}erka Qiqana, zet Nedeq-
ko, unuka Milena i unuk Milan
008073 A-1 G
Sje}awe na na{eg dragog
VOJIN
XINO
1992 - 2005.
Godine prolaze, a bol ostaje.
Majka Milojka, supruga Danica,
k}erke Milica i Milena, sestre
Ranka i Vojka
A3 E
Tu`no sje}awe na dragu majku
DARINKU
MACANOVI]
26.6.2000 - 26.6.2005.
Sin Milutin, Mira, Sr|an, Jele-
na i Mirela008048 A-1 G
Sje}awe na dragu majku, svekrvu i
baku
MARU
DELI]
Miladin, Mirjana, Davorin i
Milica 007957 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog
DU[ANA
RADOVAN^EVI]A
Vje~no }e{ ̀ ivjeti u na{im srci-
ma.
Unuka Vawa sa suprugom Danije-
lom
008072 A-2 G
Tu`no sje}awe na voqenog tatu
RADOMIRA
(Ostoje)
NIKOLI]A
Postoje o~i koje stalno pla~u i
srca koja mnogo pate.
K}erka Mira, zet Novo, unuci
Goran i Daniela
008012 A-3 G
Tu`no sje}awe na voqenog tatu
RADOMIRA
(Ostoje)
NIKOLI]A
Ponosni smo {to smo te imali, a
nesre}ni {to smo te zauvijek iz-
gubili.
K}erka Rajka, zet Milutin, unu-
ci Dalibor i Aleksandar
008012 A-3 G
Dana 26. juna navr{ava se pet go-
dina od kada nije sa nama na{ je-
dini sin, brat, {ura i ujko
VEQKO
(Mihajla)
KAPETANOVI]
Vrijeme prolazi i sve se te`e
pomiriti s tim da te vi{e nema.
Uvijek }e{ sa nama `ivjeti.
Tvoj otac Mihajlo, majka An|e-
lija, sestra Vesna, zet Milan i
sestri} Sr|an
007997 A-4 G
Tu`no sje}awe na dragu suprugu,
majku i baku
BOSIQKU
MIHAJLOVI]
26.6.2001 - 26.6.2005.
Vrijeme prolazi, a tuga i bol
ostaje.
Tvoji najmiliji
008045 A-2 G
Tu`no sje}awe na voqenog tatu
RADOMIRA
(Ostoje)
NIKOLI]A
Malo je suza i rije~i koje bi po-
kazale koliko nam nedostaje{.
K}erka Dosta, zet Ratko i unuk
Stevan
008012 A-3 G
Tu`no sje}awe na voqenog djeda
RADOMIRA
(Ostoje)
NIKOLI]A
Neka te u vje~nom miru prati na-
{a beskrajna qubav.
Tvoji unuci: Goran, Dalibor,
Aleksandar, Stevan i Daniela
008012 A-3 G
Na Vidovdan 2005. godine navr{avaju se dvije godine tuge i bola otkako nije sa
nama na{ voqeni i nikad nepre`aqeni suprug i otac
DU[KO
AMIXI]
Dana 28. juna 2005. godine (utorak) u 10.30 ~asova posjeti}emo Du{kovu vje~nu
ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e.
Pozivamo sve one koji su ga voqeli da nam se pridru`e.
Pogledaj nas s neba, na{ lijepi an|ele,
i vidje}e{ kako nam tvoja qubav, plemenitost
i dobrota sve vi{e nedostaje.
Vrijeme prolazi, a rana u du{i jednako boli.
Uvijek }e te voqeti tvoje: Qiqa, Maja i Ana
006809-B5Z
Dana 25.6.2005. godine navr{ava se tu`na godina od smrti voqenog su-
pruga, oca i djeda
DU[ANA
(Milo{a)
RADOVAN^EVI]A
U subotu, 25.6.2005. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u
i otkriti spomen-plo~u na grobqu u Radosavskoj. Dragi Du}e, tuga je za-
uvijek u na{im srcima, rano si oti{ao i puno je `eqa {to nam `ivot
nije ispunio, na svemu smo ti zahvalni svi jer malo je qudi kao {to si
bio ti.
Tvoja supruga Radmila, sin @eqko i unuka Tatjana
008073 A-8 G
Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana
23. juna 2005. godine u 68. godini `ivota prestalo da kuca srce na{e
drage sestre
STAKE
(ro|. Tamamovi})
HUSANOVI]
Sahrana }e se obaviti u subotu, 25. juna 2005. godine, na mjesnom gro-
bqu u Velikom Bla{ku u 14 ~asova.
O`alo{}eni: bra}a Predrag i Ostoja sa porodicama, sestre Nada i
Qiqana sa svojim porodicama i ostala mnogobrojna rodbina
004342 A-8 ^N
Posqedwi pozdrav mojoj dragoj Bijeloj
STAKI
(ro|. Tamamovi})
HUSANOVI]
1938 - 2005.
Neka te an|eli ~uvaju kako si ti ~uvala mene.
Sestra Qiqana i zet Ne|o [ikman
004342 A-8 ^N
Tu`no sje}awe na na{e drage
U ponedjeqak, 27.6.2005. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wihovu vje~nu
ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e.
O`alo{}ene porodice Vukeli} i Stanivukovi} 008076 A-7 G
23
U subotu, 25. juna 2005. godine, navr{ava se {est mjeseci od smrti
na{eg dragog
RADOMIRA
(Ostoje)
NIKOLI]A
Ostale su nam tvoje slike, tvoj nasmijani lik i uspomena na dane pro-
vedene s tobom.
Tvoja supruga Radislavka
008012 A-8 G
Sje}awe na na{e drage
SPASOJEVI]
Sve prolazi osim dobra koje ste u~inili.
Sinovi s qubavqu, Ratko, Mom~ilo i Mi}o sa svojim porodicama
^NA7-004341
MILANA
VUKELI]A
27.6.2003 - 27.6.2005.
DRA[KA
STANIVUKOVI]A
29.6.1992 - 29.6.2005.
i
RAJKA
24.6.1985 - 24.6.2005.
DANICU
6.6.1996 - 24.6.2005.
i
U subotu, 2. jula 2005. godine, navr{ava se godina dana od smrti na{eg
dragog
MITRA
SKENDERIJE
U nedjequ, 26. juna u 11 ~asova, posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, okititi je
cvije}em i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da
nam se pridru`e.
O`alo{}eni: supruga Nada, k}erka Olivera, sin Dragan, sestra Mira, unuk
Marko, zetovi, punica Persa, svastike i pa{e.
008065 A-8 G
Najdra`i na{
OSTOJA
- BAJA
KUZMANOVI]30.6.2000 - 30.6.2005.
Pet dugih, bolnih godina. I jo{ cijeli `ivot bez tebe.
Porodice: Kuzmanovi}, Predi}, Marjanovi} i Joti}
008061 A-8 G
Danas bi bio tvoj 26. ro|endan
JOVANA
STOJKOVI]26.6.1979 - 11.7.2004.
Jojo, danas za tvoj ro|endan okupi}emo se oko tvoje vje~ne ku}e, da umjesto
radosti, poklona i zagrqaja upalimo svije}e, polo`imo cvije}e i uputimo
tu`an pozdrav i mnogo suza.
Tvoji najmiliji
007676 A-8 E
Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 22.6.2005. godine,
u 91. godini `ivota, nakon du`e bolesti preminula na{a draga
DANICA (Adama)
CVETOJEVI]
Sahrana }e se obaviti 25.6.2005. godine u 13 ~asova na Gradskom grobqu u
Bawoj Luci.
O`alo{}eni: sinovi Petar i Aleksandar, snahe Nada i Milka, unuka Alek-
sandra, te ostala rodbina i prijateqi.
008064 A-8 G
Dana 26.6.2005. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg direktora
MILORADA
BIJELI]A
Kolektiv Centra za socijalni rad Bawa Luka
A8-F
Dana 27.6.2005. godine navr{avaju se dvije godine od smrti majke
ROSANKE
MATI]
Vrijeme prolazi a ti `ivi{ u na{im srcima
Porodica
008059 A-8 G
Dana 1.7.2005. godine navr{ava se tu`na godina otkako nije sa nama na{
dragi
NEVENKO
PETROVI]
U subotu, 25.6.2005. godine u 11 ~asova okupi}emo se na wegovom grobu na
grobqu u Rami}ima.
Brat Mladen, snaha Brana i sinovke Du{ka i Dubravka
008018 A-8 G
Dana 25.6.2005. godine navr{ava se sedam dana od kada nije sa nama suprug,
otac i sin
MILAN
(Vojina)
PEJI]
Toga dana u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, na Rebrova~kom gro-
bqu, te pozivamo rodbinu, prijateqe, kolege i poznanike da budu sa nama.
O`alo{}eni: supruga Rada, sinovi Vojislav, Vladimir, Vladan i Vladislav,
majka Marija, otac Vojin, porodice Peji} i ostala rodbina i prijateqi
008062 A-8 G
Dana 26.6.2005. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog
MILORADA (Trifuna)
JAWI]A
Toga dana u 11.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u i polo`iti cvi-
je}e, na grobqu kod crkve Cara Lazara u Drakuli}u. Pozivamo rodbinu, pri-
jateqe i kom{ije da nam se pridru`e.
O`alo{}ena porodica
008049 A-8 G
Tu`no sje}awe na dragog
NEVENKA
PETROVI]A
Brat Milan Medi} sa porodicom
008019 A-3 G
ZAHVALNICA
MILAN
(Vojina)
PEJI]
Porodica zahvaquje Advokatskoj ko-
mori RS, kolektivu Osnovnog suda
Bawa Luka, svim kolegama, prijate-
qima, svoj rodbini i kom{ijama {to
su bili uz nas.
O`alo{}ena porodica
008063 A-3 G
Dana 23.6.2005. godine navr{ava se 10
tu`nih godina od prerane smrti na-
{eg dragog
GORANA
IWCA
U subotu, 25.6.2005. godine, posjeti-
}emo wegovu vje~nu ku}u u 11 ~asova
na grobqu Kla{nice.
Majka Smiqa, otac Mirko, sestra
Gorana i brat Zlatko sa djecom.
008044 A-3 G
Dana 26.6.2005. godine navr{ava se
pet tu`nih godina otkako izgubismo
na{eg sina i brata
SINI[U
BERENDIKA
Hvala svima koji ga se sje}aju.
Majka Ankica, otac Tomislav i brat
Branislav sa porodicom
007996 A-3 G
Dana 1.7.2005. godine navr{ava se tu-
`na godina otkako nas je zavijek na-
pustio na{ dragi
NEVENKO
PETROVI]
1955-2005.
Brat Mladen, snaha Brana i sinov-
ke Du{ka i Dubravka
008038 A-2 G
Danas se navr{ava devet godina ka-
ko nas je napustila na{a draga se-
stra
NEVENKA
(ro|. Kova~evi})
[EVO
u Bukova~i
Ve~no }e{ `ivjeti u srcima
sestre Radojke i brata Du{ana.
007998 A-2 G
Tu`no sje}awe na voqenog oca i
supruga
SINI[U
BERENDIKA
26.6.2000 - 26.6.2005.
Osta}e{ vje~no voqen i nezabora-
vqen u srcima tvojih najmilijih.
Sinovi Aleksandar i Vawa i su-
pruga Biqana
008016 A-2 G
Dana 25.6.2005. godine navr{ava se
~etrdeset tu`nih dana od smrti na-
{e drage
MILEVE
NINKOVI]
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo
wenu vje~nu ku}u.
Sin Radomir sa porodicom
008050 A-2 G
Tu`no sje}awe na dragog
NEVENKA
PETROVI]A
Ujak Ilija sa porodicom
008069 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog
NEVENKA
PETROVI]A
Tetka Mira, tetak Bo{ko i brat
@eqko
008038 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragu majku
MILEVU
Sin Qubomir sa porodicom
008050 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragu majku
MILEVU
K}erka Cvijeta sa porodicom
008050 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog
MIRKA
]EJI]A
Tetka Dragica i bra}a Mile i Mi-
lenko sa porodicom
008060 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragu majku
MILEVU
K}erka Qeposava sa porodicom
008050 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog prijateqa
MIRKA
]EJI]A
Prijateq An|elko i prija Kosa sa
porodicom
008066 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog
MIRKA
Stric Nikola sa porodicom
008056 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragu
NEVENKU
[EVO
O`alo{}ena porodica
007998 A-1
Tu`no sje}awe na pa{anca
MILORADA
od Veselka Doj~inovi}a sa porodi-
com.
008049 A-1 G
25. i 26. jun 2005.24
25. i 26. jun 2005.OGLASI
26
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
25. i 26. jun 2005. VODI^ 27Va`niji telefoni
Telekom Srpske, informacije 1185
A`urirawe podataka i
Informacije iz Centralnog registra 1369
Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370
Informacije o berzi 1371
Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372
Ta~no vrijeme i temperatura 1373
CJB 122, 301-300
Vatrogasci 123
Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282
Ta~no vrijeme, datum,
temperatura, vazdu{ni pritisak 125
Vojna policija 304-745
Sektor sekjuriti 460-140, 461-115
Bolnica (stara lokacija) 216-725
Paprikovac 308-111
Gradska uprava 244-444
Aerodrom #Bawa Luka# 835-210
Uprava aerodroma u Bawoj Luci 305-895
Agencija za prodaju avio karata 219-973
Autobuska stanica 315-355, 315-867
@eqezni~ka stanica 301-229
Biletarnica (centar) 211-961
Taksi stanica 215-333
"A# taksi 1500
"Bel# taksi 1550, 1544
Euro-taksi 1555
Maksi taksi 1551
"Patrol#taksi 1533
Mobil taksi Bawa Luka 1566
Vodovod i kanalizacija 212-316
Stambeni servis - Odr`avawe stanova 228-060
"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811
Prijava kvarova 300-384
Centar za obavje{tavawe 121, 212-500
Apoteka "Prvi maj# 223-540
Centralna apoteka 225-630
Apoteka "Zmijawe# 329-870
Apoteka "Zvijezda# 433-070
Apoteka "Boska# 226-990
Apoteka "Palas# 222-860
Apoteka "Nova varo{# 329-842
Veterinarska stanica 303-113
"^isto}a# 304-477
Meteorolo{ka stanica 307-943
"Gradsko grobqe# 051/305-182, 065/646-312
Kvarovi na telefonima 1275
Op{tinski Crveni krst 301-065
Regionalni Crveni krst 303-463
faks: 307-715
Me|unarodni komitet CK 211-096, 211-010
Komisija za tra`ewe zarobqenih
i nestalih lica Republike Srpske 302-150
Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881
Turisti~ka organizacija 212-323
"Gra|a# 218-241, 218-242
Toplana - reklamacije 304-590
AMS RS 1285, 301-464, 349-412
Narodno pozori{te RS 314-006
Galerija likovnih umjetnosti RS 215-364
Dje~je pozori{te RS 215-907
Univerzitet u Bawoj Luci 218-997
Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986
Narodna i univerzitetska
biblioteka RS 215-859, 215-866
Autobuski red vo`we
Me|unarodne linije
Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u
12 ~asova
Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom
u 13.30 ~asova
Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u
9.30 ~asova
Bawa Luka - Be~, nedjeqom u 13.15 ~asova, srijedom i
~etvrtkom u 13.30 ~asova
Bawa Luka - Minhen, subotom i nedjeqom u 14.00 i sri-
jedom u 12 ~asova
Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30
Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova
Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa
Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova
Bawa Luka - Kragujevac u 5 i 6 ~asova
Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova
Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova
Bawa Luka - Crvenka petkom i nedjeqom u 11 ~asova
Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedje-
qom u 15 ~asova
Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, ned-
jeqa, ponedjeqak u 20 ~asova
Bawa Luka - Livno u 6.30, 16 i 20 ~asova
Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova
Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni
Bawa Luka - Rijeka, petkom, subotom, nedjeqom i poned-
jeqkom u 22 ~asa
Bawa Luka - Vukovar, utorkom i srijedom u 7 ~asova
Me|uentitetske linije
Bawa Luka-Biha}, u 7.30 i 13 ~asova
Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45 i 16 ~asova
Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00
Me|ugradske linije
Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00
Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00
Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova
Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,
13.05, 15.30 i 19.00 ~asova
Bawa Luka - Kne`evo, u 18.30 ~asova
Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova
Bawa Luka - Kostajnica, u 11 i 13 ~asova osim subote
i nedjeqe
Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,
Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30
~asova
Polasci vozova
Bawa Luka - Beograd, u 21.14 ~asova
Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.12, 15.26 ~asova
Bawa Luka - Doboj, u 4.15, 7.21, 10.06, 15.30, 19.20
Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.12, 12.06, 15.26, 19.16,
~asova
Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.12, 12.26, 19.16 ~asova
Zagreb - Plo~e u 13.01 u Bawoj Luci
Plo~e - Zagreb u 15.15 u Bawoj Luci
Avionski saobra}aj
Bawa Luka - Beograd: ponedjeqak, srijeda, petak i ned-
jeqa u 6.20; Beograd - Bawa Luka: utorak, ~etvrtak, sub-
ota i nedjeqa u 21.10
Hoteli
"Bosna# 215-681
"Slavija# 211-806
"Palas# 218-723
"Ideja# 217-444
Garni hoteli
" Firenca# 311-296
"Damjan# 213-900, 213-880
"Castello# 371-286, 371-281
"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335
Moteli
"Nana# 370-050, 370-471, 370-667
"Dragana# 413-050
"Grand# 380-105
"Golden kard# 313-100, 313-122
"Vidovi}# 217-883
"Pansion Jeti# 413-100
Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993
BAWA LUKA 051
CJB I. Sarajevo 226-930
SJB Kasindo 676-104
SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785
SJB Trnovo 610-130
SJB Sokolac 447-130
Stanica policije Pale 223-031
Vatrogasna brigada 123
Lukavica 340-734
Pale 223-159
Sokolac 448-359
Bolnica Kasindo 676-054
Bolnica Sokolac 448-177
Domovi zdravqa
Pale 223-256
Lukavica 340-782
Sokolac 448-543
Trnovo 610-299
Skup{tina grada
Pale 226-793
Lukavica 342-678
Op{tine
Pale 226-593
Sokolac 448-056
Kasindo 677-870
Lukavica 342-336
Trnovo 610-237
Autobuska stanica
Isto~no Sarajevo 677-377
Taksi 340-200
"Elektro- Sarajevo# 226-626
"Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113
Vodovod i kanalizacija
Pale 223-273
Lukavica 340-480
Apoteke
Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326
Lukavica 676-260, 677-902
Apoteka Divko Pale, svakim danom
od 8 do 20, nedjeqom od 8 do 16 222-300
Mati~na biblioteka
I. Sarajevo 340-778
Kulturni centar Pale 227-132
Toplane
Pale 227-033
Sokolac 447-125
Lukavica 340-610
GP "Put# 676-625
Auto-moto savez Pale 223-842
Po{te
Pale 226-001
Sokolac 448-752
Trnovo 610-201
Kasindo 676-168
Lukavica 340-139
ISTO^NO SARAJEVO 057
Policija 122
Vatrogasci 123
Hitna pomo} 124
Muzej 231-220
Umjetni~ka galerija 241-684
Narodna biblioteka 241-114
@eqezni~ka stanica 221-569
Autobuska stanica 241-399
Vodovod 231-381
Gradska toplana 241-955
Taksi 232-022
Op{ta bolnica 241-022
Skup{tina op{tine 242-022
"Elektro-Doboj# 241-344
Hotel "Bosna# 242-012
Radio Doboj 241-401
DOBOJ 053
Policija 216-855
Dom zdravqa 217-421
Bolnica 217-422
Elektrodistribucija 216-119
Vlada distrikta 216-011
Komunalno 216-713
Vatrogasno 216-511
Me|unarodni pres centar 217-771
Dom kulture 049/212-803
Biblioteka 049/212-709
Fond srpske solidarnosti 218-989
Autobuska stanica 215-657
Slu`ba za odr`avawe puteva
"Bijeqinaputevi# 218-854
Udru`ewe izbjeglih i raseqenih 216-481
Grand hotel "Posavina# 217-510
Hotel "Revena# 216-301
Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771
Carina 217-670
Crveni krst 214-789
Apoteke 217-308, 212-609, 213-150
Centar za socijalni rad 215-164
@eqezni~ka stanica 218-203
Taksi 211-740
BR^KO 049
Autobuska stanica 220-466
Akademija likovnih umjetnosti 224-703
Porodili{te 261-246
"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050
Centar javne bezbjednosti 260-926
Muzej Hercegovine 220-220
Hotel "Leotar# 261-084
Centar za informisawe i kulturu
Dom kulture
i Radio Trebiwe 260-248, 220-132
TREBIWE 059
Policija (centrala) 232-811 ili 122
Hitna pomo} 231-294
Vatrogasci 231-811
Vodovod 213-300
Galerija 213-305
Muzej 211-334
@eqezni~ka stanica 211-021
Autobuska stanica 234-141
Bolnica 231-911
Op{tina 231-149
Apoteka Kozara 231-202
Hotel "Prijedor# 234-255
Kino 211-259
PRIJEDOR 052
Stanica javne bezbjednosti 813-522
Pograni~na policija 813-901
Hitna pomo} 813-277
Op{ta bolnica 813-433
Vodovod 813-624
Autobuska stanica 813-500
Skup{tina op{tine 813-377
Elektro-Gradi{ka 813-344
Taksi slu`ba 814-765
Srpski radio Gradi{ka 814-900
Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810
GRADI[KA 051
CJB Bijeqina 207-633
Vatrogasna jedinica 204-366
Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442
Muzej Semberije 201-292
Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472
Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603
@eqezni~ka stanica 204-275
Autobuska stanica 207-322
Vodovod 209-259
Gradska toplana 209-520
Meteorolo{ka stanica 202-442
Taksi 207-864
BIJEQINA 055
Policija 751-251
Dom zdravqa 752-231
Elektrodistribucija 751-740
Vodovod 752-674
@eqezni~ka stanica - informacije 752-150
Autobuska stanica - informacije 751-411
Vatrogasno dru{tvo 751-631
Carinarnica 751-294
Narodna biblioteka 751-260
Radio Novi Grad 751-271
NOVI GRAD 052
Policijska stanica (centrala) 733-010
Dom zdravqa, prva pomo} 734-194
Autobuska stanica 731-045
Vodovod 733-233
Skup{tina op{tine (centrala) 734-710
Veterinarska stanica 733-209
Elektrodistribucija 733-520
Hotel "Panorama# (recepcija) 735-555
Vlaseni~ka Radio-televizija VRT 731-731
Komesarijat za izbjeglice 734-208
Odsjek Ministarstva
za izbjegla i raseqena lica 734-877
Dom kulture 733-248
Crveni krst 734-660
Sredwo{kolski centar
"Milorad Vla~i}# 734-833
VLASENICA 056
Crveni krst 731-660
Hitna pomo} 124
Vatrogasna slu`ba 123
Apoteka 410-333
Bolnica (centrala) 410-663,
Taksi slu`ba 918
Autobuska stanica 410-585
Informacije - Po{ta 1185
Prijava smetwi, "Telekom# 1275
RJ Elektrodistribucija 410-066
Vodovod 420-151
Komunalno preduze}e
"Komunalac# 410-497
KOZARSKA DUBICA 052
Stanica policije 122
Hitna pomo} 210-100
Policija 210-008
Profesionalna
vatrogasna jed. 210-133
Vodovod 210-154
Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234
Bolnica 210-100
Autobuska stan. 211-635
Hotel "Drina# 211-603
Hotel "Vidikovac# 210-245
@eqezni~ka st. 210-041
ZVORNIK 056
Autobuska stanica 620-873
Hitna pomo} 620-625
Dom kulture 620-271
Radio Vi{egrad 620-701
Gradska galerija 620-397
Stanica policije 620-346
Carinarnica 620-339
Hotel "Vi{egrad# 620-224
Po{ta 621-353
Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635
Skup{tina op{tina - centrala 620-586
Rehabilitacioni centar
"Vilina vlas# 620-311
Saobra}ajna policija 620-989
Apoteka 620-150
Benzinska stanica "Energopetrol# 620-261
Romanijaputevi 620-722
VI[EGRAD 058
Autobuska stanica 210-113
Hitna pomo} 124
Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199
Stanica policije 210-906
Regionalna po{ta 210-096
"Elektrodistribucija# 572-993
AMD 210-349
Benzinska pumpa 210-863
"Srbiweputevi# 572-991
Carina 575-045
Klini~ki centar 210-417
Crveni krst 210-098
Skup{tina op{tina 210-202
Radio Fo~a 210-095
Hotel "Zelengora# 210-013
Hotel "Mladost#
Tjenti{te 520-118
Komunalno preduze}e
"Izvor# 210-310
FO^A 058
8.02 Horoskop
8.05 Fantomski duhovi,
crtani film
9.00 Sinovi Rima, serija
10.00 Lilihip
11.00 Crtani film
11.30 Pse}i grad, crtani
film
11.55 Vijesti
12.00 Auto {op magazin
12.30 Svi vole Rejmonda,
serija
13.00 8 jednostavnih pravila,
serija
13.25 Sta`isti, serija
13.55 Vijesti
14.05 Operacija Pacifik,
film
16.00 Subotom uz Don Kafe
17.25 Sinema magika
18.00 Sport centar
18.05 Praonica, serija
19.00 Vijesti
19.30 Crtani film
20.00 Dok. program
20.30 Sport centar
20.35 Ne{to sasvim li~no,
film
22.45 Vijesti
22.50 Sport centar
22.55 Dva metra pod zemqom,
serija
00.00 Sinema magika
00.30 Darkmen, film
2.20 Horoskop
6.30 Jutarwi program
8.30 Film
10.15 Nestrpqivi snovi
10.40 Pri~e iz Ma|arske
11.00 Svijet na dlanu, putopis
11.30 Stem
12.00 Stil
12.30 Film
14.35 Auto {op magazin
15.05 Sportska galaksija
15.50 Fri tajm
16.25 VIP stars
17.55 Alo, o|e mobilni
18.00 Novosti
18.15 Svijet danas
18.55 Alo, o|e mobilni
19.05 Puls naroda
19.10 Brkanina kuhiwa
19.30 BN monitor
20.10 Alternativa medika
20.15 Vitafon
21.00 Uz {ank
23.10 Folk parada Renomea
23.45 Horoskop
23.50 Film
1.35 Film
3.10 Old kafe
4.10 Stem
4.40 Migavci
5.40 Melos
6.15 Siti
6.25 Sarajevo na liniji
6.35 Mejd in Bawa Luka
6.45 Sportisimo
6.50 Vrijeme
7.00 Srce u plamenu, serija
8.00 Xordan, serija
9.00 Boqi `ivot, serija
9.45 Siti kids
10.00 Balkan net
10.50 Vrijeme
11.00 Generalno
12.05 Sarajevo na liniji
12.10 Sportisimo
12.15 Mejd in Bawa Luka
12.25 Skrivena kamera
12.30 A sada Zijah
12.50 Vrijeme
12.55 Siti kids
13.00 Smolvil, serija
14.10 Gold mjuzik
15.45 Vrijeme
15.50 Skrivena kamera
16.10 Pret a Porter
16.45 A sada Zijah
16.50 Vrijeme
17.00 Srce u plamenu, serija
17.55 Ukratko
18.20 Boqi `ivot, serija
19.00 Xordan, serija
20.00 Oko za oko, film
22.00 Okrug oran`, serija
22.20 Ukratko
23.00 Generalno
00.00 An|eli i insekti,
film
1.40 Siti
1.50 Sarajevo na liniji
2.00 Mejd in Bawa Luka
2.10 Sportisimo
2.15 Oko za oko, film
4.00 Xordan, serija
5.00 Generalno
8.00 Jutarwi program RTS
9.15 Ko se igra taj se voli
10.00 Vukov video bukvar
10.45 BK izbor
11.55 Telefakt
12.25 Muzi~ki intermeco
13.15 Biseri
15.00 Muzi~ki program
15.55 Telefakt
16.35 Tabloid
17.00 Biseri
18.00 Serija
18.55 Telefakt
19.30 Dnevnik RTS
20.18 Muzi~ki intermeco
20.30 U gostima kod
22.10 Serija
23.00 Biseri
23.55 Telefakt
10.05 22 ~asa
10.40 Ex vijesti
10.50 Na granici mogu}eg,
dok. program
11.05 Dok. program
11.40 [tafeta, dok. program
12.00 ]ihu, }ihu, dok.
program
12.20 Lijek iz prirode
13.00 Reporta`a
13.30 Aran`man
14.10 Svijet prirode, dok.
program
15.15 Reporta`a
15.55 Telefakt
16.15 Lijanovi} nagradna
igra
16.25 Film
18.00 Bdan
18.35 Ex vijesti
18.55 Telefakt
20.05 Astro`ar
20.45 Do`ivotna kazna,
serija
21.15 Do`ivotna kazna,
serija
22.00 22 ~asa
22.40 Reporta`a
22.45 Trend seter
23.30 Glas Amerike
23.55 Telefakt
9.30 Avanture Kvazimoda,
crtani film
11.00 Horoskop
11.05 Mozaik
12.00 Skipijeve avanture,
crtani film
13.30 Folk {ou
14.10 Film
16.00 Nacionalna geografija
16.50 Horoskop
17.00 Film
19.00 Novosti K3
19.30 Dnevnik RTS
20.05 Panorama regiona
21.05 Pod teretom dokaza,
serija
22.00 Novosti K3
22.20 Sport kafe
22.30 Horoskop
22.40 Film
--- Program RTS
6.00 Vijesti RTS
6.05 Jutarwi program RTS
9.00 Vijesti RTS
9.05 U zdravom tijelu
9.20 Kuvati srcem
10.15 Radosnica
11.15 Lijek iz prirode
12.00 Radio na TV
13.15 Kulturni mozaik
14.15 Metropole i regioni
svijeta
15.00 @eqoteka
16.00 Vikom tinovci
16.45 [arene ka`e
17.00 Dokaz stvarawa
18.15 Folk 10
19.30 Dnevnik RTS
20.30 Hronika
21.15 Va{a `eqa na{a
pjesma
23.00 Glas Amerike
00.00 No}ni marketing
9.30 TV berza
11.00 Hit dana
11.05 Gospo|ica, reprize
serije
14.05 Glas Amerike
14.35 Gejm zoun
14.50 Horoskop
15.00 Gospo|ica, serija
15.50 Portal
16.00 Put vina, reporta`a
16.30 DW tajm
17.15 Peta no}
19.00 ATV vijesti
19.35 DW tajm
20.00 Ekstra top mjuzik
21.05 Astro prsten
22.00 O pokojniku sve
najqep{e, film
23.30 Glas Amerike
23.58 Horoskop za naredni
dan
00.00 Najava programa za
sutra
00.05 Reprizni program
OSM TV
11.25 Program za djecu
11.30 Olimpijski magazin
12.00 Mediteranske igre,
pregled
13.00 BHT vijesti
13.05 Tribunal
13.40 Po{teno govore}i
14.40 Emisija o kulturi
15.10 Oliverov tvist
15.40 Dok. program
16.10 Partizanska eskadrila,
serija
16.50 Srcolomke, film
TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA
7.05 Leti, leti, pjesmo
moja mila
8.00 Vijesti
8.15 Kejt i Eli, serija
8.40 Ko~i}eva srpska
scena, Prijedor
9.10 Prozornica
9.35 Vodene avanture,
crtani film
10.00 Marselino, crtani
film
10.30 Djeca festivala
11.00 Put za Ejvonli,
serija
12.00 Vijesti
12.10 Saobra}aj i mi
12.35 U potrazi za
nepoznatim
plemenima
13.00 @ak Kusto, dok.
program
13.45 @ene govore
14.00 Vijesti
14.05 Zamjena - drugi dio,
serija
15.15 @ene govore
15.35 Tribunal
16.00 Bez filtera
17.00 Vijesti
17.05 Subotom o sportu
17.35 Sinemanija
18.05 Bolnica na kraju
grada, serija
19.00 Marselino, crtani
film
19.30 Dnevnik
20.05 Vjetrovi rata,
serija
21.00 Mond
21.30 Tunis, putopis
22.00 Vijesti
22.05 Sport
22.05 Poaro, film
23.50 @ene fudbalera,
serija
00.15 Nevaqale djevojke,
serija
00.40 Prqave igre, film
2.15 Kejt i Eli, serija
2.40 Muzika
Poaro: Smrt u oblacima22.05RT RSUloge: Dejvid Sa~et, Xonatan Kejk
Na svom kratkom letu madam Gizel umire i pret-
postavka je da je ubica kao oru`je iskoristio obi~-
nu "duvaqku# kroz koju je uputio otrovnu strelicu
u wenom pravcu. Ali kako je to uradio tokom leta?
Kako ga niko od putnika nije vidio? I naravno, ko
je ubica? Kada je otkriveno da je `rtva imala obi-
~aj da pozajmquje novac, naizgled je otkriven motiv
- neko od wenih du`nika ju je ubio. A on je imao tu nesre}u da u is-
tom avionu bude i Herkul Poaro. ¥
Uloge: Tomi Li Tomas, Erik Roberts
Xon Vudrou je odlikovani ratni veteran ~eli~nih
pesnica. Zaslu`eno je stekao ugled lukavog i neustra-
{ivog borca. Poslije ubistva senatorovog unuka u dr-
`avnom zatvoru najvi{eg stepena sigurnosti, wegov
biv{i general zove Xona u pomo}. On prvo oklijeva,
ali na kraju ipak pristaje da ode u zatvor kao preru-
{eni agent, pod uslovom da wegov otac, tako|e zatvo-
renik bude pu{ten. Odmah po dolasku u zatvor, Xon otkriva da tu
glavnu rije~ ima Hopkins, okrutni zatvorski slu`benik, koji spro-
vodi ~eli~nu disciplinu zbog koje niko nikad nije uspio da pobjeg-
ne iz zatvora. ¥
Uloge: Sali Fild, Mek Mekan
Po{to joj je k}erka brutalno silovana i ubi-
jena, policija odbija zahtjev Karen Meken da ubi-
cu Roberta Doba zadr`e u zatvoru. Wega pu{taju
na uslovnu kaznu, a Karen se obra}a grupi speci-
jalaca da joj pomogne. Oni je u~e kako da koristi
oru`je, me|utim wen mu` saznaje za to i poku{a-
va da je zaustavi. Robert Dob pronalazi Karen i
poku{ava da je ubije. ¥
Uloge: Xon Vejn, Skot Forbs
Drugi svjetski rat bjesni Pacifikom. Poru~-
nik komandir Djuk E. Giford evakui{e djecu sa ostr-
va koje su zaposjeli neprijateqi. Nadgleda razvoj
torpeda u Perl Harburu. Krstari okeanskim dubi-
nama podmornicom "Tanderfi{# u potrazi za me-
tom - neprijateqskim brodovima. ¥
Uloge: Mi{el Fajfer, Robert Redford
Sali Atvoter je mlada `ena ~iji je ciq da posta-
ne zvijezda TV ekrana. [aqe svoje snimke brojim sta-
nicama, ali je samo jedna pozove na razgovor. Prvo po-
~iwe da radi kao sekretarica, ali je wen {ef Voren
Xastis postavqa na mjesto osobe koja ~ita vremensku
prognozu. Voren joj postaje i mnogo vi{e od {efa. ¥
Uloge: Lian Nison, Frensis Mekdormand
Nau~nik je napadnut od strane gangstera koji raz-
nose wegovu laboratoriju dok je ovaj jo{ bio u woj.
Iako se pretpostavqalo da je mrtav, nau~nik pre`i-
vqava uz te{ke povrede i deformaciju lica. U bolni-
ci mu odstrawuju neurone, tako da vi{e ne osje}a bol,
ali je zato dobio izuzetnu fizi~ku snagu. Bje`e}i iz
bolnice, on odlazi u svoju uni{tenu laboratoriju, gdje
uz pomo} sinteti~kih maski prikriva svoje deformisano lice i kre-
}e u osvetu qudima koji su mu to napravili. ¥
Uloge: Xin Hekman, Sigurni Viver
Kada je rije~ o varawu milionera, Maksin i wena
k}erka, prave su profesionalke za to. Prvo Maksin
namami milionera do oltara, a zatim se k}erka upu-
sti u avanturu sa maminim mu`em. Mama se sporazum-
no razvede, pa onda opet kre}u u lov na sqede}u `r-
tvu. Ovaj put je to odbojni milioner Vilijam Tensi.
Ali, k}erka je napravila veliku gre{ku i zaqubila se u mladog ko-
nobara. Sad Maksin mora da pazi na k}erku, kako ne bi izgubila naj-
boqu partnerku koju }e ikad imati i na Tensijev novac. ¥
Uloge: Ron [ajder, Robert Patrik
Majkl Danijels, forenzi~ar po zanimawu, vra}a se u
rodni grad kako bi istra`io iznenadni nestanak svog
brata blizanca. Tamo zapo~iwe romansu sa Kejt, okru`nim
tu`iteqem i bratovom djevojkom iz djetiwstva. Wih dvo-
je otkrivaju da je wegov brat blizanac `iv, a Majkl po-
~iwe da sumwa da ih on uhodi. Mjesni istra`ilac ne vjeruje u tu pri-
~u, pa je Majkl primoran da se sam bori protiv svog brata. ¥
Uloge: Kristofer Lamber, Xoan ^en
Pol Rejsin je biznismen u posjeti Japanu. Jedne
ve~eri u baru upoznaje lijepu i misterioznu Kirinu
sa kojom provodi no}. Vrativ{i se u wenu sobu po kqu-
~eve, postaje svjedok wenog ubistva. Ubica je Kinxo,
vo|a kulta krvo`ednih ninxa koji ubija one koji mu
vide lice. ¥
Uloge: Brendon Frejzer, Majkl Kejn
Radwa filma se doga|a 1952. godine u Sajgonu. To-
mas Fauler je reporter London tajmsa zadu`en za izvje-
{tavawe o sukobu. Fauler se s vremenom udoma}io u Saj-
gonu i pokazao krajwu nezainteresovanost za svoj posao.
Umjesto toga sve vrijeme i novac tro{i na opijum i seks,
{to mu pru`a wegova mlada qubavnica i biv{a plesa-
~ica Pujong. Faulerov idili~ni `ivot }e prekinuti dolazak Alde-
na Pajla, mladog slu`benika ameri~ke humanitarne misije koji ne kri-
je svoje duboko uvjerewe da samo SAD mogu spasiti vijetnamski na-
rod . Faulera to ni najmawe ne uzbu|uje, sve dok slu~ajni susret Paj-
la i Pujong ne dovede do stvarawa qubavnog trokuta. ¥
Oko za oko20.00PINK - BH
Prqave igre00.40RT RS
Operacija Pacifik14.05ATV
Ne{to sasvim li~no20.35ATV
Srcolomke16.50BHT 1
Darkmen00.30ATV
Progoweni22.45RTS 2
Mirni Amerikanac20.00OBN
F I L M S K I P R O G R A M
PREPORU^UJEMO
25. i 26. jun 2005.PROGRAM - SUBOTA28
An|eli ne spavaju ovdje19.30BHT 1
9.30 Odbojka: Brazil Poqska, 11.15 Motociklizam GP Holandije, 17.00
Plivawe, 18.30 Odbojka na pla`i (Berlin), 19.00 Odbojka na pijesku
(`), 20.00 Odbojka: Brazil - Poqska, 21.00 Boks, 21.45 FIA Meksiko,
22.30 Reli (Gr~ka), 23.00 Fudbal - Kup konfederacija.
12.00 Spektakularne scene, 12.30 Fudbal SP (U-20), 15.25 Fudbal (U-
20), osmina finala, 17.30 Tenis (Vimbldon), 20.25 Fudbal (U-20), osmi-
na finala, 22.30 Formula 3, 00.00 Sport spotovi.
9.00 Avanture R. Hanta, 9.30 Velika avantura, 10.00 Proro~i{te u Del-
fima, 11.00 Planeta dinosaurusa, 12.00 Vazdu{ni brodovi, 13.00 Gomi-
la starog gvo`|a, 14.00 Vatreni motor, 15.00 Vo`we, 16.00 Podmorni-
ce, 16.30 Poqoprivredne ma{ine, 17.00 Venecija: Grad koji tone, 18.00
Za{to tajne slu`be grije{e, 19.00 Umjetnost: Krivotvorewe, 20.00
Ameri~ki kazino, 21.00 Kriminalni dosijei, 23.00 Inicirawe, 00.00
Medicinski detektivi, 00.30 Smrtonosni kom{iluk, 1.00 Seks u budu}-
nosti.
7.30 Bijeg iz kawona Vajldket, film, 9.15 @ivot u ulici Liberti,
film, 11.00 Vrijeme na vrhu, film, 12.45 Providens, serija, 13.45 Ma-
gi~na legenda o vilewacima, serija, 15.15 Bijeg iz kawona Vajldket,
film, 17.00 @ivot u ulici Liberti, film, 18.45 Providens, serija, 19.45
Vratio se kada smo odrasli, film, 21.30 Barut, izdaja i zavjera, seri-
ja, 23.15 Ne gledaj dole, film.
10.40 Magia d'estate, film, 12.35 La signora in giallo, serija, 14.55 Vari-
jete, 17.45 Muzika, 17.35 Don Mateo, serija, 19.10 Komesar Reks, seri-
ja, 21.00 Fluk, film, 23.45 Brazil, film
6.00 Rat zvijezda: rat klonova, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Id i Edi, 7.15
Xoni Bravo, 7.45 Blizanci Kramp, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05
Courage the Cowardly Dog, 8.30 The Powerpuff Girls, 8.55 Deksterova la-
boratorija, 9.20 Majk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra,
10.35 Xoni Bravo, 11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kre-
menko, 12.20 Looney toons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 De-
beli pas Mendoza, 14.05 Ed, Id i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova,
14.35 Samuraj Xek, 14.55 Avanture Bili i Mendi, 15.20 The PowerpuffGirls, 15.50 Codename: Kids Next door, 16.15 Spaced Out, 16.40 Dekste-
rova laboratorija, 17.00 Rat zvijezda: rat klonova, 17.05 Courage theCowardly Dog, 17.30 Tom i Xeri, 18.00 Skubi Du, 18.30 Kremenko, 18.55
Loneey toons, 19.20 Xetsonovi, 19.45 Tom i Xeri, 20.00 Wacky races,
20.30 Top Cat.
5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Di-smissed, 13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Madonna, 16.00 TRL, 17.00
The Wade Robson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News, 19.00
Hit List UK, 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00
Punk'd, 21.30 Ozbornovi, 22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base Chart Show,
23.30 Snoop Fizzle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Missy Elliot, 1.00 MustSee MTV.
6.00 VIVA Wecker, 7.00 VIVA News, 7.15 VIVA Wecker, 9.00 Planet VI-VA, 11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30
Planet VIVA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick,14.30 Planet VIVA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00
VIVA Feat., 17.30 Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Spe-cial FX Sport, 19.30 Special 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 EuroCharts, 21.00 Da Ali G Show, 21.30 Crank Yankers, 22.00 Southpark, 22.30
Arjuna, 23.00 Fast Forward, 00.00 Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30
Nachtexpress.
6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTLshop, 9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Ein-satz in 4 Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Gei-sen show, 14.00 Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Ju-gendgericht, 17.00 Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abendRTL, 18.30 Exclusiv, 18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zei-ten, Schlechte Zeiten, 20.15 Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 RitasWelt, Elvis Mania, 21.45 Trautes Heim, 22.15 Stern TV, 23.15 PolizeiarztDangerfield, 00.00 Nachtjournal, 00.40 Golden Girls (r).
6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 WorldNews, 11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News,
13.30 World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 BusinessInternational, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World To-day, 21.00 World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 TheMusic Room, 23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World BusinessThis Week, 1.00 World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 WorldNews, 2.30 World Sport, 3.00 Lari King u`ivo, 4.00 Newsnight With Aa-ron Brown, 5.00 World News, 5.30 Diplomatic License.
6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach,
8.00 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 9.00
Model Talk, 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wu-
jork, London, Milan), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30
Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 13.00 Mo-del Talk, 13.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-
lan), 14.00 Flashback, 14.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork,
London, Milan), 15.00 Happy Birthday, 15.15 FTV Beach, 15.40 Hair &Make Up, 16.00 Designer's Talk, 16.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Pa-
ulo, Wujork, London, Milan), 17.00 F Men, 18.00 FTV Beach, 18.30 Fas-hion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 19.00 Hair &Make Up, 20.00 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London,
Milan), 21.00 Fotografi, 22.00 Model Talk, 22.30 Fashion Weeks (Pa-
riz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 23.00 Happy Birthday, 23.05
Hair & Make Up, 1.00 FTV Beach, 1.05 Fotografi, 2.30 Fashion Weeks(Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 3.00 Model Talk, 4.00 FMen, 5.00 Designer's Talk, 5.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wu-
jork, London, Milan).
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
18.50 Program za djecu
19.00 BHT vijesti
19.30 An|eli ne spavaju
ovdje, film
21.10 Mutant, serija
22.00 BHT vijesti
22.10 Global, magazin
22.40 BHT sport
22.55 Fudbal
7.05 Bejblejd, crtani film
8.35 Lud za tobom, serija
9.25 Kako su me o`enili,
serija
9.45 Zabrawena qubav,
serija
12.10 Katarina Velika,
serija
13.50 Evervud, serija
14.30 Cijena savjesti, serija
15.25 Dodir s neba, serija
16.15 Posqedwa opsada,
film
17.50 Fudbal
18.45 Vijesti
19.00 Fudbal
20.15 Boqi na~in za smrt,
film
22.00 Brzina zvuka, film
23.35 Plejboj: Tajanstvene
potrebe, film
1.15 Odbojka na pijesku
6.00 Pokemoni, animirana
serija
7.15 Siti kids
7.45 Qubav je kocka, serija
8.30 Ne mo`e da {kodi
9.00 Balkan net, jutarwi
program
10.55 Bo`en
11.00 Smolvil, serija
13.10 Gold mjuzik
14.10 Sitimanija
15.00 Epicentar, politi~ki
magazin
16.00 Povratak ku}i, film
18.35 Magazin IN
20.00 Qubav je kocka, serija
20.45 Vremenski tjesnac, film
22.40 Incident visokog
rizika, serija
00.45 Povratak ku}i, film
2.00 Na zadatku, serija
6.10 Jutarwi program
9.05 Ovo je Srbija
10.05 Kazan, film
12.00 Dnevnik 1
12.30 Glas razuma
13.00 7 TV dana
13.45 Sabornik
14.05 Ko{arka{i, serija
15.05 Dokumentarni program
16.05 Sasvim prirodno
16.45 Mre`a za ajkula, film
18.45 Najsre}niji ra~un
19.30 Dnevnik 2
20.05 Sre}ni telefoni, {ou
program
21.00 Zvjezdani ratovi 2:
Napad klonova, film
23.25 Svijet sporta
00.00 Dnevnik 3
00.35 Mre`a za ajkula, film
2.10 Repriza dnevnog
programa
6.00 Muzi~ki program
7.25 Srpski isto~nici
8.00 Moj qubimac
8.30 Obrazovna serija
9.00 Obrazovni program
10.00 Kviz za djecu
10.25 Serija za djecu
11.00 Program za djecu
12.00 UNHCR - Povratak
12.30 PC TV, info program
13.00 Tu|a Amerika, film
14.30 Povedi oro Todoro,
muzi~ki program
14.55 Odbojka: Poqska -
SCG, prenos
16.30 Vrele gume
17.00 Budi ko{arka{,
sportski program
17.30 Basket, sportski
program
18.00 Godina odbojke
18.30 Muzi~ki program
19.00 @ivot i standardi
19.30 Dnevnik
20.10 Evergrin klub
21.00 Balkanskom ulicom
22.45 Progoweni, film
00.30 Repriza dnevnog
programa
6.00 Serija
8.00 Program za djecu
9.00 Crtani film
9.25 Balkanski dje~iji
mozaik
9.40 Serija
11.30 Klopka
13.50 Lopta
14.00 Film
15.55 Telefakt
16.10 Nekst u trendu
17.30 Netvork
18.00 Serija
18.55 Telefakt
20.00 Striptiz, film
21.45 Vrste 2, film
23.55 Telefalt
00.10 Lopta
00.30 Glas Amerike
1.00 Ulovi trofej
2.00 Ipak se okre}e
3.00 Nekst u trendu
5.00 Serija
7.15 Pokemoni
--- Pokemoni
--- Kraq {amana
9.30 Mr. Bin, serija
10.00 Futurama, serija
10.35 Kraqica ma~a, serija
11.45 Endi Rihter, serija
12.15 Moja slavna sestra,
serija
12.45 VIP propusnica
13.35 VIP DJ
14.45 ^arobnice, serija
15.35 Bumerang, serija
16.30 Vijesti
16.40 Xej i Sajlent Bob
uzvra}aju udarac, film
18.30 Automotiv
19.00 24 sata
19.35 Taksi fri
20.00 Kviz
21.00 Ubiti je lako, film
23.10 Na rubu zakona, serija
00.05 Izvje{taj Matriks,
serija
1.00 An|eo, serija
7.25 Vijesti
7.30 Crtani film
9.00 Misa
10.25 Vijesti
10.40 Kad zvoni?, serija
11.15 Kru{ke i jabuke
12.00 Dnevnik
12.30 Zrela qubav, serija
13.20 ^uvar, film
15.00 Vijesti
15.05 Obrazovni program
15.35 Reporteri
16.35 Vijesti
16.50 Inspektor Reks, serija
17.35 Dok. program
18.30 TV bingo {ou
19.15 Loto
19.30 Dnevnik
20.10 Prigodni program
21.40 Lan~ana reakcija,
film
23.35 Dnevnik
23.55 Film
1.25 Film
3.00 Wujor{ki plavci,
serija
3.45 Bez odu{evqewa,
molim, serija
4.15 Inspektor Reks, serija
5.00 Simpsonovi, serija
5.25 Reprizni program
6.30 Kru{ke i jabuke
7.00 Zrela qubav, serija
8.45 Kwiga o xungli, crtani
film
9.35 Crtani film
9.45 Ku}ni qubimci
10.15 Bitka za Britaniju,
film
12.25 Obrazovni program
12.55 Duhovni izazovi
13.10 Prizma
15.10 Zabavni program
16.25 Automagazin
17.00 Crno-bijelo u boji
17.40 @andar u penziji,
film
19.15 Bez odu{evqewa,
molim, serija
19.45 Simpsonovi, serija
20.15 Wujor{ki plavci,
serija
21.00 Zakon i red, serija
21 .45 Vijesti
22.00 Sport danas
22.10 Bu|ewe mrtvih, serija
23.40 Mediteranske igre,
pregled
00.40 Reporteri
1.40 Dok. program
2.30 Nacionalna geografija
7.00 The best of OBN
7.25 Program za djecu
9.00 Ju Gi OH, animirana
serija
9.25 Kri`i} kru`i}, dje~ji
program
10.10 Memori, dje~ji program
10.20 Ulica Sezam
11.20 Bajke za djecu
12.15 Bosanski lonac,
zabavni program
12.40 Bitange i princeze,
serija
13.30 Fakta, tok {ou
14.30 Prequbnici,
dokumentarna serija
15.20 Istinite pri~e, serija
16.15 Opasni taoci, serija
17.40 Dokumentarni program
18.30 Zabavno revijalni
program
19.00 Adio pameti
20.00 Mirni Amerikanac,
film
21.50 Dobro je biti, zabavni
program
22.20 Jedna posebna no},
film
00.35 Veliki laskavac,
film
1.00 Reprizni program
6.00 Jutarwi program
10.00 Vijesti
10.05 Riznica znawa
11.00 Vijesti
11.05 Zvjezdano nebo
djetiwstva
12.00 Podnevne vijesti
12.10 Muzi~ki program
13.00 Vijesti
13.05 Zvrk
14.00 Vijesti
14.05 Sportsko zabavno
popodne
18.00 Vijesti
19.00 Ve~erwe novosti
19.15 Emisija narodne
muzike
20.05 Evergrin klub
21.00 Poetski nokturno i
melodije zvu~nih
boja
22.00 Hronika dana
22.15 Muzika naroda
23.00 Muzika za laku no}
23.05 Poetski nokturno
00.00 Pono}ne vijesti
00.05 Rada guka (r)
2.00 Muzi~ki program
5.00 Emisija narodne
muzike
Frekvencije: Bawa Luka -
90.9; Bawa Luka, Prijedor
Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;
Petrovo - 93,5; Bijeqina -
89,9; S. Sarajevo - 88,7; Tre-
biwe - 92,8; Han Pijesak -
90,3; Srbiwe - 87,3.
KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A
25. i 26. jun 2005. PROGRAM - SUBOTA 29
PROGRAM RADIJAREPUBLIKE SRPSKE
TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA
8.05 Horoskop
8.10 Fantomski duhovi,
crtani film
9.00 Sinovi Rima, serija
10.00 Lilihip
11.00 Crtani film
11.30 Pse}i grad, crtani
film
11.55 Vijesti
12.00 Xet Set, dok. program
13.00 Henri VIII, serija
13.45 Vijesti
13.50 Tri bjegunca, film
15.55 Horoskop
16.00 Nedjeqom
18.25 Sta`isti, serija
19.00 Vijesti
19.30 Auto {op magazin
20.00 Sopranovi, serija
20.55 Sport centar
21.00 Praonica, serija
21.45 Vijesti
21.50 Sport centar
21.55 Kriv kao grijeh, film
23.45 Sport centar
23.50 Svi vole Rejmonda,
serija
00.20 Satelit
00.50 Horoskop
6.40 Svijet Renomea
8.10 Tesna ko`a, film
9.30 Zapisi iz na{eg kraja
10.00 Selo, emisija za
poqoprivrednike
10.30 Cvr~ak na sat
12.00 Kleopatra
12.30 VIP stars
14.00 Migavci
15.00 Reporta`a
15.20 Nedjeqno popodne
19.30 BN monitor
20.15 Nitel
21.00 Utisak nedjeqe
23.05 Savremena
komunikacija
00.00 Horoskop
00.05 Slu~ajni partneri
1.35 Satelitski program
7.15 Siti
7.20 Sarajevo na liniji
7.35 Mejd in Bawa Luka
7.45 Sportisimo
7.50 Vrijeme
8.00 Okrug oran`
9.00 Izi
9.25 Umsomanija
9.40 Jedna bajka
9.45 Siti kids
9.50 Vrijeme
10.00 Balkan net
10.50 Vrijeme
11.10 Gold mjuzik
12.50 Skrivena kamera
13.00 Smolvil, serija
13.45 A sada, Zijah
13.50 Siti kids
13.55 Vrijeme
14.10 Ritam
15.00 Jedna ~ovjek, jedna
`ena, film
16.50 Vrijeme
17.00 Grand parada
18.20 Magazin in
19.30 Sarajevo na liniji
19.40 A sada, Zijah
19.45 Mejd in Bawa Luka
19.50 Vrijeme
19.55 Sportisimo
20.00 Qubav, navika, panika,
serija
20.30 Vremenski tjesnac,
film
22.25 Skrivena kamera
22.30 Pile i Maca {ou
00.05 Siti
00.20 Sarajevo na liniji
00.30 Mejd in Bawa Luka
00.40 Sportisimo
00.50 A sada, Zijah
1.00 Generalno
2.00 Magazin in
4.00 Ritam
5.00 Pile i Maca {ou
8.00 Jutarwi program RTS
9.15 Ko se igra taj se voli
10.00 Vukov video bukvar
10.45 BK izbor
11.55 Telefakt
12.25 Muzi~ki intermeco
13.15 Biseri
15.00 Muzi~ki program
15.55 Telefakt
16.35 Tabloid
17.00 Biseri
18.00 Serija
18.55 Telefakt
19.30 Dnevnik RTS
20.18 Muzi~ki intermeco
20.30 U gostima kod
22.10 Serija
23.00 Biseri
23.55 Telefakt
10.05 22 ~asa
10.35 Ex vijesti
11.00 Ostali, dok. program
11.40 Do`ivotna kazna,
serija
12.20 Do`ivotna kazna,
serija
13.00 Farma, emisija o
poqoprivredi
14.00 Legende sporta
15.05 Naslovna strana
15.55 Telefakt
16.30 Korak do
17.00 Multimedija luk
18.00 BEL dan
18.15 Vrijeme
18.30 Emisija
18.40 Ex vijesti
18.55 Telefakt
19.30 Crtani film
20.05 Zakoni zdravqa
21.00 Kuda ide Vojvodina
22.00 22 ~asa
22.35 Emisija
22.40 Reporta`a
22.45 Do`ivotna kazna,
serija
23.20 Do`ivotna kazna,
serija
23.55 Telefakt
00.20 Glas Amerike
9.00 Skala
10.00 Zemqa, izvor `ivota,
emisija o
poqoprivredi
10.45 Narodna kuhiwa
11.00 Horoskop
11.10 Multimedija luk
12.00 Skipijeve avanture,
crtani film
13.00 Panorama regije
14.00 [ou
15.30 Film
17.00 Horoskop
17.10 Folk {ou
18.30 Divqe palme, serija
19.30 Dnevnik RTS
20.00 Nitel
21.00 [ou
22.35 Horoskop
22.45 Film
--- Program RTS
6.00 Vijesti RTS
6.05 Jutarwi program RTS
9.00 Vijesti RTS
9.05 U zdravom tijelu
9.20 Kuvati srcem
10.15 Agrarne teme i dileme
11.15 Planeta u objektivu
12.00 Radio na TV
13.15 Poqoprivreda
14.15 Nedjeqom popodne
16.00 @eqoteka
16.45 {arene ka`e
17.00 Misterije postawa
18.15 Folk 10
19.30 Dnevnik RTS
20.30 Hronika
21.00 Vip stars
22.15 Va{a `eqa na{a
pjesma
23.00 Glas Amerike
00.00 No}ni marketing
9.30 TV berza
11.30 Hit dana
11.35 Astro prsten
12.15 O pokojniku sve
najqep{e, film
14.05 Glas Amerike
14.35 Gejm zoun
14.50 Horoskop
15.00 Ekstra top mjuzik
16.00 Portal
16.30 DW tajm
17.15 Odjeci nedjeqe
17.50 Rekli su...
18.00 Muzi~ki program
19.00 ATV vijesti
19.35 DW tajm
20.00 Iz drugih TV centara,
na{a realnost
21.15 Trend seter, muzi~ki
program
22.00 Kom{ije, film
23.30 Glas Amerike
23.58 Horoskop za naredni
dan
00.00 Naj ava programa za
sutra
00.05 Reprizni program
OSM TV
10.35 Program za djecu
10.40 Bez anestezije
12.10 Mediteranske igre,
pregled
13.10 BHT vijesti
13.15 Liberti TV
13.45 Triatlon
14.15 Kuhiwa
14.45 Mutant, serija
15.30 Potro{a~ki magazin
16.00 Obrazovni program
16.15 Global
16.45 Gusari, film
18.50 Program za djecu
19.00 BHT vijesti
19.30 Partizanska eskadrila,
serija
20.15 Fudbal
22.00 BHT vijesti
22.10 BHT sport
22.25 Mutant, serija
23.10 Ratnici, film
6.20 Bejblejd, crtani film
7.25 2 glupa psa, crtani
film
7.50 Deksterova
laboratorija, crtani
film
TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA
7.00 Bisernica
8.00 Vijesti
8.15 Kejt i Eli, serija
8.40 Ostrvo s blagom,
crtani film
9.25 Vodene avanture,
crtani film
9.50 Marselino, crtani
film
10.15 @ivotiwsko
carstvo
10.40 Ah, ta planeta
11.00 Put za Ejvonli,
serija
12.00 Vijesti
12.10 Snop
12.50 Prosidba - Gacko
13.00 Vjetrovi rata,
serija
14.00 Vijesti
14.05 Mond
14.35 Tunis, putopis
15.10 Intervju - Josipa
Lisac
15.40 Festival dje~ijeg
folklora "Zvornik
2005.#
16.00 Slatki dom
Hoboken, film
17.35 ^ovjek kao p~ela,
reporta`a
18.00 Mali ekran
18.35 Mu{ki svijet,
serija
19.00 Zentriks, crtani
film
19.30 Dnevnik
20.05 Kroja~ za `ene,
drama
21.00 Ko je ubio Cezara?,
dok. program
21.55 Autovizija
22.30 Vijesti
22.35 Sportski pregled
22.55 Misterije Nera
Volfa, serija
00.25 Kejt i Eli, serija
00.50 Vijesti
Slatki dom Hoboken16.00RT RSUloge: Elizabet E{li, Ben Gazara
Bet Flauers je konobarica u malom restoranu
u Hobokenu koja vaspitava dvojicu ni{tarija od unu-
ka. Kad joj jedan procjewiva~ nakita ponudi da ot-
kupi wen stari nakit, ustanovi se da prsten koji
je svojevremeno dobila od mu`a i za koji je smatra-
la da je bezvrijedan, u stvari sadr`i jedan od ri-
jetkih dijamanata iz krune Luja XV, procijewen na
blizu 10 miliona dolara. Kad se vijest objavi na TV Bet iznenada
postaje okru`ena pa`wom reportera, TV ekipa i raznih ~udnih li-
kova. Usred cijele pometwe Bet ponovo sre}e starog poznanika Ven-
dela. On ju je vidio na televiziji i odlu~io da isplanira slu~ajan
susret na ulici. Bet je o~arana wegovim {armom, ali ono {to ne
zna je da je Vendel jedan od najuspje{nijih kradqivaca nakita. ¥
Uloge: Xoni Dep,
Kristofer Voken
Xin Votson dolazi ku}i u Los An|eles poslije
sahrane svoje `ene. Ubrzo mu nepoznati kriminalci
kidnapuju k}erku. Dobija pi{toq i podatke o osobi
koju mora da ubije u roku od sat vremena ukoliko `e-
li da mu vrate k}erku. ¥
Uloge: Nik Nolti,
Martin [ort
Prvog dana nakon {to je pu{ten iz zatvora,
gdje je boravio zbog 14 oru`anih pqa~ki, Lukas se
na|e u centru tu|e pqa~ke. Pqa~ka{ je Peri koji
krade novac kako bi svojoj k}erkici obezbijedio
neophodno lije~ewe. Policija je ubije|ena da je
pqa~ka{ Lukas, te Lukas, Peri i Meg postaju tri
bjegunca. ¥
Uloge: Rebeka De Mornaj, Don Xonson,
Stiven Lang
^ovjek optu`en za ubistvo svoje supruge za odbra-
nu anga`uje poznatu braniteqku. Optu`eni je veliki
`enskaro{, a wegov motiv bi mogao da bude ogroman
iznos novca koji mu je supruga ostavila. Wegov advo-
kat nije uvjeren u wegovu nevinost, posebno kad on
po~ne da se pona{a kao da su wih dvoje u vezi. Ona po-
kre}e svoju vlastitu istragu, koja bi mogla ugroziti wenu karijeru
i sigurnost i we i wenih prijateqa. ¥
Uloge: Volter Matau,
Kris Kempion
Kapetan Red i wegov pomo}nik @abac danima su
bez hrane i vode na pu~ini. Jednog dana {panska gali-
ja ih spasava i hapsi. Zahvaquju}i svojoj spretnosti,
kapetan Red di`e pobunu na brodu, hapsi posadu, pre-
uzima brod i kidnapuje k}erku guvernera Maracaiboa.
Ali, pitawe je koliko dugo mo`e li ploviti i dr`ati brod pod op-
sadom? ¥
Uloge: Zang Ziji,
Jung Vo Sung
Davne 1375. Kina je bila u haosu, podijeqena izme-
|u sukobqenih dinastija Juan i Ming. Korejsko kra-
qevstvo odlu~ilo je da po{aqe delegaciju diplomata,
kako bi osigurali mir pregovaraju}i sa novom kineskom
vladom. Sasvim neo~ekivano, korejska delegacija }e bi-
ti osu|ena za {pijuna`u i protjerana u daleku pustiwu. Ovaj film
do sada je najve}i korejski filmski projekat. ¥
Uloge: [er,
Xudi Den~
Luka je dje~ak koji je izgubio majku, a otac ima ma-
lo vremena za wega. Na sre}u, prihvata ga Meri, En-
gleskiwa u posjeti Italiji. Meri i wene prijateqi-
ce ledi Hester Arabela i Xorxi u`ivaju u kulturi
Italije. ¥
Uloge: Ri~ard Drajfus,
Glen Hedli
Glen Holand je ~ovjek koji gaji duboku qubav pre-
ma muzici i `eli da komponuje barem jedno djelo koje
}e imati trajnu vrijednost. Me|utim, svirawe klavi-
ra u barovima ne donosi dovoqno novca i zato Holand
prihvata posao profesora muzike u sredwoj {koli. ¥
Uloge: Fredi Princ Junior, Rej~el Li Kuk
Zak Siler najpopularniji je momak u {koli.
Djevojaka ga je ostavila radi televizijske zvije-
zde Bruka Hadsona. Zak tad tvrdi prijateqima da
bilo koju djevojku iz {kole mo`e pretvoriti u
kraqicu maturske zabave. Do zabave je ostalo jo{
pet nedjeqa i wegovi prijateqi za Zakovu prati-
qu odabiru {treberku Lejn Bogs. Kad Lejn skine nao~are, napravi
frizuru i odjene pristojnu odje}u, Zak shvati da ga vi{e ne intere-
suje samo opklada. ¥
Uloge: Pol Voker, Lili Sobieski
Student Luis Tomas je odlu~io krenuti na dugu vo-
`wu, kako bi sreo svoju {kolsku simpatiju Veni Vil-
koks koja `ivi na drugom kraju zemqe. Na wegovu ne-
sre}u, na putu mu se pridru`uje i wegov brat Fuler
Tomas, koji je upravo iza{ao iz zatvora i `eli neka-
ko protra}iti vrijeme. Fuler }e i Luisa i Veni uvu-
}i u pravu no}nu moru, svojim neumjesnim {alama na ra~un psiho-
ti~nog voza~a kamiona, upu}enih putem radio-stanice. ¥
Tri bjegunca13.50ATV
Vremenski tjesnac20.30PINK - BH
Kriv kao grijeh21.55ATV
Gusari16.45BHT 1
^aj sa Musolinijem22.10RTS 1
Ratnici23.10BHT 1
Opus gospodina Holanda21.00BK
F I L M S K I P R O G R A M
PREPORU^UJEMO
25. i 26. jun 2005.PROGRAM - NEDJEQA30
Ubojita vo`wa22.20OBN
Ona je sve to20.05OBN
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
8.10 Ed, Edd i Edi, crtani
film
8.35 Xoni Bravo, crtani
film
9.00 Objekt moje pa`we,
film
10.55 Katarina Velika,
serija
12.30 Brzina zvuka, film
14.05 Mjewa~nica
15.00 Mijewam `enu
16.10 Salto
17.15 Ekskluziv
17.50 Fudbal
18.45 Vijesti
19.00 Fudbal
20.15 Lice straha, film
22.20 FBI, serija
23.15 Novi forenzi~ari,
serija
00.10 Autopsija, serija
00.40 Odbojka na pijesku
1.40 Plejboj: Tajanstvene
potrebe, film
6.30 Sit kids
6.45 Pokemoni, animirana
serija
7.45 Siti
8.00 Ne mo`e da {kodi
8.05 Nikad izvini
8.10 Kviz za djecu
9.00 Balkan net, jutarwi
program
11.00 Ju~e ne postoji, film
12.55 Infotop
13.10 Grand parada
14.00 Ruski rulet
15.00 Skrivena kamera
17.00 Mje{oviti brak, serija
18.05 Okrug Oranx, serija
18.45 1 pa 3, info tok {ou
20.00 Qubav, navika, panika,
serija
20.30 Oko za oko, film
22.00 An|eli i insekti
6.10 Jutarwi program
9.05 Ovo je Srbija
11.05 Profil i profit
12.00 Dnevnik 1
12.05 Leti, leti pesmo moja
mila
13.15 Agroinfo
13.30 Nedeqno popodne
15.00 Evropska banka u
Beogradu
16.40 Vikend slagalica
17.00 Mre`a za ajkule, film
18.15 Sportski program
19.00 Vikend slagalica
19.30 Dnevnik 2
20.05 Ko{arka{i, serija
20.50 60 godina pobjede nad
fa{izmom, serija
22.10 ^aj sa Musolinijem,
film
00.00 Dnevnik 3
00.15 Mre`a za ajkule, film
1.40 Repriza dnevnog
programa
6.00 Muzi~ki program
7.00 Romska muzika
7.30 Amen Adjes
8.00 Znawe imawe
9.00 Dozvolite
10.00 Film
11.40 Dok. Program
12.00 UNHCR - Povratak
12.30 Sasvim prirodno
13.00 Velika frka, film
14.30 Doma}i hitovi zabavne
muzike
15.00 Susjedi, drama
16.10 Evergrin klub
17.00 Zrno po{tovawa,
reporta`a
17.30 Ekonomski put u
budu}nost
18.00 Genijus domus
18.30 Most, program za
inostranstvo
19.00 Godina odbojke
19.30 Ko{arka: PSCG - plej
of, prenos
21.45 Pqa~ke i ubistva,
serija
22.30 Kuvawem do zdravqa
22.45 Muzi~ki program
23.30 Novo lice Evrope,
obrazovni program
00.05 Repriza dnevnog
programa
6.00 Serija
7.30 Kowi ponovo jure
8.00 Balkanski mozaik
9.00 Crtani film
9.25 Program za djecu
10.00 Alijas, serija
12.10 Lopta
12.30 Top spid
13.00 Netvork
13.30 Ulovi trofej
14.00 Nije srpski }utati
15.00 Prije i poslije
15.55 Telefakt
16.10 Tabloid
17.30 Od bisera grana
18.55 Telefakt
20.00 Ipak se okre}e
21.00 Opus gospodina
Holanda, film
23.00 Biseri
23.55 Telefakt
00.15 Lopta
00.20 Glas Amerike
1.00 Kowi ponovo jure
1.30 Ulovi trofej
3.00 Tabloid
4.00 Nije srpski }utati
5.00 Biseri
7.00 [kolska rukometna
liga
--- Pokemoni
--- Kraq {amana
9.00 Kraq Kvinsa, serija
9.30 Prajd: Filipovi} -
Magomedov
10.00 Pipi ne `eli odrasti,
film
11.20 U sedmom nebu, serija
12.10 Poslu`ilac na golf
igrali{tu, film
14.05 VIP DJ
14.45 Kraq Kvinsa, serija
15.15 Kviz
16.10 Vijesti
16.20 Ve}e od `ivota, film
18.00 Crveni tepih
19.00 24 sata
19.30 Lude sedamdeste, serija
20.00 Prajd: Filipovi} -
Magomedov
20.30 Od glave do pete
21.30 Obe}awe, film
23.40 Zona smrti, serija
00.35 ^ovjek bez pro{losti,
serija
8.20 Vijesti
8.25 Program za djecu
9.50 Aladin, crtani film
10.10 Timon i Pumba, crtani
film
10.40 Film
12.00 Dnevnik
12.30 Plodovi zemqe
13.20 More
14.00 Nedjeqom u dva
15.05 Vijesti
15.20 Obrazovni program
16.10 Dok. program
17.05 Kad zvoni?, serija
17.40 Film
19.15 Loto
19.30 Dnevnik
20.05 Ko `eli biti
milioner?
21.05 Duga pono}, film
21.55 Zabavni program
22.50 Dnevnik
23.10 Film
1.00 Nedjeqom u dva
2.00 Serija
3.40 Simpsonovi, serija
4.05 Film
5.40 Obrazovni program
9.50 Dok. program
10.15 Mali gradski vrtovi
10.50 Biblija
11.00 Misa
12.05 Nacionalna geografija
13.00 Mir i dobro
13.30 Studio F1
14.00 Serija
15.30 Muzika
16.05 Serija
17.45 Sport
19.25 Simpsonovi, serija
19.55 Ko{arka: Hrvatska -
Evropa, prenos
21.55 Vijesti
22.10 Enterprajz, serija
7.15 The best of OBN
8.00 Pokemoni, animirana
serija (pet epizoda)
9.15 Ju Gi Oh, serija
(dvije epizode)
10.20 Ulica Sezam
11.20 Najqep{e bajke svijeta
12.15 Bosanski lonac,
zabavni program
13.00 Crna Guja, serija
13.30 Lude sedamdesete,
serija
14.00 Emisija o
automobilizmu
14.30 Dobro je biti, zabavni
program
15.10 Pri~a o MTV
zvijezdama, muzi~ki
program
16.25 Ko je gazda, serija
17.00 Vikarica, film
17.30 Bitange i princeze,
serija
18.20 101 holivudska pri~a,
dokumentarni program
19.00 Adio pameti, zabavna
emisija
20.05 Ona je sve to, film
21.30 Pri~a o MTV
zvijezdama, muzi~ki
program
22.20 Ubojita vo`wa, film
00.00 Repriza programa
12.00 Superbajk, 13.00 Supersport, 14.00 Kanu, 15.30 Superbajk, 16.30 FIA
Meksiko, 17.00 Odbojka na pijesku, 18.00 GT Brno, 19.00 Borila~ki spor-
tovi, 20.00 FIA Meksiko, 22.00 Motosport, 22.30 Reli Gr~ka.
6.30 Motovizija, 7.00 Tuning TV, 8.45 Sportski kviz, 11.45 Fuxuma, 12.45
Fudbal - Kup konfederacija, 13.00 Hokej, 15.00 Sportski kviz, 18.00 Te-
nis (Vimbldon), pregled, 20.30 Automagazin, 21.30 Danlop Drajvers kup,
22.00 DTM Ohersleben, 22.30 Formula 3, 23.00 Sportski kviz, 00.00 Sport
spotovi.
9.00 Avanture R. Hanta, 9.30 Avantura, 10.00 Najboqi vodi~, 11.00 Sedam
~uda drevnog Egipta, 12.00 Nesre}e na moru, 13.00 Gomila starog gvo`|a,
14.00 Potraga za planetom vanzemaqaca, 15.00 Hitlerove ̀ ene, 16.00 Mo-
tori od milion dolara, 17.00 Planeta dinosaurusa, 18.00 Oko oluje, 19.00
Obo`avaoci mitova, 20.00 Surova priroda, 21.00 ^eli~ni stomaci, 22.00
Ekstremni aerealisti, 23.00 Qudska |ulad, 00.00 Trauma, 1.00 Hitlero-
vi doktori, 2.00 Spiralni teror.
7.30 Zvijezda vodiqa, film, 9.15 Drvo ̀ eqa, film, 11.00 Sam na ~asu, film,
12.45 Providens, serija, 13.45 Magi~na legenda o vilewacima, serija,
15.15 Zvijezda vodiqa, film, 17.00 Drvo `eqa, film, 18.45 Providens,
serija, 19.45 Znak ~etvorke, film, 21.30 Barut, izdaja i zavjera, serija,
23.15 Stanovnik pe}ine, film.
8.15 Brevi amori a Palma Di Majorca, film 14.55 Varijete, 17.10 Muzika,
17.35 Il padre della sposa 2, film, 19.15 Varijete, 20. 45 Un medico im fa-miglia, serija, 23.35 Putovawa i visoka moda.
6.00 Xetsonovi, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Id i Edi, 7.15 Xoni Bravo, 7.45
Debeli pas Mendoza, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 Courage the Co-wardly Dog, 8.30 Porodica Adams, 8.55 Deksterova laboratorija, 9.20 Ma-
jk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35 Xoni Bravo,
11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko, 12.20 Looney to-ons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas Mendoza, 14.05
Ed, Id i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Samuraj Xek, 14.55
Avanture Bili i Mendi, 15.20 The Powerpuff Girls, 15.50 Codename: KidsNext door, 16.15 Spaced Out, 16.40 Deksterova laboratorija, 17.00 Rat
zvijezda: rat klonova, 17.05 Courage the Cowardly Dog, 17.30 Tom i Xeri,
18.00 Skubi Du, 18.30 Kremenko, 18.55 Loneey toons, 19.20 Xetsonovi,
19.45 Tom i Xeri, 20.00 Wacky races, 20.30 Top Cat.
5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Dismis-sed, 13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Kristina Agilera, 16.00 TRL,
17.00 The Wade Robson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News, 19.00
Hit List USA 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00 Re-
porta`a, 21.30 Ozbornovi, 22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base Chart Show,
23.30 Snoop Fizzle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Paf Didi, 1.00 MustSee MTV.
6.00 VIVA Wecker, 7.00 VIVA News, 7.15 VIVA Wecker, 9.00 Planet VI-VA, 11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 Pla-net VIVA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30
Planet VIVA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVA Fe-at., 17.30 Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FX Sport,19.30 Special 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts, 21.00 DaAli G Show, 21.30 VIVA News, 22.00 Southpark, 22.30 VIVA Feat, 23.00 FastForward, 00.00 Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtexpress.
6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTLshop, 9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Ein-satz in 4 Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Geisenshow, 14.00 Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Jugend-gericht, 17.00 Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abend RTL,
18.30 Exclusiv, 18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zeiten, Schlec-hte Zeiten, 20.15 Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 Music, 21.45 Tra-utes Heim, 22.15 Stern TV, 23.15 Serien, 00.00 Nachtjournal, 00.40 GoldenGirls (r).
6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 WorldNews, 11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News, 13.30
World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 Business Interna-tional, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World Today, 21.00
World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The Music Room,
23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World Business This Week, 1.00
World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 World News, 2.30 WorldSport, 3.00 Lari King u`ivo, 4.00 Newsnight With Aaron Brown, 5.00 WorldNews, 5.30 Diplomatic License.
6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 9.00 ModelTalk, 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon-
don, Milano), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 F ot ogr af i , 12.30 Fashion We-eks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 13.00 Model Talk, 13.30Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 14.00 Flas-hback, 14.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano),15.00 Happy Birthday, 15.15 FTV Beach, 15.40 Hair & Make Up, 16.00 De-signer's Talk, 16.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-
lano), 17.00 F Men, 18.00 FTV Beach, 18.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Pa-
ulo, Wujork, London, Milano), 19.00 Hair & Make Up, 20.00 Fashion We-eks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 21.00 F ot ogr af i , 22.00Model Talk, 22.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-
lano), 23.00 Happy Birthday, 23.05 Hair & Make Up, 1.00 FTV Beach, 1.05F ot ogr af i , 2.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-
lano), 3.00 Model Talk, 4.00 F Men, 5.00 Designer's Talk, 5.30 Fashion We-eks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano).
6.00 Jutarwi program
8.00 Vijesti
8.05 Emisija za selo
9.00 Vijesti
9.30 Bajka
10.00 Vijesti
10.05 @ivotok
11.00 Osje}awa
12.00 Podnevne vijesti
12.10 Iz vjerskih
zajednica
13.00 Vijesti
13.05 Zvrk
14.00 Vijesti
14.05 Pri~aonica,
omladinska emisija
15.00 Nedeqni radio
magazin
18.00 Vijesti
18.05 Medaqoni u vremenu
19.00 Ve~erwe vijesti
19.15 Emisija narodne
muzike
20.00 Vijesti
20.05 Razgovornik
21.05 Starogradska
sje}awa
22.00 Vijesti
22.15 Top lista doma}e
zabavne muzike
00.00 Pono}ne vijesti
00.05 Kultura u ogledalu
1.00 Muzi~ki program
2.00 Muzi~ki program
3.00 Melodije zvu~nih
boja (r)
4.00 Muzi~ki program
5.00 Emisija za selo
Frekvencije: Bawa Luka -
90.9; Bawa Luka, Prijedor
Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;
Petrovo - 93,5; Bijeqina -
89,9; S. Sarajevo - 88,7; Tre-
biwe - 92,8; Han Pijesak -
90,3; Srbiwe - 87,3.
KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A
25. i 26. jun 2005. PROGRAM - NEDJEQA 31
PROGRAM RADIJAREPUBLIKE SRPSKE
TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA
Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske
broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.
List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02).
Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.
Ovan 21.3-20.4.
Va{e raspolo`ewe odslikava do-
bru voqu i samopouzdawe. Lako mo-
`ete da se izborite za boqi pla-
sman ili za vode}e mjesto u krugu sa-
radnika. Ali, zbog velikih ambicija ili
afiniteta prema materijalnom carstvu, tr-
pi va{a porodica. Napravili ste propust u
pona{awu. Potrudite se da obradujete vo-
qenu osobu dodatnom pa`wom i nekim pri-
godnim poklonom. Va`no je da pravilno
uskladite svoje misli i osje}awa.
Bik 21.4-20.5.
Skrenuli ste pa`wu na sebe, ali
na pogre{an na~in. Potrebna vam
je ne~ija moralna podr{ka i pou-
zdana asistencija. Nemojte dozvo-
liti da vas uhvati panika, dobro razmisli-
te kome treba da se obratite za poslovnu po-
dr{ku. Uporno poku{avate da prikrijete
svoje planove ili neke tragove, budite do-
voqno iskreni prema voqenoj osobi. Pla-
nirajte neku omiqenu zabavu, kao recept za
dobro raspolo`ewe.
Blizanci 21.5-20.6.
Poslovni susreti proti~u u atmos-
feri psiholo{ke tenzije ili u na-
stojawu da promijenite ne~ije mi-
{qewe. U poslovnom rivalstvu sa
odre|enim saradnicima pokaza}e se da ne-
ko drugi ima vi{e sre}e ili iskustva. Uko-
liko osje}ate emotivnu rezignaciju, razmi-
slite u ~emu ste pogrije{ili prema voqe-
noj osobi. Niko nije bezgrje{an, ispravite
svoje propuste. Nemojte dozvoliti da vas
otere}uju pogre{ne slutwe.
Rak 21.6-20.7.
Suo~avate se sa iznenadnim kom-
plikacijama, ali vi djelujete kao
da se sve nalazi pod strogom kon-
trolom. Va{ optimizam i sprem-
nost da se suo~ite sa razli~itim proble-
mima, predstavqaju dobar primjer za oko-
linu. Kontroli{ite svoju impulsivnu
prirodu, pred osobom koja ima razli~i-
te afinitete ili druga~ija emotivna in-
teresovawa. Izbjegavajte naporne situa-
cije i dodatne obaveze.
Lav 21.7-21.8.
Nema potrebe da nekom od sarad-
nika pripisujete krivicu za svoj
poslovni neuspjeh. Produ`ena
rasprava ilustruje va{u nesi-
gurnost ili nemo} da prevazi|ete tre-
nutnu situaciju. Va`no je da izvu~ete do-
bru pouku. Nalazite se pod emotivnim
pritiskom, morate da po{tujete ne~iju vo-
qu ili zahtjeve. Iritira vas partnero-
vo pona{awe. Izbjegavajte konfliktne
situacije.
Djevica 22.8-22.9.
Va{e poslovne ideje prolaze za-
pa`eno na razli~itim strana-
ma. Nalazite se u pozitivnom
trendu i pred va`nim odlukama.
Neko vam iskreno poma`e da unaprijedi-
te svoj poslovni ili privatni status. Va-
`no je da va{ poslovni uspjeh i emotiv-
na sre}a potraju {to du`e. Svoju pa`wu
i emocije posvetite osobi za koju vas ve-
zuju sli~ni afiniteti. Zra~ite pozitiv-
nom energijom.
Ribe 19.2-20.3.
Prilago|avawe na odre|ene uslo-
ve predstavqa pozitivan poslovni
predznak, poka`ite da imate dovoq-
no interesovawa za razli~ite ide-
je. Kreativnost koju izra`avaju va{i sarad-
nici mogu}e je upotrijebiti na prakti~an
na~in. Imate veliki uticaj na partnerovo
raspolo`ewe, nemojte dozvoliti da vas raz-
dvajaju ne~ije predrasude ili uticaj. Dobro
ste raspolo`eni i djelujete pozitivno na
svoju okolinu.
Vodolija 20.1-18.2.
O~ekujete pozitivne komentare i ne-
~ije poslovno prote`irawe, ali si-
tuacija se dodatno komplikuje. Pri-
hvatite ne~iji savjet i ispravite
svoj propust. Va`no je da sa~uvate prisebnost
duha i svoje poslovne interese. Nemojte izgo-
varati te{ke rije~i pred voqenom osobom.
Prija}e vam opu{tenija atmosfera i neki
vid neformalne zabave. Izbjegavajte napor-
ne situacije i dodatne obaveze.
Jarac 21.12-19.1.
Uspjeh koji ste ostvarili ima {i-
re zna~ewe i predstavqa dobar
primjer za va{u okolinu. Prihva-
tite korisne savjete. Najboqe pri-
znawe predstavqaju iskreni komplimenti
koje dobijate od svojih saradnika. Nemojte
dozvoliti da vas mimoi|e qubavni poziv
ili da se voqena osoba suvi{e udaqava od
zajedni~kih tema. Va`no je da prepoznate
dobar impuls. U`ivajte u lijepim stvari-
ma i akumulirajte pozitivnu energiju.
Strijelac 23.11-20.12.
Nema razloga da se pona{ate ne-
pravedno prema osobi koja ima po-
zitivnu ulogu u va{em poslovnom
ili dru{tvenom `ivotu. Saradwa
i dogovor vas obavezuju na po{tovawe zajed-
ni~kih pravila ili na uva`avawe razli~i-
tih afiniteta. O~ekuje vas prijatno izne-
na|ewe u susretu sa voqenom osobom. Pri-
u{tite sebi vi{e zabave i dobro dru{tvo.
Prija}e vam izlazak i relaksacija, opusti-
te se.
[korpija 23.10-22.11.
Poslovna taktika koju sprovodite
donosi pozitivne rezultate, ali ne-
ko dodatno provjerava va{e sposob-
nosti. Ne volite kada vam saradni-
ci postavqaju razli~ita pravila ili ogra-
ni~ewa. Potrudite se da kontroli{ete svo-
ju impulsivnu prirodu. Djelujete suvi{e uz-
nemireno, ne mo`ete da udovoqite voqenoj
osobi i da ostvarite sve svoje namjere. Opu-
stite se. Va`no je da ostvarite psiholo{ku
ravnote`u.
DNEVNI
Neko poku{ava da vas podstakne
na druga~iji na~in razmi{qawa
ili da pro{iri va{e saznajne
vidike. Novo iskustvo u poslovnoj
saradwi pokaza}e se od vi{estruke koristi.
Poka`ite spremnost na novi poslovni iza-
zov. Nema potrebe da ignori{ete ne~ije
emotivne signale. Partner djeluje vrlo
zanosno i `eli da se nalazi u centru va{e
pa`we. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj
formi.
Vaga 23.9-22.10.
HOROSKOP
HOROSKOP
SLOBODNO VRIJEME
RADIO "Oksigen#, koji je
pri Euforu postojao {est godina
prestao je sa radom 1. maja. Me|u-
tim, ekipa sa radija oformila je
istoimeno Udru`ewe gra|ana, a
koje sada kreira i stvara "Oksi-
gen# program i emituje ga na fr-
ekvencijama bawolu~kog "TMK#
radija.
- Zamisao je bila da pre|emo
u nevladin, odnosno, neprofita-
bilni sektor. Sa "TMK# radiom
iz Bawe Luke napravili smo ugo-
vor o poslovno-tehni~koj sarad-
wi, {to zna~i da zajedni~kim
profesionalnim i tehni~kim
snagama kre}emo u ostvarivawe
ciqeva i zadataka, odnosno, ide-
mo ka razvoju dobrog novinarstva
kroz multimedijalne sadr`aje -
ka`e za "Glas Srpske# sekretar
Udru`ewa Vladimir Petkovi}.
Prema wegovim rije~ima,
ekipa iz ovog Udru`ewa plani-
ra da u sqede}em periodu reali-
zuje nekoliko interesantnih pro-
grama, dok }e sam program "TMK#
radija biti oboga}en nekim stil-
skim izmjenama.
- Udru`ivawe sa "TMK# ra-
diom podrazumijeva i promjenu
programske {eme originalnog
"Oksigen# programa. Morali smo
da po{tujemo uslove dozvole ko-
ju "TMK# radio ima sa Regula-
tornom agencijom za komunika-
cije BiH. To zna~i da smo uveli
vi{e informativnih emisija.
Mogu da najavim da }e uskoro bi-
ti ostvarena i saradwa sa popu-
larnim francuskim radiom "202#
- dodaje Petkovi}.
Britanska produkcija, koja je
bila zastupqena na "Oksigenu#
i koja je na na{im prostorima
izuzetno popularna, osta}e i u
novoj koncepciji, ali zaposleni
na "TMK# radiju i ~lanovi Udru-
`ewa obe}avaju vi{e evropskog
i mediteranskog zvuka.
Petkovi} dodaje da je dosada-
{wa saradwa sa Regulatornom
agencijom na zavidnom nivou i da
se zaposleni na "TMK# radiju na-
daju da }e tako ostati i ubudu}e.
- Va`no je da se glas nevladi-
nog sektora iz Bawe Luke ~uje
{irom BiH. Po{tovali smo sve
klauzule ugovora sa "TMK# radi-
om i prezadovoqni smo dosada-
{wom saradwom. Na ovaj na~in
podi`emo programski standard
samog "TMK# radija i direktno
populari{emo radijsku kulturu
u Bawoj Luci - dodaje on.
U planu je i saradwa sa ba-
wolu~kim Univerzitetom, prven-
stveno kroz osposobqavawe stu-
dija za obuku svih koji bi u budu}-
nosti ̀ eqeli da rade i da se usa-
vr{avaju na radiju.
- Imali smo privilegiju da
budemo lijepo, korisno i zabav-
no lice vojnog dijela mirovne mi-
sije u BiH. Ekipa koja sada pri-
prema "Oksigen# program osta-
la je skoro nepromijewena. Ono
po ~emu smo bili prepoznatqivi
bila su ~uvene "Oksigen# zaba-
ve, sa kojima uskoro ponovo kre-
}emo. Fokusira}emo se na biha}-
ki i bawolu~ki region, {to je
najboqi na~in za me|usobno po-
vezivawe i integraciju na{eg
dru{tva. Dakle, i daqe }emo bi-
ti svuda oko vas - zakqu~uje Pet-
kovi}.
¥ V. KERKEZ
Svaki radni dan na televiziji u 18.42 ~asa
UDRU@EWE GRA\ANA "OKSIGEN"
JEDNA mala kwiga od svega 16 stra-
nica, namijewena djeci, postala je u po-
novqenom izdawu bestseler u Japanu, ia-
ko je prije 17 godina bila zabrawena na
insistirawe Amerikanaca.
Naime, rije~ je o kwizi "Mali cr-
ni Sambo# koju je davne 1899. u Indiji
napisala Helen Banerman iz [kotske i
u kojoj se opisuju do`ivqaji jednog in-
dijskog dje~aka i kako je on nadmudrio
~etiri tigra. Ali, iako je dugo bila po-
pularna me|u djecom, ta kwiga smatra-
na je primjerom rasizma ("Sambo# je ~e-
sto bio rasisti~ki pogrdni nadimak za
crnce), te je zbog toga pala u nemilost;
u Japanu je, poslije kampawe koju su pred-
vodili Amerikanci, slu`beno zabrawe-
na 1988.
Me|utim, ra~unaju}i na nostalgiju
starijih japanskih ~italaca koji su u
svom djetiwstvu, u doba maweg insisti-
rawa na politi~koj korektnosti, zavo-
qeli tu kwi`icu, u maloj izdava~koj ku-
}i Zujunu{a otkupili su prava i, uprkos
zabrani, {tampali novo izdawe.
"^ibikuro Sambo# dosad se prodao
u 95 hiqada primjeraka, a "onlajn# pe-
ticija protiv reizdawa kwige prikupi-
la je svega 262 potpisa.
Zagovornici novog izdawa "Samba#
isti~u da u Japanu, zbog malog broja cr-
naca koji tamo `ive, kwiga ne mo`e bi-
ti smatrana primjerom rasizma:
- Japanci mogu biti progla{eni ra-
sistima kad su u pitawu Korejci koji
`ive ovdje, ali rasisti prema crncima?
Mi i nemamo iskustva u opho|ewu s cr-
nicima. Otkud bismo ga i imali? - ka-
`e Kazuo Mori, psiholog sa univerzite-
ta "[in{u# u Naganu. ¥
JAPANCI, NOSTALGIJA I RASIZAM
Sambo nije na crnoj listi
JEDAN sedamdesettrogodi-
{wi kenijski uzgajiva~ paradaj-
za i pasuqa uspje{no se odbra-
nio od napada podivqalog leo-
parda. Dokraj~io ga je istrgnuv-
{i mu jezik golim rukama.
Danijel Mburugu, nastawen
blizu planine Kenije, kretao se
poqem, kad se iz visoke trave
pojavila zvijer i napala ga.
Mburugu je imao ma~etu u ruci,
ali ju je radije ispustio i ugu-
rao ruku u leopardov usta. Is-
trgnuo mu je potom jezik, {to je
`ivotiwu natjeralo da pusti
svoju `rtvu.
- Ispustio je zvuk od kojih
vam se ledi krv u `ilama i od
kojeg su ptice naglo prestale da
pjevaju - ispri~ao je hrabri de-
da o leopardovu napadu, a prenio
dnevnik "Standard#.
- Jedan glas, koji je nesum-
wivo dolazio od Boga, {apnuo
mi je da ispustim ma~etu i ugu-
ram ruku u wegova razjapqena
usta. Poslu{ao sam - dodao je.
Upozoren krikovima, jedan
kom{ija je stigao na lice mjesta
i ma~etom dokraj~io zvijer.
Mburugua su stanovnici we-
govog sela pozdravili kao juna-
ka, a lokalne vlasti su mu pla-
tile bolni~ko lije~ewe. Povri-
je|ena mu je ruka, a ima i ogre-
botine. ¥
UZGAJIVA^ POVR]A JA^I OD LEOPARDA
I ptice su za}utale
Britanska produkcija bi}e
zastupqena i u novoj koncepciji,
ali uz vi{e evropskog
i mediteranskog zvuka
I DAQE SVUDA OKO NAS
POGLED
IZBLIZA
Flambirane pala~inke -
"Flambinke#
za 4 pala~inke
xem ili pekmez od kajsije
50 g maslaca
2 ka{ike {e}era
jedna mala ~a{ica "maraskina#
Pala~inke ispe}i
i namazati xemom
od kajsije.
U tavu istopiti
maslac sa 2 ka{-
ike {e}era, pa u
to spustiti pa-
la~inke i zape}i
sa obje strane.
Preliti "maraskinom# i zapaliti na neko-
liko sekundi.
Slu`iti toplo ¥
SVI bugarski dr`avqani
koji }e iza}i na birali{ta na
predstoje}im op{tim izborima
mo}i }e da u~estvuju u tomboli
koju organizuje vlada desnog cen-
tra, kako bi na taj na~in podsta-
kla {to ve}i odaziv bira~a.
- Vlada je iz buxeta izdvoji-
la oko ~etiri miliona leva, od-
nosno oko dva miliona evra za
nagrade - rekao je ministar za
javnu upravu Dimitar Kal~ev.
Da bi u~estvovali u tombo-
li, bira~i svom mobilnom opera-
teru moraju da po{aqu broj bi-
ra~kog mjesta i broj li~ne kar-
te. Samo na taj na~in bi}e im
omogu}eno u~estvovawe u boga-
toj tomboli - dijeli}e se satovi,
ra~unari i mobilni telefoni.
^lanovi bugarske opozici-
je akciju su nazvali "poni`ava-
ju}om# te su sada{wu vladu op-
tu`ili da `eli da "kupi gra|a-
ne#. Suprotno wihovom mi{qe-
wu, premijer Simeon Sakskobur-
gotski izrazio je zadovoqstvo
ovom, prema wegovom mi{qewu,
"modernom i originalnom ide-
jom#. ¥
BUGARI I OP[TI IZBORI
Glasaj i osvojiSvakog minuta {irom svijeta proda se 50 primjeraka Svetog pi-
sma.
¹ ¹ ¹
Mocart je sahrawen na grobqu za siromahe, bez nadgrobne plo-
~e.
¹ ¹ ¹
Operski pjeva~ Enriko Karuzo vje`bao je svoj glas dok se ku-
pao, uz muzi~ku pratwu pijaniste u susjednoj sobi.
¹ ¹ ¹
Britanski pjesnik Kolrix bio je veliki zavisnik od opojnih sred-
stava. Na vrhuncu bolesti pio je dvije litre laudanuma (rastvora
opijuma) nedjeqno.
¹ ¹ ¹
Pabla Pikasa ostavila je babica odmah poslije poroda, misle-
}i da je mrtvoro|en~e. Spasio ga je ujak. ¥
MO@DA NISTE ZNALI...
NION - U petak je u sjedi{tu
UEFA u Nionu obavqen i `ri-
jeb prvog kola kvalifikacija za
Kup UEFA. Evropska ku}a fud-
bala je i ove godine primjenila
geografski princip, koji }e va-
`iti i za drugu rundu kvalifi-
kacija, a timovi iz Srbije i Cr-
ne Gore, Crvena zve-
zda, Zeta i OFK Be-
ograd }e se na}i u
ju`noevropsko - me-
diteranskoj zoni.
Parovi prvog
kola ju`nomedite-
ranske zone: Ba{ki-
mi (Makedonija) -
@ep~e (BiH), Bir-
kirkara (Malta) -
Apoel (Kipar), Sa-
nt Hulija (Andora)
- Rapid Bukure{t
(Rumunija), Teuta
(Albanija) - [iro-
ki Brijeg (BiH),
Elbasani (Albani-
ja) - Vardar (Make-
donija), Hiberni-
jans (Malta) - Omo-
nija (Kipar) Doma-
wano (San Marino)
- Dom`ale (Slove-
nija).
Parovi prvog
kola centralnoi-
sto~ne zone: Feren-
cvaro{ (Ma|arska) - Ri-
po (Bje-
lorusi-
ja), Ba-
nants (Jermeni-
ja) - Lokomotiva
Tbilisi (Gruzi-
ja), Bate Borisov
(Bjelorusija) -
Torpedo Kutaisi (Gruzija), Va-
duz (Lihten{tajn) - Da~ija (Mol-
davija), Baku (Azerbejxan) -
@ilina (Slova~ka), Majnc (We-
ma~ka) - Mika (Jermenija), Ni-
stru (Moldavija) - Lenkoran
(Azerbejxan). Parovi prvog kola
sjeverne zone: Longford (Repu-
blika Irska) - Karmarden (Vels),
Ekranas (Litvanija) - Kork Si-
ti (Republika Irska), Vestmane-
jar (Island) - B36 (Farska Ostr-
va), Alijansi (Finska) - Petan`
(Luksemburg), Linfild (Sjever-
na Irska) - Ventspils (Letonija),
Runavik (Farska Ostrva) - Me-
talurgs (Letonija), Ecela Etel-
brik (Luksemburg) - Keflavik
(Island), Viking (Norve{ka) -
Portadaun (Sjeverna Irska),
TVMK (Estonija) - Mipa (Fin-
ska), Ril (Vels) - Atlantas (Li-
tvanija), Esbjerg (Danska) - Flo-
ra (Estonija).
Prve utakmice se igraju 14.
jula, a revan{i dvije nedjeqe ka-
snije.
@rijeb za drugo kolo, kada
}e startovati i klubovi iz Srbi-
je i Crne Gore, }e se obaviti 29.
jula u Nionu. ¥
BAWA LUKA - Da li }e Srp-
ski ko{arka{ki klub Bawalu~-
ka pivara zaigrati na me|unarod-
noj sceni bi}e poznato tek u po-
nedjeqak. Naime, Gradska uprava
je odgovorila "pivarima# da }e
wihov zahtjev za nov~anu pomo}
rje{avati po~etkom naredne ne-
djeqe.
- Iz Gradske uprave su nas
obavijestili da nisu imali vre-
mena da razmatraju na{u molbu i
da }e to u~initi u ponedjeqak - ka-
`e sportski direktor Bawalu~-
ke pivare Dejan Ere{i}. Samim
tim, jo{ uvijek ne znamo da li }e-
mo u~estvovati u FIBA Evroku-
pu.
Problem za "pivare# je {to
se prijava za ovo takmi~ewe mo-
ra poslati do subote (25. juna).
- Tra`i}emo od Ko{arka-
{kog saveza BiH da stupi u kon-
takt sa ~elnicima FIBA i da ih
upoznaju sa na{im problemom.
Vjerujemo da }e rukovodstvo svjet-
ske ku}e ko{arke imati razumi-
jevawa i da }e nam dozvoliti da
prijavu po{aqemo u ponedjeqak
- istakao je Ere{i}.
U slu~aju da iz Gradske upra-
ve stigne negativan odgovor, Ba-
walu~ka pivara }e odustati od
Evrope. Jasno je i zbog ~ega:
- Ne mo`emo sami "pokriti#
sve tro{kove, jer samo za prija-
vu treba platiti 10 hiqada evra
- rekao je Dejan Ere{i}.
¥ D. Pr.
"
PIVARI" JO[ UVIJEK NE ZNAJU DA LI ]E IGRATI NA ME\UNARODNOJ SCENI
NION - Fudbaleri Partizana
imali su sre}e na ̀ rijebu u Nionu.
Naime, u drugom kolu kvali-
fikacija za Ligu evropskih {am-
piona Beogra|ani }e igrati sa pob-
jednikom dvome~a prve runde
izme|u Slijeme sa Malte i [eri-
fa iz Moldavije.
[ef stru~nog {taba {ampi-
ona Srbije i Crne Gore Vladimir
Vermezovi} je bio zadovoqan
poslije `rijeba.
- Kona~no smo imali sre}e, ali
moramo biti oprezni - ka`e tren-
er Partizana. Bez obzira na sve,
vjerujem da ne}emo imati proble-
ma da pro|emo u narednu rundu tak-
mi~ewa.
Albert Na| je istakao da ve}
razmi{qa o rivalu u tre}em kolu.
- O ova prva dva tima ne treba
ni da razmi{qamo. Mi to drugo ko-
lo moramo da pro|emo kako znamo
i umijemo, nema {ta drugo. Jer ako
izgubimo propada nam cijela se-
zona. Jasno je da ih ne poznajemo
dovoqno, ali moramo daqe - rekao
je fudbaler Partizana Albert
Na|.
Evropski prvaci, fudbaleri
Liverpula u prvom kolu kvali-
fikacija igra}e protiv vel{kog
Total Netvork Solu{nsa, a ako se
plasiraju u drugu rundu protiv pob-
jednika me~a izme|u Tor{auna sa
farskih Ostrva i litvanskog
Kaunasa.
Liverpul, koji se plasmanom
na peto mjesto engleske Premijer
lige nije automatski kvalifikovao
za Ligu {ampiona, ve} je UEFA
zbog wega promijenila pravila,
bi}e nosilac i u eventualnom dru-
gom kolu.
@ r e b
za tre}e
kolo kval-
ifikacija
odr`a}e se 29. jula, a finale
Lige evropskih {ampiona
bi}e odigrano 17. maja
naredne godine na
stadionu "Fran-
cuska# u Par-
izu. ¥
@RIJEB ZA FUDBALSKU LIGU [AMPIONA
SRE]NI PARTIZANU drugom kolu kvalifikacija
prvak Srbije i Crne Gore igra}e
sa pobjednikom dvome~a
Slijema - [erif
DRUGO KOLO
Pobjednik duela 3 - Pobjednik duela 1
Pobjednik duela 4 - Brondbi (Danska)
Partizan - Pobjednik duela 11
Debrecen (Ma|arska) - Hajduk (Hrvatska)
Pobjednik duela 6 - Seltik ([kotska)
Pobjednik duela 5 - CSKA Sofija (Bugarska)
Anderleht (Belgija) - Pobjednik duela 7
Valerenga (Norve{ka) - Pobjednik duela 2
Pobjednik duela 8 - Lokomotiva M. (Rusija)
Pobjednik duela 12 - Rapid (Austrija)
Dinamo K. (Ukrajina) - Tun ([vajcarska)
Malme ([vedska) - Makabi Haifa (Izrael)
Pobjednik duela 9 - Steaua (Rumunija)
Pobjednik duela 10 - Trabzonspor (Turska)
Susreti drugog kola kvalifikacija igraju se 26. i 27. jula,
a revan{i 2. i 3. avgusta.
PRVO KOLO
1. Liverpul (Engleska) - TNS (Vels)
2. Haka (Finska) - Pjunik (Jermenija)
3. HB (Farska ostrva) - Kaunas (Litvanija)
4. Levadija (Estonija) - Dinamo Tbilisi (Gruzija)
5. Gorica (Slovenija) - Tirana (Albanija)
6. Kairat (Kazahstan) - Petr`alka (Slova~ka)
7. Nef~i (Azerbejxan) - Hafnarfjordur (Island)
8. Rabotni~ki (Makedonija) - Skonto (Letonija)
9. Glentoran (Sjeverna Irska) - [elburn (R. Irska)
10. Dinamo Minsk (Belorusija) - Anortozis (Kipar)
11. Slijema (Malta) - [erif (Moldavija)
12. Didelan` (Luksemburg) - Zriwski (BiH)
Prve utakmice igraju se 12. i 13. jula, a revan{i 19. i 20. jula.
@an Furne-Fajar:
Izvukao parove
Vladimir
Vermezovi}: Ima ra-
zloga za zadovoqstvo
IZVU^ENI PAROVI KUPA UEFA
[iroki u Albaniji
BEOGRAD - Dragan Stojko-
vi} vratio se iz Pariza, a veli-
ko "spremawe# Crvene zvezde po-
~e}e od marketinga, tvrde dobro
obavije{teni izvori bliski klu-
bu sa "Marakane#, a prenosi "B
92#
Uvjeren da }e na predstoje}oj
Izbornoj skup{tini kluba i zva-
ni~no postati predsjednik Crve-
ne zvezde, Dragan Stojkovi} uve-
liko vu~e poteze koji }e mu omo-
gu}iti {to boqu startnu pozici-
ju u foteqi prvog ~oveka najtro-
fejnijeg kluba Srbije i Crne Go-
re. Peta Zvezdina zvijezda pro-
teklih nekoliko dana boravila
je u Parizu gdje je imala seriju
poslovnih sastanaka sa predstav-
nicima uglednih svjetskih kom-
panija.
Piksi je pregovarao na temu
sponzora "crveno-bijelih# i za-
dovoqan obavqenim poslom, vra-
tio se u Beograd, ~vrsto rije{en
da prvi klupski segment kojim }e
se pozabaviti poslije
predsjedni~ke promocije
bude slu`ba marke-
tinga.
Izvr{ni di-
rektor za mar-
keting i or-
ganizaciju,
Zoran Av-
ramovi}, u
p r o t e k l a
tri mjeseca
koliko je
na toj funk-
ciji uspio
je jedino da
sklopi ugo-
vor sa "Del-
ta sladole-
dom# u visini
od 20 hiqada
evra, a {to se
ti~e organiza-
cije, uspio je
da organizu-
je pu~ protiv Dragana
Xaji}a. Na jednoj od
sjednica Skup{tine
kluba predsjednik
Nadzornog odbo-
ra, Sini{a
]iri} iznio je
podatak da
je klub za
finansirawe
akcije "I ja
sam zvezda{#
potro{io ~ak
~etiri miliona
dinara.
- Vaqda
smo jedini kl-
ub na svijetu
koji je pla}ao no-
ve navija~e,
umjesto da pu-
tem ~lana-
rine i pro-
daje dre-
sova ostvari neki prihod - rekao
je ]iri}.
Posebna pri~a je ugovor Crve-
ne zvezde i anonimne austrijske
firme koja je za kori{}ewe grba
samo u prvoj godini uredno ispla-
tila dogovorenu sumu. Da li su, ko-
liko i kome Austrijanci novca ka-
snije dali, to niko pouzdano ne zna.
Uprkos tako slabom u~inku, Avra-
movi} je u pro{lom mjesecu na-
pravio telefonski ra~un
od 62 hiqade dinara, kao
svi zaposleni na "Maraka-
ni# zajedno.
Pou~en lo{im isku-
stvima koje su proteklih
godina imali klubovi iz
Srbije i Crne Gore sa svo-
jim finansijerima, budu}i
predsjednik Crvene zvezde
odlu~an je u namjeri da na
"Marakani# aktivira samo
inostrani kapital. ¥
DRAGAN STOJKOVI] PRIPREMA VELIKO
"
SPREMAWE" U ZVEZDI
"
METLA" KRE]E OD AVRAMOVI]A
Budu}i predsjednik nezadovoqan radom izvr{nog
direktora za marketing i organizaciju
SPONZORI
Dragan Stojkovi} se ne}e
previ{e zadr`avati u Beogra-
du, jer 27. juna putuje za Japan
na finalne razgovore sa ~el-
nicima japanskog automobil-
skog giganta Tojote. Kandidat
za prvog ~ovjeka Crvene zvezde
na dobrom je putu da prona|e
zajedni~ki jezik i sa vode}om
svjetskom elektronskom kom-
panijom Soni. Postoji i mogu}-
nost dogovora sa japanskom dr-
`avnom televizijom koja je
spremna da odrije{i kesu, ali
pod uslovom da "crveno-bije-
li# dres obu~e neko od fudba-
lera iz Zemqe izlaze}eg sunca.
NOVA UPRAVA
Kona~no je poznat da-
tum kada }e Crvena zvezda
dobiti novo rukovodstvo.
Naime, dosada{wi pred-
sjednik "crveno-bijelih#
Dragan Xaji} raspisao je
za 6. jul izbor nove Skup-
{tine, odnosno ~ovjeka ko-
ji }e ubudu}e voditi "crve-
no-bijele#. Jedini kandi-
dat za fotequ kluba sa
"Marakane# je Dragan
Stojkovi}, koji bi na toj
sjednici trebao predlo`i-
ti i nove ~lanove Uprav-
nog odbora.
\Dragan Stojko-
vi}: Interesuje
ga samo ino-
strani kapital
\Fudbaleri Crvene zvezde:
Kre}u iz drugog kola
Ponedjeqak dan odluke
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
25. i 26. jun 2005.SPORT2
BAWA LUKA - Staza u Za-
lu`anima bi}e, u subotu i nedje-
qu, doma}in automobilskog spek-
takla - trke za {ampionat Srbi-
je i Crne Gore i dva takmi~ewa
za prvenstvo BiH na kru`nim
stazama. U subotu je na programu
prvo takmi~ewe za prvenstvo
BiH i zvani~ni trening za {am-
pionat Srbije i Crne Gore, dok
}e se u nedjequ voziti trke u oba
prvenstva.
- Posqedwe pripreme su pri-
vedene kraju. Zavr{eni su svi ra-
dovi za ure|ivawe staze i mogu
re}i da je sve spremno za ovaj
istinski spektakl. O~ekujemo ve-
lik odziv voza~a. Prema nekim
procjenama na stazi bi se treba-
lo pojaviti vi{e od 70 vrhunskih
takmi~ara. A to je i najboqa pre-
poruka qubiteqima brzine i au-
tomobilizma da u {to ve}em bro-
ju do|u u Zalu`ane - rekao je se-
kretar Auto-moto kluba Bawa
Luka Milan Ma~kovi}.
Najvi{e pa`we privla~i tr-
ka u klasi "Superturizmo super-
plus#, {ampionata Srbije i Cr-
ne Gore u kojoj se nadme}u veli-
ki asovi ovoga sporta, Asanovi},
Vesni}, \elma{, Kulunxi}, Ko-
mqenovi}...
- Sigurno je da }e se na stazi
voditi velika borba za pobjed-
nika u najja~oj klasi. Ako je su-
diti prema dosada{wim trkama,
neizvjesnost }e trajati sve do po-
sqedwe krivine. Ipak, o~ekujem
da }e na{ Milovan Vesni} pono-
viti uspjeh od pro{le godine i
do}i do nove pobjede - istakao je
predsjednik Auto-moto kluba
"Optima Modri~a# Mitar Jeki}.
Pro{logodi{wi pobjednik,
Milovan Vesni} najavquje da mo-
`e ponoviti sjajno izdawe, kada
je postavio rekord kruga na sta-
zi u Zalu`anima. Na taj na~in
bi se jo{ vi{e pribli`io prvoj
poziciji u generalnom plasmanu.
- Maksimalno sam koncentri-
san pred trku. Volim ovu stazu.
Ona mi najvi{e odgovara i na
woj sam najvi{e puta i pobje|i-
vao. O~ekujem jo{ jedno dobro
izdawe, ali je te{ko o~ekivati
da mogu postaviti novi rekord
kruga. Ipak, i sa trijumfom bi
bio prezadovoqan. Tako bih sma-
wio prednost Gorana Asanovi}a
u generalnom plasmanu, ~ime bi
nastavak prvenstva bio mnogo uz-
budqiviji - rekao je voza~ Auto-
moto kluba "Optima Modri~a#
Milovan Vesni}.
U {ampionatu BiH voza~i }e
se takmi~iti u {est klasa, a u
prvenstvu Srbije i Crne Gore u
pet. Organizatori trke su AMD
Bawa Luka i AMK "Optima Mo-
dri~a#. Pokroviteqi su Rafine-
rija uqa Modri~a i grad Bawa
Luka.
¥ De. MARI]
Milovan Vesni}: Vjeruje u uspjeh
SATNICASubotwi program po~e}e u 11 ~asova, zvani~nim treningom za
trku {ampionata Srbije i Crne Gore, a prvo takmi~ewe za prven-
stvo BiH odr`a}e se u 15 ~asova. Trka za {ampionat Srbije i Cr-
ne Gore po~e}e u nedjequ u 12 ~asova, a otvori}e je zamjenik pred-
sjedavaju}eg Predstavni~kog doma parlamentarne skup{tine BiH
Nikola [piri}, dok je drugo takmi~ewe prvenstva BiH zakazano
za 15 ~asova.
ROGATICA - Najintere-
santniji susret tre}eg kola Vi-
dovdanskog turnira "Rogatica
2005# odigrale su ekipe Volf Ju-
len i "^ajevi} komerc#. Ekipa
Volf Julena predvo|ena @i`o-
vi}em, Vuji}em, Jawi}em, Vuko-
ji~i}em... savladala je sastav iz
Sokoca sa 6:4 i preuzela lider-
sku poziciju. Ni{ta nije bilo
zanimqivije i u susretima Pa-
lermo Primeks - Auto-moto dru-
{tvo "Rogatica# - VBA koji su
zavr{eni identi~nim rezulta-
tom 5:2.
Rezultati tre}eg kola: Pa-
lermo - Primeks 5:2 (M. To{ovi}
2, Rackovi} 2, Bal~akovi} - ^o-
lovi}, Ne{kovi}), Auto-moto
dru{tvo "Rogatica# - VBA 5:2
(Mitru{i} 3, Pqevaq~i} 2 - Jan-
kovi} 2), Volf Julen - ^ajevi}
komerc 6:4 (Vuji} 2, Jawi} 2, Vu-
koji~i}, B. Gaji} - Lu~i}, Dobri-
lovi}, Krsmanovi}, Stani}).
Plasman poslije tre}eg kola:
Volf Julen 7 bodova, Auto-moto
dru{tvo "Rogatica# 6, "^ajevi}
komerc# 6, Palermo 4, VBA 1,
Primeks 1.
Po~eo je i turnir fudbal-
skih nada. Rezultati prvog kola:
Inter promet - Butik "Mika# 0:3
(B. Jawi} 2, M. Pajdakovi} 1) De-
vura promet - Cemeks 7:0 (Bjela-
kovi} 2, Peri{i} 2, Trajak, @iv-
kovi}, Stani}).
Turnir se nastavqa u subotu
utakmicama ~etvrtog kola.
¥ S. V.
SARAJEVO - Fudbaleri Ruda-
ra Ivan Krsmanovi}, Slavi{a Uji},
Mladen @i`ovi}, Dragan Simiki}
i Mladen Petri~evi} mora}e dosta-
viti izjave da li su u~estvovali u
namje{tawu rezultata na utakmici
sa Budu}nosti, 1:2. Ovo je odlu~eno
na sjednici Disciplinske komisije
Fudbalskog saveza BiH koja je u pe-
tak odr`ana u Sarajevu.
- Svi pomenuti fudbaleri, kao
i sva druga lica koja optu`uje bawo-
lu~ki Borac da su u~estvovali u ne-
~asnim radwama mora}e dati izjavu
i to u roku od osam dana. Isto tako
uputili smo zahtjev ka Tu`ila{tvu
BiH, te Kantona Sarajevo i Zenica
da putem MUP u {to kra}em roku
preispitaju eventualna la`irawa
utakmica @ep~e - ^elik (0:1) kao i
Rudar - Budu}nost (1:2) i @eqezni-
~ar - @ep~e (1:2) - kazao je predsjed-
nik Disciplinskog organa ^edo Ra-
kovi}.
Disciplinska komisija saveza u
Sarajevu, zbog neodmjerenih izjava u
medijima, kaznila je trenera Borca
Zorana Smileskog sa 500 maraka. A
iz razloga {to su odbili da prime
srebrne medaqe poslije finala Ku-
pa BiH, pet hiqada maraka u kasu sa-
veza mora}e da uplati Fudbalski
klub [iroki Brijeg.
¥ S. BABI]
SOKOLAC - Skup{tina Fud-
balskog kluba Glasinac usvojila je
izvje{taju o radu od 1. januara do da-
nas uz ocjenu da je iza ovog sportskog
kolektiva uspje{an period.
- Nova uprava, izabrana pred po-
~etak proqe}nog dijela prvenstva,
ulo`ila je dosta truda da se popra-
vi nov~ana situacija u klubu, zavede
red i na|e izlaz iz krize u koju je
klub upao poslije ispadawa iz Za-
jedni~ke lige BiH. Ono {to je naj-
va`nije jeste da smo uspjeli afir-
misati rad sa mla|im kategorijama,
koji }e nam narednih godina biti na
prvom mjestu - istakao je predsjed-
nik Skup{tine Fudbalskog kluba
Glasinac Zoran Maxar.
Napori Uprave Soko~ana da ovaj
klub postane stabilan i dobro orga-
nizovan sportski kolektiv o~igled-
no nisu bili uzaludni.
- U proteklih {est mjeseci re-
dovno smo izmirivali sve obaveze,
kao i dio dugovawa iz prethodnog pe-
rioda. Odlu~ili smo da se ubudu}e vi-
{e baziramo na vlastiti kadar. Ima-
mo dobar program rada sa mladim se-
lekcijama u kojima trenira 250 dje-
ce. Nastoja}emo da jo{ vi{e poboq-
{amo saradwu sa {kolama, a u pla-
nu je formirawe savjeta roditeqa
pri svakoj od mladih selekcija - re-
kao je predsjednik Predsjedni{tva
Glasinca Milomir Graji}.
Skup{tina je upoznata i sa od-
lukom Predsjedni{tva da \urkovi}
i daqe bude na ~elu stru~nog {taba,
ali da se ne mijewaju ni wegovi pr-
vi saradnici, Milan Renovica i Mi-
lo{ Jankovi}. Dogovoreno je da pri-
preme za naredni {ampionat po~nu
10. jula.
Bilo je rije~i i o pripremama ju-
niorske ekipe Glasinca za u~e{}e
na "Gotia kupu# u {vedskom gradu
Geteborgu od 17. do 23. jula. Mladim
sokola~kim fudbalerima bi}e to
drugi nastup na ovoj smotri. Pro{le
godine osvajawem tre}eg mjesta, bi-
li su najprijatnije iznena|ewe ovog
velikog turnira. ¥ B. G.
Juniorska smotraPRIJEDOR - Na terenima
Teniskog kluba "Mladen Stoja-
novi}# iz Prijedora u subotu
po~iwe dr`avno prvenstvo BiH
za juniore i juniorke do 18 godi-
na.
Za sada su se prijavili tak-
mi~ari iz bawolu~kih klubova
Mladosti i Borca, Doboja, Slo-
bode iz Novog Grada, SOL iz
Br~kog, te Qubu{kog, Sarajeva,
Tuzle, Visokog i Biha}a.
@rijebawe za juniore je u su-
botu u 9.30, a za juniorke u 10.30
~asova, a finalni me~evi pla-
nirani su za ponedjeqak u prije-
podnevnim ~asovima.
Dva turniraBAWA LUKA - ̂ lanovi Te-
niskog kluba "Me~ bol# Dario
Ra~i}, Sandro \uri} i Jelena
Bijeli}, u subotu i nedjequ, na-
stupi}e na turnirima u Mosta-
ru odnosno Tuzli.
Dario Ra~i} i Sandro \u-
ri} takmi~i}e se u Mostaru u
konkurenciji pionira do 12 go-
dina, dok }e se Jelena Bijeli}
takmi~iti na smotri za pionir-
ke do 14 godina ~iji }e doma}in
biti Tuzla.
¥ T. P. X.
SASTANAK KLUBOVA
OsnovanoUdru`ewe
BAWA LUKA - Predstavni-
ci `enskih rukometnih klubo-
va, koji se takmi~e u Zajedni~koj
ligi BiH odr`ali su sastanak u
Bawoj Luci na kojoj su se dogo-
vorili da osnuju Udru`ewe ̀ en-
skih liga{a.
- Na ovom sastanku, kojem su
prisustvovali predstavnici se-
dam klubova (Doboja, "Katari-
ne#, Ilixe, @eqezni~ara,
Iskre, Jedinstva i Borca Srpske
po{te), dogovorili smo se da
osnujemo Udru`ewe liga{a. Po-
red ovih klubova dobili smo po-
tvrdu i od Qubu{kog i Galeba da
se sla`u sa osnivawem ovog
Udru`ewa. Glavni ciqevi za ko-
je }emo se zalagati jesu smawewe
tro{kova takmi~ewa jer su sada
izuzetno visoki kao i to da se si-
stem takmi~ewa u Zajedni~koj
ligi ne mijewa - rekao je direk-
tor Borca Srpske po{te Ranko
Gligori}.
Na ovom sastanku, tako|e, je
dogovoreno da se 30. jula u Qu-
bu{kom odr`i konferencija na
kojoj }e biti izabran predsjednik
Udru`ewa, tri ~lana predsjedni-
{tva kao i plan i program rada
u narednom periodu.
¥ S. P.
MODRI^A - Sad ve} biv{i
fudbaler Borca, Danijel Tadi}
u novoj sezoni nosi}e dres Mo-
dri~a Maksime. Sa ovim napada-
~em sve je dogovoreno, {to je po-
tvrdio direktor kluba iz Mo-
dri~e Marija Jeli}.
- Postigli smo sa wim spora-
zum i on }e u narednih godinu da-
na biti na{ ~lan. On bi trebao
zamijeniti Petra Jeli}a koji ka-
rijeru nastavqa u inostranstvu.
Sada je na wemu da se u ovom pri-
premnom periodu izbori za mje-
sto u startnoj postavi - naglasio
je Marjan Jeli}. ¥
PRIJEDOR - Dres Rudar Prijedora mogao bi ponovo obu}i Sa-
{a Stevi}. Ovaj 24-godi{wi fudbaler je minule sezone igrao za sad
ve} biv{eg prvoliga{a Srbije i Crne Gore, Borca iz ^a~ka.
- S obzirom na to da mi je sa ^a~anima istekao ugovor, i da smo
ispali iz elitnog dru{tva odlu~io sam da napustim ovu sredinu. Tre-
nutno imam ponude od tri kluba, a to su: [iroki Brijeg, Zriwski i
naravno Rudar Prijedor. Jo{ ni{ta nisam odlu~io, a moram prizna-
ti da bih najvi{e volio da obu~em dres Rudar Prijedora - ka`e Sa-
{a Stevi}.
¥ L. R.
TREBIWE - Sve vi{e je od-
lazaka iz redova Leotara. Tako }e
po svoj prilici redove Fudbal-
skog kluba sa "Polica# napusti-
ti i golgeter Aleksandar Mini}.
- On jo{ uvijek nije zatra-
`io papire i ukoliko se pojavi
sa takvim zahtjevom mi }emo mu
iza}i u susret. To zna~i da nikom
ne}emo praviti smetwe za odla-
zak iz na{e sredine. A dobro je
poznato da smo ranije odrije{e-
ne ruke dali Marku Popovi}u,
Aleksandru Bo`ovi}u, Sini{i
Mulini i Aleksandru Jovanovi-
}u - istakao je direktor nekada-
{weg {ampiona BiH Milana
Jankovi}a. ¥
@EP^E - Aleksandar Rai-
li}, sad ve} biv{i fudbaler Mo-
dri~a Maksime, jo{ nije odlu-
~io gdje }e nastaviti igra~ku ka-
rijeru. Za wega je interesovawe
pokazao sarajevski @eqezni~ar,
a sada je u igri i @ep~e. Ako se
zna da je trener ove ekipe odne-
davno Nikola Niki}, onda se mo-
`e naslutiti da }e wegov izbor
biti klub iz @ep~a. Pogotovo
{to ih o~ekuje nastup u kvalifi-
kacijama za Kup UEFA.
- Radi se o provjerenom fud-
baleru koji igra na mjestu lije-
vog bo~nog. Zato }u u~initi sve
kako bi ga nagovorio da postane
na{ ~lan - kazao je {ef stru~nog
{taba tima iz @ep~a Nikola
Niki}. ¥
BAWA LUKA -
Poslije {est mjese-
ci provedenih u
Kozari iz Gradi-
{ke, Sa{a Kajkut
se, po svoj prili-
ci vra}a u staro
jato. Tako posto-
je velike {anse da
ovaj odli~ni fud-
baler ponovo obu-
~e dres Borca. Ni-
je tajna da je za we-
gove usluge zainte-
resovano nekoliko
klubova, ali
po svemu
sude}i
o n a
je najbli`i Gradskom sta-
dionu.
- Trenutno se odma-
ram od fudbala i usko-
ro }u donijeti kona~-
nu odluku. Iskreno
re~eno ne bih imao
ni{ta protiv da opet
zaigram u "crveno-
plavom# dresu - re-
kao je fudbalski dra-
guq Sa{a Kajkut. ¥
PRELAZNI ROK ZA FUDBALERE
Sa{a Kajkut: Blizu Gradskog stadiona
Aleksandar Raili}: Tra`i ga nekolikoklubova
Napada~ prva lasta
Najbli`i "rudarima"
Kajkut u starom jatu
Golgeter di`e sidro
@ep~e ho}e Raili}a
U NEDJEQU "NAGRADA OPTIMA - BAWA LUKA 2005"
VESNI] PREDVODI ASOVEVoza~ Auto-moto kluba Modri~a Optima jedan odfavorita u klasi
"Superturizmo superplus"
DISCIPLINSKA KOMISIJAFUDBALSKOG SAVEZA BiH
ISTRAGA PROTIVFUDBALERA
Krsmanovi}, Uji}, @i`ovi}, Simiki} i Petri~evi} mora}edostaviti izjave o spornom me~usa Budu}nosti
SKUP[TINA FUDBALSKOG KLUBA GLASINAC
Mladi na{a budu}nostVIDOVDANSKI TURNIR
"ROGATICA 2005"
Volf Julen preuzeo vrh
TENIS
25. i 26. jun 2005. SPORT
3
BAWA LUKA - Borcu je mje-
sto u samom vrhu fudbala BiH, a
ne da se svake godine bori za op-
stanak. Ovakvog mi{qewa je pred-
sjednik Skup{tine Sportsko-fud-
balskog preduze}a Borac, Dru-
{tva sa ograni~enom odgovorno-
{}u, Qubomir ]ubi}.
- Grad Bawa Luka tako ne{to
i zaslu`uje - smatra ^ubi}. Na{
ciq je da se kona~no napravi jak
i stabilan klub i na tome }emo is-
trajati. Ne}e nas pokolebati ni
~iwenica ako ekipa u narednoj se-
zoni bude igrala u Prvoj ligi Re-
publike Srpske. Ostanemo li u
elitnom dru{tvu BiH, onda sam
siguran da }emo biti pri samom
vrhu. Na kraju krajeva Borac tre-
ba da bude perjanica fudbala na
ovim prostorima. Ne smije se vi-
{e desiti da drugi odlu~uju o na-
{oj sudbini kao {to je bilo u vre-
menu koje je iza nas.
O planovima Sportsko-fud-
balskog preduze}e prvi ~ovjek
Skup{tine ka`e:
- Pod hitno moramo uraditi od
dva do tri igrali{ta gdje bi mo-
gli nesmetano trenirati i na{e
mla|e selekcije. O~ekujemo da }e
nam gradske vlasti iza}i u susret,
odnosno, da }emo dobiti odgovara-
ju}u lokaciju. Isto tako, a u naj-
skorije vrijeme, i postoje}i po-
mo}ni teren treba da dovedemo i
u mnogo boqe stawe. Do sada su
nam djeca trenirala u blatu i to
sigurno vi{e ne}e biti slu~aj.
Kako trenutno stvari stoje, u
dogledno vrijeme moglo bi do}i i
do rekonstrukcije Gradskog sta-
diona.
- Svakako da i o tome razmi-
{qamo - isti~e ]ubi}. Prije to-
ga o~ekujemo da Sportsko-fudbal-
skom preduze}u Borac bude ustu-
pqen Gradski stadion i to na pe-
riod od 30 do 50 godina. Kada nam
to odobri Skup{tina grada, onda
}emo napraviti procjenu {ta je
najpotrebnije da se obavi. Narav-
no, sve bi to bilo ura|eno po va-
`e}im propisima koje nala`e UE-
FA i FIFA.
Sportsko-fudbalsko preduze-
}e uskoro }e donijeti odluku o no-
voj sistematizaciji radnih mje-
sta. Tro~lana komisija u sastavu
Qubomir ]ubi}, @arko Miki} i
Milenko Malinovi} treba po
okon~awu konkursa da izabere di-
rektora preduze}a.
- Ve} u ponedjeqak, 27. juna,
bi}e raspisan konkurs za budu-
}eg direktora. Ono {to je sigur-
no, a to je da }emo izabrati oso-
bu koja bude dostavila najboqi
program. Poslije toga uslijedi-
}e i smawewe postoje}eg broja
zaposlenih u administraciji, ali
i u trenerskom kadru - otkriva
]ubi}.
Iako jo{ uvijek ne znaju u ko-
joj ligi }e se takmi~iti u idu}oj
sezoni rukovodstvo kluba plani-
ra da dovede nekoliko igra~kih
poja~awa.
- Zajedno sa svojim saradnici-
ma Nikolom Dubravcem, Niko-
lom Vukeli}em i trenerom Zo-
ranom Smileskim u srijedu, 29.
ovog mjeseca, odlazimo u Beograd.
Tamo }emo obaviti razgovor sa
direktorom Partizana Nenadom
Bjekovi}em, a do-
govoren je i su-
sret sa qudi-
ma iz Cr-
v e n e
zve-
zde. Nadamo se da }emo od ova dva
fudbalska giganta dobiti odgova-
raju}a poja~awa - rekao je pred-
sjednik Skup{tine Sportsko-
fudbalskog preduze}a Borac Qu-
bomir ]ubi}. ¥ S. BABI]
FO^A - Fudbal za oko i du{u,
poslije du`eg vremena, na velika
vrata vra}a se u Fo~u, u kojoj su po-
nikle fudbalske zvijezde poput
Furtule, Mihajlovi}a, bra}e Pa-
prica, Kunovca...
Sada{wi drugoliga{ ima
ozbiqne i realne ambicije da se
domogne prvoliga{ke scene, a za-
tim i Zajedni~ke lige BiH. Garan-
cija za realizaciju takvih plano-
va je veliki igra~ki potencijal
kluba, za ~ije sportske rezultate
ponovo ̀ ivi grad, posebno pionir-
ski pogon, koga vode treneri Bog-
dan Krnojelac i Du{ko Ra{evi}.
- Za samo tri dana osvojili smo
dva pehara na dva jaka turnira, od
kojih je jedan bio me|unarodni - is-
takao je trener Du{ko Ra{evi},
koji s ponosom isti~e veliki igra~-
ki potencijal ovih dje~aka, koje su
ve} prozvali "~arobwaci sa Dri-
ne#. Ra{evi} ka`e da su Fo~aci, ap-
solutni pobjednici Me|unarodnog
fudbalskog turnira "Durmitor
2005#, koji je odr`an na @abqaku,
odu{evili fudbalske stru~wake
iz Srbije i Crne Gore.
Ekipa 14-godi{waka Fudbal-
skog kluba Sutjeska je odmah posli-
je ove smotre bila najboqa na ~e-
tvrtom, memorijalnom turniru u
Fo~i, gdje su u~estvovale i ekipe
Slavije iz Isto~nog Sarajeva, Dri-
ne HE iz Vi{egrada i Vele`a iz
Nevesiwa. U polufinalu ove smo-
tre Sutjeska je savladala Vele` sa
2:0, a Slavija Drinu HE sa 6:1. U su-
sretu za tre}e mjesto Vi{egra|a-
ni su bili boqi od Vele`a, tek po-
slije boqeg izvo|ewa penala, 6:5
(2:2). Finalni susret u potpunosti
je pripao mladim Fo~acima, koji su
slavili protiv Slavije sa 3:0.
Koliko je interesovawe sport-
ske javnosti u Fo~i za igru najmla-
|ih fudbalera, govori podatak da
wihove igre prati i po hiqadu gle-
dalaca na stadionu pored ]ehoti-
ne. ¥ D. T.
PRVI ZADATAK - JAK KLUB
Pioniri Sutjeske: Uspjeh za uspjehom
FUDBALSKE NADE IZ FO^E OSVOJILE DVA JAKA TURNIRA
Pioniri ponos Sutjeske
MODRI^A - Korak po korak
do evropskog standarda. U Fudbal-
skom klubu Modri~a Maksima pola-
ko ali sigurno stvaraju uslove ne sa-
mo za takmi~ewe u Zajedni~koj li-
gi, ve} i za me|unarodnu scenu.
- Do sada smo natkrili tribi-
nu na kojoj }e uskoro biti posta-
vqeno 1.500 stolica za sjedewe, ko-
je su po propisima Evropske i Svjet-
ske fudbalske federacije. Do po-
~etka nove takmi~arske sezone
predstoji nam da zavr{imo ~etiri
svla~ionice za fudbalere, kao i
prostorije za sudije, delegata i an-
tidoping kontrolu. Radovi su u to-
ku i sasvim je izvjesno da }e sve bi-
ti okon~ano u planiranom roku -
istakao je direktor Fudbalskog
kluba Modri~a Maksima Marjan Je-
li}.
U ovom uzornom sportskom ko-
lektivu isti~u da ne}e stati na ovo-
me.
- Moram spomenuti da }e na po-
stoje}em objektu biti ura|ena i
vip lo`a, kao i prostorija za no-
vinare. Tako|e, u planu je predvi-
|en restoran, potom kuglana, kao
i jo{ jedan pomo}ni teren. Do sa-
da smo ulo`ili blizu 700.000, a
treba}e nam jo{ 300.000 maraka ka-
ko bismo uspje{no zavr{ili sve
neophodne poslove. Ovom prili-
kom istakao bih da smo ve}inu
sredstava dobili od Rafinerije
uqa. Da nije bilo wihovog razu-
mijevawa pitawe je da li bismo
i{ta uspjeli uraditi - naglasio je
predsjednik Modri~ana @arko Vuj-
ni}.
Stvarawem neophodnih uslova
u klubu razmi{qaju da se opet po-
jave na evropskoj fudbalskoj sceni.
- Prije godinu dana kao pobjed-
nici Zajedni~kog kup takmi~ewa
nastupili smo u kvalifikacijama za
Kup Uefa, gdje smo ispali u drugom
kolu od Levskog. Ne krijemo da }e-
mo ve} u novom {ampionatu BiH
poku{ati da se do~epamo fudbalske
Evrope. Da nismo puno bodova u mi-
nulom takmi~arskom ciklusu izgu-
bili na vlastitom terenu, siguran
sam da bismo bili plasirani me|u
prve tri ekipe. Ali, {to nismo ta-
da uspjeli, nadamo se da mo`emo u
vremenu koje dolazi - optimisti~-
ki je zakqu~io predsjednik Modri-
~a Maksime @arko Vujni}.
¥ S. B.
STADION MODRI^A MAKSIME USKORO U NOVOM RUHU
Stadion Modri~e: Uz tribine i
svla~ionice
Marjan Jeli}: Radovi pri kraju (Snimio R. [IBAREVI])
BAWA LUKA - Jedan odla-
zi, drugi dolazi. Joco Radi} iz
[amca ne}e u idu}oj sezoni di-
jeliti fudbalsku pravdu na te-
renima Zajedni~ke lige. On je
na kraju pro{log ciklusa zau-
zeo 30 mjesto na rang-listi na
kojoj su se nalazila 32 arbi-
tra. Po pravilniku, trojica
najslabije planiranih automat-
ski padaju sa liste, a ba{ tu
sudbinu do`ivio je sudija iz
[amca.
Iako jo{ uvijek nije utvr-
|en kona~an prijedlog sudija
iz Republike Srpske, sasvim
je izvjesno da }e mjesto Joce
Radi}a zauzeti Sa{a A~i} iz
Bawe Luke. On je bio najboqi
na listi djelilaca fudbalske
pravde u nedavno zavr{enom
prvenstvu Prve lige Republi-
ke Srpske. Samim tim ima}e
priliku da se doka`e u vi{em
rangu.
Na kraju treba da spomene-
mo da }e u narednom takmi~ar-
skom ciklusu "A# lista broja-
ti 24 fudbalska arbitra. Ovom
treba dodati da }e tro~lano
Predsjedni{tvo Fudbalskog
saveza BiH najvjerovatnije is-
koristiti pravo da predlo`i
po jednog sudiju. ¥ S. B.
PROMJENA NA
"
A" LISTI FUDBALSKIH SUDIJA
A~i} umjesto Radi}a
GORWI PODGRADCI -
Veterani Sloge u revijalnoj
utakmici savladali su Slobo-
du iz Dowih Podgradaca sa mi-
nimalnih 3:2.
Iako su prvi stekli rezul-
tatsku prednost preko V. Koso-
vi}a, na kraju su se radovali
igra~i iz Gorwih Podgradaca.
Po zavr{etku susreta za najbo-
qeg pojedinca izabran je gol-
man iz pora`enog sastava Mi-
livoja Male{evi}a, koji je svoj
tim spasio od ubjedqivijeg po-
raza.
Po starom dobrom obi~aju,
ovo tradicionalno dru`ewe
fudbalskih veterana imalo je i
svoje "tre}e poluvrijeme#.
¥ S. B.
TRADICIONALNI ME^ FUDBALSKIH VETERANA
Sloga boqa od Slobode
STRIJELCI: Dr. Peji} u 35. i 55. i Ili{evi} u 50. minutu
za Slogu, a V. Kosovi} u 15. i Maleti} u 79. minutu za Slobodu,
stadion: FK Sloga, gledalaca: 50, sudija: Milenko Ma~ki} (Gor-
wi Podgradci).
SLOGA: Zrni}, Vuji}, Maleti}, Jolxi} (D. Peji}), [mitran,
Vje{tica, [vraka, Ili{evi}, Dr. Peji}, [esti}, [inik.
SLOBODA: M. Male{evi}, Puqarevi} (^iki}), Mi. Male-
{evi}, Babi}, Malba{i}, Qepojevi}, Maleti} (Jawetovi}), V.
Kosovi} (O. Male{evi}), Gaji}, Brankovi} (V. Male{evi}), @.
Kosovi}.
SLOGA (GP) SLOBODA3:2
PO UGLEDU NA EVROPU
SMILESKI
- Nema sumwe da smo napravi-
li pravi potez {to smo na trener-
sku klupi doveli Zorana Smile-
skog. Sve je u~inio kako bi se iz-
bjeglo ispadawe iz elitnog dru-
{tva BiH. I da nije bilo ne~a-
snih radwih u posqedwem kolu u
tome bi i uspio. Moram re}i da
sam zadovoqan wegovim radom i
nedavno smo prihvatili wegov
program za naredni period. Osta-
lo je samo da se jo{ dogovorimo
o nastavku saradwe - kazao je Qu-
bomir ]ubi}.
PRIPREME
- Na posqedwem sastanku odlu-
~ili smo da ekipa obavi pripre-
me na Balkani kod Mrkowi} Gra-
da. Iako je postojala mogu}nost
da se jedan dio rada obavi na
Kopaoniku ili Jahorini, od
toga se odustalo. Razlog je
{to gotovo identi~ni
uslovi za nesmetano tre-
nirawe postoje i na Bal-
kani, gdje }e fudbale-
ri provesti od 12 do
15 dana - napomenuo
je ]ubi}.
QUBOMIR ]UBI], PREDSJEDNIK SKUP[TINE SPORTSKO-FUDBALSKOG PREDUZE]A BORAC
Ni{ta nas ne}e pokolebati da kona~no
napravimo pravi Borac kakav grad Bawa Luka
i zaslu`uje, ka`e ]ubi}
Qubomir
]ubi}:
Borcu
mjestu u
samom vrhu
(Snimio
M. ZUBOVI])
Do po~etka nove sezone bi}e
postavqeno 1.500 stolica za sjedewe
po propisu Uefe i Fife, ka`e
Marjan Jeli}BUDU]NOST
Modri~a Maksima ne
treba da brine za svoju
fudbalsku budu}nost. Da
je tako svjedo~e i rije~i
predsjednika kluba @ar-
ka Vujni}a:
- Na{i juniori su ne-
davno osvojili {ampion-
sku titulu u BiH. Ve} sa-
da me|u wima ima nekoli-
ko klinaca sa kojima }e
se potpisati ugovorne oba-
veze i oni bi vrlo brzo tre-
balo da postanu nosioci
igre seniorskog ti-
ma.
PROZIVKA
Vrijeme odmora za fudbale-
re Modri~a Maksime je pro{lo.
[ef stru~nog {taba Mitar Lu-
ki} je za subotu, 25. juna, zakazao
prozivku (deset ~asova). Tom pri-
likom kormilar "uqara# kandi-
datima za prvi tim saop{ti}e
program rada. Ono {to je pozna-
to je da }e kompletne pripreme
Modri~ani obaviti na svom te-
renu.
STRIJELCI: B. Radovi} u 30. i 38. minutu i Radulovi} (auto-
gol) u 55. minutu, stadion Gradski, gledalaca: 300, sudija: Milomir
Kruni} (Fo~a), `uti karton: Trifunovi} (Slavija).
SUTJESKA: Pqevaq~i}, Milutinovi}, Simi}, Ko~ovi}, Pro-
danovi}, Mihajlovi}, Mojovi}, R. Radovi}, B. Radovi}, \okovi},
Srndovi}. Jo{ je igrao: Matovi}.
SLAVIJA: Mari}, Trifunovi}, S. Te{anovi}, Popovi}, Bawa-
nin, Lemez, Papaz, Z. [ehovac, Stankovi}, Milinkovi}, O. [eho-
vac. Jo{ su igrali: Tomovi}, Lalovi}, Mati}, Peri{i}, Radovano-
vi}, Te{anovi}, Radulovi}.
SUTJESKA SLAVIJA3:0
FINALE
LEVERKUZEN - Utakmicom
za sedmo mjesto protiv Holan-
dije, selekcija Srbije i Crne
Gore u sjede}oj odbojci, za koju
nastupaju igra~i iz Republike
Srpske, u subotu }e zavr{iti
svoj premijerni nastup na Evrop-
skom {ampionatu.
Porazom od Finske u prvoj
utakmici za plasman, 1:3 (25:21,
20:25, 25:23, 25:20), "plavi# su
propustili {ansu da se bore za
petu poziciju. Podsjetimo, u po-
sqedwem, petom kolu prvog di-
jela takmi~ewa Srbija i Crna
Gora pobijedila je Gr~ku sa 3:0
i tako zauzela tre}e mjesto u gru-
pi "A#. Zatim je uslijedio me~
sa ~etvrtoplasiranom ekipom iz
grupe "B# Finskom. Me|utim,
iako se o~ekivao trijumf na{ih
odbojka{a rival je iznenadio.
- Umor je u~inio svoje i ni-
smo mogli daqe. Finci su pove-
li u prvom setu, ali smo im se
uspjeli revan{irati u drugom.
Tre}a dionica bila je odlu~uju-
}a. Imali smo {ansu da povede-
mo sa 2:1 ali su sre}a kao i bo-
qa koncentracija bile na stra-
ni protivnika. Nismo se preda-
vali ni u ~etvrtom setu, ali sna-
ga je izmicala i borba za peto
mjesto je otpala - rekao je selek-
tor Dra{ko Maxar.
Kao {to se i o~ekivalo, bra-
nilac titule evropskog prvaka
BiH takmi~ewe u grupi "A#
okon~ala je bez poraza. Izgubi-
la je samo jedan set i to od Rusi-
je koja je zauzela drugo mjesto i
plasirala se u polufinale.
U drugoj grupi neprikosnove-
na je bila Wema~ka sa maksimal-
nim u~inkom, dok se Hrvatska
pomalo neo~ekivano obrela na
drugom mjestu i plasirala me|u
~etiri najboqe ekipe.
Rezultati, grupa "A#, ~etvr-
to kolo: Rusija - Poqska 3:1
(20:25, 25:23, 25:10, 25:20), Gr~ka
- Ma|arska 0:3 (10:25, 21:25, 18:25),
peto kolo: BiH - Rusija 3:1 (25:16,
25:18, 29:31, 25:17), Poqska - Ma-
|arska 1:3 (25:23, 10:25, 15:25,
19:25), Gr~ka - SCG (11:25, 16:25,
10:25).
Grupa "B#, peto kolo: Wema~-
ka - Finska 3:0 (25:11, 25:22, 25:22),
Holandija - Letonija 3:0 (25:17,
25:19, 25:15), Hrvatska - Ukraji-
na 3:1 (25:19, 18:25, 25:15, 25:20).
Utakmice za plasman: Srbi-
ja i Crna Gora - Finska 1:3
(25:21, 20:25, 25:23, 25:20), Ukra-
jina - Gr~ka 3:0 (25:16, 25:21,
25:17), Poqska - Letonija 3:0
(25:20, 25:15, 25:22), Holandija -
Ma|arska 1:3 (21:25, 23:25, 25:21,
14:25). ¥
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
25. i 26. jun 2005.SPORT
BAWA LUKA - Iako je u
Tursku otputovao kao zamjena Du-
{an Babi} blistao je na Kupu
Evrope odr`anom u Istanbulu.
On je u disciplini 800 metara
zauzeo tre}e mjesto i bio najbo-
qe plasirani atleti~ar iz Re-
publike Srpske koji su nastupa-
li na ovom takmi~ewu.
- Prvo nisam ni znao da }u
putovati. Po povratku iz Hrvat-
ske gdje sam trijumfovao na jed-
nom mitingu javili su mi iz se-
lekcije BiH da idem za Tursku.
Oti{ao sam i sve iznenadio.
Prezadovoqan sam nastupom,
kao i treneri i selektor - ka-
`e Du{an Babi}.
Mladi Bawolu~anin ka`e da
je bilo treme, ali najvi{e one
pozitivne.
- Po{to sam mi-
jewao kolegu Saliho-
vi}a, pla{io sam se da
}u podbaciti, jer je na
meni bila velika
odgovornost.
V a q d a
su trema i jaka konkurencija
u~inile svoje, ali u moju ko-
rist. Vrijeme je iznosilo
1:52,38 i zaista sam se sre-
}an vratio sa ovog puto-
vawa - dodao je Babi}.
Poslije sjajnog nastupa
na Kupu Evrope atleti~ar
Borca i daqe juri formu za
Evropsko juniorsko prven-
stvo u Litvaniji.
- Ostalo mi je jo{ malo
vremena da ispunim ciq.
Krajwi rok za nor-
me je 12. juli, a
ispred mene su
jo{ tri pri-
like da istr-
~im potreb-
no vrijeme
za Kaunas.
Jedna od
wih na r-
aspore-
du je u
subotu
u Kragu-
jevcu. U
pitawu
je junior-
sko prven-
stvo Srbi-
je i Crne Gore. Poslije toga odr-
`ava}e se juniorski {ampionat
BiH u Zenici, a zatim jo{ jed-
no takmi~ewe u Novom Sadu - is-
takao je Babi}.
Drugi ciq prema kojem hi-
ta Du{an Babi} ovoga qeta je-
ste prvenstvo Balkana za juni-
ore.
- Nadam se da }u uspjeti iz-
boriti mjesto u reprezentaci-
ji BiH za Balkanijadu jer imam
dobre rezultate, odnosno najbo-
qi sam me|u juniorima. Ipak,
prvo }u se okrenuti Evropskom
{ampionatu, a zatim ovom dru-
gom takmi~ewu - ka`e Du{an
Babi}.
¥ M. ILI]
TRI [ANSE DO LITVANIJEOstalo mi je jo{ malo vremenada ispunim ciq. Nadam se da}u istr~ati potrebno vrijemeza Kaunas, ka`e Du{an Babi}
DU[AN BABI] BLISTAO NA KUPU EVROPE U ISTANBULU
BAWA LUKA - U subotu (de-
vet ~asova) u Bawoj Luci }e se odr-
`ati pionirsko takmi~ewe u stre-
qa{tvu pod nazivom "Vidovdan-
ski susreti#. Organizator ovih su-
sreta su Streqa~ki klubovi Koza-
ra i Kraji{ki borac, a
pored takmi~arskog
karaktera ciq
smotre je popu-
l a r i z a c i j a
ovog sporta u
Bawoj Luci.
- U~estvo-
va}e pioniri
svih bawolu~-
kih klubova i ga-
|a}e vazdu{nom
pu{kom. Svaki ak-
tivni ~lan dobio je i
zadatak da dovede
najmawe tri vr-
{waka koji
se pri-
je nisu susretali sa ovim sportom,
pa }e i oni imati priliku da se
oprobaju u streqa{tvu. Na ovu ide-
ju do{li smo sa `eqom omasovqa-
vawa streqa~kog sporta na pod-
ru~ju na{eg grada jer je pomalo za-
postavqen - rekao je trener stre-
qa~kog kluba Kozara Aco Mu-
drini}.
Na Vidovdan, 28. ju-
na, pomenuti klubovi or-
ganizova}e i me|unarod-
no takmi~ewe.
- U pitawu je juni-
orski turnir. Pozvali
smo klubove iz Sloveni-
je, Srbije i Crne Gore,
Hrvatske... O~ekujemo
u~e{}e velikog broja tak-
mi~ara sa prostora ci-
jele biv{e Jugosla-
vije - dodao je
Mudrini}.
¥ D. C.
"VIDOVDANSKI SUSRETI" U STREQA[TVU
Po~etnici na "liniji"
SOKOLAC - Atletsko prven-
stvo BiH za mla|e juniore odr`a-
}e se u subotu i nedjequ na stadio-
nu "Bara# u Sokocu. Doma}in tak-
mi~ewa je Atletski klub Glasinac,
a na wegovu adresu stigle su prija-
ve za 200 takmi~ara iz 16 klubova.
- Bi}e ovo, bez sumwe, zanimqi-
vo takmi~ewe, jer }e se na okupu na-
}i atletske nade sa prostora cije-
le BiH. U Sokolac }e do}i kandi-
dati za juniorsko prvenstvo svije-
ta, koje }e se odr`ati u marokan-
skom gradu Marake{u, kao i za dru-
go veliko ovogodi{we takmi~ewe,
Olimpijske dane mladih u itali-
janskom Lignanu - rekao je trener
Glasinca Ne|o \urovi}.
Sokola~ki qubiteqi "kraqi-
ce sportova# na djelu }e vidjeti Go-
ranu Cvijeti}, Borisa Suslovskog,
Bojana Xidu, Stevana Kosori}a,
Nata{u Petrovi}... Ovo takmi~e-
we bi}e za wih posqedwa provjera
pred nastupe u Maroku i Italiji.
Sokola~ki atletski radnici obe-
}avaju dobru organizaciju, u {to
ne treba sumwati, jer stadion "Ba-
ra#, poslije izgradwe tartan staze
ima veoma dobre uslove za ovakva
takmi~ewa.
- Treba ista}i da je prijavqe-
no vi{e takmi~ara koji }e nastupi-
ti van konkurencije. To }e sigurno
doprinijeti kvalitetu ove atlet-
ske manifestacije i postizawu bo-
qih rezultata u mla|im kategori-
jama - naglasio je \urovi}. ¥ B. G.
ATLETSKO PRVENSTVO BiH
Juniori bruse formu
BAWA LUKA - Kup Republi-
ke Srpske u ko{arci u kolicima
koji je trebao da se odr`i u nedje-
qu (25. juna) u dvorani Osnovne
{kole "Borisav Stankovi}# od-
go|en je.
Na ovom takmi~ewu trebalo
je da nastupe tri kluba, Bijeqina,
Kozara (Gradi{ka) koja brani pe-
har osvojen pro{le godine, i do-
ma}in Vrbas (Bawa Luka). Novi
termin za odigravawe finalnog
turnira Kupa Republike Srpske
bi}e poznat naknadno, a on }e naj-
vjerovatnije biti po~etkom sep-
tembra. ¥ S. P.
KO[ARKA U KOLICIMA
Kup u septembru
BAWA LUKA - Xudo klub
Borac povodom obiqe`avawa
pet godina od osnivawa u subo-
tu }e organizovati turnir za
najmla|e. Takmi~ewe }e se odr-
`ati u Sportskoj dvorani "Obi-
li}evo# sa po~etkom u 11.30 ~a-
sova.
- Prema najavama, na ovom
takmi~ewu }e se pojaviti vi{e
od 150 pionira i pionirki iz
ve}ine klubova sa prostora Re-
publike Srpske, Federacije
BiH i Srbije i Crne Gore. Sve
je spremno za ovu smotru i vje-
rujem da }e mladi xudisti poka-
zati sve {to znaju i da }e borbe
biti izuzetno zanimqive i uzbu-
dqive. Nadam se da }e svi koji
do|u u dvoranu u`ivati u nastu-
pima najmla|ih na tatamiju - re-
kao je sportski direktor Xudo
kluba Borac Mile Matijevi}.
¥ S. P.
POVODOM PET GODINA XUDO KLUBA BORAC
Najmla|i ~estitaju ro|endan
BAWA LUKA - Troje pliva-
~a Bawe Luke, Marija i Sr|an
Vujasin, te Vasko Jo{i} u subo-
tu i nedjequ nastupi}e na Me|u-
narodnom pliva~kom mitingu
"Beogradski pobednik#.
Pliva~ica iz Bawe Luke na-
stupi}e u tri kadetske discipli-
ne, i to 50, 100 i 200 metara le|-
nim stilom. Wen brat pliva}e u
konkurenciji omladinaca i to na
dionicama od 100 i 200 metara
kraul. Tre}i ~lan, Vasko Jo{i},
nastupi}e kao kadet u discipli-
nama 200 i 400 kraul, te 200 me-
tara mje{ovitim stilom.
- U ~etvrtak smo stigli iz
Rijeke gdje smo se pripremali
proteklih desetak dana. Ovaj mi-
ting u glavnom gradu Srbije i Cr-
ne Gore je veoma kvalitetan i ne-
}e biti lako sti}i do medaqe.
Ipak, na{i pliva~i su u dobroj
formi i bili bismo zadovoqni
kada bismo popravili svoje li~-
ne rekorde. Tako|e, ovo }e biti
dobra provjera pred zvani~na me-
|unarodna takmi~ewa na koja }e
oni putovati. Kao {to je pozna-
to, Marija }e u~estvovati na
Olimpijskim danima mladih, dok
se Sr|an priprema za Balkansko
prvenstvo - rekao je trener Bawe
Luke Goran Grahovac. ¥ M. I.
PLIVA^I BAWE LUKE NA BEOGRADSKOM MITINGU
"Pobjednik" prava provjera
BAWA LUKA - Takmi~ari
Kajak - kanu kluba Vrbas ovog vi-
kenda (25. i 26. juna) ima}e nove is-
pite. Naime, seniori i juniori
ovog kluba nastupi}e na interna-
cionalnom takmi~ewu koje }e se
odr`ati u Biha}u. Na programu
}e biti dvije discipline, klasi~-
ni i sprint spust.
- U subotu je na programu kla-
si~ni spust. Pred kajaka{ima i
kanuistima }e biti staza u du`i-
ni od 3,5 kilometara. Una je izu-
zetno brza i sigurno }e biti zani-
mqiv nastup u ovoj disciplini.
Drugog dana takmi~ewa vozi}e se
sprint spust (dvije trke u dioni-
ci od po 500 metara). Po~etak na-
stupa i prvog i drugog dana zaka-
zan je za 11 ~asova - rekla je sekre-
tar Kajak -kanu kluba Vrbas, koja
je i generalni sekretar Kajak-ka-
nu saveza BiH Branka Stankovi}.
Na ovom takmi~ewu trebali
bi da nastupe klubovi sa prosto-
ra Austrije, Belgije, Wema~ke,
^e{ke, Velike Britanije, Ita-
lije, Makedonije, Slovenije, Sr-
bije i Crne Gore, Hrvatske, Repu-
blike Srpske, Federacije BiH,
Turske, Francuske, Irske...
- Bi}e ovo izuzetno jako i kva-
litetno takmi~ewe. Velik broj
klubova iz gotovo svih evropskih
zemaqa najavio je svoj dolazak.
Ova smotra }e biti ujedno i gene-
ralna proba pred Evropsko prven-
stvo za juniore koje }e se naredne
godine odr`ati u Biha}u. Bi}e tu
prisutni i predstavnici Evropske
kajak federacije koji }e vidjeti
kakvi su uslovi za odr`avawe tak-
mi~ewa slede}e godine - naglasi-
la je Branka Stankovi}.
Bawolu~ani su nedavno nastu-
pili na Balkanskom prvenstvu,
koje je odr`ano u Srbiji i Crnoj
Gori, i na wemu su ostvarili od-
li~ne rezultate, a nadaju se da bi
sli~an uspjeh mogli ponoviti i u
Biha}u.
- Sve zavisi koliko }e se klu-
bova pojaviti. Ako do|u svi oni
koji su najavili bi}e ovo izuzet-
no jaka smotra. Kao i na svako
takmi~ewe, i na ovo idem sa na-
mjerom da pru`im svoj maksimum,
pa }u vidjeti, nikad se ne zna. Da-
}u sve od sebe i nadam se da }u
posti}i zapa`ene rezultate.
Ipak, prije svega, ovaj nastup }u
iskoristiti da vidim u kakvoj
sam formi pred nastup na Evrop-
skom prvenstvu koje je na progra-
mu narednog mjeseca - istakao je
kajaka{ Vrbasa Igor Kuzmano-
vi}. ¥ S. P.
KAJAKA[I VRBASA NA INTERNACIONALNOM TAKMI^EWU
\ Nikola Stankovi}: Provjera forme na Uni
Aco Mudrini}: O~ekuje velik broj takmi~ara
Du{an Babi}: Naredni ispit u Kragujevcu
(Snimio M. ZUBOVI])
4
GRUPA "A"1. BiH 5 5 0 15:1 10
2. Rusija 5 4 1 13:4 9
3. SCG 5 3 2 9:7 8
4. Ma|arska 5 2 3 8:10 7
5. Poqska 5 1 4 6:12 6
6. Gr~ka 5 0 5 0:15 5
GRUPA "B"1. Wema~ka 5 5 0 15:0 10
2. Hrvatska 5 4 1 12:6 9
3. Holandija 5 3 2 9:8 8
4. Finska 5 2 3 12:8 7
5. Ukrajina 5 1 4 7:12 6
6. Letonija 5 0 5 0:15 5
SUSRETIU petak uve~e u polufina-
lu su se sastali BiH - Hrvat-
ska te Wema~ka - Rusija. Za 11.
mjesto igrali su Gr~ka i Leto-
nija a za deveto Ukrajina i
Poqska.
U subotu, posqedweg dana
{ampionata, Srbija i Crna
Gora sa Holandijom za sedmo
mjesto igra}e od devet ~asova.
Za petu poziciju od 11 ~asova
bori}e se Finska i Ma|arska.
Utakmica za bronzanu medaqu
na rasporedu je u 10, a finale
u 14.15 ~asova.
[TAFETAPored discipline na 800
metara Du{an Babi} u Turskoj
je tr~ao i {tafetu 4h400 me-
tara.
- Zadovoqan sam i nastu-
pom u toj trci iako mi je pri-
oritet bila moja disciplina.
Tako|e, ovog vikenda tr~a}u
400 metara u Kragujevcu i na-
dam se dobrom rezultatu - ka-
`e Babi}.
ZAVR[NICA EVROPSKOG PRVENSTVA U SJEDE]OJ ODBOJCI
"PLAVI" ZA SEDMO MJESTOPosqedwi me~ u Leverkuzenu Srbija i Crna Goraodigra}e u subotu protiv Holandije
Rivali sa svih strana
OBAVJE[TEWE
AKCIONARA O SMAWEWU OSNOVNOG KAPITALA EMITENTA
DALEKOVOD TKS a. d. DOBOJ
DALEKOVOD TKS a. d. Doboj obavje{tava svoje akcionare o smawewu osnovnog
kapiatala i drugoj emisiji akcija po osnovu smawewa osnovnog kapitala smawewem
broja akcija. Ukupan broj akcija je sa 10.020.790 smawen na 1.774.796 redovnih ak-
cija "A# klase, nominalne vrijednosti 1,00 KM. Zahtjev za registraciju akcija po
osnovu smawewa kapitala predat je Centralnom registru hartija od vrijednosti
RS Bawa Luka dana 22.6.2005. godine.
ZA EMITENTA:
DIREKTOR
Mato Majstorovi}, dipl. in`.
Mikrokreditna organizacija "MIKRA# otvara
konkurs za popunu radnog mjesta:
- kreditni slu`benik za podru~je grada Bawe Luke.
Kandidati treba da posjeduju sqede}e karakter-
istike:
Izra`ene komunikacione sposobnosti
Bazno znawe rada na ra~unaru (MS Word, MSExcel)
Spremnost na terenski rad sa populacijom sa
malim prihodima na podru~ju oba entiteta
Voza~ka dozvola "B# kategorije i posjedovawe
vlastitog automobila koje bi se koristilo u
poslovne svrhe
Nastawen na podru~ju grada Bawe Luke
Ukoliko ̀ elite da radite u mladom i dinami~nom
timu a imate `equ za sticawem novih znawa i
razmjenom iskustava iz mikrokreditirawa u zemqi
i inostranstvu - ovo je prilika za Vas!
Mikrokreditna organizacija "MIKRA# }e pri-
mati aplikacije od zainteresovanih kandidata od
25.6.2005. do 2.7.2005. u vremenu od 10 do 17 ~aso-
va. Bilo koja aplikacija primqena nakon tog pe-
rioda se ne}e razmatrati. Samo kandidati koji u|u
u u`i izbor bi}e pozvani.
Molimo da va{e Curriculum Vitae (biografije)
dostavite li~no na adresu:
MIKRA - Predstavni{tvo Bawa Luka, Sime
Matavuqa 18, 78000 Bawa Luka ili putem faksa
051/228-042.
Kandidati koji su ve} konkurisali za ovu pozi-
ciju u MKO "MIKRA# , nije potrebno da se pono-
vo javqaju na oglas.
Molimo bez telefonskih poziva!
"INBEL# AD BAWA LUKA
- UPRAVNI ODBOR -
Veqka Mla|enovi}a bb
Na osnovu ~lana 36. Statuta Akcionarskog dru{tva "INBEL#, Upravni odbor dru{tva
SAZIVA
II redovnu sjednicu Skup{tine akcionara AD "INBEL# koja }e se odr`ati 20.7.2005.
godine sa po~etkom u 13 ~asova u prostorijama dru{tva.
Za sjednicu se predla`e sqede}i:
DNEVNI RED:
1. Usvajawe zapisnika sa prethodne sjednice
2. Verifikacija vlasni~ke strukture akcionara
3. Razmatrawe na~ina regulisawa obaveza prema povjeriocima
4. Teku}a pitawa
U slu~aju neodr`avawa skup{tine zbog nedostatka kvoruma, ponovqena sjednica }e se
odr`ati 27.7.2005. godine, u isto vrijeme i na istom mjestu sa istim dnevnim redom.
UPRAVNI ODBOR
OSNOVNA [KOLA "DESANKA MAKSIMOVI]#
PRIJEDOR
Datum 24.6.2005. god.
Dj. broj; 107-06/2005
Shodno ~lanu 78. stav 1. Zakona o osnovnoj {koli ("Slu`beni
glasnik Republike Srpske# 38/04), [kolski odbor Osnovne
{kole "Desanka Maksimovi}# Prijedor, raspisuje
KONKURS
za slobodna radna mjesta
1. nastavnik engleskog jezika
na neodre|eno vrijeme - 2 izvr{ioca
2. nastavnik wema~kog jezika
na neodre|eno vrijeme - 1 izvr{ilac
Prijavqeni kandidati moraju ispuwavati propisane uslove
iz ~lana 68. Zakona o osnovnoj {koli. Prijave sa doku-
mentacijom slati na adresu {kole ili predati u sekreta-
rijat.
Konkurs je otvoren 8 dana od dana objavqivawa.
PREDSJEDNIK [KOLSKOG ODBORA
010782 B3
I UPRA@WENO RADNO MJESTO
1. Samostalni stru~ni saradnik za investi-
cije - pomo}nik na~elnika Odjeqewa,
jedan izvr{ilac
2. Inspektor za javne puteve i drumski sao-
bra}aj jedan izvr{ilac
II OPIS POSLOVA
Samostalni stru~ni saradnik za investici-
je - pomo}nik na~elnika odjeqewa i inspek-
tor za javne puteve i drumski saobra}aj
obavqaju poslove u skladu sa Pravilnikom
o organizaciji i sistematizaciji radnih mjes-
ta administrativne slu`be op{tine Prwa-
vor i druge poslove utvr|ene zakonom i
drugim podzakonskim aktima.
Izvr{ioci posla imaju status op{tinskog
slu`benika.
III OP[TI USLOVI:
- da je dr`avqanin Republike Srpske, odnos-
no Bosne i Hercegovine,
- da je stariji od 18 godina,
- da ima op{tu zdravstvenu sposobnost,
- da nije osu|ivan za krivi~no djelo na
bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe 6 mjese-
ci ili za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodob-
nim za obavqawe poslova u administrativnoj
slu`bi jedinice lokalne samouprave.
IV POSEBNI USLOVI
- za radno mjesto ozna~eno brojem 1:
a) VSS tehni~kog smjera,
b) tri godine radnog iskustva,
v) polo`en stru~ni ispit zarad u adminis-
trativnoj slu`bi.
- za radno mjesto ozna~eno brojem 2:
a) VSS drumsko-saobra}ajne struke, 3 godine
radnog iskustva ili
V[S drumski smjer saobra}ajne struke, 5
godina radnog iskustva.
b) polo`en stru~ni ispit za rad u adminis-
trativnoj slu`bi.
V - POTREBNA DOKUMENTA
Uz prijavu pa konkurs kandidati su du`ni
prilo`iti dokaze o ispuwavawu op{tih i
posebnih uslova:
- Uvjerewe o dr`avqanstvu,
- Izvod iz mati~ne kwige ro|enih,
- uvjerewe o zdravstvenoj sposobnosti naknad-
no }e dostaviti kandidati koji budu pri-
mqeni u radni odnos,
- dokaz za op{ti uslov iz ta~ke 4. Komisija
za izbor }e pribaviti slu`benim putem.
- Ovjerenu fotokopiju diplome,
- Dokaz o radnom iskustvu,
- Uvjerewe o polo`enom stru~nom ispitu za
rad u administrativnoj slu`bi.
Svi kandidati koji ispuwavaju uslove konkur-
sa bi}e pozvani na intervju sa ~lanovima
Komisije za izbor. O vremenu i mjestu
odr`avawa intervjua kandidati }e biti
blagovremeno obavije{teni.
VI ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA I
OBJAVQIVAWE
Prijave na javni konkurs mogu se dostavqati
li~no ili putem po{te na adresu: Op{tina
Prwavor, Komisija za izbor, ul. Kara|or|eva
2, sa naznakom radnog mjesta za koje se pod-
nosi prijava.
Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se
uzeti u razmatrawe.
Javni konkurs objavi}e se na oglasnoj tabli
op{tinske administrativne slu`be i u
dnevnom listu "Glas Srpske#.
Rok za podno{ewe prijava na konkurs je 30
dana od dana objavqivawa u dnevnom listu
"Glas Srpske#.
NA^ELNIK OP[TINE
Broj 01/1-120-5/05.
Datum, 22.6.2005. godine
ZAVOD ZA LIJE^EWE, REHABILITACIJU I SOCIJALNU ZA[TITU
HRONI^NIH DU[EVNIH BOLESNIKA "JAKE[#
MODRI^A
Broj 01/01-435/05
Datum, 16.6.2005.
Tel. 053/810-858 Faks 053/811-012
Na osnovu Rje{ewa Ministarstva zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske
broj 01-151-26/05 od 1.6.2005, o odobrewu 2 specijalizacije iz psihijatrije i jedne
subspecijalizacije iz kardiologije Upravni odbor Zavoda objavquje
JAVNI KONKURS
za izbor kandidata za
1. Specijalizaciju iz psihijatrije 2
2. Subspecijalizaciju iz kardiologije 1
Kandidati koji se prijavquju treba da ispuwavaju sqede}e uslove: Op{ti uslovi:
pod 1 i 2
1. da je dr`avqanin Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine
2. da je stariji od 18 godina
3. da nije otpu{ten iz slu`be na osnovu disciplinske mjere u periodu od
3 godine prije objavqivawa konkursa,
4. da nije osu|ivan za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslo-
va;
5. da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak;
6. da se na wega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava BiH.
Posebni uslovi
pod 1. Doktor medicine odnosno
- zavr{en medicinski fakultet;
- polo`en stru~ni ispit;
- aktivno poznavawe jednog stranog jezika;
- radno iskustvo jedna godina nakon polo`enog stru~nog ispita;
pod 2. - Doktor medicine specijalista iz interne medicine ili pedijatrije;
- aktivno poznavawe jednog stranog jezika;
Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni prilo`iti dokaze o ispuwavawu op{tih
i posebnih uslova i dokaze kojima se potvr|uju druga znawa i sposobnosti.
Za op{te uslove iz ta~ke 3 i 6 dostaviti ovjerenu izjavu. Svi kandidati koji is-
puwavaju uslove iz konkursa bi}e pozvani na razgovor.
Prijave se mogu dostaviti li~no ili po{tom u Zavod za lije~ewe "Jake{# Mod-
ri~a, [ama~ki put bb sa naznakom za konkurs za specijalizaciju ili subspecijal-
izaciju.
Rok za podno{ewe prijave je 15 dana od dana objavqivawa konkursa. Neblagov-
remene i nepotpune prijave ne}e biti razmatrane. Konkurs }e biti objavqen u
dnevnom listu "Glas Srpske# i Slu`beni glasnik Republike Srpske.
DIREKTOR
OGLAS ZA POSAO
KREDITNI SLU@BENIK
REPUBLIKA SRPSKA
OP[TINA PRWAVOR
NA^ELNIK
Na osnovu ~lana 120. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#,
br. 101/04, 42/05) i Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u admin-
istrativnoj slu`bi op{tine Prwavor, br. 01/1-014-17/05. od 6.4.2005. godine, na~elnik
op{tine Prwavor, raspisuje
JAVNI KONKURS
za popunu upra`wenog radnog mjesta
telefon:
051/211-968
tel/faks:
051/212-004
M A R K E T I N G
E-mail: [email protected]
25. i 26. jun 2005. OGLASI 5
25. i 26. jun 2005.OGLASI
6
JAVNO PREDUZE]E
"RAD# a. d. BRATUNAC
Broj 271/05
Dana, 22.6.2005. godine
Na osnovu ~lana 6. Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni Glasnik# br. 75/04), ~lana 8. Zakona o min-
istarskim i vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske br. 41/03), ~lana 31. Statuta preduze}a i
odluke o utvr|ivawu uslovima i kriterijuma za imenovawe dva ~lana Nadzornog odbora br. 262/05, prva
Skup{tina (konstitutivna) Javnog preduze}a "RAD# a. d. Bratunac odr`ana dana 20.6.2005. godine donijela
je Odluku br. 263/05 kojom raspisuje:
JAVNI KONKURS
za izbor dva ~lana Nadzornog odbora Javnog preduze}a "RAD# a. d.
Bratunac ispred dr`avnog kapitala i Fonda za restituciju
I - Skup{tina akcionara od ukupno tri ~lana Nadzornog odbora imenova}e dva ~lana kao predstavnike
dr`avnog kapitala i Fonda za restituciju.
II - Nadle`nosti, poslovi i obaveze kao i odgovornosti Nadzornog odbora regulisani su odredbama Statu-
ta Javnog preduze}a "RAD# a. d. Bratunac.
III - Mandat ~lanova Nadzornog odbora je ~etiri (4) godine uz mogu}nost ponovnog izbora.
IV - Kandidati za ~lanove Nadzornog odbora Javnog preduze}a "RAD# a. d. Bratunac treba da ispuwavaju
sqede}e uslove:
- Op{ti uslovi:
1. Da su dr`avqani Republike Srpske, odnosno BiH,
2. Da su stariji od 18 godina,
3. Da imaju op{tu zdravstvenu sposobnost,
4. Da nisu otpu{teni iz radne slu`be po osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u periodu
od tri godine prije dana objavqivawa javnog konkursa
5. Da se na wih ne odnosi ~lan 9. stav 1. Ustava BiH,
6. Da nisu osu|ivani za krivi~no djelo koje ih ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u Nadzornom odboru,
7. Da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak.
POSEBNI USLOVI:
1. VSS (sedmi stepen) zavr{en gra|evinski, ma{inski, ekonomski ili pravni fakultet i najmawe pet (5)
godina radnog iskustva u struci.
2. Poznavawe sadr`aja i na~ina rada organa u akcionarskim dru{tvima javnim preduze}ima.
3. Dokazani rezultati ostvareni tokom dosada{weg rada.
V - SUKOB INTERESA
1. Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba intere-
sa, kako je propisano odredbama:
- ~lan 5 Zakona o sukobu interesa "Slu`beni glasnik RS# br. 34/02,
- ~lan 13. Zakona o javnim preduze}ima "Slu`beni glasnik RS# br. 75/04,
- ^lan 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske "Slu`beni glasnik
RS# br. 41/03,
VI - POTREBNA DOKUMENTA:
Uz prijavu na javni konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslo-
va iz ta~ke IV i to:
- biografiju sa podacima o kretawu u slu`bi,
- ovjerenu kopiju diplome,
- uvjerewe da nije pod istragom ni osu|ivan, odnosno da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak (ne star-
iji od tri mjeseca).
- izvod iz mati~ne kwige ro|enih (ne stariji od {est mjeseci),
- uvjerewe o dr`avqanstvu (ne starije od {est mjeseci),
Za dokaze iz ta~ke IV - pod 4. 5. i ta~ke V kandidati prila`u pismenu izjavu o neposjedovawu sukoba in-
teresa.
Konkurs }e biti objavqen u dnevnom listu "Glas Srpske# i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske#.
Rok za podno{ewe prijava je petnaest (15) dana od dana posqedweg objavqivawa konkursa u jednom od javnih
glasila iz prethodnog stava.
Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostavqaju se li~no ili putem po{te:
Javno preduze}e "RAD# a. d. Bratunac, ulica Svetog Save br. 84 75420 Bratunac, sa naznakom "Komisija za
izbor organa#.
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
Po zakqu~ivawu konkursa sa svim kandidatima koji ispuwavaju uslove za imenovawe komisija za izbor obavi}e
intervju, a o rezultatima konkursa kandidati }e biti pismeno obavije{teni.
SARAJEVO GAS AD
Isto~no Sarajevo
JAVNI OGLAS
za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a
na izgradwi poslovne zgrade u I. Sarajevu, Lukavica
I PREDMET NADMETAWA
Prikupqawe ponuda za izvo|ewe radova na izgradwi poslovne zgrade Sarajevo gas AD na lokalite-
tu Isto~nog Sarajeva, Lukavica. Radovi se odnose na: gra|evinsko-zanatske radove, vodovod i kanal-
izaciju i elektroinstalaterske radove, a u skladu s projektnom dokumentacijom.
II OP[TI USLOVI
1. Pravo u~e{}a na javnom nadmetawu
Na javnom nadmetawu mogu u~estvovati ponu|a~i koji su registrovani za izvo|ewe radova u vi-
sokogradwi i posjeduju licencu nadle`nog ministarstva Republike Srpske.
2. Sadr`aj ponude
- naziv i ta~na adresa, poreski i identifikacioni broj ponu|a~a;
- ovjerena kopija rje{ewa o upisu u sudski registar, ne starija od 60 dana;
- ovjerena fotokopija uvjerewa o poreskoj registraciji,
- uvjerewe o izmirenim poreskim obavezama, ne starije od tri mjeseca,
- ispuwen originalni i ovjeren na svakom listu predmjer radova sa jedini~nim cijenama izra`en
u KM i ukupna cijena sa ura~unatim porezom.
- referens lista,
- broj zaposlenih ovjeren od PIO,
- tehni~ka opremqenost firme,
- lista stru~nog osobqa firme za izvo|ewe radova,
- izjava da su ponu|ene cijene nepromjewive i da se izvo|ewe radova ne}e mijewati ni pod kojim
uslovima,
- uslovi pla}awa,
- rok po~etka i zavr{etka radova,
- dokaz da ponu|a~u nije blokiran `iro ra~un u posqedwa tri mjeseca.
Dokumenti koji su sastav ponude moraju biti slo`eni i numerisani gorwim redoslijedom.
III PODNO[EWE I OTVARAWE PONUDA
Ponude se dostavqaju u zape~a}enoj koverti, na adresu prijema:
SARAJEVO GAS AD I. Sarajevo.
Ul. Nikole Tesle br. 55
71123 Isto~no Sarajevo
Na koverti obavezno staviti naznaku NE OTVARAJ.
U obzir se uzimaju samo ponude koje stignu na gorwu adresu u roku od 8 dana od objavqivawa oglasa.
Ponude pristigle poslije krajweg roka za predaju bi}e vra}ene ponu|a~u neotvorene.
Otvarawe ponude }e se izvr{iti na sastanku Komisije drugog radnog dana po isteku roka za
dostavu ponuda u 12 ~asova u prostorijama Sarajevo gas AD uz prisustvo zainteresovanih ponu|a~a
ili wihovih pismeno ovla{}enih zastupnika.
O rezultatima javnog nadmetawa svi ponu|a~i }e biti pismeno obavije{teni.
IV KRITERIJUM ZA IZBOR
Kriterijumi za ocjenu ponuda su sqede}i: cijena, uslovi pla}awa, referens lista, rok izgradwe.
V DODATNE INFORMACIJE
U~esnici nadmetawa mogu podi}i tendersku dokumentaciju u prostorijama SARAJEVO GAS AD,
ul. Nikole Tesle 55, svakim radnim danom od 8 do 14 uz uplatu iznosa od 50,00 KM na `iro ra~un
broj: 562-012-00000010-71.
Dodatne informacije (i uvid u projektnu dokumentaciju u prostorijama Sarajevo gas AD) mogu
se dobiti li~no ili na telefone 057 340 876, 057 340 113 u vremenu od 8 do 14 ~asova (kontakt os-
oba Slavo Kraji{nik).
Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima u Republici Srpskoj
("Slu`beni glasnik RS#, broj: 41/03) Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imenovawe organa u
javnim preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina op{tine Zvornik ("Slu`beni glasnik
op{tine Zvornik#, broj 1/04 i Odluke o raspisivawu javnog konkursa za izbor i imenovawe organa u javn-
im preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina op{tine Zvornik ("Slu`beni glasnik op{tine
Zvornik#, broj: 5/05, Skup{tina op{tine Zvornik, raspisuje:
JAVNI KONKURS
za popunu upra`wenih mjesta
I DIREKTORA
1. Direktora Centra za socijalni rad Zvornik
2. Direktora Dje~ijeg vrti}a "Na{a radost# Zvornik
3. Direktora JZU Apoteka "Zdravqe# Zvornik
4. Komandira Profesionalne vatrogasne jedinice Zvornik
5. Direktora Kulturno-sportskog centra "Zvornik# Zvornik
6. Direktora Doma zdravqa Zvornik
II ^LANOVA UPRAVNOG ODBORA:
1. Centra za socijalni rad, bira se pet ~lanova
2. Dje~iji vrti} "Na{a radost#, bira se pet ~lanova
3. JZU Apoteka "Zdravqe#, biraju se tri ~lana
4. Kulturno sportski centar "Zvornik#, biraju se tri ~lana i
5. Doma zdravqa Zvornik, bira se pet ~lanova
III ^LANOVA NADZORNOG ODBORA:
1. Centra za socijalni rad, biraju se tri ~lana
2. Dje~iji vrti} "Na{a radost#, biraju se tri ~lana
3. JZU Apoteka "Zdravqe#, biraju se tri ~lana
4. Kulturno-sportski centar "Zvornik#, biraju se tri ~lana i
5. Dom zdravqa Zvornik, biraju se tri ~lana
IV OPIS POSLOVA
1. Direktor
Direktor ustanove organizuje i rukovodi procesom rada i vodi poslovawe ustanove; zastupa ustanovu;
odgovara za zakonitost rada ustanove; predla`e osnove poslovne politike, programe i planove rada, pred-
la`e akta koja donosi upravni odbor, donosi akt o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, obavqa
i druge poslove u skladu sa Zakonom, Statutom i op{tim aktima ustanove i upravnog odbora.
2. Upravni odbor
Upravni odbor utvr|uje poslovnu politiku ustanove; donosi Statut, usvaja izvje{taje o poslovawu i go-
di{wi obra~un, odlu~uje o kori{}ewu sredstava u skladu sa Zakonom, donosi Poslovnik o radu i obavqa
i druge poslove koji su utvr|eni Zakonom i Statutom.
3. Nadzorni odbor
Nadzorni odbor vr{i nadzor nad zakonitosti rada i poslovawa, donosi Poslovnik o svom radu, vr{i
uvid u sprovo|ewe odluka upravnog odbora, materijalno-finansijskog poslovawa i obavqa druge poslove
utvr|ene Zakonom, osnovnim aktima i Statutom.
V MANDAT
- Direktor se imenuje na period od ~etiri (4) godine.
- ^lanovi upravnog odbora imenuju se na period od ~etiri (4) godine.
- ^lanovi nadzornog odbora imenuju se na period od ~etiri (4) godine.
VI STATUS
Ugovorom o me|usobnim pravima i obavezama, koji zakqu~uje direktor sa upravnim odborom, utvr|uju se
radno-pravni status, plata i druga primawa direktora po osnovu rada.
Aktom o imenovawu, ~lanovi upravnog i nadzornog odbora ne zasnivaju radni odnos.
^lanovi upravnog i nadzornog odbora ostvaruju pravo na naknadu, u skladu sa Odlukom o visini naknade
~lanovima upravnih i nadzornih odbora dr`avnog preduze}a ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#,
broj 22/96).
VII OP[TI USLOVI ZA KANDIDATE
Op{ti uslovi za kandidate na mjestima iz ta~ke I, II i III su:
1. da su dr`avqani Republike Srpske ili BiH
2. da su stariji od 18 godina
3. da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be na bilo kojem nivou u BiH (bilo na nivou dr`ave ili entite-
ta), kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Republici Srpskoj, u periodu
od tri godine prije dana objavqivawa upra`wenog mjesta.
4. da nisu osu|ivani za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est mjeseci ili za
ka`wiva djela koja ih ~ine
nepodobnim za obavqawe poslova na upra`wenim mjestima, odnosno da se protiv wih ne vodi krivi~ni
postupak.
5. da ne slu`e kaznu izre~enu od strane Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju i da nisu pod optu`nicom
tog suda, a da se nisu povinovali nalogu da se pojave pred sudom.
VIII POSEBNI USLOVI I KRITERIJUMI ZA KANDIDATE
Posebni uslovi za kandidate na mjestu pod ta~kom I su:
- visoka ili vi{a stru~na sprema odgovaraju}eg smjera,
- potrebno stru~no znawe iz djelatnosti kojom se bavi pravni subjekat,
- najmawe pet godina radnog iskustva u struci,
- posjedovawe rukovodnih i organizacionih sposobnosti,
- plan rada.
Posebni uslovi za kandidate na mjestu pod ta~kom II su:
- visoka ili vi{a stru~na sprema odgovaraju}eg smjera,
- posjedovawe stru~nih i profesionalnih znawa iz oblasti kojom se
bavi pravni subjekat,
- poznavawe sadr`aja i na~in rada Upravnog odbora.
Posebni uslovi za kandidate na mjestu pod ta~kom III su:
- visoka ili vi{a stru~na sprema odgovaraju}eg smjera,
- posjedovawe stru~nih i profesionalnih znawa za obavqawe
poslova nadzora,
- poznavawe sadr`aja i na~in rada Nadzornog odbora.
IX SUKOB INTERESA
Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnost ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa,
u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske.
Kandidati ne mogu biti lica koja su na funkciji u politi~koj stranci.
X POTREBNA DOKUMENTA
Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova:
- biografiju o kretawu u slu`bi,
- ovjerenu kopiju diplome,
- uvjerewe o dr`avqanstvu,
- ovjerenu kopiju li~ne karte,
- potvrda o tra`enom radnom iskustvu,
- uvjerewe da nisu osu|ivani za krivi~no djelo,
- uvjerewe da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak,
- potpisanu i od nadle`nog organa ovjerenu izjavu o ispuwavawu
uslova iz podta~ke 3 i 5 ta~ke VII konkursa,
- za kandidate iz ta~ke I konkursa - program rada.
Sa svim kandidatima koji u|u u u`i izbor Komisija za izbor }e obaviti intervju, o ~emu }e kandidati
biti blagovremeno obavije{teni.
Imaju}i u vidu ovla{}ewa ombudsmana koja proisti~u iz ~lana 16. Zakona o ministarskim, vladinim i
drugim imenovawima Republike Srpske, vezano za prigovore na kona~na imenovawa, postoji potreba stalnog
uvida u podnesena dokumenta, te se iz tog razloga dokumenta prilo`ena uz prijavu na konkurs ne}e
vra}ati kandidatima.
XI ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVE
Rok za podno{ewe prijave je 14 dana od dana objavqivawa konkursa.
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.
Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te na adresu:
Skup{tina op{tine Zvornik ul. Svetog Save 124 sa naznakom "Komisija za izbor#.
Javni konkurs bi}e objavqen u dnevnom listu "Glas Srpske# i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske
kao i na WEB stranici Op{tinske administrativne slu`be Zvornik.
Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ra~unati od dana posqedweg objavqivawa.
PREDSJEDNIK SKUP[TINE
OP[TINE ZVORNIK
Broj 01-111-117/05
Zvornik, 22.6.2005.
25. i 26. jun 2005. OGLASI 7
Vesni}
protiv
Asanovi}a
FUDBAL
Igra~i
pi{u
izjave
BORAC
Nikad
vi{e za
opstanak
Strana 3.Strana 2.Strana 2.
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMAMilovan
Vesni}
Qubo
]ubi}
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
AUTOMOBILIZAM
^edo
Rakovi}
TORINO - Pavel Nedved i
Lilian Tiram produ`ili su sa-
radwu sa Juventusom do 2008. go-
dine. Obojici igra~a dosada{wi
ugovor vrijedio je do 2006, ali
~elnici "Stare dame# ponudili
su im znatno boqi ugovor. Ne-
dved i Tiram do{li su u Torino
2001. godine, ^eh iz Lacija, a
Francuz iz Parme i obojica su
osvojila tri "Skudeta# u dresu
Juventusa.
¹ ¹ ¹
RIM - Golovima Balzera-
tija u 21. i Maracine u 56. minu-
tu, ekipa Torina pobijedila je
kao gost Peru|u sa 1:2 i tako do-
{la u dobru priliku da naredne
sezone ponovo zaigra u "kal~u#.
Fudbaleri Torina, kluba koji je
sedam puta bio prvak dr`ave, po-
godak su primili u samoj zavr-
{nici prvog poluvremena kada
je wihovu mre`u zatresao Ma-
skara. Revan{ se igra u nedjequ.
¹ ¹ ¹
ATINA - Kapiten gr~ke re-
prezentacije, Teodoros Zagora-
kis (34) karijeru }e nastaviti u
otaxbini, ta~nije u PAOK. Do-
sada{wi vezni igra~ Bolowe ne
`eli vi{e igrati u italijan-
skom klubu jer je ispao iz "Se-
rije A#. Prema pisawu gr~kih
novina, Zagorakis }e za PAOK
potpisati ugovor na dvije godi-
ne vrijedan 400.000 evra po sezo-
ni.
¹ ¹ ¹
BEOGRAD - Dosada{wi na-
pada~ Budu}nosti Milan Puro-
vi}, potpisao je ugovor sa Crve-
nom zvezdom i odmah se prikqu-
~io pripremama ekipe za novu
sezonu. Rije~ je o 20-godi{waku,
izrazito visokom i sna`nom, ko-
ji igra u {picu, a ve} je nastu-
pao za omladinsku reprezenta-
ciju Srbije i Crne Gore.
¥ B. M.
¹ ¹ ¹
BILBAO - Hoze Luis Men-
dilibar novi je trener Atleti-
ka iz Bilbaoa. On do sada nije vo-
dio timove u {panskoj Primeri
i ima samo jednu sezonu u Segun-
di iza sebe. Predvodio je mla|e
kategorije Atletika, a na klupi
je zamenio Ernesta Valverdea,
koji je napustio klub pro{log
mjeseca. Naredne sezone ekipa
}e biti oslabqena neigrawem
Asijea Del Orna i Santija Eske-
ra, koji su oti{li u ^elzi, od-
nosno Barselonu.
LONDON - Jelena Jankovi} ni-
je uspjela da se plasira u osminu fi-
nala Vimbldona. Teniserka iz Sr-
bije i Crne Gore je poslije prave
drame i dva ~asa i 43 minute efek-
tivne igre pora`ena od Ruskiwe
Anastasije Mi{kine sa 0:6, 7:5 i 8:10.
Ruskiwa je prvi set ekspresno
rije{ila u svoju korist sa 6:0. Uz-
vratila je Jankovi}eva u drugoj dio-
nici, a sa dobrom igrom je nastavi-
la i u tre}em setu. Vodila je 5:1 i
servirala za me~, ali se Mi{kina
nije predavala. Stigla je do izjedna-
~ewa 5:5, te je poslije velike borbe
i ~ak 86 minuta igre u tom periodu
do{la do pobjede i plasmana u sqe-
de}u rundu.
Ana Ivanovi} i Tina Kri`an
plasirale su se u tre}e kolo parova.
Srpsko-slovena~ka kombinacija bi-
la je boqa od Eleni Danilidu iz Gr~-
ke i Nikol Prat iz Austrije sa 6:3,
6:1. U narednoj rundi sasta}e se sa
Na|om Petrovom i Megan [onesi,
koje su postavqene za ~etvrte nosi-
oce.
Ivanovi}eva je slavila i u dru-
gom kolu singla, a pored we trijum-
fe su ostvarili Janko Tipsarevi}
i Nemawa \okovi}.
Va`niji rezultati drugog ko-
la, teniseri: Miler - Nadal (4) 6:4,
4:6, 6:3, 6:4, Tursunov - Henman (6)
3:6, 6:2, 3:6, 6:3, 8:6, Gro`an (9) - Ha-
nesku 6:3, 6:4, 6:2, Johanson (12) -
Pavel 3:6, 7:6 (7-4), 6:4, 7:6 (7-4), Ko-
rija (14) - Malise 3:6, 6:3, 7:5, Tip-
sarevi} - Lu 2:6, 6:3, 6:2, 4:6, 7:5, \o-
kovi} - Garsija-Lopez 3:6, 3:6, 7:6
(7-5), 7:6 (7-3), 6:4, teniserke: S. Vi-
lijams (4) - Santan|elo 2:6, 6:3, 6:2,
Petrova (8) - Beltram 6:1, 6:2, Iva-
novi} (19) - Forec 6:4, 6:3, tre}e
kolo, teniseri: Hjuit (3) - Gimel-
stob 7:6 (7-5), 6:4, 7:5, Lopez (26) -
Safin (5) 6:4, 7:6 (7-4), 6:3, Dent
(24) - Berdih 6:3, 7:6 (7-3), 6:3, te-
niserke: Morezmo (3) - Peri 6:0,
6:2, Kuzwecova (5) - Vajdisova (27)
7:5, 6:7 (7-5), 6:2, Dementijeva (6) -
Va{ington 7:5, 6:1, Mi{kina (9) -
Jankovi} (17) 6:0, 5:7, 10:8. ¥
TENISERKA IZ SRBIJE I CRNE GORE SE OPROSTILA OD VIMBLDONA
Jelena Jankovi}: Zaustavqena u tre}em kolu
NIRNBERG - Kup Konfede-
racija do{ao je do polufinala.
U onom zanimqivijem (subota, 18
~asova), sasta}e se doma}in We-
ma~ka i aktuelni svjetski {am-
pion, Brazil. Bi}e to ujedno i
repriza finala posqedweg
Svjetskog prvenstva, u kojem su
"karioke# slavile sa 2:0 i tako
do{li do pete titule.
Selektor Wema~ke Jirgen
Klinsman istakao je da je wegov
tim sposoban da pobijedi Bra-
zil, i na taj na~in se revan{ira
za poraz u zavr{nici Mundija-
la:
- Maksimalno smo se spremi-
li za ovaj me~ i zato vjerujem da
mo`emo slaviti. Tako bi se na
najboqi na~in revan{irali za
poraz u finalu prije tri godine.
Wegov kolega na drugoj stra-
ni, Karlos Pareira isti~e da }e
Brazil nastupiti u najja~em sa-
stavu, ali da i pored toga ne}e
imati lak zadatak protiv moti-
visanog doma}ina:
- Ovo nije me~ u kojem se eks-
perimenti{e sa ekipom. Mi ide-
mo na pobjedu,
ali do
we ne-
}emo
l a -
k o
do-
}i.
R i -
v a l
je ve-
o m a
kvali-
tetan i
motivi-
san, igra
na svom te-
renu pa
o~ekujem te`ak i zanimqiv duel.
U drugom polufinalnom su-
sretu (nedjeqa, 18 ~asova), snage
}e odmjeriti Argentina i Mek-
siko. ¥
KUP KONFEDERACIJA ULAZI U ZAVR[NICU
Nijemci `ele revan{
WUJORK - Po prvi put od 1994.
godine, sedma utakmica je odlu~iva-
la o novom {ampionu NBA lige. U
toj odlu~uju}oj utakmici sre}nije
ruke bili su doma}i San Antonio
Sparsi, koji su uz veliku pomo} Ti-
ma Dankana pobijedili branioca
titule Detroit sa 81:74 i do{li do
svog tre}eg prste-
na.
Centar "mamu-
za# cijelu utakmi-
cu jer bio nerje{i-
va enigma za odbra-
nu Pistonsa posti-
gav{i 25 ko{eva i uhvativ{i 11
lopti.
- Ovo nije bila najboqa utakmi-
ca, ali je bilo perioda igre kada
sam se odli~no osje}ao, {to sam uve-
like iskoristio - rekao je Dankan
po zavr{etku utakmice.
Posti`u}i u prosjeku 20 poena
i 14 skokova po utakmici, Dankanu
je zaslu`eno pripala i nagrada za
najkorisnijeg igra~a finalne seri-
je.
Prvo poluvrijeme pro{lo je u
izjedna~enoj igri, da bi gosti u tre-
}em periodu napravili nezaustavi-
vu seriju i doveli doma}ine u veli-
ke probleme. Ipak, na sre}u San
Antonija, na svojoj strani su imali
vrlo raspolo`enog Dankana koji je
sa 12 ko{eva u nizu vratio utakmi-
cu u neizvjesnost.
U posqedwoj
~etvrtini, poslije
zakucavawa \ino-
bilija i "trojke#
Orija doma}ini su
do{li do osjetnije
prednosti (64:59).
I tu je prakti~no bio kraj za De-
troit. Izabranici Lerija Brauna
vi{e nisu smogli snage za preokret
te je prsten ostao u Teksasu.
U pora`enom timu, najefika-
sniji bio je Ri~ard Hamilton sa 15
ko{eva, dok je Ben Valas dodao 12
ko{eva, 11 skokova, dvije ukradene
lopte i dvije blokade. ¥
MAN^ESTER - Pomo}ni tre-
ner Man~ester Junajteda Karlos
Keiro{ demantovao je spekulaci-
je u medija po kojima "crveni |a-
voli# ovog qeta `ele dovesti ~ak
tri igra~a Real Madrida - Majkla
Ovena, Ikera Kasiqasa i Luisa
Figa.
- Kasiqas nije u planovima
Man~ester Junajteda, a {to se ti-
~e Majkla Ovena, on nas uop{te
ne zanima, kao ni Luis Figo - ka-
tegori~an je bio Karlos Keiro{,
~ovjek koji je u sezoni 2003/2004.
bio trener Real Madrida, ali se
poslije samo godinu dana vratio
na "Old Traford#.
Osim {to je odbacio bilo ka-
kvu mogu}nost dolaska Realovog
trojca u Man~ester, Keiro{ se ta-
ko|e osvrnuo na situaciju s Kri-
stijanom Ronaldom, tvrde}i da Re-
al Madrid nije pokazao zanimawe
za mladog portugalskog reprezen-
tativca, te da }e on sigurno osta-
ti na "Old Trafordu#. ¥
U MAN^ESTER JUNAJTEDU KATEGORI^NI
Ne trebaju nam
"
kraqevi"
MLADI TENISER SRBIJE I CRNE GORE NOVAK \OKOVI] BLISTA
U VIMBLDONU
Mogu se nositi sa najboqim
SAN ANTONIO SPARSI NOVI [AMPIONI NBA LIGE
DANKAN DONIO TRE]I PRSTEN
Sjajni krilni centar ponovo odigrao
odli~no i bio kqu~na figura
odlu~uju}e utakmice za titulu
Tim Dankan: Najkorisni-
ji igra~ finala
MADRID - @ele}i da izbjeg-
nu lo{ rezultat, kakav je ostvaren
ove sezone, ~elnici Valensije ve}
su po~eli sa dovo|ewem poja~awa.
Ugovore sa "{i{mi{ima# pot-
pisala su dva reprezentativca.
Dres tima sa "Mestaqe# od idu}e
sezone nosi}e {panski reprezenta-
tivac i doju~era{wi ~lan Sarago-
se David Viqa te ~lan urugvajske
selekcije, pro{le sezone igra~ Ra-
singa iz Santandera Mario Regei-
ro. Valensija je za Viqu izdvoji-
la visokih 12 miliona evra, dok je
Regeiro do{ao kao slobodan igra~.
Viqa je jedna od budu}ih zvi-
jezda {panskog fudbala. Pro{le
sezone postigao je 15 pogodaka i
bio prvi strijelac Saragose.
Upravo za wega smatraju kako je
budu}nost Valensije i igra~ koji
}e im pomo}i da do|u do trofeja.
Od mogu}ih novih poja~awa
jo{ se spomiwe Francuz iz Bajer-
na Vili Sawol koji je izrazio ne-
zadovoqstvo jo{ prije mjesec da-
na, poslije sva|e sa Oliverom Ka-
nom. ¥
TIM SA "MESTAQE" DOVEO PRVA POJA^AWA ZA NOVU SEZONU
Stigli Viqa i Regeiro
LONDON - Pobjedom nad Gi-
qermom Garsijom Lopezom u dru-
gom kolu Vimbldona, Novak \oko-
vi} je postigao najve}i uspjeh u ka-
rijeri. U veoma uzbudqivom me~u,
[panac je dobio prva dva seta, ali
je \okovi} slavio u naredna dva
(oba u taj-brejku), da bi teniser Sr-
bije i Crne Gore sa 6:4 u svoju ko-
rist rije{io i odlu~uju}i peti set.
- Stvarno je te{ko opisati ka-
ko se osje}am, ovo je fantasti~an us-
pjeh. Podvig je {to sam se uop{te
kvalifikovao za ovakvo takmi~e-
we, mislim da je ovo najve}i i naj-
ja~i teniski turnir na svijetu. Ra-
dostan sam bio {to sam se kvalifi-
kovao, a kamoli {to sam dosegao
vrh karijere, plasman u tre}e kolo
gren slem turnira - rekao je \oko-
vi}.
Garsija Lopes je relativno br-
zo dobio dva seta, imao je prednost
i u tre}em, ali se \okovi} "vratio
sa ruba ambisa#.
- Igrao sam vrlo lo{e u prva
dva seta, ne umijem da opi{em ka-
ko sam izvukao ovaj me~. Spasio sam
~etiri ili pet me~-lopti, tada sam
igrao najboqe {to znam. Mislim
da sam bio psihi~ki ja~i i stabil-
niji u ~etvrtom i petom setu, a {to
je najva`nije dokazao sam sebi da
mogu da se nosim sa najboqim igra-
~ima. I kondiciono sam spreman
za to.
Sqede}i protivnik mu je Se-
bastijan Gro`an.
- U subotu igram sa Francuzom.
Nemam {ta da izgubim. Igra}u ko-
liko budem mogao, koliko mi sna-
ga i psiha dozvole. Mislim da }u da
izdr`im do kraja i da imam {anse
da se plasiram u ~etvrto kolo - za-
kqu~io je \okovi}. ¥
Bastijan [vajn{tajger: Uzdanica "Elfa"
Iako je u tre}em setu vodila sa 5:1,
20-godi{wa Beogra|anka je pora`ena
od Ruskiwe Anastasije Mi{kine
JANKOVI]EVA ELIMINISANA
25. i 26. jun 2005. OGLASI
Predmet: Ispravka javnog konkursa
Agencija za dr`avnu upravu Republike Srpske vr{i ispravku javnog konkursa za
upra`weno radno mjesto vi{i stru~ni saradnik za pravne poslove u Ministarstvu
finansija, objavqenom u dnevnom listu "Glas Srpske# dana 26.5.2005. i u "Slu`benom
glasniku Republike Srpske# broj 53/05 godine na taj na~in {to u poglavqu I broj
1, Ministarstvo finansija, ta~ka 1. d., radno mjesto vi{i stru~ni saradnik za pravne
poslove, umjesto rije~i "1 izvr{ilac# treba da stoji rije~ "2 izvr{ioca#.
DIREKTOR
U skladu sa ~lanom 8. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova
("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 20/01), Ministarstvo trgovine i tur-
izma Republike Srpske
PONI[TAVA
JAVNI POZIV
za prikupqawe ponuda i izbor najboqeg ponu|a~a za IZRADU MASTER PLANA
ZA RAZVOJ PROSTORA JAHORINE U PERIODU OD 2005. DO 2015. GODINE,
a koji je objavqen u "Glasu Srpske# dana 16.12.2004. godine.
Univerzitet u Bawoj Luci
POQOPRIVREDNI FAKULTET
University of Banjaluka, Faculty of AgricultureTelefon: +387 51 461 392 i 463 024; faks + 387 51 460 832
E-mail: agrobl›urc.bl.ac.yu78000 BAWA LUKA, UL. Stepe Stepanovi}a 75, RS - BiH
Broj 1122/05
Datum, 23.6.2005.
Na osnovu ~lana 79. Zakona o univerzitetu, dekan Poqoprivrednog fakulteta u Ba-
woj Luci objavquje
KONKURS
Za izbor u zvawe nastavnika i zasnivawe radnog odnosa (jedan izvr{ilac) za nau~nu
oblast: STO^ARSTVO za nastavne predmete: Anatomija doma}ih `ivotiwa i vet-
erinarstvo i zoohigijena
Izbor u zvawe i zasnivawe radnog odnosa nastavnika vr{i se na period utvr|en
~lanom 77. Zakona o univerzitetu ("Sl. glasnik RS#, br. 12/93), kao i u skladu sa
Nastavnim planom i programom osnovnog studija Poqoprivrednog fakulteta i
va`e}im aktima Univerziteta i Fakulteta.
Kandidati moraju da ispuwavaju osim op{tih uslova predvi|enih zakonskim propisi-
ma o radu i uslove utvr|ene odredbama Zakona o univerzitetu (~lan 72) i Statuta
Fakulteta. Uz prijavu na konkurs kandidati prila`u:
- diplomu o nau~nom stepenu doktora nauka iz nau~ne oblasti za koju se vr{i izbor,
- kratku biografiju i bibliografiju (spisak i separat objavqenih stru~nih i nau~nih
radova i kwiga, kao i po jedan primjerak svega navedenog u bibliografiji),
- dokaz o izboru u nastavno zvawe (ako je ranije biran),
- izvod iz mati~ne kwige ro|enih.
Dokumenti moraju biti original ili ovjerena fotokopija. Prijave se podnose u roku
od 15 dana od dana objavqivawa konkursa. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e
se uzeti u razmatrawe. Prijave sa navedenim dokumentima i dokazima dostaviti na
adresu: POQOPRIVREDNI FAKULTET, Bawa Luka, Stepe Stepanovi}a 75.
DEKAN
JAVNO PREDUZE]E [UMARSTVA
"SRPSKE [UME# RS SOKOLAC
[G "O[TREQ - DRINI]#
PETROVAC - DRINI]
Broj 01-399/05
Dana, 24.6.2005. godine
Na osnovu Odluke Upravnog odbora JP[ "Srpske {ume# RS Sokolac, UO-32/05
od 4.5.2005. godine, [umsko gazdinstvo "O{treq - Drini}# Petrovac Drini}
OGLA[AVA
licitaciju za javnu prodaju osnovnih sredstava:
Pravo na na licitaciju imaju sva pravna i fizi~ka lica koja na adresu [G
"O{treq - Drini}# Petrovac 79290 Drini} dostave ponudu i uplate kauciju u
iznosu od 10% po~etne cijene vozila za koje prijavquje u~e{}e na licitaciji.
Ponuda se mo`e podnijeti na jedno ili vi{e vozila.
Licitacija }e se sprovesti otvarawem ponuda uz prisustvo predstavnika ponude
u prostorijama [G "O{treq - Drini}# u Drini}u, poslije ~ega }e se otvoriti
mogu}nost usmenog javnog nadmetawa.
Zainteresovani kupci za sve informacije mogu se javiti na telefon 050/480-
012 ili 065/527-788, kontakt osoba Vojin Dragi{i}. Lica zainteresovana za
kupovinu vozila ista mogu pogledati svakim radnim danom 8 - 15 ~asova uz na-
javu Draganu Bawcu.
Svi tro{kovi prenosa vlasni{tva padaju na teret kupca.
U~esnicima u licitaciji koji ne obave kupovinu bi}e vra}en upla}eni iznos
novca.
Licitacija }e se obaviti 5.7.2005. godine sa po~etkom u 10 ~asova.
Red. Naziv vozila God. Kom. Po~etna Stawe
br. proizvod. cijena
1. Cisterna sa sankama - 1 3.256,98 ispravna
2. MAN 14-170 1986. 1 6.856,80 ispravan
3. Autobus "magirus# 1981. 1 1.666,60 ispravan
4. Autobus TAM 161-D 1992. 1 12.082,85 ispravan
5. "Magirus# kiper 26-320 1979. 1 416,65 neispravan
6. Autobus "dubrava# 1987. 1 4.583,15 ispravan
7. Zastava 35-8 1988. 1 6.428,25 o{te}ena
8. TAM cestar 80 1988. 1 257,13 neispravan
9. TAM cestar 80 1989. 1 1.028,52 o{te}en
10. FAP 16-20 samoutovar 1980. 1 5.828,28 o{te}en
11. FAP 16-20 sandu~ar 1980. 1 857,10 neispravan
12. "Lada samara 1500# 1996. 1 2.083,25 neispravna
13. Cisterna za benzin - 1 1.714,20 ispravna
14. Cisterna {lepa - 1 3.428.40 ispravna
JAVNO PREDUZE]E [UMARSTVA
"SRPSKE [UME# RS SOKOLAC
[G "O[TREQ - DRINI]#
PETROVAC - DRINI]
Broj 01-391/05
Dana, 24.6.2005. godine
Na osnovu ~lana 48. Statuta JP[ "Srpske {ume# RS Sokolac, [G "O{treq -
Drini}# Petrovac Drini}, ogla{ava:
DIREKTNU PRODAJU
1. Koja }e se odr`ati dana 4.7.2005. godine u 12 ~asova u prostorijama [G
"O{treq - Drini} (centralni magacin) u Drini}u.
2. Predmet direktne prodaje je zate~ena zaliha robe u centralnom magacinu kako
slijedi:
Pravo na u~e{}e u direktnoj prodaji imaju sva pravna i fizi~ka lica starija
od 18 godina, koja uz prijavu koja mora biti u pismenoj formi predo~e i uplatu
kaucije u iznosu od 10% od po~etne cijene za robu za koju konkuri{u.
Robu zainteresovani kupci mogu pogledati svakim radnim danom od 10 do 15 ~aso-
va uz prisustvo Branimira Kova~evi}a ili dobiti informacije na telefon
050/480-012.
Kupac se obavezuje da }e kupqenu robu uplatiti odmah po potpisivawu kupopro-
dajnog ugovora.
Sve daqne obaveze padaju na teret kupca.
U~esnicima u licitaciji koji ne obave kupovinu bi}e vra}en upla}eni iznos
novca.
Red. Naziv vozila God. Kom. Po~etna Stawe
br. proizvod. cijena
1. Mesni narezak 150 gr kom. 1294 1,45 1876,30
2. Pa{teta 150 gr kom. 1242 1,36 1689,12
3. Pa{teta 42 gr kom. 798 0,50 399,00
4. Pa{teta 200 gr kom. 116 1,72 199,52
5. Pa{teta 65 gr kom. 140 0,50 70,00
6. Pa{teta 840 gr kom. 8 7,60 60,80
7. Boranija 4/1 kom. 96 7,60 729,60
8. Ri`a rinfuz kg 175 1,50 262,50
9. Riba konzerva kom. 635 1,50 666,75
10. Paprika mqevena 100 gr kom. 81 0,80 64,80
11. Kvas 500 gr kom. 41 4,25 174,25
12. Sir}e 0,25 kom. 46 3,00 138,00
13. Sir}e 1/1 l 426 0,90 383,40
14. So kuhiwska kg 10 0,50 5,00
REPUBLIKA SRPSKA
AGENCIJA ZA DR@AVNU UPRAVU
REPUBLIKA SRPSKAAGENCIJA ZA DR@AVNU UPRAVU
25. i 26. jun 2005.OGLASI2
HYPO ALPE-ADRIA-BANK AD
BAWA LUKA
NADZORNI ODBOR
Dana, 23.6.2005. godine
Na osnovu ~lana 37. i ~lana 63. stav 1 ta~ka 14. Zakona o bankama Republike
Srpske ("Sl. gl. RS# br. 44/03 i 77/04), ~lana 32. stav 1 ta~ka 14. Statuta HypoAlpe-Adria-Bank a. d., ~lana 5. stav 2 ta~ka 15. Poslovnika o radu Nadzornog odb-
ora i Odluke Nadzornog odbora Hypo Alpe-Adria-Bank a. d., broj NO-XI-28/2005.
od 23.6.2005. godine,
SAZIVAM
III VANREDNU SKUP[TINU AKCIONARA
HYPO ALPE-ADRIA-BANK AD
dana 30.6.2005. god. (~etvrtak) u 12 ~asova u prostorijama
Hypo Alpe-Adria-Bank a. d. Bawa Luka, I. F. Juki}a broj 9
Za III vanrednu Skup{tinu akcionara Hypo Alpe-Adria-Bank a. d. predla`em
sqede}i
Dnevni red:
1. Otvarawe Skup{tine i izbor radnih tijela Skup{tine akcionara HypoAlpe-Adria-Bank a. d.
2. Izvje{taj Odbora za glasawe za verifikaciju predstavnika akcionara i
utvr|ivawe kvoruma
3. Usvajawe Zapisnika sa redovne Skup{tine Hypo Alpe-Adria-Bank a. d. od
21.4.2005. god.
4. Razmatrawe i usvajawe Izmjena Plana (buxeta) Hypo Alpe-Adria-Bank a. d. za
2005. god.
5. Razmatrawe i usvajawe Izmjena Strate{kog plana - Plana i Projekcija razvo-
ja Hypo Alpe-Adria-Bank a. d. za period od 2005. do 2009. god.
6. Razno.
Pravo da u~estvuju u radu Skup{tine imaju svi akcionari li~no ili zastupnici
po punomo}i.
Materijali za predlo`ene ta~ke dnevnog reda Skup{tine dostupni su svim ak-
cionarima u prostorijama Hypo Alpe-Adria-Bank a. d. Ivana Frawe Juki}a broj
9, svakim radnim danom od 8 do 16 ~asova.
Akcionari mogu da se izjasne u pismenom obliku o dnevnom redu i predlo`enim
odlukama najkasnije dan prije odr`avawa Skup{tine na protokol Banke.
PREDSJEDNIK
NADZORNOG ODBORA
Mag. Günter Striedinger
IZVJE[TAJ O JAVNOJ PONUDI ZA PREUZIMAWE
akcija Centrotrans AD Isto~no Sarajevo
Ponudilac Centrotrans bus-Eurolines BiH d. d., Sarajevo objavio je javnu ponudu za
preuzimawe u skladu sa ~lanom 12, 13. Zakona o preuzimawu i to u "Slu`benom glas-
niku RS# br. 46 od 11.5.2005. godine i u "Glasu Srpske# od 10.5.2005. godine za ak-
cije Centrotrans AD Isto~no Sarajevo. Izmjena na po~etnoj ponudi objavqenoj na
gore pomenut na~in nije bilo.
Ponudilac je preuzeo i isplatio 123634 deponovanih akcija oznake CTRS-R-A.
Nakon ponude, ponudilac trenutno raspola`e sa 123634 akcije nominalne vrijed-
nosti 1 KM, odnosno 30.0040% akcija sa pravom glasa.
Centrotrans bus-Eurolines BiH d. d., Sarajevo
Zastupan po Hypo-Alpe Adria Bank a. d. Bawa Luka
"NEVESIWE PUTEVI# AD
NEVESIWE
Broj 29-04-01/05
Datum: 22.6.2005.
Na osnovu ~lana 246. Zakona o preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS# br. 24/98) i ~lana 36.
Statuta "Nevesiweputevi# AD Nevesiwe, Upravni odbor
SAZIVA
Petu redovnu sjednicu Skup{tine akcionara "Nevesiweputevi# AD Nevesiwe za 21.7.2005.
godine sa po~etkom u 12 ~asova u maloj sali Skup{tine op{tine Nevesiwe.
Za sjednicu se predla`e sqede}i
DNEVNI RED
1. Razmatrawe i usvajawe izvoda iz zapisnika sa prethodne sjednice;
2. Analiza finansijskog poslovawa;
3. Analiza rada Upravnog odbora;
4. Teku}a pitawa.
U slu~aju da se Skup{tina ne odr`i navedenog dana zbog nedostatka kvoruma, ponovqena
sjednica Skup{tine odr`a}e se 28.7.2005. godine u isto prijeme, na istom mjestu i sa istim
dnevnim redom.
Za sve dodatne informacije obratiti se u Slu`bi op{tih poslova ili na kontakt telefon
059/601-524.
UPRAVNI ODBOR
25. i 26. jun 2005. OGLASI
3
Prodajem prizemnicu ku}u 8hz9 m
u u`em centru Gradi{ke u ulici
Vojvode Bojovi}a 26, tel. 816-764
Prodajem ku}u u centru Srpca,
dvori{nu zgradu i gara`u, ulica
27. juli. Povoqno, tel. 051/740-839
Prodajem ku}u 120 mŸ u Novoj
Varo{i, tel. 065/596-453
Prodajem devastiranu ku}u gara`a
i dvori{nu na 812 mŸ sve 1/1 - Der-
venta, Omeragi}i iza samoposluge
ku}a br. 16, 053/334-852 ili 065/440-
284; u wema~koj 0049-69,7896151;
0049 - 6043-801-527
Prodajem ku}u u Derventi u gradu,
3 eta`e (9,5h10,5) sa 1000 mŸ
oku}nice za 32000 evra, tel.
0038598263724
Prodajem imawe ku}u zidanu, zemqu
25 dunuma Radosavska Bawa Luka,
tel. 390-336; od 21 ~as,
Prodajem novu ku}u, povr{ine
170 mŸ sa placem od 355 mŸ, tel.
065/520-623
Prodajem povoqno ku}u sa
oku}nicom, 15 dunuma obradive
zemqe u malom Qev~anskom Razbo-
ju, tel. 065/714-333 065/714-333
Prodajem ku}u u Prijedoru, sprat-
nica, 13h8,5 m, sa dva posebna ulaza
i oku}nicom od 903 mŸ, tel. 052/231-
052; 052/216-267
Prodaje se ku}a u Prijedoru, ̂ . Po-
qe (iza Babilona) 12 h 11 mŸ, pod
plo~om, sa komplet gra|evinskim
materijalom za sprat, tel. 051/
216-189
Prodajem imawe 2 ku}e {tala i
900,10 mŸ zemqe sa vo}wakom, mo`e
zamjena za stan udaqeno od grada, 6
KM, tel. 051/275-124 poslije 20
~asova
Prodajem ku}u u ulici Vida
We`i}a bb, 320 mŸ prostora i 600
mŸ zemqe, tel. 051/362-758
Prodajem ku}u spratnicu sa
poslovnim prostorom 60 mŸ na placu
500 mŸ u Debeqacima, vlasni{tvo
1/1, tel. 0517316-321; 051/313-212
Prodaje se nedovr{ena ku}a sa 1302
mŸ vo}waka u Prije~anima, tel. 305-
740; 309-702
Prodajem ku}u u Jajcu, kod bolnice,
12h10 mŸ, tel. 065/458-665
Povoqno devastirana ku}a na 360
mŸ, Pionirska 35, Bawa Luka, 1/1,
tel. 033/461-650; 18-22 ~asa
Prodajem se nedovr{ena ku}a sa
1300 mŸ vo}waka, u Prije~anima,
tel. 305-740; 309-702
Prodajem ku}u sa oku}nicom u Dra-
go~aju, voda, struja, telefon i 7
dunuma zemqe, odvojene 10 dunuma
zemqe uz asfalt, tel. 065/337-548;
051/483-910
Hitno prodajem ku}u na sprat is-
pod bolnice na Paprikovcu - povo-
qno, tel. 0657525-553
Prodajem ku}u i oku}nicu sa
prate}im objektima, cijena po do-
govoru, tel. 057/350-810.
Prodajem prizemnu porodi~nu ku}u
sa pomo}nim objektima i placem u
Prwavoru, ul. Vida We`i}a 63,
tel. 051/664-691 ili 065/510-026.
Prodajem ku}u u Novom Sadu ili
mijewam za Bawu Luku, tel. 065/
540-257.
Prodajem ku}u i dvori{nu zgradu
na 850 mŸ zemqe, Ilije Gara{ani-
na 61, tel. 065/628-990.
Lakta{i, ul. Kozarska b. b., viso-
ka prizemnica, namje{tena, use-
qiva, dvori{ni objekat, 1500 mŸ
zemqe, 1/1, tel. 051/466-799 ili
051/585-628.
Prodajem u Slatini kod Bawe Luke
ku}u spratnicu i 32 dunuma zemqe
sa farmom pu`eva, gradski vodovod,
struja, asfalt. Povoqno za sve dje-
latnosti, a naro~ito za sprat,
rekreaciju i odmor, sve 1/1, tel.
051/458-631 ili 588-028.
Novija useqiva VP 11 h 9 m u Tr-
nu na dobroj lokaciji, centralno
grijawe, ~isti papiri, po`eqno
pogledati, tel. 051/584-239 ili
065/584-919.
Prodajem ku}u na Lau{u, Reqe
Kne`evi}a kod br. 35, sa urednim
papirima i gra|evinskom dozvolom;
prizemqe, sprat i potkrovqe, tel.
051/ 352-045 ili 212-021 006246.
Prodajem ku}u sa seoskim imawem
u Milosavcima, tel. 065/520-669.
Prodajem ku}u u Prije~anima, tel.
051/211-865.
Prodaje se nedovr{ena ku}a 6,5 h 7,5
i 1400 mŸ zemqe u Lakta{ima (Lug),
tel. 314-757 ili 065/932-230.
Prodajem ku}u na 909 mŸ, izlaz na
dvije ulice, Vrhpoqsku i Milana
Cvijeti}a, tel. 065/628-990.
Prodajem ku}u sa prate}im objek-
tima, Vojkovi}i - Isto~no Saraje-
vo, tel. 057/350-810.
Prodajem ku}u i zemqu u Omarskoj
kraj asfalta, tel. 065/371-338.
Prodajem ku}u sa poslovnim pros-
torom na placu 450 mŸ u Lazarevu sa
UT za izgradwu poslovno-stambenog
objekta, tel. 051/305-855.
Prodajem novu useqivu ku}u u Mod-
ri~i 170 mŸ stambenog prostora i
gara`u 25 mŸ u nasequ Vi{nik, tel.
065/635-091, mo`e zamjena za
okolinu Bawe Luke.
Prodajem ili mijewam ku}u sa
poslovnim prostorom u Kqu~u za
odgovaraju}e u Bawoj Luci, tel.
065/579-594.
Prodajem ku}u u Gradi{ci, 10 h 10
m, (plac 700 mŸ), visoka prizemni-
ca u neposrednoj blizini tranzita
za Podgradce. Ku}a nije potpuno
dovr{ena, tel. 051/813-525 ili
065/663-787.
Prodajem prizemqe ku}e, dvori{nu
zgradu i gara`u u Srpcu na putu za
Derventu, tel. 051/840-839.
Prodajem dvori{nu ku}u i 767 mŸ
zemqe, tel. 051/341-309 ili 065/
630-619.
Prodaje se nedovr{ena ku}a 6,5 h 7,5
(useqiva) i 1400 mŸ zemqe u Lak-
ta{ima (papiri 1/1, struja, voda)
300 m od glavnog puta - cijena 53,000
KM, tel. 065/932-230.
Prodajem ku}u i dvori{nu zgradu
na 850 mŸ zemqe, tel. 065/628-990.
Bawa Luka, ku}a spratnica - du-
pleks, sa podrumom (kotlovnica i
gara`a) ure|eno, odmah useqivo,
naseqe Ko~i}ev vijenac, tel.
065/632-818.
Prodajem ku}u i 29 dunuma zemqe
od ~ega 10 dunuma vo}waka u Dowoj
Slatini, povoqno mo`e i zamjena
za stan, tel. 065/692-610
Bawa Luka, ku}a prizemnica na 480
mŸ zemqe sa odobrewem za gradwu
ku}e spratnice, 150 m iznad "Kos-
mosa# pogodno, tel. 065/511-121.
Mijewam ku}u sa imawem u Hr-
vatskoj za odgovaraju}e u okolini
Bawe Luke, tel. 463-890.
Ku}u u Slatini mijewam za stan u
Bawoj Luci ili istu prodajem, tel.
065/305-892
Prodajem ku}u sa dvori{nom zgra-
dom i oku}nicom, tel. 386-357.
Prodajem vikendicu u Zelenom
Viru - 9 km od centra (asfalt, stru-
ja, voda, telefon, tel. 065/733-555
Prodajem vikendicu sa vo}wakom
kod Lakta{a (Kobatovci), zvati od
15,30 tel. 051/319-801
Prodajem vikend ku}u u Glamo~an-
ima kod Bawe Luke, tel. 555-654.
Prodajem vikendicu u Bo{kovi-
}ima, 1,5 dunuma zemqe i vo}waka,
povoqno, tel. 051/354-004.
Prodajem vikendicu u ^arda~ani-
ma - 3 km od mosta u Kla{nicama,
tel. 065/324-066.
Prodajem vikend ku}u 9 h 7 m na
1200 m2 zemqi{ta pod vo}em u De-
beqacima, tel. 065/632-818.
Povoqno prodajem vikendicu i 1741
mŸ zemqe, tel. 219-342.
Prodajem komfornu vikend ku}u
90 mŸ sa 1350 mŸ zemqe cijena po do-
govoru, tel. 585-654.
Prodajem vikendicu u Slatini uz
glavnu cestu, 1250 mŸ zemqe, 47 mŸ
stambene povr{ine struja, voda,
telefon, tel. 065/514-036; 051/
217-888
Izdajem vikend ku}u- 3 le`aja, Ze-
lenika, 5 minuta od mora - auto,
upotreba kuhiwe, le`aj 6 evra 1 -
17.7.tel. 0657435-879
Prodajem povoqno imawe u Ra-
mi}ima kod Bawe Luke, tel. 065/
638-300
Prodajem ~etiri dunuma zemqe kraj
glavnog puta Kla{nice - Slatina
mo`e i u placevima komunalije
obezbije|ene, tel.501-417; 460-591
Prodajem 9 dunuma zemqe u Bar-
lovcima pored rijeke Bukovice,
tel. 371-086
Prodajem placeve iza restorana
"Jezero# u Trnu, tel. 065/622-173;
Prodajem 10 dunuma zemqe u
[u{warima struja, voda, telefon,
asfalt, gradski prevoz, tel. 051/216-
140; 065/310-057
Prodajem 850 mŸ zemqe i 150 mŸ
{ume ukupno 1000 mŸ u jednom ko-
madu u Malom Bla{ku - Slatina,
cijena po dogovoru, tel. 051/304-676;
Bawa Luka.
Prodajem plac u ul. Lov}enskoj kod
br. 88. hitno cijena po dogovoru,
tel. 065/485-773
Prodajem vo}wak sa 1,5 dunum
zemqe ispod Kr~marica, tel.
214-858.
Prodajem 29 dunuma zemqe u Trnu
na desnoj obali Vrbasa na brdu, 1
km od Vrbasa, tel. 214-470
Prodajem plac u Motikama, 100 m
od asfaltnog puta, voda, struja na
placu, 500 mŸ - 8.000 KM, tel. 065/
943-006
Prodajem placeve 400 mŸ, tel.
3510850
Prodajem 20 dunuma zemqe u Kadi-
wanima, tel. 370-839
Prodajem 1400 mŸ vo}waka u selu
Bo`i}i, 7 km od Prijedora tel.
052/227-184
Prodaje se jurt u Brezi~anima, kod
Prijedora, blizu ̀ eq. stanice, 1032
mŸ, tel. 052/234-703
Prodaje se plac na Viru kod Zadra,
230 mŸ, u obzir dolazi i zamjena
za Prijedor ili B.Luku, tel.
052/216-189
Kasindo, Dowe Mladice zemqi{te
2000 mŸ cijena povoqna, tel. 065/
379-648
Prodajem zemqu sa vo}wakom, ima
i placeva za vikendice i ku}e u Ve-
likom Bla{ku, tel. 318-609.
Prodajem 414 mŸ zemqe u Drakuli}u,
kraj asfalta, tel. 065/538-602
Prodajem zemqu (kraj Vrbawe) u
Babi}ima kod ^elinca, mo`e i u
placevima, dozvoqena gradwa - vo-
da, struja, asfalt, tel. 065/965-205.
Prodajem plac na Kr~maricama uz
asfalt. Voda, na placu, struja blizu,
tel. 065/595-497.
Prodajem 2 dunuma u 300 mŸ zemqe
u Drago~aju, asfalt, voda, struja,
1/1, tel. 051/462-032.
Prodajem tri dunuma zemqe u ^es-
mi, dozvoqena gradwa, put, voda,
struja i telefon, povoqno, tel.
065/430-910.
Prodajem dva dunuma zemqe na putu
Bawa Luka - Motike, tel. 051/
483-944.
Prodajem zemqu u Rami}ima, {est
placeva, tel. 065/628-990.
Prodajem u Jakupovcima 7 dunuma
zemqe, 1/1, povoqno za sve namjene
- voda, telefon, struja i asfalt,
tel. 051/539-006 ili 065/650-289.
Prodajem zemqi{te za eksploat-
aciju {qunka, tel. 811-174.
Prodajem zemqu u Rami}ima 6
placeva, tel. 065/628-990.
Prodajem gra|evinski plac u Krupi
na Vrbasu, veli~ine 1170 M/2 u
neposrednoj blizini ~uvenih vo-
denica i Umjetni~ke kolonije u
Krupi na Vrbasu. Pogodno za
vikendicu, na placu - struja, voda,
i asfaltni put, tel. 065/969-886.
Prodajem placeve u Lakta{ima,
tel. 065/635-012.
Prodajem povoqno 9 dunuma zemqe
u Prijakovcima blizu asfalta, tel.
436-490.
Prodajem 2,5 dunuma zemqe u ko-
madu pored asfalta u [u{wari-
ma, dozvoqena izgradwa, tel.
051/585-621.
Prodajem povoqno 2,20 mŸ zemqe u
Lakta{ima, Rje~ani, tel. 065-595-
350 ili 065/595-350.
Prodajem povoqno plac za ku}u u
Bawoj Luci, ul. Kara|or|eva 400
mŸ, i 1,5 dunuma {ume, tel. 317-464.
Prodajem zemqu 5800 mŸ, pogodno
za gradili{te, tel. 065/846-448.
Prodajem povoqno 9 dunuma zemqe
u Prijakovcima blizu asfalta, tel.
436-490.
Prodajem placeve u Rebrovcu, iz-
gradwa dozvoqena, cijena povoq-
na, tel. 051/429-762.
Prodajem 2,5 dunuma zemqe u ko-
madu pored asfalta u [u{wari-
ma, dozvoqena izgradwa, tel.
051/585-621.
Prodajem dva placa 500 mŸ u Tu-
zlanskoj ulici (Star~evica), tel.
051/424-876.
Prodajem kompletno imawe na
~etvrtom kilometru ^elinac-
Jo{avka, povoqno, tel. 319-364.
Prodajem plac sa dozvoqenom
gradwom u Lov}enskoj ulici br. 82,
povoqno, tel. 065/485-773 ili
065/718-691.
Prodajem placeve u Glamo~anima,
1/1, voda, struja, telefon, asfalt-
ni put do placa, svi UT-uslovi, tel.
051/460-880 ili 065/653-147.
Prodajem 2500 mŸ zemqe u Jo{avci,
uz regionalni put ^elinac-Prwa-
vor, tel. 065/561-600.
Prodajem parcelu zemqe od 7
dunuma na ^okorskim poqima,
pokraj parcele prolazi asfalt, vo-
da i struja, tel. 051/281-217.
Prodajem placeve u Rebrovcu iz-
gradwa dozvoqena, cijena povoq-
na, tel. 051/429-762.
Prodajem 2 placa po 500 mŸ ul. Tu-
zlanska 76, Star~evica, Bawa Lu-
ka, tel. 051/424-876.
Prodajem placeve ul. Koste Jari}a,
uredni papiri, tel. 051/351-850.
Prodajem gra|evinsko zemqi{te
infrastruktura kompletna, dozvo-
qena gradwa, cijena po dogovoru,
tel. 051/463-592 ili 065/563-036.
Prodajem placeve u Glamo~anima,
1/1 voda, struja, telefon, asfaltni
put, do placa, svi UT uslovi, tel.
051/460-880 ili 065/653-147.
Prodajem placeve za izgradwu ku}e,
4 km od centra Bawe Luke, tel.
065/837-884.
Prodajem plac u Pavlovcu 1 km od
Tvornice ko`e Lau{, tel. 051/282-
278, zvati poslije 19 ~asova
Hitno prodajem bez posrednika
dvoeta`ni stan 115 mŸ na Star~evi-
ci, tel. 051/436-396 ili 065/624-488.
Prodajem dvosoban stan u Prije-
doru, V.Karaxi}a 7/6, tel. 052/
234-703
Prodajem u Prijedoru ili mijew-
am (B.Luka ili Lakta{i) jed-
nosoban stan, 43 mŸ, centar ul. M.
Obrenovi}a 18 a, preko puta
Gradske tr`nice, tel. 052/213-207
Prodajem u Prijedoru komforan
dvosoban stan, 63 mŸ, drugi sprat,
tel. 00381642203321
Stan u Bawa Luci 84 mŸ prodajem
ili mijewam za Sarajevo, tel.
216-067
Prodajem dvosoban (ve}i) stan u ul.
Rade Vrawe{evi}, "Borik#, tel.
051/303-021; 304-036; 065/562-392
Prodajem trosoban stan 80 mŸ ili
mijewam za mawi tel. 065/823-034
Prodajem dvosoban stan 80 mŸ u
strogom centru Bawe Luke ili mi-
jewam za mawi uz doplatu, tel.
065/669-730
Prodajem stan u Trebiwu 70 mŸ
(novogradwa) u centru grada po mŸ
1000 KM, tel. 0657458-665
Prodajem stan 70 mŸ - prizemqe ul.
Kraqa Alfonsa pretvoren u
poslovni prostor cijena 2.200 KM
po 1mŸ - B.Luka, tel. 065/811-058
Prodajem dvosoban stan 65 mŸ u cen-
tru B.Luke crvene zgrade iza picer-
ije San-Remo, tel. 065/832-000
Stan u centru Doboja, renoviran
sa ve}im balkonom, lo{om i po-
drumom od 70 mŸ za samo 52.000 KM
+ porez, mo`e i zamena za Ba-
waluku, lokacija nebitna, tel.
065/638-986 i 051/381-320
Prodajem trosoban stan u B.Luci,
ul. Radoja Domanovi}a, tel. 465-263.
Prodajem dvosoban komforan stan
III sprat u ul. Rade Vrawe{evi}
"Borik#, tel. 303-021; 304-036;
065/562-392
Prodajem stan centar Lakta{a 80
mŸ III sprat potkrovqe 171, povo-
qno, tel. 051/532-490
Prodajem mawi jednosoban stan u
potkrovqu, u podno`ju Star~evice,
bitno pogledati i sledi dogovor,
tel. 465-603 posle 17 ~asova
Prodajem trosoban stan, u Novoj
varo{i, tel. 051/311-441.
Prodajem dvosoban stan 73 mŸ
Ko~i}ev vijenac, tel. 051/213-920
ili 065/548-335.
Bawa Luka - centar, jednoiposoban
stan 48 mŸ prvi sprat, tel. 065/
511-121.
Bawa Luka - eta`ni stan 135 mŸ
(prizemqe-sprat) sa {upom i
gara`om u dvori{tu, naseqe Nova
varo{, tel. 065/632-818.
Bawa Luka, troiposoban stan 89 mŸ,
VP, useqiv, naseqe Hiseti.
(Ko~i}ev vijenac), tel. 065/511-121.
Bawa Luka, centar ~etvorosoban
stan 110 mŸ drugi sprat, salonski,
pogodan za kancelarije, tel. 065/
632-818.
Prodajem povoqno trosoban stan
na Hisetama - ^aire, tel. 465-263.
Prodajem stan u Trebiwu novo-
gradwa 70 mŸ po 1000 KM mŸ, tel.
0657458-665.
Prodajem dvosoban stan 80 mŸ u
u`em centru Bawe Luke, mo`e i
zamjena za mawi uz doplatu, tel.
065/669-730.
Prodajem trosoban san 80 mŸ prvi
sprat na Star~evici ulica Kosovke
djevojke, samo porez 3%, tel.
051/310-933.
Prodajem petosoban stan 135 mŸ +
poslov. prostor 135 mŸ ,tel. 00381 22
63 1 234 ili 064/383-5975 Sremska
Mitrovica.
Prodajem stan u u`em centru 42 mŸ,
prvi sprat, 60.000 KM, tel. 065/ 835-
020 ili 065/894-767.
Jednoiposoban stan 48 mŸ, prvi
sprat, u`i centar, tel. 065/511-121.
Dvosoban stan 70 mŸ , prvi sprat,
naseqe Lorka, tel. 065/511-121.
^etvorosoban stan 105 m2 , drugi
sprat, u`i centar, salonski ide-
alno za kancelarije, tel. 065/
511-121.
Eta`ni stan 135 m2 , (prizemqe +
sprat), sa {upom i gara`om u
dvori{tu, tel. 065/632-818.
Prodajem trosoban stan Petra Pre-
radovi}a, 1 mŸ 1.450 KM, tel.
051/314-779.
Prodajem dvoiposoban stan na
Star~evici u ulici Rajka Bosni}a
17 ili mijewam za Jadran, tel.
065/697-802.
Povoqno prodajem stan u centru
[apca, 50 mŸ, tel. 00381-15-345-119
ili 00381-63-7486894.
Prodajem dva trosobna stana u Gra-
di{ci, 79 mŸ u Hilandarskoj ulici
i 83 mŸ u Vidovdanskoj, tel. 051/813-
525 ili 065/663-787.
Podajem trosoban stan na Star-
~evici - 80 mŸ, kontakt tel. 051/351-
944 i 065/730-328 i do 15 ~asova na
tel. 051/320-061.
Prodajem u Obili}evu trosoban
stan 83 mŸ, tre}i sprat, 1.100 KM/mŸ,
tel. 051/310-017.
Prodajem u Obili}evu garsoweru,
30 mŸ, prvi sprat 44.000 + porez na
promet i jednosoban 36 mŸ, osmi
sprat, 43.000 + porez na promet, tel.
051/310-994.
Prodajem u centru dvosoban stan
62 mŸ, prizemqe, dozvoqeno pret-
varawe u pos. prostor 1500 KM/mŸ
+ porez na promet, tel. 051/310-994.
Prodajem dvosoban stan u Petra
Ra|enovi}a, 103.000 KM + porez na
promet, tel. 051/310-017.
Prodajem trosoban stan u Bawoj
Luci, P - 71 mŸ u centru vojne zgrade
od fasadne cigle, tel. 065/638-472.
Prodajem dvosoban stan, preko pu-
ta Univerziteta, Bawa Luka, tel.
051/304-279.
Prodajem dvosoban stan u Obili-
}evu, 51 mŸ, cijena 1.200 KM/mŸ, tel.
065/974-307.
Prodajem atraktivno potkrovqe
~etvrti sprat, centar, tel. 065/
965-285.
Prodajem dvosoban stan 78 mŸ u
Jo{avci ili mijewam za mawi u
Bawoj Luci ili ^elincu, tel.
065/899-733.
Kupujem stan u B.Luci "isplata
odmah#, tel. 065/663-104
Kupujem stan u Bawa Luci, od 60 do
70 mŸ, tel. 065/638-788
Kupujem jednosoban ili mawi
dvosoban stan, tel. 065/823-034
Tra`im stan od oko 50 mŸ na Ali-
pa{inom poqu u Sarajevu, bez
posrednika, isplata odmah, tel.
061/279-162.
Kupujem stan u Bawoj Luci, bez
posrednika od 40 do 50 mŸ, tel.
065/604-188.
Kupujem garsoweru ili mawi jed-
nosoban stan, tel. 065/591-861.
Kupujem jednosoban ili jed-
noiposoban stan na podru~ju gra-
da, tel. 065/510-746.
Hitno potrebna garsowera na po-
dru~ju Star~evice ili Borika u
B.Luci, tel. 065/918-640.
Izdajem jednokrevetnu sobu od 1.7.,
tel. 219-935.
Izdajem jednosoban stan, tel.
051/207-391
Izdajem stan povoqno ul. Du{ana
i V. Kopawe dvosoban, tel. 282-343;
278-244
Izdajem nenamje{tenu, mawu ku}u
blizu centra, cijena povoqna, tel.
051/318-291
Izdajem jedan le`aj djevojci, u
dvokrevetnoj sobi, blizu uni-
verziteta sa cen. grijawem, tel.
466-515
Izdajem sobu ul. Kraqa Petra Pr-
vog br. 7 Bawoj Luci, kontakt tel.
051/218-468 od 17 ~asova
Izdajem stan 100 mŸ namje{ten, tel.
351-850
Izdajem namje{tenu dvokrevetnu
(mo`e i kao jednokrevetna) na
tranzitu iza "^ajaveca#, sred-
wo{kolcima ili studentima, ci-
jena po dogovoru, tel. 051/213-483.
Izdajem namje{tenu sobu sa ku-
patilom djevojci, tel. 051/280-537.
Izdajem dvosoban namje{ten stan u
Novoj varo{i, tel. 051/308-843;
065/835-082
Izdajem namje{tenu sobu sa ku-
patilom djevojci, tel. 051/280-537.
Izdajem jednosoban stan u naju`em
centru grada, tel. 051/219-051;
051/219-921.
Izdajem dvokrevetnu sobu dvojici
mu{karaca, zvati poslije 18 sati,
tel. 350-530 Borik
Izdajem povoqno garsoweru u cen-
tru grada pla}awe unaprijed, tel.
051/458-447; 065/697-247.
Izdajem jednosoban namje{ten stan
u zgradi od 15.07.05, centralno,
kablovska, gara`a, tel. 461-752;
467-656
Izdajem jedan le`aj u dvokrevetnoj
sobi blizu univerziteta (Obi-
li}evo) sa cen. grijawem, u obzir
dolazi djevojka, tel. 466-515.
Izdajem namje{ten jednosoban stan,
tel. 051/385-188; 065/598-084
Izdajem namje{tenu garsoweru, tel.
051/300-916; 065/977-707
Izdajem namje{tenu sobu za rad-
nike zvati na tel. 051/352-509
Izdajem jednosoban stan bra~nom
paru tel. 215-094 Bawa Luka
Izdajem sobe u Zelenici kod
Herceg Novog, 100 m od obale, povo-
qno Vujinovi} Ratko i Mira, tel.
00381 88 678 069; 00381 69 578-023
Izdajem namje{tenu ku}u na Lau{u
sa dvije gara`e, tel. 0657520-623
Izdajem namje{tenu garsoweru u
centru grada, tel. 0657499-185
Izdajem dvosoban stan, prazan ili
namje{ten po zahtjevu, tel. 051/
353-219
Izdajem dvokrevetnu sobu za stu-
dente, u~enike (mu{karce), mo-
gu}nost upotrebe kuhiwe, Bawalu-
ka Ravnogorska 3, tel. 051/307-736
Izdajem sobe za studente i |ake,
dvokrevetne i trokrevetne, ul. St.
Bulaji}a 14 Obili}evo, tel.
051/466-276
Izdajem namje{tenu ku}u 67 mŸ u
centru grada, tel. 371-086
Izdaje se dvosoban stan kod Vo}ar-
prometa Bile}ka 9 - slobodan od
1.8.2005. godine 051/207-618; 051/380-
755; 065/489-604
Izdajem na du`i period stan, 55 mŸ,
ima centralno grijawe i telefon,
Lau{, 180 KM + tro{kovi
stanovawa, tel. 065/639-433
Izdajem namje{tenu garsoweru,
ulica Kraji{ka broj 16 (iznad
^ajaveca), tel. 051/214-525.
Izdajem dvosoban namje{ten stan u
neposrednoj blizini Banskog dvo-
ra, tel. 065/373-777.
Izdaje se dvosoban stan kod "Vo}ar
prometa#, Bile}ka tel. 051/380-755;
051/207-618; 065/489-604.
Herceg Novi, Zelenika sobe sa ku-
patilom i upotrebom kuhiwe, blizu
mora, cijena 5 i 6 evra, tel. 0038188-
678-251
Dajem besplatno stan jednoj
tro~lanoj porodici samo radi
dru`ewa, voda, struja, kupatilo i
ostalo (Bistrica) tel. 277-234 od
7 do 8; i 20 do 21 ~as.
Izdaje se namje{ten dvosoban stan,
ul. Koste Jari}a 36, tel. 051/
315-726.
Izdajem trosoban namje{ten stan
u Prijedoru, kod Zelene pijace, tel.
052/228-784
Izdajem na du`i period dvosoban
stan u centru Prijedora, ~etvrti
sprat ili ga prodajem, tel. 052/
360-441
Izdajem sobe za djevojke ili momke,
u Prijedoru, kod Zelene pijace tel.
052/228-784
Izdajem u Prijedoru (Orlova~a)
dvori{nu zgradu jedniposoban stan
tel. 052/234-014
Izdajem prizemqe ku}e u Prije-
doru, 70 mŸ, poseban ulaz, tel.
052/226-041
Izdajem stan namje{ten ili ne-
namje{ten, Ada kod novih zgrada,
tel. 468-777 ili 065/573-022.
Izdajem namje{tenu garsoweru,
dvori{ni objekat, tel. 065/430-214.
Izdajem namje{ten dvosoban stan,
sa gara`om u Lazarevu 2, tel.
051/225-360 ili 065/948-698.
Izdajem jednosoban namje{ten stan
ul. Jovice Savinovi}a 10 A, tel.
051/362-658.
Bawa Luka - trosoban, ure|en, pol-
unamje{ten stan ~etvrti sprat,
lift, centralno parking, u nase-
qu Pentagon, tel. 065/511-121.
Izdajem dvosoban stan 65 mŸ, cije-
na 170 KM, tel. 281-447.
Izdajem jednosoban namje{ten stan
ul. Milice Stojadinovi} Srpki-
we br. 6, tel. 065/523-751.
Izdajem ili prodajem ku}u sa
placem od 510 mŸ, tel. 319-353
IZNAJMQIVAWE
KUPOVINA
PRODAJA
SS TT AA NN OO VV II
Prodajem 7.500 mŸ zemqe u
[u{warima, 1mŸ/5 KM, stru-
ja i voda, tel. 065/786-832.
007905 G
PRODAJA
ZZ EE MM QQ II [[ TT AA
IZNAJMQIVAWE
VV II KK EE NN DD II CC EE
ZAMJENA
Prodajem prizemqe porodi~ne
ku}e - trosoban komforan stan
vl. 1/1 na Hisetama kod bifea
"III Fewera#, tel. 065/329-214
od 20.6. do 24.6.2005. od 8 do 22
~asa. 06793 Z
PRODAJA
KK UU ]] EE
MM AA LL II OO GG LL AA SS II MM AA LL II OO GG LL AA SS II MM AA LL II OO GG LL AA SS II
25. i 26. jun 2005.OGLASI4
Izdajem namje{tenu sobu u~enici-
ma ili studentkiwama, tel. 051/
465-269
Izdaje se dvosoban stan polu nam-
je{ten ul. Vojvode Sin|eli}a 46,
tel. 281-575
Tra`im cimerku u jednosobnom
stanu u centru grada, tel. 065/
682-919.
Izdajem jednosoban namje{ten stan
sa centralnim grijawem slobodan
od 1. jula, tel. 051/301-689.
Izdajem studentima, u~enicima ili
radnicima stan sa centralnim gri-
jawem, poseban ulaz, tel. 458-190
ili 065/542-456.
Izdajem jednoiposoban komforno
namje{ten stan na Ko~i}evom vi-
jencu, poseban ulaz, tel. 217-678.
Izdajem namje{tenu sobu, Zelen-
gorska 13, povoqno, tel. 051/213-
374, zvati poslije 20 ~asova.
Izdajem stan dvjema u~enicama
sredwo{kolkama, upotreba ku-
patila i kuhiwe, u obzir dolaze ko-
je ne pu{e, povoqno, tel. 302-304
ili 065/897-013.
Izdajem ku}u samcima, studentima
i |acima, stan mijewam za ku}u, tel.
436-505 ili 065/959-128.
Izdajem sprat ku}e sa grijawem i
gara`om, tel. 051/380-262 ili
065/437-442.
Izdajem namje{tenu sobu Zelen-
gorska, tel. 213-374.
Izdajem stan dvjema u~enicama, tel.
302-304.
Izdajem dvosoban stan ul. M.
Miqanovi} 10, Bawa Luka, tel.
051/380-494.
Izdajem dvosoban namje{ten stan
ili nenamje{ten na Lau{u, tel.
051/281-385 zvati poslije 16 ~asova.
Izdajem jednosoban namje{ten stan
u ku}i, sa centralnim grijawem,
tel. 051/340-938.
Izdajem dvori{nu ku}u kod
"Glasa#, tel. 065/684-429.
Izdajem sobu za jednu djevojku, povo-
qno, tel. 305-042.
Izdajem trosoban potpuno nam-
je{ten stan u Obili}evu, klima
ure|aj, satelitska antena, sve novo,
tel. 065/587-584.
Izdajem garsoweru i ku}u, tel.
065/568-645.
Izdajem mawi stan u Boriku dvje-
ma studentkiwama, centralno gri-
jawe, tel. 304-171.
Izdajem namje{tenu sobu sa kuhi-
wom, poseban ulaz, tel. 214-472.
Izdajem namje{ten jednosoban stan
u ul. Sime Matavuqa zaposlenoj
`enskoj osobi, studentkiwi ili
u~enici, tel. 211-170.
Izdajem prazan stan, 80 mŸ, na spratu
ku}e, poseban ulaz, Star~evica, tel.
051/683-196 od 20 do 22 ~asa.
Izdajem namje{tenu sobu za-
poslenoj ̀ eni na du`e vrijeme ili
studentkiwi, tel. 211-170.
Studentkiwa tra`i dvokrevetnu
sobu u Prijedoru, u obzir dolazi
centar Prijedora, tel. 057/676-842
zvati od 18 do 22 ~asova.
Izdajem jednoiposoban namje{ten,
udoban i odvojen stan, na Hisetama,
tel. 217-678.
Izdajem dvosoban prazan stan, ul.
Natalije Jovi} 6, poseban ulaz, tel.
065/894-587.
Izdajem jednosoban polunamje{ten
stan u Lazarevu 1, grijawe na drva,
cijena povoqna, tel. 051/355-300.
Izdajem djevojkama dvokrevetne
sobe sa kuhiwom i kupatilom cen.
grijawe vlastito, odvojeni ulaz, ci-
jena povoqna, tel. 051/281-763.
Izdajem namje{tenu sobu, tel.
051/302-599.
Izdajem jednokrevetnu sobu stu-
dentima u Stepe Stepanovi}a, tel.
065/587-686.
Izdajem praznu ku}u, tel. 319-223.
Izdajem namje{tenu sobu sa ku-
patilom, poseban ulaz, tel. 319-223.
Izdajem dvosoban namje{ten kom-
foran stan, tel. 065/415-097 ili
065/911-060.
Izdajem dvokrevetnu namje{tenu
sobu |acima ili radnicima, tel.
469-734.
Izdajem dvosoban stan u Zalu`an-
ima, ul. Blagoja Parovi}a 2 E, tel.
051/386-306.
Izdajem djevojkama dvokrevetnu
sobu sa centralnim grijawem,
poseban ulaz, tel. 466-348.
Izdajem dvokrevetne sobe, poseban
ulaz, centralno grijawe, cijena
povoqna, tel. 065/542-456, 051/465-
927 ili 458-190.
Izdajem sobu sa dva le`aja, tel.
065/757-872.
Izdajem jednosoban stan, tel.
051/341-534.
Izdajem dvosoban nenamje{ten stan
na Petri}evcu, u ul. Jovice Savi-
novi}a, tel. 065/907-433.
Izdajem dvosoban polunamje{ten
stan u ulica Vojvode Sin|eli}a 46,
tel. 051/281-575.
Izdajem dvosoban stan u nasequ
Lazarevo, Bawa Luka, tel. 051/
465-078.
Izdajem stan u Lazarevu, povoqno,
tel. 065/546-654.
Izdajem dvosoban namje{ten stan,
cijena 250 KM, tel. 065/573-475.
Izdajem namje{ten dvosoban stan
djevojkama ili mla|em bra~nom
paru u Novoj varo{i, ul. Stevana
Mokrawca, tel. 051/309-362 ili
065/859-025.
Izdajem u~enicama sobu sa dva
le`aja, sa upotrebom kuhiwe, zgra-
da, zvati od 7 do 9 i od 20 ~asova,
tel. 051/313-755.
Izdajem trosoban nenamje{ten stan
na Petri}evcu, cijena 300 KM, tel.
051/314-920 zvati poslije 15 ~asova.
Izdajem garsoweru (dvori{nu ku}u)
poseban ulaz, tel. 051/460-957 ili
065/611-359.
Izdajem jednosoban i dvosoban san
u ulici Bo`idara Axije, tel.
051/281-491.
Izdajem povoqno dvjema djevojkama
sobu, centar grada, tel. 051/312-133.
Izdajem sobe, tel. 051/305-892.
Izdajem mawu sobu u zgradi dvjema
u~enicama, upotreba kuhiwe, tel.
051/313-755, zvati od 7 do 9 i od 20
~asova.
Izdajem u~enicama sobu u zgradi,
grijawe, upotreba kupatila i kuhi-
we, tel. 065/341-157.
Izdajem sobu studentkiwi, tel.
051/313-487.
Izdajem sobu studentima, blizu
Univerziteta, tel. 051/462-032.
Izdajem sobu studentkiwi, tel.
051/313-487.
Izdajem jednosoban stan, na Petri-
}evcu ul. Jovice Savinovi}a 816,
tel. 051/347-535 ili 065/696-676.
Izdajem namje{tenu ku}u, parno
grijawe, poseban ulaz, telefon, ci-
jena povoqna, u dvori{tu, obezbi-
je|eno parkirawe kola, ulica Jovi-
ce Savinovi}a 37 B, tel. 314-807.
Izdajem jednosoban polunamje{ten
stan, ul. Jovice Savinovi}a 103 A,
Petri}evac, tel. 051/345-117.
Izdajem dvokrevetnu sobu sa ku-
patilom, poseban ulaz, tel. 461-684.
Izdajem stan, ul. Vida Simur~i}a
na Lau{u, tel. 051/214-090.
Izdajem mawi jednosoban stan,
Hiseta, tel. 051/207-364.
Izdajem namje{ten trosoban stan
na po~etku Star~evice - prizemqe
ku}e za porodicu, zaposlene ili
studente, tel. 311-301.
Hitno tra`im namje{ten dvosoban
- dvoiposoban stan u Boriku, tel.
065/525-553; 065/944-876
Izdajem prazan dvosoban stan u uli-
ci Mihajla Pupina, tel. 065/
774-473.
Izdajem namje{tenu sobu u Srpskih
pilota 48, povoqno.
Izdajem povoqno prazan dvosoban
stan, ulica Sime Matavuqa 14,
naseqe Ante Jaki}a, tel. 218-886,
zvati od 18 do 19 ~asova.
Izdajem stan mo`e namje{ten ili
nenamje{ten, Ada kod novih zgra-
da, tel. 051/468-777 ili 065/573-022.
Izdajem polunamje{ten trosoban
stan (prizemqe ku}e), podrum i zi-
danu gara`u u Rosuqama kod O[
"Aleksa [anti}#, tel. 065/706-358.
Izdajem povoqno namje{ten jed-
nosoban stan na Star~evici, tel.
065/600-911.
Mijewam dvosoban stan, 58 mŸ za
ve}i u u`em centru grada, u ulici
Tarasa [ev~enka, Nova varo{, tel.
051/216-140; 0657310-057
Mijewam dvosoban stan od 60 mŸ Tu-
zla-Bawa Luka, ulica Kre~anska
br. 7. tel. 051/282-651; 065/674-600;
065/538-540
Mijewam ili prodajem trosoban
stan u Travniku, centar, tel.
051/466-019.
Mijewam stan 40 mŸ, vlasni{tvo,
Omladinska za Zagreb, tel. 00385 91
79 88 888.
Mijewam stan 65 mŸ na ̂ engi} vili
u Sarajevu za odgovaraju}i u Bawoj
Luci, tel. 033/520-356 ili +387 61
52 936.
Mijewam dvosoban stan u Bawoj Lu-
ci za sli~an u Bijeqini, tel. 051-
302-805.
Mijewam jednosoban stan u Boriku
39 mŸ za dvosoban uz doplatu, tel.
065/538-109.
Mijewam dvosoban stan u centru
Bawa Luke za jednosoban uz veoma
povoqnu doplatu, tel. 051/316-692.
Mijewam trosoban stan 74 mŸ u cen-
tru [ipova za sli~an u Bawoj Lu-
ci, Doboju, Bos. Brodu i Br~kom, a
mo`e i prodaja, tel. 050/371-683.
Mijewam jednosoban stan pod
Star~evicom za isti ili sli~an na
drugoj lokaciji, tel. 065/613-498.
Mijewam dvosoban stan u Obi-
li}evu za mawi oko stare bolnice
u Bawoj Luci, tel. 065/974-307.
Mijewam jednosoban i dvosoban
stan za sli~an ili ku}u na Ma-
karskoj rivijeri, tel. 065/974-307.
Mijewam dvosoban stan, 58 mŸ za
ve}i, ul. Tarasa [ev~enka, Nova
varo{, tel. 051/216-140 ili 065/
310-057.
Mijewam stan, gara`u u vlasni{tvu
Sanski Most za ku}u u Bawoj Luci,
tel. 051/313-399.
Mijewam trosoban stan u Bawa Lu-
ci za Sarajevo vel. 78 mŸ na 1. katu
ili prodajem, tel. 0517436-471;
065/226-839
Prodajem lokal od 17 mŸ, novograd-
wa, stambena zgrada, grijawe
"Toplane#, tel. 214-470
Prodajem poslovni prostor
povr{ine 60 mŸ, tel. 065/520-623
Dva prazna poslovna prostora u
Sarajevu, M. Alibegovi}a 29 i 33,
Ko{evsko brdo, povr{ine 145 mŸ i
110 mŸ sa izlozima, prodajem ili
mijewam za poslovni prostor u Ba-
woj Luci, tel. 061/329-877.
Prodajem ili izdajem lokal - kafe
bar povr{ine 42 mŸ zgrada Karing-
tonka kod Gimnazije, tel. 065/
515-366.
Prazan poslovni prostor u Livnu,
Stjepana II Kotromani}a b. b. "N4#,
iza pijace, povr{ina 52 mŸ, dvije
eta`e, prodajem ili mijewam za
poslovni prostor ili stan u Bawoj
Luci, tel. 061/329-877.
Povoqno izdajem lokal u Gradi{ci
na prometnoj lokaciji, povr{ine 15
mŸ, tel. 065/301-484 ili 051/819-945.
Prodajem (izdajem) poslovni pros-
tor povr{ine 12 mŸ, tel. 0657520-623
Izdajem poslovni prostor 16 mŸ sa
upotrebnom dozvolom, mogu sve nam-
jene osim kafi}a, sa telefonom,
WC, i parkingom, tel. 065/834-042.
Izdajem lokal 60 mŸ u Biha}u na
prometnom mjestu (ulaz u Biha}u),
tel. 061/919-440
Izdajem poslovni za vi{e namjena
preko puta Rebrova~ke crkve, tel.
436-505; 065/920-404.
Izdajem poslovni prostor sa
upotrebnom dozvolom spec, ambu-
lanta op{te medicine i druge nam-
jene, Bawa Luka, tel. 065/973-605
Izdajem poslovni prostor 16 mŸ sa
upotrebnom dozvolom, mogu sve nam-
jene osim kafi}a, sa telefonom
WC i parkingom, tel. 065/834-042
Izdajem jednosoban stan i poslovni
prostor 35 kvadrata u Kozarskoj
tel. 051/207-391.
Izdajem poslovni prostor, 50 mŸ
drugi sprat, Jevrejska bb, tel.
0657684-104
Dajem u najam 75-220 mŸ kancelari-
jskog - poslovnog prostora, Bawa
Luka, glavna ulica, prizemqe, dva
ulaza, deset parkirali{nih mjesta,
tel. 065/666-435
Herceg Novi, Zelenika, sobe sa ku-
patilom i upotrebom kuhiwe, blizu
mora, cijena 5 i 6 EVRA, tel. 00381
88-678-251
Izdajem kiosk sa potrebnom doku-
mentacijom u ul. Trive Amelice,
Bawa Luka, tel. 065/692-610 ili
065/490-365.
Izdajem poslovni prostor u cen-
tru 20 mŸ u zgradi, povoqno, namje-
na kancelarije, tel. 065/305-827 ili
065/909-824.
Izdajem dvije kancelarije na dru-
gom spratu u Gospodskoj, pov. 35 mŸ
klima, ~ajna, telefon, cijena 900
KM, tel. 065/451-724.
Izdajem poslovni prostor za kance-
lariju, u centru grada, tel. 065/305-
287 ili 065/909-824.
Izdajem poslovni prostor 20 mŸ na
atraktivnoj prometnoj lokaciji,
Aleja svetog Save, tel. 065/603-130.
Izdajem lokal preko puta dvorane
"Borik#, tel. 065/512-010.
Izdajem poslovni prostor (pro-
davnica u radu), sa magacinom 100
mŸ, parno grijawe i parking pros-
tor (upotrebna dozvola) mo`e za
sve namjene, tel. 051/429-524.
Izdaje se pod zakup skladi{ni i
poslovni (kancelarijski) prostor
u Bawoj Luci, ul. Kara|or|eva
br. 79 (biv{a Rudarska ulica), tel.
300-134.
Izdajem dva prazna stana pogodna
za poslovni prostor, tel. 065/
568-654.
Izdajem kancelarijski prostor u`i
centar, prizemqe ekstra ure|en,
71 mŸ, sa upotrebnom dozvolom, tel.
065/531-545 ili 065/603-211.
Izdajem kancelarijski prostor, 55
mŸ, u u`em centru Bawe Luke (Jevre-
jska 24), tel. 065/902-567.
Izdajem lokal na Hani{tu, tel.
065/936-990.
Izdajem poslovni prostor u Lazare-
vu 3, tel. 065/311-360.
Izdajem poslovni prostor, 21 mŸ,
Bawa Luka, Aleja Sv. Save, tel.
051/342-817 ili 065/623-830.
Izdajem poslovno-kancelarijski
prostor 78 mŸ ul. Kraqa Petra Pr-
vog, tel. 065/663-288.
Izdajem poslovni prostor, 30 mŸ, za
sve vrste djelatnosti u ulici
Nikole Pa{i}a 5 (kod Ekonomske
{kole), tel. 051/301-689.
Izdajem poslovni prostor 57 mŸ u
ulici Veselina Masle{e b. b., tel.
065/527-758.
Izdajem poslovni prostor 100 mŸ u
centru grada, tel. 468-077.
Prodajem zidanu gara`u 17 mŸ sa
kompletnom dokumentacijom, u Ba-
woj Luci, J. Du~i}a 9, dvori{te do
Ambasade SAD, tel. 065/513-071.
Izdajem gara`u u ul. Cara Lazara,
Obili}evo, tel. 065/668-877.
Izdajem zidanu gara`u u centru
grada - ul. Jevrejska, tel. 065/
357-622.
Izdajem gara`u u ul. Kolo srpskih
sestara br. 1, tel. 051/207-755.
Dajem ~asove engleskog odraslima,
tel. 051/462-086
Vr{im usluge prevoza robe i
selidbe, povoqno, tel. 0657985-890
Tra`im konobaricu za rad u
kafi}u stan i hrana obezbije|eni,
tel. 065/954-706
Povoqno radimo tehni~ku doku-
mentaciju za objekte na urbanom i
vanurbanom prostoru, vr{imo nad-
zor i dajemo stru~ne savjete, za
gra|evinske radove, tel. 065/
834-039
Vr{imo selidbe unutar i van RS-
povoqno, sa radnom snagom, tel.
065/663-104.
Prevod engleski - obostrano,
stru~ni tekstovi, posebno medi-
cinski, A-4/5 KM, tel. 052/327-144
Tra`im mesara za rad u mesnici
tel. 065/663-429; 303-076
[kola ra~unara MegaComputersobu~ava za Windows, Word, Excel,internet, kwigovodstvo. Liter-
atura obezbije|ena. Tel. 051/218-
326; 065/587-304; 065/948-698.
Stalni sudski tuma~ za engleski
jezik prevod i ovjera svih vrsta
dokumenata, povoqno, tel. 065/
583-266.
Tra`im profesora engleskog jezi-
ka u penziji radi odr`avawa ~aso-
va, tel. 065/415-097.
Radim jeftino i kvalitetno mal-
terisawe samo 3 KM/mŸ, tel. 065/
917-692.
Tra`im iskusnog pekara, u obzir
dolaze samo ozbiqne ponude, tel.
065/219-061.
Povoqno i uspje{no terapija an-
ticelulit program, terapeutska
masa`a, relaks masa`a, tel. 051/224-
662 ili 051/224-661.
Povoqno kucam maturske, semi-
narske, diplomske i ostale radove,
tel. 065/543-178.
Tra`im posao fizioterapeuta, tel.
065/945-376.
Kvalitetno izra|ujem zubne pro-
teze (klasi~ne, wisil), krunice i
mostove (porcelan, akrilat), tel.
065/636-733.
Kucam maturske i diplomske
radove, kori~ewe radova po dogov-
oru, tel. 065/603-179.
Vr{im uslugu prevoza kamionom
do 2 T, tel. 065/373-877.
Potrebne dvije kuvarice za rad u
restoranu i dvije konobarice sa
iskustvom, tel. 065/535-300.
@ena gra|evinski tehni~ar tra`i
bilo kakav posao, mo`e i ~i{}ewe,
tel. 065/305-892.
Pomo} za probleme sa ra~unarom,
virusi, OS, instalacija hardwareai softwerea, dolazak na adresu, tel.
065/360-813; 051/300-848; e-mail:boriskn›blic.net; web:www.ris-boweb.comIzra|ujem internet prezentacije
va{e firme, ponude, usluge, oglasa,
izrada digitalnih slika, brzo i
povoqno, tel. 065/360-813; 051/
300-848;
e-mail:boriskn›blic.net; web:www.risboweb.comKvalitetno i brzo usluge kwigov-
odstva, obrasci, licenca, ostalo,
samo ozbiqne ponude, tel. 065/
360-813; 051/300-848;
e-mail:boriskn›blic.net; web:www.risboweb.comPopravqam sve vrste fotoaparata
- Miki, tel. 065/573-349.
Kucam sve vrste tekstova, tel. 469-
747 ili 065/531-239.
Kompjuterska obrada tekstova, tel.
469-747.
Brusim i lakiram parket i brods-
ki pod, tel. 051/428-070, 065/785-769
ili 065/545-943
Vr{im mjerewe TV-signala i mon-
ta`u zemaqskih i satelitskih an-
tena, tel. 065/832-122.
Dajem ~asove i instrukcije iz en-
gleskog jezika, 1 sat/ 5 KM i pre-
vod dokumenata - strana A4/10 KM,
tel. 065/938-401.
Izvodim povoqno sve vrste rigips
radova i ugradwu laminata, tel.
065/768-745.
Projektujemo i gradimo monta`ne
ku}e i vikendice po naruxbi, zima
nije prepreka, tel. 065/775-533.
"Adria# - hitno potrebni komer-
cijalisti, plata po dogovoru, tel.
065/591-823.
Iskusan TV-mehani~ar tra`i posao
u struci, mo`e i elektroinsta-
lacije, te ku}ni majstor, tel.
065/377-555.
Potrebni saradnici za prodaju
uvoznih mebl-{tofova za tapaci-
rawe namje{taja, po dogovorenim
uslovima, tel. 065/638-472.
Ovla{}eni sudski tuma~ za en-
gleski jezik, prevod i ovjera doku-
menata, povoqno, tel. 065/583-266.
Usluge hemijskog dubinskog ~i{-
}ewa automobila, luks sjedi{ta,
tapaciranog namje{taja, tepiha,
polirawe automobila, kvalitetno,
povoqno, tel. 065/581-791 ili
065/641-010.
Posao ~i{}ewa prostorija i
sli~no ili wege bolesnika, tel.
051/281-101.
Vidovita kroz san, {oqu i pasuq
skida crnu magiju, rje{ava mnoge
porodi~ne i poslovne probleme,
Medina, tel. 055/206-715.
Dajem instrukcije iz wema~kog
jezika, tel. 065/986-593 ili 051/
282-509.
Kvalitetno i brzo usluga kwigov-
odstva, obrasci, licenca, ostalo,
samo ozbiqne ponude, tel. 065/360-
813 ili 051/300-848. Izrada inter-
net prezentacija va{e firme,
ponude, usluge, oglasa, izrada dig-
italnih slika, brzo i povoqno, tel.
065/360-813 ili 051/300-848.
Vr{im usluge mqevewa svih vrsta
`ita mlinom sa vodeni~kim ka-
menom, cijena samo 0,20 KM/kg, tel.
065/822-004.
Dajem instrukcije iz wema~kog
jezika, tel. 065/986-593 ili 051/
128-509.
Prodajem automatski digitalni
aparat za mjerewe krvnog pritiska,
tel. 065/696-734
Prodajem motor za djecu sa akumu-
latorom "pretty princes# 130 KM +
akumulator, tel. 051/219-553
Prodajem ili mijewam 70 blokova
protherm, ve}e, 120 KM u Srpskom
Milanovcu, tel. 0517381-165
Povoqno prodajem ve{ ma{inu
"kastor# - Kon~ar, tel. 051/302-029
Prodajem {tancanu mre`u za
ogradu cijena po dogovoru, tel.
051/213-483
Prodajem kosilicu za travu na
elektro pogon makaze elektro za
ogradu i tepih 2,5h3,5 m, tel.
051/213-483
Prodajem prikqu~ke za traktor,
tel. 0657846-494
Prodajem ra~unar pentijum II sa
monitorom, tastaturom i mi{om,
tel. 065/471-980
Prodajem elektri~ne ma{ine za
mqevewe vo}a za rakiju, 200 KM,
tel. 051/352-637
Prodajem pr`ionik i mlin za ka-
fu 50 kilograma u dobro o~uvanom
stawu. Povoqno i pogodno za
pokretawe svoga biznisa. tel.
065/948-328
Prodajem dje~ija kolica, marka
"Grako# dobro o~uvana, cijena
povoqna, tel. 051-7463-816; 065/
397-170
Prodajem veliki neformirani ak-
varijum, 240 iit, 100h56h45 cm,
formirawe mogu}e po dogovoru,
tel. 051/307-191; 066/780-565
Rasprodaja namje{taja zbog selidbe,
vitrina, sto, 6 stolica, komoda, spa-
va}a soba, regal, trosjed, dvosjed,
foteqa, fri`ider dvodijelni, zam-
rziva~ ladi~ar i pisa}i sto, tel.
308-828
Brenta mala, 2 stucera, uzdu`ni
cirkular AC, veliki bansek i
viqu{kar "skip#, povoqno, tel.
051/501-715; 065/584-938
Prodajem veoma povoqno, fri-
`ider, el. {poret i {iva}u
ma{inu (sve ispravno), tel. 301-088
Prodajem woofer-e za auto, pioneer12 in~a, 500 W i poja~ala magnat 360
W i sherwood 120 W RMS, tel.
065/899-737; 051/312-922
Prodajem suvu gra|u, hrast-bukva i
rakiju {qivovicu, tel. 052/318-052.
Prodajem gliser "elan# - 450 ~etiri
sjedi{ta, trajler, ceradu i korito
bez motora, tel. 051/218-220 ili
319-913.
Prodajem u o~uvanom stawu "Roto-
print# A-3 format, povoqno, tel.
065/804-841.
Tra`im za motokultivator honda
320-360 mio standard Osijek klip-
wa~u, Borislav Popovi}, tel.
051/468-114.
Prodajem novu kadu, du`ine 160 cm
i bojler emajlirani 80 litara, tel.
065/791-259 ili 051/586-261.
Prodajem povoqno dijelove za
"fi}u# 750 i 850, tel. 051/539-006
ili 065/650-289.
Prodajem doma}u {qivovicu, od
neprskane {qive, neprepeka,
starost 4 godine, 10 KM/l, tel.
051/211-802.
Prodajem dva nova stola za sito
{tampu, tel. 280-909.
RR AA ZZ NN OO
STALNI SUDSKI
TUMA^ ZA ENGLESKI
I RUSKI JEZIK.
Prevod i ovjera dokumenta.
Tel/faks: (051) 302 584; 212 841
E-mmail: [email protected]
[KOLA STRANIH JEZIKA
THE HOPEPOSLOVNI CENTAR BANA
MILOSAVQEVI]A 8
Tel/Faks: (051) 302 584;
212 841
E-mmail:[email protected]
QETNA [KOLA ENGLESKOG
KRATKI INTENZIVNI KURSEVI
POSLOVNA KORESPONDENCIJA
BUSINESS ENGLISHTOEFL/TOEIC
SEMINARI ZA ME\UNARODNE
ISPITE
PRIPREMA-PROBNI TEST
- POLAGAWE
U P I S
OD 10 DO 14 I OD 17 DO 19
^ASOVA
SUBOTOM OD 10 DO 13 ^ASOVA
Stalni sudski tuma~ za en-
gleski i ruski jezik, prevod i
ovjera dokumenata. Poslovni
centar, Bana Milosavqevi}a
8, lok. 12, tel/faks: 051/302-
584; 212-841; 065/535-820; e-mail:hope.school›blic.net ; web:/www.hopeschoolbl.org/4469 BP
INOSTRANSTVO,
AMERIKA, KARIBI,
EVROPA
- Employment Power zapo{qa-
va na luksuznim brodovima,
hotelima, djevojke i mladi}e,
20-30 godina starosti. Bez
tro{kova unaprijed, engleski
jezik je neophodan. Milo{ Ma-
jdanac, tel. 051/262-564; 065/927-
587, milosmablic.net; 004158 S.G.
Stalni sudski tuma~ za en-
gleski i ruski jezik, prevod i
ovjera dokumenata. Poslovni
centar, Bana Milosavqevi}a
8, lok. 12, tel/faks: 051/302-
584; 212-841; 065/535-820; e-mail:hope.school›blic.net ; web:/www.hopeschoolbl.org/4469 BP
USLUGE
PPOOSSAAOO
GGAARRAA@@EE
IZNAJMQIVAWE
Prodajem firmu DOO Br~ko
tel. 065/753-365 B.\.
Prodajem kafe "Azzurro#
Save Mrkaqa 9 i "Azzurro II#
Brace Potkowaka 11, tel.
065/513-631 od 8 do 13 ~asova
PRODAJA
PP OO SS LL OO VV NN IIPP RR OO SS TT OO RR II
ZAMJENA
MM AA LL II OO GG LL AA SS II MM AA LL II OO GG LL AA SS II MM AA LL II OO GG LL AA SS II
25. i 26. jun 2005. OGLASI 5
Prodajem ~etiri aluminijumske
felge, golf-pasat, ~etrnaestica.
Zvati poslije 17 ~asova ili sub-
otom i nedjeqom cijeli dan, tel.
065/673-328.
Prodajem bagremovo koqe za
ograde, pulceve za gra|evinare,
{iva}u ma{inu wema~ke pro-
izvodwe kao nova, ma{inu za
mqevewe mesa sa trofaznim mo-
torom za mesare, 300 KM, TV
"gruding# sa daqinskim ekran 66
cm, 120 KM, nova harmonika 80
basova, 11 registara 550 KM, tel.
051/370-711 ili 065/206-060.
Prodajem vitrinu, stoli}, tr-
pezarijski sto, {est stolica i re-
gal, tel. 051/462-864.
Prodajem zamrziva~ ladi~ar, tel.
304-182.
Prodajem harmoniku velmajster
"stela# 32 basa, zvati poslije podne,
tel. 311-626.
Prodajem prirodno p{eni~no i
kukuruzno bra{no sa mlina sa vo-
deni~kim kamenom, tel. 065/822-004.
Kupujem siceve predwe sa nasloni-
ma za ruke za folksvagen kombi T3,
tel. 065/822-004.
Prodajem jedno grobno mjesto na
grobqu "Sveti Pantelija#, tel.
051/464-692.
Prodajem ma{inu sija~icu sa
~etiri reda, i mlin za `ito, tel.
581-202.
Prodajem ambala`u Bawalu~ke
pivare, 15 gajbi, po 5 KM, tel.
051/314-452.
Prodajem {tampariju komplet,
mogu}a kompenzacija, tel. 061/
224-175.
Prodajem grobnicu sa ~etiri mjes-
ta na pravoslavnom grobqu u
Boriku, Bawa Luka, tel. 065/
973-605.
Prodajem rakiju viqamovku doma}u
22 gradi 1 l/15 KM, tel. 065/ 861-419.
Prodajem dobro bure za rakiju oko
120 l, cijena 100 KM, tel. 065/
813-592.
Prodajem trogodi{wu neprepe~enu
{qivovicu, 43 stepen, {qiva "sav-
ka#, 10 KM/1, tel. 051/211-802.
Prodajem skije "elan#, tel. 065/
974-307.
Prodajem {qivovicu od dvije go-
dine, ja~ine 19 gradi i rakiju lo-
zova~u, ja~ine 20 gradi, tel. 051/
461-639.
Prodajem poja~alo za bas gitaru,
tel. 065/329-759.
Prodajem povoqno nov regal, tel.
065/522-170.
Prodajem 2 kau~a, 2 foteqe, 2
fri`idera, tel. 051/303-625.
Prodajem u Gradi{ci veliki
pisa}i sto, tel. 051/814-050.
Prodajem balirano sijeno, tel.
050/213-382 ili 065/739-027.
Prodajem regal i plakar za hodnik,
tel. 051/304-454.
Prodajem u Gradi{ci veliki
pisa}i sto, tel. 051/814-050.
Prodajem polovan zamrziva~ "san-
du~ar#, Gorewe, 300 l cijena 200
KM, tel. 051/350-185 ili 051/
350-196.
Prodajem ma{inu za pr`ewe
kafe (skoro nova) sa specijalnim
zatvorenim poklopcem, tel.
0038512859304.
Prodajem lamelu korpu, druk le`aj
i vodenu pumpu za "opel askonu#
1.600, zadwa vu~a, tel. 052/333-666.
Prodajem 12 du`nih metara ukras-
nog zimzelena, tel. 051/353-461.
Prodajem troja invalidska koli-
ca, jedna sa stolicom za WC, jedna
ru~na, jedna elektri~na, zra~ni jas-
tuk za sjedewe, sve novo, vrlo povo-
qno, tel. 380-822.
Prodajem 2 kau~a, vise}u kuhiwu
du`ine 2,5 m, plakar ormar kao
ameri~ki plakar du`ine 2,5 m,
dje~iji radni sto (kao ormari})
povoqno, tel. 065/357-622.
Prodajem pile}e kosti za ku}ne
qubimce, profesionalnu ma{inu
za prawe su|a, tel. 051/303-127.
Prodajem dje~ija kolica, fri`ider
kombinovani, auto paktregere,
hrastove letve, 250 h 745, kance-
larijski sto 180 h 90 cm, tel.
051/461-684.
Kupujem starine - zidne satove,
kwige, novac, ordewe, namje{taj,
sve starije od 80 godina, isplata
odmah, tel. 065/510-766.
Loto, doma}i i strani, sistemsko
igrawe grupe igra~a, tel. 065/
416-723.
Prodajem jedno grobno mjesto na
grobqu "Sveti Pantelija#, tel.
051/464-692.
Prodajem rakijski kotao 100 l, tel.
586-261; 065/791-259.
Prodajem dva mlina monofazni i
trofazni, tel. 051/581-202.
Prodajem traktor ferguson, tel.
051/581-202.
Prodajem ma{inu sija~icu za kuku-
ruz, tel. 051/581-202.
Prodaje se metalni kiosk u
Prijedoru 17 mŸ iverica, staklena
vuna, tenda, krov - crijep, uredni pa-
piri, tel. 052/228-342
Prodaje se u Prijedoru 1800 kom.
polovnog crijepa, kubik colarske
daske suve i cirkular bansek tel.
052/234-960; 065/493-184
Prodaje se gumena cisterna, ka-
paciteta 500 l, tel. 065/308-076
Prodajem nove gra|evinske blokove
vel. 25h25h14, 3.500 komada u
Prijedoru, tel. 065/594-453
Prodaje se u Prijedoru automobil
"mazda# , 1984 g., cijena 800 KM,
tel. 065/308-076
"Opel vektra 2.0. #, 89, g.p, meta-
lik, ABS, siber, el.retrevizori,
servo, u odli~nom stawu, 4000 KM,
tel. 0657585-876.
"Mercedes jumbo 1481#, u dobrom
stawu - jeftino, tel. 065/983-590
Prodajem "reno lagunu# 1,6 16 V -
1999 god., klima, alu felge, ocari-
wen, 16.200 KM metalik, tel.
065/900-564
Prodajem putni~ki kombi ford
torned god. 1994, tel. 065/954-706
Prodajem "kadet# 1,3, 1983. godina
u o~uvanom stawu, registrovan, do
6. jula 2005. Godine, tel. 065/ 687-444.
Prodajem "alfu romeo# 33 1.5.1988.
u dobrom stawu sportska verzija
povoqno, tel. 065/966-210
Prodajem "jugo 45# godina 1985 u
odli~nom stawu povoqno, tel.
065/966-210
Prodajem bicikl "monbajk#, u
odli~nom stawu 60 KM, tel. 051/
427-352
Prodajem automobil BMW 320 D,
god. pr. 2001., metalik crni, ko`a,
klima, aluminijske felge, tel.
065/511-121.
Prodajem automobil BMW 535,
godina proizvodwe 1990, tel.
051/551-453.
Prodajem toyota rav 4, god. pr. 2001.,
benzin, metalik, siva, 43000 KM
pre{la, pogona sva 4 to~ka, ABS,
klima, CD, cijena 16.800 evra, tel.
065/780-131.
Prodajem motocikl honda VF 500
interceptor god. pr. 1986, kao nov,
cijena 1.500 evra, tel. 065/780-131.
Prodajem vw bora god. 2002., jedan
vlasnik pre{la 110000 KM, sa
punom opremom, klimatornik,
alarm, multlok, CD, tel. 065/
901-325.
Prodajem "reno megan#, god. pr.
1996., metalik crna boja, FUL opre-
ma, tel. 065/901-325.
Prodajem audi 80, god. pr. 1989., reg-
istrovan do 20.3.2006. trula vi{wa,
tel. 065/546-272, Bawa Luka.
Prodajem golf 2 dizela{, tel.
065/568-782.
Prodajem gliser, "elan# - 450
~etiri sjedi{ta, trajler, ceradu i
korito bez motora, tel. 051/218-220
ili 319-913.
Povoqno prodajem "zastavu 101
GTL# god. pr. 1984., pre{la 85.000
KM istekla registracija 20.5.2005.,
tel. 065/581-769.
Prodajem "golf 2# dizel, tel.
065/568-782.
Prodajem povoqno kamion mer-
cedes 608, mo`e i zamjena za mawi
uz doplatu, tel. 051/280-717 ili
065/575-157.
Prodajem kombi subaru 1000 ccm,
1986. god. pr., u odli~nom stawu,
tel. 065/564-498.
Prodajem "trabant# i TAM i trak-
tor tridesetdevetak, tel. 581-202.
Prodajem skoro nov skuter sa 700
kilometara 50 cm¿ i trajnom reg-
istracijom pod garancijom do av-
gusta 2005, tel. 051/315-890 ili
065/530-861.
Prodajem TAM 2001. generalno
ura|en, o~uvan, tel. 051/586-261;
065/791-259.
Prodajem mercedes 240 D, karavan,
registrovan, god. pr. 1984., tel.
051/380-629.
Prodajem "reno 11# god. pr. 1986. u
dobrom voznom stawu, cijena 1.200
KM, havarisan, registrovan do ju-
na 2005., tel. 065/491-014.
Prodajem fiat croma 2.0 ie, 1989., reg-
istrovan do avgusta 2005., full opre-
ma sem klime i ko`e, alarm, bloka-
da mjewa~a, alu felge, {iroke,
gume, gara`iran, cijena 3.500, hit-
no, tel. 282-244 poslije 16 ~asova.
Prodajem TAM 75, registrovan, ci-
jena povoqna, tel. 065/686-230.
Povoqno prodajem nov skuter, za-
premine 125 kubika, pla}eni i
porez i carina, tel. 051/318-376.
Prodajem GT 4, 89. god. pr., reg-
istrovan do 6. mjeseca, tel. 051/458-
126 ili 065/946-351.
Prodajem TAM i "trabant# u is-
pravnom stawu, tel. 051/581-202.
Prodajem "zastavu 128#,1987. godi-
na proizvodwe, tel. 065/641-436 ili
051/219-214 (zvati od 15 do 22 ~asa).
Prodajem kamion mercedes 508, is-
pravan u voznom stawu veoma povo-
qno, tel. 065/687-960 ili 051/
306-770.
Prodajem kombi reno trafik, god.
pr. 86., generalno ura|en istekla
registracija, cijena fiksna 1800
KM, tel. 065/510-766.
Sve vrste retrovizora za autobuse,
kamione i kombi vozila, xipove,
te kriva i rezana ogledala sa ugrad-
wom za putni~ka kola, farovi za
golf i mercedes - majstor minuta,
tel. 065/538-048.
Prodajem ili mijewam za stan
BMW 318 I, 2003. godina proizvod-
we, ocariwen i pla}en porez, tel.
050/211-858 ili 065/747-791.
Plastika, studentkiwa plavu{a
(19 god.) ispuni}e sve va{e snove,
tel. 0657450-038.
Ja sam Maja, imam 25 godina, jako us-
amqena, obo`avam zabave, 065/
433-053
Austrijanac, dobro situiran, star
36 godina, tra`i `enu Srpkiwu,
iskqu~ivo radi braka, starosti od
25 do 36 godina, jedno dijete ne
smeta, tel. 0043732399418 ili
00436644615037.
Momak 39 godina, visok 185 cm,
te`ak 85 kg `eli da upozna osobu
od 40 do 45 godina, tel. 051/468-107.
Izgubqena li~na karta na ime
Ra|enovi} Du{an, ul. Ilije
Gara{anina 3 B.Luka, tel. 065/829-
601; 051/352-392
Moli se osoba koja je pozvala hit-
nu pomo} dana 28. februara za ~ov-
jeka koji je pao na mostu "Venecija#
da se javi na telefon tel.
315-388.
TRA@I SE OSOBA
IZGUBQENA
DOKUMENTA
LI^NI OGLAS
AUTOMOBILI
M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I
Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima),
putem po{te na adresu: #
Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka
ili e-mail adresu: [email protected]
Tekst: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
K U P O N ZA BESPLATNE MALE OGLASE
OGLAS U OKVIRU 3 KM
OGLAS U NEGATIVU 5 KM
25. i 26. jun 2005.OGLASI
6
tel: 051/211-968 tel/faks: 051/212-004
M A R K E T I N G
E-mail: [email protected]
REPUBLIKA SRPSKA
MINISTARSTVO RADA I
BORA^KO-INVALIDSKE ZA[TITE
Vuka Karaxi}a 4, Bawa Luka, tel. 051/331-651, faks: 051/331-652, E-mail:mpb›mpb.vladars.net
Bawa Luka, 23.5.2005.
FABRIKA DUVANA
BAWA LUKA
Predsjedniku privremenog Nadzornog odbora
Predmet: Obavje{tewe
Kao predstavnik dr`avnog kapitala i Fonda za restituciju u Fabrici duvana Bawa
Luka, a shodno Odluci broj 2748 od 14.6.05. o odga|awu odr`avawa V redovne sjed-
nice Skup{tine akcionara AD Fabrika duvana Bawa Luka, bez obrazlo`ewa i
konsultacije sa mnom kao predstavnikom ve}inskog kapitala, obavje{tavam sve ak-
cionare ovog preduze}a, direktora, ~lanove privremenog nadzornog odbora i sve
druge relevantne faktore da }e se V redovna Skup{tina akcionara AD Fabrike
duvana Bawa Luka svakako odr`ati, kao {to je ve} pomenutom odlukom nazna~eno,
za 21 dan, tj. 6.7.2005. godine, sa po~etkom u 12 ~asova.
Ukoliko se ova Skup{tina akcionara iz bilo kojih razloga odgodi (bez konsultacija
sa predstavnikom ve}inskog kapitala, kao {to je to ve} u~iweno), V redovna
Skup{tina akcionara AD Fabrike duvana Bawa Luka bi}e odr`ana isti dan, tj.
6.7.2005. godine sa po~etkom u 13 ~asova, u zgradi Narodne skup{tine Republike
Srpske, u crvenom salonu, Vuka Karaxi}a br. 2, Bawa Luka.
U ovom slu~aju, dnevni red, koji je utvr|en za V redovnu Skup{tinu akcionara AD
Fabrike duvana Bawa Luka, koja je bila zakazana za 15.6.2005. i za koju su materi-
jali ve} dostavqeni, ostaje nepromijewen.
Dostavqeno:
1. Ministarstvu privrede, energetike i razvoja,
2. Direktoru preduze}a
Ovo obavje{tewe objaviti u dnevnom listu "Glas Srpske#.
koja }e se odr`ati dana 30.6.2005. godine (~etvr-
tak) sa po~etkom u 13 ~asova u sjedi{tu DD
"@itopromet# u Br~kom, Industrijska br. 3.
Za sjednicu se predla`e sqede}i
Dnevni red:
1. Razmatrawe izvje{taja o realizaciji obaveza
investirawa iz ugovora o kupoprodaji dionica,
2. Dono{ewe odluke o pove}awu kapitala DD
"@itopromet# po osnovu izvr{enih investici-
ja u prve dvije godine perioda sprovo|ewa ugov-
ora o privatizaciji "@itoprometa#,
3. Dono{ewe odluke o emisiji dionica na os-
novu pove}awa kapitala,
4. Usvajawe poslovnika o radu Skup{tine,
5. Dono{ewe odluke o izmjeni ~lana Nadzornog
odbora,
6. Razno.
Pozivaju se svi dioni~ari da mogu prisustvo-
vati Skup{tini i odlu~ivati, odnosno wihovi
opunomo}enici koji su du`ni da dostave punomo}
ovjerenu od nadle`nog organa.
Za sve informacije u vezi sa odr`avawem
Skup{tine dioni~ari se mogu obratiti na tel.
049/216-501.
Materijal za sjednicu Skup{tine mo`ete raz-
gledati u sjedi{tu preduze}a, a dopunska obraz-
lo`ewa bi}e iznesena na Skup{tini.
DIREKTOR
Na osnovu ~lana 28. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni glas-
nik Republike Srpske# br. 64/02-II), Upravni odbor "Jugoprevoz# a. d. - Trebiwe
objavquje sqede}e:
MI[QEWE
O JAVNOJ PONUDI ZA PREUZIMAWE
Upravni odbor upoznat je sa sadr`ajem javne ponude za preuzimawe "Jugoprevoz#
AD - Trebiwe, od strane "BTS Mediteran# d. o. o., Du{anova 30 - Trebiwe (u daqem
tekstu: ponudilac).
Ponuda za preuzimawe akcija objavqena u "Glasu Srpske# od 11.6.2005. godine i u
"Slu`benom glasniku Republike Srpske# od 16.6.2005. godine. Ponudilac se obavezao
da }e kupiti sve redovne akcije s pravom glasa i na kojima nije zasnovan nikakav
teret, te za svaku akciju platiti iznos od 0,10 KM. Ponudilac je objavio da je ciq
preuzimawa unapre|ewe poslovawa i razvoj dru{tva u skladu sa registrovanom dje-
latno{}u.
U skladu sa svojom obavezom, Upravni odbor iznosi mi{qewe da je objavqena ponu-
da u cjelini u skladu sa odredbama zakona, da je ponu|ena cijena primjerena, da su
ciqevi ponudioca i wegove namjere u interesu emitenta, te izra`ava pozitivno
mi{qewe o javnoj ponudi za preuzimawe.
Upravni Odbor
"Jugoprevoz# AD - Trebiwe
SRPSKO KULTURNO UMJETNI^KO DRU[TVO
"DR MLADEN STOJANOVI] # PRIJEDOR
Broj 10/06/05
Datum, 23.6.2005.
Na osnovu ~lana 26. Statuta SKUD "Dr Mladen Stojanovi}#, Upravni odbor Dru{tva
raspisuje
KONKURS
za anga`ovawe umjetni~kih rukovodilaca sekcija Dru{tva i to
1. Umjetni~ki rukovodilac - dirigent hora, 1 izvr{ilac
2. Umjetni~ki rukovodilac folklorne sekcije - koreograf, 1 izvr{ilac
3. Umjetni~ki rukovodilac orkestra, 1 izvr{ilac
5. Umjetni~ki rukovodilac - dirigent dje~ijeg hora, 1 izvr{ilac
Pored op{tih uslova predvi|enih Zakonom potrebno je da kandidati, uz prijavu za konkurs,
dostave kratku biografiju, dokaze o osposobqenosti za rad i iskustvu u obavqawu poslo-
va iz odre|ene oblasti.
Izabrani kandidati }e se anga`ovati na osnovu ugovora o djelu na odre|eno vrijeme.
Sve prijave mogu se dostaviti na adresu:
SKUD "Dr Mladen Stojanovi}# Prijedor, Kraqa Petra Oslobodioca br. 16.
Konkurs je otvoren 15 dana od dana javnog objavqivawa.
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
V. d. predsjednika Dru{tva,
Neboj{a Kuruzovi}
Elektroprivreda Republike Srpskeakcionarsko dru{tvo Trebiwe
Broj 03-752-8/05
Datum: 23.6.2005.
Na osnovu ~lana 8. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Slu`beni
glasnik Republike Srpske# broj 20/01), "Elektroprivreda# Republike Srpske a. d.
ogla{ava
PONI[TEWE POZIVA ZA JAVNO NADMETAWE
PONI[TAVA SE poziv za javno nadmetawe broj: 03-752-5/05 za izbor najpovoqnijeg
ponu|a~a za pru`awe usluga osigurawa imovine i zaposlenih radnika preduze}a koja
obavqaju elektro-energetsku djelatnost u Republici Srpskoj, objavqen dana 28.4.2005.
godine u "Glasu Srpske# i "Nezavisnim novinama# te obavje{tewem po istom broj: 03-
753-6/05, objavqenom dana 7.5.2005. godine u istim sredstvima informisawa, zbog pro-
pusta naru~ioca iz ~lana 8. stav 1. ta~ka 2. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i
ustupawu radova ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj 20/01).
ERS a.d.
Trebiwe
DD "@ITOPROMET#
BR^KO
Broj 321/05
Dana, 30.5.2005. god.
Na osnovu ~lana 29. a u skladu sa odredbama ~lana 30. Statuta DD "@ITOPROMET# Br~ko sazi-
vam
4. REDOVNU SJEDNICU SKUP[TINE
DIONI^ARA DD "@ITOPROMET# BR^KO
U skladu sa ~lanom 8 Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Sl. gl.
RS# broj 20/01) i ~lanom 44 Statuta, Telekomunikacije Republike Srpske a. d. Bawa Luka,
ul. K. P. I Kara|or|evi}a 93, objavquje:
IZMJENU PONOVQENOG OGLASA
TPN - 07/05
za prikupqawe ponuda i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za nabavku pogonskog goriva za Radne
jedinice Telekoma Srpske
Telekomunikacije RS AD Bawa Luka obavje{tava sve zainteresovane ponu|a~e o sqede}oj
izmjeni ponovqenog oglasa za javno nadmetawe TPN 07/05 za prikupqawe ponuda i izbor
najpovoqnijeg ponu|a~a za nabavku pogonskog goriva za RJ Telekoma Srpske
Tekst:
VI - ROK ZA DOSTAVQAWE PONUDA
Ponude moraju biti dostavqene najkasnije do i ukqu~uju}i 30.6.2005. godine do 11 ~asova,
po{tom ili li~no na adresu:
TELEKOMUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE a. d.
BAWA LUKA
Ul. Vuka Karaxi}a br. 6 (kancelarija protokola)
78 000 Bawa Luka
REPUBLIKA SRPSKA
VII - OTVARAWE PONUDA
Otvarawe ponuda obavi}e se dana 30.6.2005. godine u 11.30 ~asova u tender sali TELEKO-
MUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE a. d. Bawa Luka, ul. Mladena Stojanovi}a br. 8.
Tekst se mijewa i sada glasi:
VI - ROK ZA DOSTAVQAWE PONUDA
Ponude moraju biti dostavqene najkasnije do i ukqu~uju}i 8.7.2005. godine do 11 ~asova po{tom
ili li~no na adresu:
TELEKOMUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE a. d.
BAWA LUKA
Ul. Vuka Karaxi}a br. 6 (kancelarija protokola)
78 000 Bawa Luka
REPUBLIKA SRPSKA
VII - OTVARAWE PONUDA
Otvarawe ponuda obavi}e se dana 8.7.2005. godine u 11.30 ~asova u tender sali TELEKO-
MUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE a. d. Bawa Luka, ul. Mladena Stojanovi}a br. 8.
25. i 26. jun 2005. OGLASI 7
25. i 26. jun 2005.OGLASI
ZLO^IN IMA
IME I PREZIMEStrana 2.
INTERVJU
"GLASA PLUS"
ALEKSANDAR VU^I], GENERALNI SEKRETAR
SRPSKE RADIKALNE STRANKE
Za mla|i svijet ni{ta nije problem. Ni sti}i ni ute}i. Ni na stra{nom mjestu
postojati. Ni na tre{wu se popeti. Za pewawe na tre{wu je, ka`u, krajwe vrijeme
- zrele su, prezrele; ve} prolaze. Zato je i ovaj "mladi}" usko~io u kro{wu
i sladi li se, sladi. Ba{ kao onaj rimski vojskovo|a koji je ovo vo}e i otkrio
ratuju}i negdje u Maloj Aziji, pa ga sav ushi}en donio u Rim. Ovo nije Rim, iako
nas neki upore|uju sa plebsom u rimskim arenama, ali da imamo tre{awa - imamo.
ZORAN KOSTI] CANE, PJEVA^
"PARTIBREJKERSA"
POBJEGAO SAM
OD BEOGRADA
Od kolijevke pa do groba
uvijek postoji neki Sloba,
uvijek postoji neki glavowa
koji te zeza
LICA, PREDJELI, OBI^AJI
KASNO TITO U
VIJA^ANE STI@E
Nekada najve}e naseqe
u ~elina~ko-prwavorskom
kraju, palo je na za~eqe
i po broju stanovnika
i po razvijenosti
Strana 5.
Strana 7.
Strana 3.
ZAPIS O DVA STARA HERCEGOVA^KA
MANASTIRA
DOBRO MJESTO
DOBRI]EVO
Prije 40 godina manastiri
Dobri}evo i Kosijerevo
su iz doline Trebi{wice
premje{teni na dvije strane
Bile}kog jezera
Strana 4.
HO]E LI SE KOPATI NIKL
U SRPSKOJ
PREKO PRE^E,
NAOKOLO BLI@E
Da li preko Vi{egrada
i Rudog britanska kompanija
`eli da stigne do
prebogatog nalazi{ta
na Mokroj gori, u Srbiji
IZME\U DOWE GRADINE
I SREBRENICE
ZA[TO ]UTI
E[DAUN?
Zlo~in u Srebrenici
neprimjereno je porediti sa
drugim. Ali, neprimjereno je,
neprirodno i opasno }utati
o zlo~inima nad Srbima
(Snimio Miladin MIHAJLOVI])
Strana 13.
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
25. i 26. jun 2005.INTERVJU2
Poslije objavqivawa snimka
brutalnog ubistva {estorice
srebreni~kih muslimana, srp-
sku javnost je uzburkala i tvrdwa da
se protiv drugog ~oveka Srpske radi-
kalne stranke Tomislava Nikoli}a
vodi istraga - zbog navodnih ratnih
zlo~ina u Antinu.
I u jednom i u drugom slu~aju, di-
rektni u~esnik je direktor Fonda za
humanitarno prava iz Beograda Nata-
{a Kandi}. Ona je Ha{kom tribuna-
lu dostavila video-materijal na kome
pripadnici "[korpiona# streqaju
Srebreni~ane, ona srpskim medijima
bez ograda tvrdi i da je Tomislav Ni-
koli} u~estvovao u zlo~inu.
Ovoga puta Kandi}ka nema doka-
ze u vidu filma, ali ipak tvrdi da je
Nikoli}, zamenik predsednika Srpske
radikalne stranke, u Antinu, gdje je bo-
ravio kao dobrovoqac po~inio zlo~in.
Generalni sekretar Srpske radi-
kalne stranke i narodni poslanik u
Skup{tini Srbije Aleksandar Vu~i}
za na{ list tvrdi da Nata{a Kandi},
za razliku od prvog puta, kada je uspe-
la da nametne svojevrsnu krivicu ce-
lom i samo srpskom narodu, bitku sa
radikalima - ne}e dobiti. Ta~nije, da
ju je u startu izgubila.
- Tu bitku ne mo`e da dobije, jer
kada ka`ete da je neko nekog ubio, mo-
rate da ka`ete koga je ubio i kada ga
je ubio i da to potvrdite dokazima.
Ali, Nata{a Kandi} nema nijedan do-
kaz! Poziva se na navode hrvatske
{tampe!? Pa to je besmisleno, jer we-
na kancelarija dostavqa hrvatskoj
{tampi {ta da pi{u. Uzmete hrvat-
ski "Vjesnik# ili "Ve~erwi list#,
pro~itate optu`be, pa ih nazovete i
pitate odakle im to, a oni vam ka`u:
"Izvinite, to je nama dostavqeno iz
Beograda, iz Kancelarije Fonda za hu-
manitarno pravo!# Ba{ tako su nam re-
kli - veli Aleksandar Vu~i}.
On isti~e da je re~ o vrlo ozbiq-
nim optu`bama i da su ih radikali
tako i shvatili. Ali, ka`e, nije sve u
jednoj bici.
?[ta je ciq ovih istupa Nata{a
Kandi} i uop{te kampawe koja se
vodi u posledwe vreme?
- Nata{a Kandi} je napala ceo
srpski narod i ona u~estvuje u bici
protiv wega. [ta `ele ona i weni
istomi{qenici? Oni ̀ ele po svaku
cenu da nametnu krivicu celom srp-
skom narodu, da ceo narod optu`e da
je genocidan. To ~ine iz tri razloga.
Prvi razlog je ukidawe Republike
Srpske. Namera je da se ka`e da je Re-
publika Srpska genocidna tvorevina
i zato }e poku{ati da ukinu dr`avnu
tvorevinu srpskog naroda zapadno od
Drine.
Drugi razlog je poku{aj da se po-
krene `estok medijski pritisak oko
Kosova i Metohije kako bi se umnogo-
me oslabio polo`aj srpske strane i da-
la mogu}nost nekoj vrsti medijske po-
dr{ke za otimawe Kosova i Metohi-
je od Srbije.
Tre}a im je namera da se sve to iz-
vr{i i da se Srbi i srpska dr`ava
predstave kao genocidan narod i kao
neko ko }e vekovima zbog toga ispa{ta-
ti.
?Da li }ete uspeti da doka`ete da
Nata{a Kandi} ne govori istinu
o Tomislavu Nikoli}u?
- Nata{a Kandi} je la`ov i na{a
satisfakcija }e biti kada sud to do-
ka`e. U stvari, ona }e sama dokazati
da je la`ov.
Mislim da je su{tina u tome da u
Srbiji ne postoji spremnost za suo-
~avawe sa zlo~inima koji su po~iwe-
ni nad Srbima.
Dakle, svi su osudili zlo~in ko-
ji je po~iwen nad muslimanima u Sre-
brenici. Ne postoji ~ovek, politi~-
ka stranka koji to nije uradio! Ali,
malo koja stranka se izjasnila o zlo-
~inu i ubistvu Rada Rogi}a, ili o
monstruoznim ubistvima na snimcima
koje smo mi pokazali. Niko te slike
ne prikazuju iako su objektivno po-
smatrano "monstruozniji# od onih sli-
ka koje su prikazane nekoliko dana
pre toga.
?Odlu~ili ste da protiv Nata{e
Kandi} pokrenete krivi~nu pri-
javu. Kada }ete je podneti?
- Krivi~na prijava je pripremqe-
na i mi ̀ elimo da dr`ava vodi taj po-
stupak. Teret dokazivawa je na wenoj
strani. Neka, dakle, ona doka`e to
{to tvrdi. Ako ne mo`e da doka`e, i}i
}e u zatvor.
?Ona, me|utim, ka`e obrnuto: vi
doka`ite da Nikoli} nije u~e-
stvovao u maltretirawu civila
u Antinu?
- Da mi dokazujemo nevinost!? To
je suludo. Pa, slu{ajte, to je samo Be-
rija radio. U dosada{woj istoriji pra-
va uvek se dokazivala krivica i posto-
ji presumpcija nevinosti. To svi zna-
ju. Ali utvr|ivawe nevinosti je smi-
slio Berija koji je tra`io da sami qu-
di dokazuju svoju nevinost. Ali, mi ne-
mamo nikakav problem s tim. Neka
Nata{a Kandi} doka`e to za {ta nas
je optu`ila.
?[ta }ete uraditi ukoliko tu`i-
la{tvo ne reaguje na Va{u krivi~-
nu prijavu?
- Siguran sam da ho}e. Apsolutno
sam siguran.
?U op{tem zaprepa{}ewu koje je
preplavilo Srbiju zbog prikazi-
vawa pomenutog filma iz Sre-
brenice radikali su jedini reagova-
li - prikazali ste snimke zlo~ina nad
Srbima. Za{to su drugi }utali?
- Ne znam za{to su }utali. Mo`da
su se bojali ili se nisu sna{li. Mi }e-
mo se boriti da se na{ narod ne sata-
nizuje do kraja. U narednom periodu }e-
mo zaista ulo`iti mnogo napora na
tome.
Da budem sasvim otvoren: mi ne-
mamo nikakav strah, znamo da }emo da
budemo na `estokom udaru povodom
svega, da }e da pri~aju koje{ta, ali
znamo da je sve to posledica iste pri-
~e i iste stvari. Mi smo spremni da
se svemu tome o{tro suprotstavimo i
da idemo do kraja.
?Pretpostavqam da imate materi-
jal za dokazivawe zlo~ina nad srp-
skim narodom.
- Ima jo{ mnogo snimaka stravi~-
nih zlo~ina koji su po~iweni nad na-
{im narodom. Jedan film o tome }e-
mo prikazati u Centru "Sava#, da qu-
di gledaju {ta se sve de{avalo i {ta
su sve Srbi pretrpeli?
?S kog podru~ja su
va{i slede}i
filmovi?
- Dobro se zna, iako bi to mnogi
`eleli da sakriju, da su zlo~ini nad
Srbima vr{eni i u BiH, i u Hrvatskoj,
i na Kosovu i Metohiji. Materijal
kojim raspola`emo dokumentuje zlo-
~ine na tom podru~ju. I naravno, ima-
mo i materijal o zlo~inima nad srp-
skim narodom u Srbiji, tokom Nato
agresije. Sve te filmove }emo prika-
zati. Istim oru`jem }emo se boriti
protiv Nata{e Kandi}, i raznih "na-
ta{a kandi}#.
Uostalom, dobro se zna da je Na-
ta{a Kandi} omra`ena u Srbiji. On-
aj koga napada Nata{a Kandi}, wemu
ska~e popularnost. I radikalima ska-
~e popularnost, prvi smo po istra`i-
vawima javnog mwewa.
?Ho}ete li obznaniti dokaze o zlo-
stavqawu Srba i Ha{kom tribu-
nalu?
- Te do-
kaze do-
stavi-
} e -
m o
T u -
`ila-
{tvu za
ratne zlo-
~ine u Beo-
gradu. Oni su
to tra`ili i
mi }emo im u naj-
k r a } e m
mogu}em roku filmove i dokaze ispo-
ru~iti.
?U kakvoj su, po vama, vezi Nata-
{a Kandi}, ali i druge nevladi-
ne organizacije i televizija B
92, koja je film o ubistvu srebre-
ni~kih muslimana prva prikazala?
- Ta televizija uop{te nije me-
dij. Oni su pla}ena strana agentura.
Ja sam tamo bio podvrgnut grubim na-
padima zato {to im govorim istinu u
lice i zato {to ih se ne pla{im. Kad
vidim wihovu kameru ja im ka`em: vi
ste obi~na agentura, uop{te niste
profesionalni novinari. Vi ste pla-
}enici.
?Ko
ih
pla}a?
- Isti finansijer koji pla}a i
ove nevladine organizacije. Oni su
isto, samo se druga~ije nazivaju. Kakav
je to profesionalizam kada posle {est
meseci oni proglase ne{to doga|ajem
dana.
Da li ste vi ~uli da je neko rekao
da je Toma Nikoli} nekog ubio ili
ne{to sli~no? Niste. Oni lupetaju
gluposti svakog dana, a kada mi iza|e-
mo sa filmom na kome se vidi da su Sr-
bi ̀ rtve, oni to pre}ute. Oni ne}e ni-
kada prikazati film u kome su Srbi
`rtve, ve} samo ̀ ele da vide Srbe kao
zlo~ince. Ho}e da prika`u samo jed-
nu stranu tog nesre}nog rata.
Za razliku od wih mi mislimo da
zlo~in ima ime i prezime. Narodi ni-
su zlo~inci.
?Da li
c e o
"slu~aj
N i k o -
li}#
ima veze sa Vladimirom - Bebom Po-
povi}em. On je u emisiji "Insajder#,
upravo na B 92 pomenu navodne Niko-
li}eve zlo~ine?
- Beba je rekao da mu je to rekao
Jovica Stani{i}, a Stani{i} ka`e
da Bebu nikada nije ni video u `ivo-
tu, sem na udaqenosti od trideset me-
tara kada je bio sa Zoranom \in|i}em.
?Za{to radikali nisu pristali da
glasaju za Deklaraciju o Srebre-
nici u Narodnoj skup{tini Srbi-
je?
- Mi smo hteli da se osude svi zlo-
~ini na prostoru biv{e Jugoslavije.
Ne mo`emo da izdvojimo Srebrenicu,
a da ne pomenemo Krajinu odakle je
proterano 400.000 qudi, stravi~ne
zlo~ine kakvi su po~iweni u Starom
Grackom, Kle~ki ili Bratuncu. [ta
je sa svim onim Srbima koji su pobi-
jeni u Sarajevu? [ta je sa logorima
Viktor Bubaw, Tar~in, ̂ elebi}i, Ko-
wic, sa privatnim zatvorima po Sa-
rajevu?
Nemamo, naravno, ni{ta protiv -
neka se pomene i Srebrenica. Ali ne-
ki nisu hteli da se osude zlo~ini nad
Srbima. @eleli su da se zlo~ini jed-
nostrano posmatraju i osude. To ne mo-
`e.
?Kako vidite budu}nost Kosova i
Metohije. Da li bi predlog ko-
na~nog statusa Kosmeta mogao li-
~i na nekada{wi plan Z-4 za Republi-
ku Srpsku Krajinu?
- Nemamo ni{ta protiv da status
Kosova u odnosu na Beograd i na cen-
tralne vlasti bude re{en sli~no ne-
kada{wem planu Z-4 za Republiku Srp-
sku Krajinu. Ali, protivimo se da to
podrazumeva svojevrstan plan Z-4 ka-
da je u pitawu odnos srpskog naroda
prema kosovskoj centralnoj vlasti.
Insistiramo na teritorijalnoj
celovitosti Srbije. Zna~i nema iz-
laska iz dr`ave Srbije, granice su
iste. U tim okvirima mo`emo da se do-
govorimo o svemu.
Ali, ne}emo da pristajemo da se
odlu~uje o statusu Srba unutar izdvo-
jenog Kosova. To je velika gre{ka.
Nas interesuje status Kosova unutar
dr`ave Srbije!
?Da li li~no verujete da }e Ko-
sovo ostati u sastavu
Srbije?
- Verujem i moram da veru-
jem. Pa, pozadina cele pri~e
i kampawe o Srebrenici u
posledwe vreme je upra-
vo da bi mogli da ka-
`u: Eto, ve-
}ina se na Kosovu izjasnila da ho}e ne-
zavisno Kosovo.
Mi ka`emo: "Dobro, ali ve}ina
od 95 odsto `eli nezavisnu Republi-
ku Srpsku. Da li prihvatate da se to
tako re{ava#?
Po{to znamo da to ne mogu da pri-
hvate onda tra`imo da daju zna~ajna
prava i ovla{}ewa Republici Srp-
skoj, i, u skladu s tim, i zna~ajna pra-
va i ovla{}ewa Albancima na Koso-
vu, ali ih ne}e izdvajati iz Srbije.
Ali wihove su namere da unize i
uni{te Republiku Srpsku, pa da na
kraju ka`u da ih je ba{ briga i da Ko-
smetu mogu da daju nezavisnost, jer ne
`ele nikakvo pore|ewe sa Republikom
Srpskom. U takvom stavu nema ni~eg
racionalnog i logi~nog i uveren sam
da }e budu}i doga|aji to potvrditi.
¥ Neboj{a \OR\EVI]
Wega sve rane svakog ro-
da bole. [to mu je daqi
rod, to su mu rane ve}e,
to mu je bol neprebolniji, a naj-
ve}e su i najneprebolnije ako mu
je - ni u rodu rod, ni pomozi Bog.
Ne znam da je iko bio zabri-
nutiji i da je ikom te`e palo, ne
znam da u svijetu uop{te i posto-
ji ~eqade koje je u `ivotu vi{e
patilo nego On kad je ~uo da, os-
im nas, ima jo{ dr`ava i naro-
da koji nisu ba{ najsre}niji.
Nema te svjetske zabiti u ko-
joj je nekom ne{to zafalilo a
da to wega nije pogodilo sto pu-
ta vi{e nego tog Zabitliju.
Lak{e bi podnio da su We-
mu zdrav zub i{~upali, nego {to
su nekoj gospo|ici u Rimu istr-
gli ta{nicu iz ruku, pa je cura
sad bez maramice i bez karmina.
Osredwi rod p{enice, kuku-
ruza, zobi i deteline (naro~ito
ako je s ~etiri lista) u Kali-
forniji, pa pobeda kratkodla-
kog nad dugodlakim na majskoj
smotri pa{~adi u Sen Tropeu, pa
slab ulov ke~ige u vreme mre-
{}ewa {arana i brzo, sve br`e,
napredovawe somova svugdje i
svuda - sve to izaziva ridawe i
kidawe du{e i tijela Wegovog
pred slikom nezaboravnom, pa se
u prsa udara, samopovre|uje i
podvizava... On je tu i konzisten-
tan do bal~aka.
A tek svetska politika, ~o-
ve~e, svetski problemi i tandr-
kala! Kad krenu tamo one konven-
cije, konferencije i svi silni
samiti, pa se On presamiti i
udari u brigu i sekiraciju oko,
recimo, paralize saobra}aja u
petom arondismanu zbog jubilar-
nog {trajka polno neopredeqe-
nih individua Pariza i okoli-
ne ili kad, mu~enik, zaroni u
ekonomiju i svetske finansij-
ske tokove, pa se zasekira oko
devalvacije tuni{anskog dina-
ra u odnosu na sudanski dinar,
pa na jordanski dinar, pa na
ira~ki dinar, pa na al`irski
dinar, pa na bahreinski dinar, a
tek u odnosu na kuvajtski dinar
- ni briga ga {to bi zlobnici po-
mislili da bi se on i za svoje k.
marke i za srpske k. dinare mo-
gao ponekad zabrinuti... Jok! On
je tu i konzistentan, i konse-
kventan.
Takav je ~ovek, ~ove~e. Toli-
ko je takav da ga sve rane svakog
roda svakog dana bole - samo da
se svoje muke, samo da se svoje
ku}e i svojih problema ne pri-
hvata!
Mili Bo`e, lako li je bilo
s wim dok je samo sastavqao fud-
balsku reprezentaciju i sva|ao
se s televizorom... Sad kad svet-
ske brige brine i svetsku poli-
tiku vodi, ni oko najobi~nije
promaje ne mo`emo da se slo`i-
mo.
- Naravno da je promaja - ve-
li - kad su Otranska vrata stal-
no otvorena!
¥ Du{ko M. PETROVI]
ALEKSANDAR VU^I], GENERALNI SEKRETAR SRPSKE RADIKALNE STRANKE
ZLO^IN IMA IME I PREZIME Ako Nata{a Kandi} ne doka`e svoje tvrdwe, i}i }eu zatvor. Ona je la`ov i na{a satisfakcija }e biti kadasud to doka`e. Nismo mogli da u Skup{tini prihvatimodeklaraciju u kojoj se pomiwe samo Srebrenica. [ta je sazlo~inima u Starom Grackom, Kle~ki ili Bratuncu? [taje sa svim onim Srbima koji su pobijeni u Sarajevu
NI PO KOJU CENU- Na{em narodu u Republici Srpskoj je sada najte`e. Mi moramo da
sa~uvamo Srpsku po svaku cenu. Jer se tamo na{ narod borio za svoju slo-
bodu, za svoja ogwi{ta i zemqu, borio se da bude svoj na svome. Ni{ta tu-
|e nisu hteli, ni{ta drugo nisu tra`ili. I za to su se izborili. Ne sme
da se dozvoli politi~arima u Republici Srpskoj da to sada uni{te. Ni
po koju cenu.
JADNICI ^eda Jovanovi}, Nata{a Mi-
}i} i ostali koji su bili u Pristi-
ni da pregovaraju i prodaju Koso-
vo i Metohiju su mnogo tu`na gru-
pa. Ba{ je tu`an skup qudi koji ne
predstavqaju nikog i ne znam {ta
da ka`em za wih. Nemam ̀ equ da bi-
lo {ta ka`em osim - jadnici.
IZ O[TROG UGLA
POLITI^AR ZA PO KU]I Osredwi rod p{enice, kukuruza, zobi i deteline(naro~ito ako je s ~etiri lista) u Kaliforniji - sve toizaziva ridawe i kidawe du{e i tijela Wegovog
25. i 26. jun 2005. TEMA
3LI^NI STAV
TRAGOM ZLO^INA
IZME\U DOWE GRADINE I SREBRENICE
Dvadesetdevetogodi{wi Sa-
{a Dragi} iz [ekovi}a je
`ivi svjedok ratnih zlodje-
la nad Srbima u Sarajevu i Zeni-
ci. Nada se da }e pravda jednog da-
na sti}i zlo~ince, i u mirnom po-
rodi~nom `ivotu, sa suprugom i
dva sina, poku{ava da zaboravi pa-
kao kroz koji je pro{ao ratne 1994.
godine.
Kao redovni vojnik, sa tek napu-
wenih 19 godina, u borbama za Ni-
{i}ku visoravan Dragi} je te{ko
rawen. Pada u ruke zloglasne bo-
{wa~ke jedinice "Crni labudovi#
i narednih 46 dana prolazi nevi|e-
ne strahote.
Pred sam rat Dragi} je u [eko-
vi}ima zavr{io ma{inbravarski
zanat i u Zvorniku na{ao posao. Ali
ubrzo po~iwe rat, a on se kao i svi
rodoqubi prijavquje za odbranu og-
wi{ta. Na linijama odbrane rodnog
Ka{tijeqa na{ao se jo{ prije nego
je odslu`io vojsku. Na odslu`ewe
vojnog roka u Vojsku Republike Srp-
ske oti}i }e sa zavidnim ratnim sta-
`om.
Kr{an i sposoban za najte`e na-
pore, zavr{ava pje{adijsku obuku,
potom se obu~ava za vojnog policaj-
ca, a onda prolazi i protivterori-
sti~ku obuku. Wegova specijalna ~e-
ta i{la je uvijek tamo gdje je bilo
"najgu{}e#.
A onda, 5. avgusta 1994. godine
jo{ jedno u nizu isku{ewa, ovoga pu-
ta na Ni{i}koj visoravni nadomak
Sarajeva.
- Po{ao sam da izvu~em rawenog
druga i u tom momentu osjetih zvi-
`duk granate, a onda sna`nu eksplo-
ziju. Pala je nekoliko metara od me-
ne, i ~etiri gelera su zavr{ila u
mom tijelu. Pogo|eno mi je koqeno
i unutra{wa strana butine kod te-
tiva, pa mi se desna noga oduzela -
sje}a se Dragi}.
Poku{ao je da se, skaku}u}i na
jednoj nozi, skloni na sigurnije mje-
sto, ali ga je presjekao neprijateq-
ski rafal. Lijeva noga mu je visila
na komadi}u tkiva.
- Kada sam pao na zemqu i poci-
jepao kombinezon iz rasporenog sto-
maka su mi ispala crijeva. Krv je
{i{tala iz presje~ene arterije ko-
ju sam jako stegao opasa~em. U bez-
na|u i panici pomislio sam da se
ubijem, ali nisam imao ~ime - ka`e
Dragi}.
Poku{ao je da dopu`e do pu{ke,
ali tada iz {ume "izroni{e# dva
Bo{waka. Odmah ga po~e{e udara-
ti cokulama po glavi od ~ega je iz-
gubio pet zuba.
- Jedan od wih, sav bijesan sta-
vio mi je "pi{toq u usta, a onda na
~elo vi~u}i: "Sad }u te ubiti, ~et-
ni~e#! ^ini mi se da bi mi u tom
momentu to i bila najve}a nagrada.
U posqedwi ~as se predomislio,
ali mu je ipak ispalio jedan metak
kroz vrat. Sre}om, bez kobnih po-
sqedica. Na Brgulama je dobio no-
ve batine od saboraca one dvojice
Bo{waka. Wegovo daqe stradawe
zaustavio je jedan od wihovih koman-
danata. Preba~en je u Vare{, gdje je
previjen. Na putu za Zenicu izgubio
je svijest zbog gubitka krvi.
- Do{ao sam svijesti tek na ope-
racionom stolu zeni~ke bolnice,
gdje su mi obra|ivali rane bez ane-
stezije. U jednom momentu me jak bol
probudio, ali sam ponovo pao u ko-
mu i svijesti do{ao tek poslije se-
dam dana - prisje}a se Dragi}.
Iz zeni~ke bolnice preba~en je
u tamo{wi Kazneno-popravni zavod
gdje je gotovo svakodnevno batinan
i maltretiran.
Potom je, zavezanih o~iju, pre-
ba~en u Sarajevo, u bolnicu za pla-
sti~nu hirurgiju na Ko{evu. Smje-
stili su ga u sobu 312, gdje je bio sam,
ne samo u sobi, ve} na cijelom odje-
qewu. ^uvala su ga dvojica stra`a-
ra.
U sobi su ga ispitivali razni
isqednici, uz neizostavno maltre-
tirawe i mu~ewe. Pored stra`ara i
isqednika-batina{a, dolazili su i
"doktori# u
bijelim man-
tilima. Od-
vijali su mu zavoje sa rana, tobo`e
zagledaju}i tek za{ivene rane, pi-
pali ih prqavim rukama, makazama
sjekli konce, a onda ih opet {ili,
naravno, bez anestezije. Bio je, zapra-
vo, podvrgnut neshvatqivo surovom
mu~ewu.
U Ko{evskoj bolnici je Dragi}
bio od 28. avgusta do 8. septembra, ka-
da je preba~en u biv{u kasarnu, a ta-
da logor za Srbe "Viktor Bubaw#.
Stigao je oko 14 ~asova i ostao do
sutradan u sedam ujutro, kada je, ka-
`e, zahvaquju}i izvjesnom Zlatku
preba~en u Hrasno, u bolnicu za
umobolnu djecu, tada tako|e pri-
vatni pritvor.
- To mi je bila najcrwa no} u
`ivotu. Muke po~ele su u {est
uve~e i trajale do ~etiri ujutro.
U sobu su ulazili batina{i i pi-
tali "Biraj, }etni}e, ho}e{ li da
te mu~e, da te pedere ili da te su-
nete#? Uslijedio je pravi pakao.
Izvla~ili su mi krv {pricevima
kojim su pisali srpska imena na
zidu. Jedan od wih mi je pri~ao
dugo o tome {ta je do sada u~inio
zatvorenim Srbima: kako im je va-
dio o~i, sjekao dijelove tijela,
urezivao no`em srpske simbole.
Psihi~ki me je ubijao - prisje}a
se najstra{nije no}i u `ivotu
Dragi}.
Na sre}u, preba~en je
najprije u bolnicu u
Hrasnom, a zatim u sara-
jevski Centralni za-
tvor, gdje }e ostati jo{ 12
dana. Ni tu nije izostalo maltreti-
rawe, iako u mawem obimu.
- Jedan od mu~iteqa u Central-
nom zatvoru bio je iz Zvornika. On
je bio naro~ito surov. Pitao bi me
da li me bole rane, a kada bih odgo-
vorio da bole, odgovarao je "Sad }e
te prestati#, pa bi me nemilosrdno
tukao gumenom palicom - veli Dra-
gi}.
On je, u me|uvremenu osu|en u
Vojnom sudu u Sarajevu na 10 godina
robije. Dok je pre`ivqavao najte-
`e trenutke u `ivotu nije ni znao
da se uveliko pregovara o wegovoj
razmjeni.
- Razmijewen sam 20. septembra
na mostu "Srpskih boraca# na Grba-
vici. Moj prvi susret sa rodbinom
bio je u Kasindolskoj bolnici. Ka-
da je u sobu u{la tetka Slavka, po-
mislio sam da je i ona zarobqena.
Od psihi~kih tortura nisam mogao
da shvatim da sam na srpskoj terito-
riji.
U svoju biqe`nicu Sa{a Dragi}
je precizno zaveo zna~ajne datume
svog ratovawa i stradawa. Da se ne
zaboravi. U toj biqe`nici 20. sep-
tembar je debelo podvukao, i krup-
nim slovima dopisao "Moj drugi ro-
|endan#.
¥ Boro MIQANOVI]
Nedavno je, u znak sje}awa na
`rtve usta{kog terora u Dru-
gom svjetskom ratu obiqe`e-
na {ezdeseta godi{wica proboja ja-
senova~kih logora{a i pobjede nad
fa{izmom. U julu }e, dva mjeseca po-
slije jasenova~kog pomena biti obi-
qe`ena deseta godi{wica stradawa
u Srebrenici.
Za dva mjeseca, izme|u i oko tih
doga|aja, u BiH se desila prava erup-
cija krupnih i simptomati~nih do-
ga|aja. Zbivawa su, po su{tini i
smislu, pa i po hronologiji - nevje-
rovatna.
Pedi E{daun, po zvu~nom naslo-
vu visoki predstavnik u BiH, pred-
stavnik Ujediwenih nacija i Evrop-
ske unije, nije do{ao u Gradinu na
obiqe`avawe 60 godina od proboja
jasenova~kih logora{a, ignori{u}i
stotine hiqada nevinih ̀ rtava, Sr-
ba, Jevreja, Roma i drugih.
Potom se "ozlojedio# i razo~a-
rao neposlu{no{}u Narodne skup-
{tine Republike Srpske. A poseb-
no nesposobno{}u politi~ara da
ubijede parlament da u reformi po-
licije pristane na kr{ewe Ustava
Republike Srpske i Ustava BiH. U
toj "ozloje|enosti# ispaquje salvu
prijetwi politi~arima, instituci-
jama ali i narodu u Republici Srp-
skoj.
Drakulin duh se razigrao u pe-
tak, 3. juna 2005. godine, uo~i dana
antifa{isti~kih boraca Jugoslavi-
je. Tog dana komandant Eufora saop-
{tava da zbog doga|aja na polagawu
zakletve na Mawa~i smjewuje na~el-
nika General{taba Vojske Republi-
ke Srpske general-majora Novaka
\uki}a. I nevjerovatno je - suspen-
duje cijelu martovsku generaciju re-
gruta na Mawa~i.
Podsjetimo, regruti su se prili-
kom zakletve obavezali Republici
Srpskoj, a ne kako je od wih tra`e-
no BiH. Zbog toga im oduzima ustav-
no pravo i obavezu da odslu`e vojni
rok. Eufori~no, prava Eufor(ija).
Istog dana, tako|e na nevjero-
vatan na~in pridru`uje mu se glav-
ni tu`ilaca Suda za ratne zlo~ine
u biv{oj Jugoslaviji, miro|ija u sva-
koj ~orbi, Karla del Ponte. Doti~-
na prijeti da }e, ako do dana obiqe-
`avawa desete godi{wice stradawa
u Srebrenici Srbi ne ispune ono
{to ona o~ekuje, tra`iti da se po-
liti~arima i rukovodiocima Repu-
blike Srpske zabrani dolazak na taj
doga|aj.
Tog dana, dakle uo~i Dana bor-
ca, objelodawena je i ostavka mini-
stra saobra}aja i veza u Savjetu mi-
nistara BiH Branka Doki}a. Iz we-
govog obra}awa javnosti vidqivo je
da je to u~inio pod pritiskom, odno-
sno zbog tu`be koja je pokrenuta pro-
tiv wega zbog navodnih zloupotreba
u vrijeme dok je bio ministar saobra-
}aja Srpske. Doki} konstatuje da su
wegovi odnosi sa predsjedavaju}im
Savjeta ministara BiH Adnanom
Terzi}em - korektni.
Ali, samo ~etiri dana potom
Terzi} "usvaja# ostavku ministra
spoqnih poslova Mladena Ivani}a,
Doki}evog partijskog {efa, koju je
podnio u decembru 2004. godine, i ka-
snije je povukao. Ko zna, mo`da je i
Terzi} pod pritiskom kao i Doki}?
Ali, od koga dolaze pritisci to ni-
ko ne zna.
U svemu ovome interesantne su
i indikativne neke stvari. Najpri-
je, na pomen jasenova~kim `rtvama
nije do{ao ni bo{wa~ki ~lan Pred-
sjedni{tva BiH Sulejman Tihi}, ni
bilo ko od najvi{ih bo{wa~kih i
hrvatskih funkcionera u Federaci-
ji BiH i BiH.
^udno!? Mo`da su promukli od
vikawa da se zala`u za BiH ravno-
pravnih gra|ana, bez obzira jesu li
oni Bo{waci, Srbi, Hrvati ili ini.
Da li je poruka ovog poteza ba{ ta-
kva?
Istog dana, kada se dogodio slu-
~aj sa regrutima na Mawa~i, u Mo-
staru su regruti Vojske Federacije
BiH pjevali: Lijepa na{a domovino
- zvani~nu himnu Republike Hrvat-
ske. Sve se ponovilo i prije nekoli-
ko dana u ^apqini, i to prema dopu-
{tewu federalnog ministra odbra-
ne.
Prema nezvani~noj verziji, pri-
likom polagawa zakletve u Mostaru,
dok je intonirana himna BiH, regru-
ti su okrenuli - le|a. Postupak u
Mostaru niko od me|unarodnih pred-
stavnika u BiH i ne spomiwe. Za do-
ga|aj u ^apqini, me|unarodni zva-
ni~nici, poput komande Eufora, iz-
ra`avaju - razumi-
jevawe!
Mo`e li eru-
pcija pritisaka
na Republiku Sr-
psku i Srbe uo~i
Dana borca biti
slu~ajna? Tempi-
ra li neko sve
bitne doga|aje na
datume koji kod
Srba nose veliki
simboli~ni zna-
~aj.
Podsje}awa
radi, nezavisnost
BiH je priznata
na dan fa{isti~-
kog bombardova-
wa Beograda i po-
~etka fa{isti~-
ke agresije na Ju-
goslaviju 6. apri-
la 1941. godine.
Pred 27. mart,
simbol pobune
Srba protiv fa-
{izma 1941. godi-
ne, Nato savez je
po~eo agresiju na
Saveznu Republi-
ku Jugoslaviju
1999. godine, a za-
vr{io je nepo-
sredno pred jo{
jedan zna~ajan da-
tum - dan na koji
se odigrao Kosovski boj 1389. godi-
ne.
Kakav je onda, u kontekstu ovih
~iwenica, smisao podr{ke Havijera
Solane svemu {to E{daun i drugi,
sem Srba, u BiH preduzimaju? Da se
ne zaboravi: Solana je u vrijeme agre-
sije na Jugoslaviju bio gene-
ralni sekretar Nato, for-
malni naredboda-
vac po~etka
i zavr{et-
ka akcije.
P e -
di E{-
daun i pr-
edstavni-
ci me|u-
narodne
zajednice
su o~i-
gledno ne-
zadovoqni
direktorom
policije Re-
publike Srp-
ske Dragomi-
rom Andanom
jer je pokrenuo
pitawe u~e{}a
terorista iz BiH
u teroristi~kom na-
padu u Madridu.
E{daun od di-
rektora policije Re-
publike Srpske tra-
`i dokaze, oro~ava ga
da to uradi do ta~no
odre|enog dana, ili da
povu~e svoju izjavu. U
isto vrijeme mjese-
cima se popisuju
svi Srbi koji su na
bilo koji na~in
u~estvovali u sre-
breni~koj nesre}i
u julu 1995. godine.
Ha{ki tribunal javnosti je, u
funkciji su|ewa Milo{evi}u, po-
~etkom juna plasirao snimke na
kojima se vidi kako pripadnici
paravojne formacije "[korpio-
ni#, u blizini Trnova, strijeqaju
{est srebreni~kih muslimana.
Zlo~in je stravi~an, ali niti je
on tek ovim snimkom otkriven, ni-
ti je najmonstruozniji u gra|an-
skom ratu u BiH.
Niko i ne pomiwe ubijene Srbe,
odsje~ene i ko zna kuda poslate srp-
ske glave, iako i o tim zlo~inima
postoje snimci. I to sati i sati sce-
na brutalnog ubijawa. Javnost bruji
samo o Srebrenici.
U Srbiji se sprovodi hap{ewe
osumwi~enih, pripremaju se su|ewa
i rezolucije. Kako izbje}i utisak da
je rije~ o namjeri da Srebrenica tre-
ba da prekrije sve zlo po~iweno u
gra|anskom ratu u BiH, pa ~ak i ja-
senova~ko iz Drugog
svjetskog rata!?
Te{ko je na}i
pravu formu-
laciju za
sta-
we i zbivawa u BiH. Dilema je pre-
velika. Osje}aj je da nad BiH lebdi
Drakulin duh. Ili se radi o reinkar-
naciji sredwovjekovne inkvizicije -
savremenoj i usmjerenoj prema jed-
nom narodu. Prisustvujemo li, u stva-
ri, savremenom balu vampira? Ko
ima barem malo kontakta sa gra|ani-
ma Republike Srpske, taj zna da su
oni naprosto zaprepa{teni ovim
zbivawima. Zbuweni, upla{eni, raz-
o~arani. Erupcija bijesa "svevi-
{wih# me|unarodnih zvani~nika na-
ravno nije bez svrhe i ciqa. Svi ovi
wihovi potezi imaju sasvim druga-
~iju pozadinu od one koja se name}e
na prvi pogled, motivisani su sasvim
druga~ijim razlozima.
Nije slu~ajno {to je ba{ u ovo
vrijeme lansirano kako je predsjed-
nik Republike Srpske Dragan ̂ avi}
navodno bio kod predsjednika Vla-
de Srbije i od wega podstaknut na
otpor reformi policije BiH. Jer,
navodno, nestabilno stawe u BiH od-
govara Srbiji, a u vezi sa o~ekiva-
nim raspravama o statusu Kosova i
Metohije. Lansirawem teze o utica-
ju Ko{tunice na ^avi}a stvara se
klima u kojoj }e, za nesre}e koje zbog
wihovih poteza mogu nastupiti, na-
}i krivca u rukovodstvu Srbije. Kao
{to su na{li i devedesetih godina
pro{log vijeka, da bi prali svoja pr-
qava (ne)djela.
Reforma policije kakva se na-
me}e i reforma vojske kakva je u
BiH izvr{ena i jesu u toj funkci-
ji. Ciq je da se Srbima definitiv-
no "instali{e# osje}aj krivice za
posqedwe balkanske nesre}e, a kraj-
wi ciq da se kao narod definitiv-
no pokore, ba{ kao i svi ostali u
wihovom okru`ewu.
Ubistvo i jednog nevinog ~ovje-
ka, za normalan qudski um je zlo~in
i tra`i osudu. @rtve tra`e po-
{tovawe i pravdu. Po-
gotovo, ako je
u pitawu
z l o ~ i n
nad ve-
}im bro-
jem qudi
i to samo
zato {to
su pripa-
dali ne-
kom dru-
gom na-
r o d u ,
v j e r i ,
rasi...
Tako je i sa srebreni~kim ne-
vinim `rtvama. Neprimjereno je
srebreni~ki zlo~in porediti sa bi-
lo kojim drugim. Ali, }utawe o zlo-
~inima nad drugim, konkretno nad
Srbima, to prosto iznu|uju. Uosta-
lom, masovni zlo~in se ne ~ini sa-
mo bukvalnim ubijawem.
Nije poznato da su E{daun i
mnogi drugi koji su to morali, bi-
lo kada, u bilo kakvom kontekstu
osudili, spomenuli ili izrazili
pijetet prema srpskim `rtvama u
monstruoznim napadima na kolone
Jugoslovenske narodne armije u po-
vla~ewu iz Sarajeva i Tuzle, kao i
prema stotinama i hiqadama Srba
pobijenih bez ikakve krivice i de-
setinama hiqada mu~enim po logo-
rima u Federaciji BiH.
(Nastavak u sqede}em broju)
¥ Jovo BLA@ANOVI]
ZA[TO ]UTI E[DAUN? SARAJEVO
Udru`ewe "Istina# iz Isto~nog Sarajeva ve}
mjesecima poku{ava da izno{ewem konkretnih po-
dataka o hiqadama pobijenih, mu~enih, zatvaranih
i na druge bestijalne na~ine {ikaniranih Srba
u Sarajevu, javnosti u BiH, ali i cijelom svijetu
predstavi razmjere zlo~ina nad sarajevskim Srbi-
ma. Me|unarodni predstavnici, kao da su gluvi i
slijepi, kao da ove podatke ne ~uju i ne mogu da pro-
~itaju. Ne reaguju ni zajedni~ki organi BiH, pa jo{
nije formirana komisija koja bi poput slu~aja Sre-
brenica, utvrdila {ta se stvarno de{avalo i u Sa-
rajevu. I o tome }ute me|unarodni predstavnici.
SUDIJA Pred Vojnim sudom u Sarajevu Dragi} je 13. septem-
bra osu|en na 10 godina zatvora zbog krivi~-
nog djela "slu`be u neprijateqskoj voj-
sci#, iz ~lana 119 Krivi~nog zakona
Socijalisti~ke Federativne Republi-
ke Jugoslavije.
- Presuda me nije iznenadila ni upla-
{ila. Gore od svega bio je nastup sudi-
je Muhidina Kape, biv{eg sudije iz So-
koca koji mi je poslije presude ka-
zao: "Moli se Alahu {to si ne-
pokretan, ina~e bih te zubi-
ma zaklao# - veli Dragi}.
DOKTOR
Dragi} ka`e da se u ko{evskoj
bolnici po zlu isticao dr Faruk
Kulenovi}. ^eki}em je tukao po
fiksatorima na Sa{inim nogama
koje su u zeni~koj bolnici postavi-
li "Qekari bez granica#.
- Od tih udaraca, noga mi se za-
krenula za devedeset stepeni, i na
kraju je ostala kra}a za pet centi-
metara. Ipak, moram da se zahvalim
"Qekarima bez granica#, jer sam
zahvaquju}i wima ostao `iv. Po-
sebno sam zahvalan jednom Ameri-
kancu i Japancu, ~ija imena ne znam.
Oni su mi dali krv, kada sam ve}
bio na ivici smrti - ka`e Dragi}.
\Pedi E{daun: Nije do{ao u Dowu Gradinu
\Ponovo ro|en:
Sa{a Dragi}
sa suprugom
i mla|im sinom
\Karla del Ponte: Gdje su snimci
zlo~ina nad Srbima
Nevine srebreni~ke `rtve tra`e po{tovawe.
Zlo~in po~iwen u Srebrenici je neprimjereno
porediti sa bilo kojim drugim. Ali, neprimjereno je,
neprirodno i opasno }utati o zlo~inima nad Srbima
Batinali su ga i mu~ili, bez anestezije
makazama otvarali tek za{ivene rane,
"pregledali ih" golim rukama, i ponovo ih
{ili. Osu|en na 10 godina robije, ali je
sre}om razmijewen
KAKO JE SA[A DRAGI] PRE@IVIO SARAJEVSKE I ZENI^KE LOGORE
46 DANA PAKLA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
25. i 26. jun 2005.U FOKUSU4
Ko ka`e da strani ulaga~i ni-
su zainteresovani za Repu-
bliku Srpsku? Pro{lone-
djeqni vi{egradski primjer opovr-
gava to uvrije`eno mi{qewe. Pro-
blem je, me|utim, {to interes stra-
nog kapitala za na{im podru~jem
dose`e uglavnom samo do vrlo sum-
wivih i, sa stanovi{ta `ivotne
sredine, vi{e nego problemati~-
nih programa.
Ali, da krenemo redom.
Nakon pro{logodi{weg kra-
ha sa namjerom otvarawa rudnika
nikla na Mokroj gori, u op{tini
U`ice, britanska korporacija "Eu-ropean Nickel PLC# krenula je, iz-
gleda zaobilaznim putem. Zaputi-
li su se prema kom{ijskom Vardi-
{tu, Vi{egradu i Republici Srp-
skoj.
Nedavno su Vi{egrad posjeti-
li geolog Branislav Rado{evi} i
regionalni menaxer Kristijen Ma-
surenko, predstavnici te pomalo
tajnovite engleske korporacije i
wihove beogradske firme "DinaraNickel d.o.o.#.
Menaxeri pomenute korpora-
cije su tra`ili sastanak sa na~el-
nicima op{tina Vi{egrad i Rudo,
Miladinom Mili}evi}em i Mil-
kom ^olakovi}em. Wihovoj molbi
je udovoqeno.
Bez uvijawa gosti, pomalo iz-
nena|eni prisustvom brojnih no-
vinara, upozna{e doma}ine sa svo-
jim ozbiqnim i, izgleda, ve} dobro
pripremqenim planom, odnosno na-
mjerama.
Kako reko{e, "ve} su imali
kontakte sa nadle`nim ministar-
stvom Republike Srpske#, kojem su
predo~ili program detaqnih geo-
lo{kih istra`ivawa niklonosnih
ruda u podru~ju Vardi{ta kod Vi-
{egrada i dijelom op{tine Rudo.
U podu`em uvodu osuli su
pravu paqbu na novinare koji su,
po wima, u slu~aju Mokre gore pi-
sali zlonamjerno i jednostrano,
slu{aju}i "lokalne {erife# -
Emira Kusturicu, svjetski po-
znatog re`isera i Radovana Gli-
beti}a, idejnog tvorca
"[arganske osmi-
ce# i "mokrogor-
skog turisti~-
kog buma#.
R a d o -
{evi} i
Mazure-
nko su
o v o g
p u t a ,
za razliku od pro{logodi{weg taj-
nog "nastupa# u susjednoj Mokroj
gori, gdje su sa svojim idejama i za-
htjevima zavr{ili neslavno (mada
su prethodno od Vlade Srbije dobi-
li i dozvolu za po~etak istra`i-
va~kih radova), o~igledno promi-
jenili taktiku.
Ponudili su "inicijalne raz-
govore# i zatra`ili da "budu rav-
nopravni# na javnim tribinama ko-
je bi se u Vi{egradu i Rudom orga-
nizovale prije davawa saglasnosti
za eksploataciju Nikla.
- Na{ ciq je da lokalne zajed-
nice Vi{egrad i Rudo {ire upo-
znamo sa namjerama za istra`iva-
we rude nikla. U
Mokroj gori se ni-
je postupilo na
pravi na~in, pa je
lokalna zajednica
dobila informaci-
je sa druge strane.
Da bismo to izbje-
gli pokrenuli smo ovu javnu
kampawu kojom ̀ elimo da upo-
znamo javnost sa svim predno-
stima na{eg programa, prije
nego se zatra`i pravo na is-
tra`ivawe od nadle`nog mi-
nistarstva - kazao je na{em
listu Kristijen Mazurenko.
On je istakao da su pred-
stavnici britanske kompa-
nije prihvatili sugestije na~elni-
ka Vi{egrada i Rudog, i da }e im
najprije dostaviti dokumentaciju
o, svojim poslovima u Lipovcu u
Srbiji, na me|i op{tina Aran|e-
lovac i Topola. Tamo su, navodno,
ve} dobijene dozvole za istra`ne
radove na otvarawu rudnika nikla.
Na~elnik op{tine Rudo Mil-
ko ^olakovi} je bio kratak i ja-
san, naglasiv{i da se doma}a nau-
ka i nadle`na ministarstva mora-
ju oglasiti i dati svoj stav.
- Polaze}i od pro{logodi-
{weg iskustva iz na{eg kom{ilu-
ka, sa Mokre gore, moramo sve do-
bro izvagati i pru`iti prave in-
formacije gra|anima da oni u sve-
mu u~estvuju i daju svoj sud o svemu
ovome. U svakom slu~aju rije~ na-
~elnika op{tine }e u svemu tome
biti posqedwa - naglasio je ^ola-
kovi}.
Na~elnik op{tine Vi{egrad
Miladin Mili}evi} podsje}a da je
pro{le godine dao punu podr{ku
svom kolegi, predsjedniku op{ti-
ne U`ice Miroslavu Mareti}u, u
nastojawima da se ne dozvoli po~e-
tak eksploatacije nikla u Mokroj
gori.
- Nama je, pored svih ostalih
brojnih pitawa i problema, na pr-
vom mjestu zdravqe qudi, ~ista i
nezaga|ena okolina. A kad je u pi-
tawu ponuda u vezi sa otvarawem
rudnika u Vardi{tu, o~ekujemo do-
datna mi{qewa stru~waka i nad-
le`nih organa Republike Srpske i
BiH - rekao je Mili}evi}.
On je, tako|e, podsjetio da je
ogromna razlika izme|u podru~ja
Lipovca u Srbiji, s jedne, te Mo-
kre gore i Vardi{ta s druge stra-
ne, imaju}i na umu zna~ajna ulaga-
wa i ekspanziju turizma u ovom gra-
ni~nom kraju vi{egradske i u`i~-
ke op{tine.
Interesantno je da se u dosada-
{wim analizama i planovima bri-
tanske kompanije ne pomiwu rezer-
ve nikla u Vardi{tu, na teritori-
ji Republike Srpske. Stoga je wi-
hova odluka da krenu prema ovom
podru~ju iznenadila Vi{egra|ane
i Ru|ane.
Smatra se da je ovo, u stvari, za-
obilazna taktika, po principu
"preko pre~e - naokolo bli`e# da
bi se, preko mawih nalazi{ta u
Vardi{tu, a posebno na podru~ju
Rudog, do{lo do bogatih rezervi
na Mokroj gori.
¥ Slavko HELETA
POSLIJE ZAHTJEVA BRITANSKE KORPORACIJE DA ISTRA@UJU NALAZI[TA NIKLA U SRPSKOJ
PREKO PRE^E, NAOKOLO BLI@E
Podatak da gra|ani BiH bez
viza mogu da putuju u samo 19
zemaqa svijeta, izme|u osta-
lih u Sent Vincet i Grenadin, Sa-
mou, Solomonska ostrva, Maldive i
Dominiku, dovoqno govori o we-
nom me|unarodnom polo`aju i ugle-
du.
S druge strane, takav re`im od-
laska u inostranstvo je za gra|ane
naprosto - neizdr`qiv.
Upravo to su doma}im vlastima
i me|unarodnoj zajednici, posebno
evropskim institucijama u Briselu
poru~ili u~esnici nedavno odr`a-
nog okruglog stola "Liberalizaci-
ja viznog re`ima u BiH - iskustva
drugih dr`ava regije i Evropske
unije#.
Skup je okupio predstavnike do-
ma}e vlasti, nevladinih organiza-
cija, me|unarodnih organizacija,
predstavnike parlamenta, kao i ci-
vilnog dru{tva iz Slovenije, Sr-
bije i Crne Gore, Hrvatske i Make-
donije.
Istaknuto je da sada{we stawe
ugro`ava jedno od osnovnih qudskih
prava - slobodu kretawa, {to je ne-
prihvatqivo u vremenu u kojem `i-
vimo.
- Poruka ovog okruglog stola
predstavnicima vlasti u BiH i me-
|unarodne zajednice da pod hitno
urade ne{to kako bi gra|anima ove
zemqe olak{ali vizni re`im - re-
kao je Ivica ^avar iz Centra civil-
nih inicijativa, organizatora ovog
skupa.
On je naglasio da gra|ani ne
smiju da ispa{taju zbog toga {to
vlasti i predstavnici me|unarod-
ne zajednice ne rade kako bi treba-
lo. ^avar je tako|e rekao da su di-
rektne prepreke liberalizaciji vi-
znog re`ima reforme policije i
javnog radio-televizijskog servisa,
ali da bi me|unarodna zajednica tre-
balo da cijeni reforme koje su do
sada sprovedene.
^lan nacionalnog vije}a Repu-
blike Slovenije Darko Fras je iz-
razio veliki interes wegove zemqe
da {to prije do|e do liberalizaci-
je viznog re`ima BiH {to, kako je
rekao, u velikoj mjeri zavisi od sa-
me BiH.
- Slovenija }e kako je to i do sa-
da radila u~initi sve da podupre
aktivnosti kako bi {to vi{e po-
mogla ovom procesu. Mi u okviru
[engenskog sporazuma, istog dana
besplatno izdajemo vize za najdu`i
period i to je na{ doprinos wiho-
voj liberalizaciji - rekao je Fras.
Najve}u sumwu u skoro ukidawe
viznog re`ima, izrazio je posla-
nik Predstavni~kog doma Parla-
mentarne skup{tine BiH Zlatko
Lagumxija.
- U posqedwih godinu dana sva-
ki ~as neko do|e iz Brisela i ka`e
da je ukidawe viza pitawe dana. Na-
`alost, nama danas prijeti opasnost
da nam jo{ jedan broj zemaqa uvede
vize - kazao je Lagumxija.
Prema wegovom mi{qewu jedi-
na {ansa je da se gra|anima BiH
omogu}e neke olak{ice u okviru re-
gionalnih inicijativa. Jedna od tih
olak{ica je program koji se pri-
prema pod nazivom "Projekat pa-
metnih viza#. On podrazumijeva da
se u narednih nekoliko godina od-
redi jedan broj viza za mlade qude
i studente kako bi bar oni mogli
lak{e da putuju u svijet.
Lagumxija je upozorio da }e BiH
dobiti realnu {ansu za uvo|ewe bez-
viznog re`ima jedino kada cijeli
region napravi zna~ajan iskorak u
tom pravcu.
Prema wegovom mi{qewu iz-
vr{na vlast u BiH se mora uozbi-
qiti i umjesto sa propagandnim po-
rukama i obe}awima iza}i sa kon-
kretnim programima.
O stvarawu tehni~kih uslova
koji bi mogli doprinijeti libera-
lizaciji viznog re`ima, u ime Mi-
nistarstva spoqnih poslova BiH
govorila je Davorka I{tuk-Kara-
povi}. Istakla je da je uspostavqen
sistem za elektronsku evidenciju i
izdavawe viza u diplomatsko-kon-
zularnim predstavni{tvima {to je
u skladu sa me|unarodnim i {engen-
skim standardima.
Okruglom stolu je prisustvo-
vao i ~lan predsjedni{tva BiH Ivo
Miro Jovi} koji je rekao da od nas
samih zavisi ho}emo li u`ivati pra-
va Evrope.
- Unutar BiH pod hitno treba-
mo rije{iti sva pitawa koja spre-
~avaju na{im gra|anima dobijawe
viza, posebno omladini i poslov-
nim qudima. Jednim dijelom to za-
visi od nas, a umnogome od zemaqa
koje su nam uvele vize
Ovaj regionalni forum pratio
je i predsjednik Narodne skup{ti-
ne Republike Srpske Du{an Stoj-
~i}.
- Protiv sam bilo kakve poli-
tizacije ovog pitawa, jer je ono iz-
van dnevne politike. Na{i gra|ani
danas ipak mogu lak{e putovati ne-
go prije nekoliko godina, ali tre-
ba da se u~ine napori da se stawe jo{
vi{e poboq{a - kazao je Stoji~i}.
Nakon svega, utisak je da je sa
okruglog stola o liberalizaciji vi-
znog re`ima odaslata i poruka
Evropskoj uniji da, ukoliko ozbiq-
no ra~una na pro{irewe, zemqama
regiona, ukqu~uju}i i BiH, ipak
omogu}i izvjesne olak{ice.
¥ Vera BUGARIN
LIBERALIZACIJA VIZNOG RE@IMA U BiH
Mapa nalazi{ta nikla: Nigdje Vardi{ta i Rudog
KATANAC NA PASO[U Da li se uskoro mo`e o~ekivati ukidawe viza, ilije jedina {ansa u olak{icama u okviru regionalnihintegracija
- BiH nema nikakve {anse za
bezvizni re`im sve dok wome
upravqa stranac. Kako mo`emo
o~ekivati da nam vize olak{aju
zemqe koje su nam poslale viso-
kog predstavnika, kada on ka`e
da mu mi izgledamo kao qudi u
rimskoj areni koji vole da vide
krv? Visoki predstavnik je neka
vrsta na{e ma}ehe koja nam kao
prva~i}ima pi{e zada}u. Ali, mi
moramo sami pisati zada}u i ri-
je{iti se ma}ehe - rekao je Zlat-
ko Lagumxija.
TURIZAM U U`icu isti~u da je sre}a {to je Republika Sr-
bija pro{le godine podru~je Tare, Zlatibora i Mokre
gore proglasilo za{ti}enom turisti~kom zonom prve vr-
ste, gdje se uz brojne i raznovrsne sadr`aje posqedwih
godina ula`e u razvoj turizma.
Upravo sa ovog turisti~kog podru~ja lansirana je
ideja o zanimqivom turisti~kom krugu koji bi se sa po-
menutog podru~ja iz Srbije, "[arganskom osmicom# i
budu}om uskotra~nom turisti~kom prugom od Vardi{ta
prema Vi{egradu nastavqao dowim drinskim jezerom,
sve do Bajine Ba{te, sa ciqem na po~etnoj odrednici -
planini Tari.
U Vi{egradu se, ina~e, uporedo sa pripremama za
start turisti~kog kruga sve ozbiqnije razmi{qa da se
uskoro i podru~je Vardi{ta, Dobruna i drinskog kawo-
na, po ugledu na Srbijansku stranu, proglasi za{ti}e-
nom turisti~kom zonom.
Mada predstavnici "Europe-an Nickel PLC# uveliko tvrde ka-
ko wihova kompanija u Turskoj
odavno radi i kako se pored rud-
nika nikla uzgaja paradajz i osta-
lo povr}e, u wihovom propagand-
nom materijalu, kao i na veb
stranici doslovce stoji "kako
se u Turskoj tokom 2005. godine
planira izrada studije izvodqi-
vosti, a komercijalna proizvod-
wa tek 2007. godine#.
Korporacija je, ina~e, for-
mirana 1999. godine, a u svom sje-
di{tu u Londonu zapo{qava
{est direktora i jednu sekreta-
ricu. Korporacija ima svoje kom-
panije u Turskoj, Albaniji, Sr-
biji i Crnoj Gori i Turskoj.
Prema procjenama, rezerve
rude nikla u Turskoj procijewe-
ne su na 38 miliona tona, dok su
u Srbiji neuporedivo ve}e i pro-
cjewuje se da samo na dva lokali-
teta - Lipovcu i Mokroj gori
ima ~ak 250 miliona tona nikla.
U Mokroj gori se nalaze tri qekovita izvora,
turisti~ki kompleks obnovqene trase uskotra~ne
pruge "[arganska osmica#, Etno-selo na Me}avni-
ku, koje je pod za{titom Uneska, a o sadr`ajima i
zna~aju nacionalnih parkova Tare i Zlatibora suvi-
{no je i govoriti. Sli~no je i na podru~ju Vardi{ta
gdje se privode kraju radovi poslije kojih treba da
se bude pu{tena pogon prve faze uskotra~ne turisti~-
ke pruge od Vardi{ta do Dobruna.
Sa tog podru~ja se kompletno gradsko pod-
ru~je Vi{egrada snabdijeva sa pitkom vodom.
Stru~waci upozoravaju da bi se, ukoliko
bi proradio rudnik nikla u Vardi{tu,
koje prakti~no grani~i sa Mokrom go-
rom, zagadila rijeka Rzav, koja se u
Vi{egradu uliva u Drinu.
Interesantno je da je u Vardi-
{tu, poslije Drugog svjetskog ra-
ta desetak godina radio rudnik
"Feniko#, iz koga se eksploa-
tisala ruda bogata `eqezom,
niklom i kobaltom. Rudnik je
naro~ito bio aktivan izme|u
1958. i 1966. godine, kada je
naprasno zatvoren.
\ [arganska osmica: Turisti~ka atrakcija
MA]EHA
OPASNOST ZA IZVORE
KORPORACIJA
Kristijan Masurenko: Javnost mora ~uti i na{u stranu
Da li preko Vi{egrada i Rudog Britanci `ele da stignudo prebogatog nalazi{ta na Mokroj gori? Stru~waciupozoravaju na te{ke posqedice eksploatacije niklana `ivotnu sredinu
Kakve bi sve posqedice mogle
zadesiti neodvojivu, samo dr`av-
nom granicom podijeqenu, zelenu
turisti~ku oazu po~ev od Tare,
preko Zlatibora, Mokre gore, pa
do Dobruna?
Mo`da je najboqe upozorewe
kwiga "Kontaminacija hrane -
briga za zdravqe i budu}nost# dr
Sla|ane Sobaji}, ali i brojna
stru~na literatura iz ove obla-
sti.
Izme|u ostalog, u toj litera-
turi se mo`e pro~itati da eksplo-
atacija nikla i wegova prerada u
oknima izaziva neslu}ene ekolo-
{ke katastrofe.
Navodi se primjer "tajnog gra-
da# Norilska na sjeveru Rusije u
kome se decenijama eksploati{e
nikl i koji je toliko zaga|en da
qudi u wemu borave sa maskama. U
pre~niku oko 100 kilometara oko
grada nema biqnog i ̀ ivotiwskog
svijeta.
Glavni zaga|iva~ vazduha i vo-
de prilikom procesa topqewa i
oboga}ivawa nikla je sumpor-di-
oksid koji uti~e direktno na po-
javu "kiselih ki{a#, koje u potpu-
nosti uni{tavaju listopadne i ~e-
tinarske {ume.
Stru~waci navode da ostaci
nikla ~ine vode potpuno mrtvim,
{to se negativno odr`ava na zdra-
vqe qudi i `ivotiwa.
Podaci daqe govore da je sa-
mo u pro{loj godini Vlada Onta-
rija u Kanadi nalo`ila tamo-
{wem rudniku nikla da plati
ogromnu od{tetu od ~ak 750 mili-
ona dolara, za nanesenu {tetu
obli`wem gradu zbog zaga|ewa i
bolesti stanovni{tva. I Vlada
Filipina je prije nekoliko godi-
na javno priznala da su weni glav-
ni vodeni tokovi i rijeka Pasing
"totalno zaga|eni i, prakti~no,
biolo{ki mrtvi#!
Zalihe nikla u svijetu se sma-
wuju, {to logi~no pove}ava wego-
vu potra`wu, tako da danas jedna
tona prera|ene rude na london-
skoj berzi dosti`e cijenu od 15
hiqada dolara. Mada se bogata na-
lazi{ta nalaze na tlu Evrope, raz-
vijeni svijet, {to je i logi~no, tu
prqavu tehnologiju na mala vrata
seli na istok - nerazvijenim bal-
kanskim i azijskim zemqama.
SVJETSKA ISKUSTVA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
25. i 26. jun 2005. REPORTA@A 5
Uzaseoku Neri}i na isto~nom
kraju prostranog sela Malo
Poqe u op{tini Han Pije-
sak, nedavno su se iskupili svi po-
tomci Qubomira (85) i Smiqe [u-
pi} (79).
Povod ovog okupqawa je zai-
sta vrijedan pa`we: "dijamantska
svadba#, odnosno 60 godina braka
Smiqe i Qubomira, roditeqa, ba-
ke i djeda, prabake i pradjeda...
Stigli su sinovi Milovan iz
Vlasenice i Milan iz Ba~ke Pa-
lanke, najstarija i najmla|a k}er-
ka Gina i Cvija-Cica iz Para}i-
na, a do{la je i sredwa k}erka Bo-
siqka iz Bawe Luke.
Na veliko slavqe u Malom Po-
qu sinovi i k}erke Qubomira i
Smiqe su poveli bra~ne saputni-
ke, djecu i unu~ad. Ukupno 49 go-
stiju i slavqenika.
- E, moj sinko, bilo je to dav-
no. A, opet, kao da je ju~e bilo -
po~iwe pri~u starina Qubomir,
koga pam}ewe u polovini devete
decenije `ivota dobro slu`i.
@ali se, me|utim, da ga izdaju
noge.
Qubomir se prisje}a
vremena kada je sa Qubi-
com stupio u brak, ko-
ji }e, suprotno ovim
dana{wim kratkotraj-
nim, "navrat-nanos#
brakovima potrajao pu-
nih 60 godina.
- Bilo je te{ko
vrijeme. Pri~alo se da
je rat pri kraju. [va-
bo i usta{e na izdi-
saju, ali se
glava i daqe nosila u torbi. Tada
nije bilo a{ikovawa.
U razgovor se ukqu~uje i dru-
gi slavqenik, wegova `ivotima sa-
putnica Smiqa. Veli, nemojte mi
sada, na slavqu, o te{kim i jedva
pre`ivqenim danima i o ratu, no-
sio ga |avo. Evo, {ta "biqe`e#
Smiqina sje}awa:
- U proqe}e 1945. godine, po-
{to su moji Populanovi}i i wego-
vi [upi}i bili kom{ije, a nas dvo-
je pravi prijateqi, bili smo na mo-
bi - obra|ivali smo lan. On }eten-
kom udarao lan, koji sam ja prino-
sila stupi. Re~e mi iznenada: "Rat
je izgleda pri kraju, Smiqo, dobro
bi bilo da se mi uzmemo#.
- Bila sam iznena|ena, ni-
sam o~ekivala, na nas sam
gledala iskqu~ivo kao
kom{ije i prijate-
qe. Nisam ni{ta
odgovorila.
Nekoli-
ko dana
poslije
t o g a
Smiqa je
po{la ne-
kim poslom u
Han Pijesak.
Usput, susti-
`e je Qubomir,
i u ruku
utrpa vjereni~ku ponudu: 50 Nedi-
}evih dinara i prsten.
Kakav je bio odgovor na ponu-
du? Na \ur|evdan 1945. godine sva-
tovi do|o{e po Smiqu.
- Jesmo bili prijateqi i prve
kom{ije, ali je jedva do~ekala i
bez opirawa primila moje poklo-
ne i ponudu - iz {irok, {eretski
osmijeh dodaje Qubomir.
Poratne godine su u te{kim
uslovima seoskog `ivota protica-
le u svakodnevnoj borbi da se pre-
hrani porodica. Qubomir je radio
kao furman, sa volovima i kowi-
ma na "izvla~ewu {ume#, kako se to
na Javor-planini, prebogatom zre-
lom crnogoricom, ka`e.
- Uspio sam da obezbijedim ma-
lu penziju, koju Bogu fala,
primam vi{e od 35 godina.
Smiqa i ja smo od 1946.
do 1961. rodili petoro
djece. Jedno po
jedno, ~im malo
oja~a, krenu svo-
jim putem i sud-
binom - veli Qu-
bomir.
Najbli`i
im je sin Milo-
van, koji `ivi u
Vlaseni-
ci i
kad god je potreb-
no tu je da pomog-
ne.
- Najboqi
prijateq nam je
telefon - {ali
se Qubomir. -
Naravno, tu su i
kom{ije, ali i
doktor Milan
Borovina i medi-
cinska sestra Je-
lena Sokanovi}
iz Doma zdravqa
u Han Pijesku,
koji su znali dolaziti po ci~i zi-
mi i velikom snijegu uvijek kad je
trebalo prite}i u pomo}. Wihova
je zasluga {to smo baba i ja `ivi
i {to danas slavimo 60 godina bra-
ka. Pro{le godine doktor Boro-
vina je izabran za na~elnika op-
{tine, pa ne znam ho}e li mo}i od
posla, kao {to je kao qekar uvi-
jek mogao prite}i u pomo} - govo-
ri Qubomir, ozaren {to je na svad-
barski jubilej stigli svi: pored
djece i 10 unuka i 18 praunuka, ze-
tovi i snaje dvaju generacija.
Za velikom sofrom postavqe-
nom u dvori{tu ku}e [upi}a bilo
je mjesta za sve. Dovoqno i}a i pi-
}a, uz jagwe}e pe~ewe koje su obez-
bijedili stari slavqenici iz svog
tora u kojem i u poznim godinama
uzgajaju po 10-15 ovaca. Jagwadi uvi-
jek ima za djecu, ali i za "dopunu#
male Qubomirove penzije.
Slavqeni~ku tortu je obezbije-
dila najmla|a k}erka [upi}a - Ci-
ca, za koju saznadosmo da je postala
baka u 33. godini.
Poslije zdravice doma}ina, je-
dan zaista potresan trenutak koji
je posvjedo~io {ta je istinska qu-
bav: spontano, bez re`ije, jubilar-
ni poqubac slavqenika.
- Bogami, slatko je kao prije 60
godina - na{ali se stari Qubomir.
Potom se Malim Poqem razli-
je`e pjesma.
Na kraju proslave jubileja Smi-
qe i Qubomira, odigrana je i fud-
balska utakmica: [upi}i protiv
zetova. Najvatreniji navija~i bija-
hu Sofija i Mihajlo, najmla|i pra-
unuci slavqenika.
Utakmica je zavr{ena "prija-
teqski# 6:6. A potom opet odjeknu
pjesma. Sjetni osmijeh slavqenika
i poneka suza u oku gostiju znak je
da je do{lo vrijeme za rastanak.
Ako Bog da, bi}e jo{ prilike za
slavqe.
¥ Zoran JOVANOVI]
[EST DECENIJA BRAKA SMIQE I QUBOMIRA [UPI]A
\Snimak za pam}ewe: Svi potomci Smiqe i Qubomira naokupu
VELIKO SLAVQE U MALOM POQU
\ Smiqa i Qubomir: "Dijamantska" svadba
\Iz starog albuma: Slavqenici prije pola vijeka
Putuju}i iz Dalmacije, preko
Hercegovine ka Carigradu,
car Konstantin i wegova
majka carica Jelena u ~etvrtom vi-
jeku, zastado{e na obodu Popovog
poqa da se odmore. Kad su po{li,
re~e car: "Ovo je mjesto zavalito.
Tu treba sagraditi crkvu#.
I tako nastade - Zavala.
Drugi odmor u~ini{e pred sa-
mim Trebiwem, gdje car, po polasku
re~e: "I ovo je mjesto tvrdo. I ov-
dje treba sazidati hram#. I nasta-
de - Tvrdo{.
Idu}i daqe, uz dolinu Trebi-
{wice i pewu}i se uz Hercegovi-
nu predahnu{e i zaspa{e pored
rijeke, a potom }e car Konstan-
tin, nakon odmora, re}i: "Ovdje
zna da zakosijeri. Pravite i ov-
dje crkvu#. Tu }e kasnije nastati -
Kosijerevo.
A kad pre|o{e Trebi{wi-
cu, bio je dovoqan samo
mali zastanak, da prvi
hri{}anski car ka-
`e: "E, ovo je mje-
sto dobro. Ovdje
svakako treba po-
di}i bogomoqu#. I
tu je nastao - mana-
stir Dobri}evo...
Narodno pre-
dawe podizawe ve-
}ine manastira u
Hercegovini vezu-
je za cara Konstan-
tina i caricu Jele-
nu. Ova niska du-
hovnih `ari{ta
na slovenskom jugu
i danas `ivi punim duhovnim bi-
}em, i pored stradawa i pometeni-
ja kroz vijekove.
Samo su dva susjedna manasti-
ra - Dobri}evo i Kosijerevo, iz-
gradwom hidroelektrana na Tre-
bi{wici, kamen po kamen, prene-
seni na suprotne strane akumulaci-
je Bile}ko jezero i sada su - u dvi-
je suverene.
- Bilo je vi{e prijedloga i lo-
kacija kuda da se prenese Dobri}e-
vo - na Kuletinu, na Vra~evicu is-
pod same Bile}e i jo{ nekolike,
ali je politika vodila posqedwu
rije~. I kad je Zdravko Kajmako-
vi} iz Zavoda za za{titu spomeni-
ka BiH tada{wem mitropolitu
hercegova~kom Vladislavu rekao
"evo, na{li smo mjesto u selu Orah
za manastir#, ovaj je, sav smoren
prijedlozima i pritiscima rekao
"Pravite |e god o}ete#! - pri~a
nam iguman Dobri}evski Simeon.
Prema wegovim rije~ima, na
dnu jezera ostali su veliki mana-
stirski konaci, gdje je bila trpe-
zarija za 350 du{a, kao i veliko ma-
nastirsko imawe - vo}wak, ribwak,
ba{ta, vodenica, i {uma od koje je
bratstvo moglo ̀ ivjeti 100 godina,
kako dopri~avaju stari Bile}ani.
U selo Orah preneseni su - ma-
nastirska crkva, samo dio konaka,
su{nica za ribu, koja je sada pre-
ure|ena u gostoprimnicu, ma-
nastirsko grobqe i cr-
kva svetog Nikole
iz Panika, ia-
ko se
sve{tenstvo i mona{tvo bunilo,
jer se crkva iz 1890. godine nije ar-
hitektonski uklapala u manastir-
sku cjelinu, iz 1231. godine, od ka-
da datira Dobri}evo.
Iguman Simeon isti~e da ovo
nije vi{e dobro mjesto Dobri}e-
vo, kako je govorio car Konstan-
tin. Ovo je lo{e odabrana lokaci-
ja, jer je manastir okrenut sjeveru,
dowi dio sunce ne obasjava prije
juna i jula. Mjesto je podlo`no vla-
zi, pa je `ivopis iz 17. vi-
jeka uglav-
nom pro-
p a o .
Zbog
toga su ra|eni i drena`a oko ma-
nastira, prepokrivawe objekata i
drugi konzervatorski radovi.
U Dobri}evu, koje je 20 kilome-
tara od Trebiwa i 10 kilometara
od Bile}e, svakodnevno se slu`i
slu`ba bo`ija, a ve} devet godina
obnovqena je tradicija Troj~in-
danskog sabora, koji je ukinut 1941.
Ponovo se ~uje `enska narod-
na pjesma "Do|i, dragi, na svete
Trojice/ Dobri}evu pored Trebi-
{wice# i mu{ka izvorna, koju
obi~no po~iwu Ga~ani
"Do{'o sam ti, mala, evo,
/manastiru Dobri}evo#.
Natpjevavaju se iz-
vorne grupe, odjekuju gu-
sle, ~uju se diple i
d v o j n i c e ,
igra folklor, baca se kamena s ra-
mena.
O`ivi ovo staro sastajali{te
Hercegovaca i Crnogoraca i ple-
tu se vijenci od trave, o`ivi i po-
zornica iznad manastira, a poseb-
na je gu`va pod Ninkovi}a lipom
u porti Dobri}eva. Zasadili su je
Ninkovi}i i ~uvali sve vrijeme,
pa ~ak i ono nakon Drugog svjet-
skog rata, kad je o Trojicama cr-
kvi znalo do}i svega 12 qudi - Nin-
kovi}a i Kapora!
Sada se oko Dobri}eva okupqa
vi{e hiqada qudi iz cijele Her-
cegovine.
A ispod manastira na novoj lo-
kaciji, sve do samog Bile}kog jeze-
ra, nasuta zemqa, podignute podzi-
de, posa|eno vo}e i rastiwe,
dok na temeqima motela za-
tvorenog tipa ni~u novi ko-
naci `enskog manastira, gdje
tihuju sestra Anastasija i se-
stra Tekla iz Gr~ke, dok Ne-
vena iz Beograda posmatra ka-
ko napreduje wen diplomski
rad iz arhitekture - izgradwa
pomenutog objekta...
Iguman Simeon, koji je po-
tjerao 84. godinu, kako ka`u
Hercegovci i jedan je od naj-
starijih duhovnika Srpske
pravoslavne crkve, nerado je
ovih dana pristao da bude smje-
{ten u trebiwsku bolnicu, pa
je Troj~indanski sabor prote-
kao bez doma}inske i blage
rije~i i molitve ovog bogou-
godnika. Jedva, ka`e, ~eka da
se ponovo vrati u Dobri}evo
u - svoj jedini i pravi dom.
A o sabratu i sadrugu Dobri}e-
va - o manastiru Kosijerevo, koji je
izmje{ten u Petrovi}e na crno-
gorskoj strani jezera i jedva se pri-
mje}uje golim okom - pisa}emo dru-
gi put.
¥ Milivoje BE[TI]
\Iguman Simeon: Obnovio Troj~indanskisabor (Snimio P. MUCOVI])
Inicijatori obnavqawa tra-
dicije Troj~indanskog sabora kod
manastira Dobri}evo, pored igu-
mana Simeona, bili su profesori
Branko Xeletovi} i Nikola Asa-
novi} iz bile}ke "Prosvjete#.
- I ove godine ovdje }e se pre-
sti zlatna nit narodne pjesme, iz
same narodne du{e izwihana - re-
kao je pozdravqaju}i u~esnike
takmi~ewa izvornog narodnog
stvarala{tva iz Trebiwa, Bile-
}e, Gacka i Nevesiwa, Qubiwa i
Berkovi}a profesor Asanovi}.
Zanimqivo je da su ove godi-
ne, nakon devet godina u mu{koj
izvornoj pjesmi pobijedili - Bi-
le}ani.
PROSVJETA
ZAPIS O DVA STARA HERCEGOVA^KA MANASTIRA
Manastir Dobri}evo: Problemi na novojlokaciji
DOBRO MJESTO DOBRI]EVO
KOSIJEREVOKa`u da su monasi uve~e, kad
odslu`e ve~erwu slu`bu u Kosi-
jerevu, prelazili la|om Trebi-
{wicu u Dobri}evo na slu`bu, jer
sunce traje du`e na ovoj strani ri-
jeke.
Manastir Kosijerevo je odmah
na po~etku rata 1914. godine mini-
ran. U~inio je to {uckor Abaz Bi-
jedi} iz Bihova kod Trebiwa, ko-
ji je sa ~etiri druga preplivao
Trebi{wicu i digao lagumima u
vazduh manastir Kosijerevo. Za
ovo je odlikovan od austrijske ko-
mande - Srebrenom ratnom meda-
qom i sa ~etiri dukata u zlatu...
Prije ~etiri decenije dva sabrata - dva stara srpskamanastira, Dobri}evo i Kosijerevo, iz dolineTrebi{wice premje{teni su na dvije strane Bile}kogjezera. Sada su u dvije dr`ave
Poslije zdravice, trenutak koji je posvjedo~io{ta je istinska qubav: spontano, bez re`ije,slavqenici se poqubi{e. Bogami, slatkoje kao prije 60 godina, na{ali se ~i~a Qubomir
25. i 26. jun 2005. REPORTA@A6
Na ju`nom prilazu Bitoqa,
samo dva kilometra od sre-
di{ta ovog makedonskog
grada, nalaze se ru{evine drevne
Herakleje Linkestis. Rije~ je o
starom gr~kom gradu iz IV vijeka
stare ere, koji je, prema nepodije-
qenom mi{qewu istori~ara,
osnovao kraq Filip II Makedon-
ski - otac u istoriji znamenitog
Aleksandra Velikog.
Po vremenu kada je nastala,
prostoru koji zauzima i sadr`aji-
ma (arhitektonskim, skulptor-
skim, slikarskim) koje je imala,
Herakleja je nesumwivo jedan od
najstarijih i najzna~ajnijih an-
ti~kih gradova na tlu biv{e Jugo-
slavije.
Od po~etka pro{log vijeka
ovaj lokalitet istra`ivalo je vi-
{e timova arheologa, arhitekata,
istori~ara umjetnosti, konzerva-
tora i drugih stru~waka. Istori-
~ari su imali na raspolagawu i
pisane izvore, pa je to doprinije-
lo da pro{lost anti~ke Herakle-
je Linkestis bude cjelovito sagle-
dana.
Prema tuma~ewu istori~ara,
drevna Herakleja bila je sredi-
{te i najve}i grad Linkestide,
prostrane oblasti koju su nasta-
wivali pripadnici plemena Lin-
kesta. Oblast je obuhvata-
la {iroki prostor
oko Ohridskog i Pre-
spanskog jezera, kao i ve-
}i dio Pelagonije. Plod-
na ravnica i bogato
okru`ewe omogu}i-
li su prosperitet
Herakleji, u to
vrijeme jednoj od
najva`nijih sta-
nica na rimskom
putu koji je od
primorskih gra-
dova vodio ka
u n u t r a { w o s t i
Balkanskog polu-
ostrva, sve do So-
luna.
Osvjetqavawu
najraniji pro{lo-
sti Herakleje mnogo
je doprinio i an-
ti~ki pisac Poli-
bije, koji je u svojim
zapisima ostavio
dragocjene podatke o
ovom podnebqu. Wegovi
zapisi ujedno su i naj-
stariji pisani izvor o
nekada{woj Lin-
kestidi i we-
nom glav-
nom gradu.
S u d e -
}i po hro-
nologiji opisanih doga|aja Hera-
kleja je prolazila kroz mnoge bur-
ne istorijske periode. Zajedno sa
drugim gradovima tada{we zemqe
Lankesta ona je sredinom drugog
vijeka stare ere potpala pod vlast
Rimqana i sve do kraja IV vijeka
nove ere razvijala se kao rimski
grad.
U vremenu koje je slijedilo -
a to je vrijeme ubrzanog {irewa
i ja~awa hri{}anstva - Herakle-
ja postaje sjedi{te episkopije i
jedan od najzna~ajnijih centara
hri{}anstva na Balkanu. Weni ve-
likodostojnici u~estvuju na cr-
kvenim saborima u Nikeji, Ser-
dici, Halkedonu i drugim tada zna-
~ajnim hri{}anskim centrima na
Balkanu. U isto vrijeme grad se
{iri, svestrano razvija, dobija
zna~ajne regionalne funkcije.
Taj uspon zaustavqen je u V vi-
jeku kada su u slabo za{ti}enu He-
rakleju prodrli isto~ni Goti,
opqa~kali je i opusto{ili. Ali,
najve}e stradawe grada dogodilo
se 518. godine kada je ovu oblast
pogodio sna`ni zemqotres. Tada
je Herakleja razorena i nikada po-
slije nije bila temeqitije obno-
vqena.
Umjesto obnove, u wenom nepo-
srednom susjedstvu, dva kilometra
sjevernije, u vrijeme Samuilove
vladavine, podignut je novi grad
pod imenom Bitoq.
Kako je izgledala drevna He-
rakleja? ^ime je sve raspolagala?
Djelimi~ni odgovori na ta pita-
wa dolaze sami po sebi kada se po-
gledaju otkopane zidine starog
grada, kipovi i podni mozaici ko-
ji su ukra{avali nekada{we hra-
move i palate, kao i brojni drugi
prona|eni predmeti.
Potpunije odgovore daju arhe-
olozi, istra`iva~i, koji su od po-
~etka pro{log vijeka vi{e puta
detaqno istra`ivali i prou~ava-
li ovaj lokalitet. Iz wihovih sa-
op{tewa mo`e se vidjeti da su u
Herakleji otkriveni zna~ajni tra-
govi materijalne kulture iz minu-
lih epoha. Nakon izvr{enih ot-
kopavawa utvr|eno je da je grad
bio za{ti}en dugim i masivnim
bedemima. Ispod akropole, u pod-
no`ju brda, nalazilo se mno{tvo
profanih, javnih i kulturnih zgra-
da, me|u kojima su posebno mjesto
zauzimale dvije bazilike: jedna
mawa, episkopska, i druga velika,
sa tri broda, ukra{ena skulptura-
ma i divnim podnim mozaicima.
Iz bogatog arsenala otkopa-
nih predmeta qepotom umjetni~-
kih oblika, kao i istorijskom vri-
jedno{}u, izdvajaju se: jedna bron-
zana statua iz predrimskog peri-
oda, bista retora Eshina (sada u
Britanskom muzeju), statua Her-
kulesa (sada u Muzeju antike u Is-
tanbulu), kopija Fidijine Atene
Partenos (sada u Narodnom muze-
ju u Beogradu), zatim novac iz raz-
li~itih epoha, kovan za vladavi-
ne Audolenta, Aminta, Aleksan-
dra Velikog i drugih.
U Herakleji je otkriveno mno-
{tvo podnih mozaika velike umjet-
ni~ke vrijednosti. Rasko{nim mo-
zaicima, koje su radili najboqi
anti~ki majstori, prekriveni su
podovi otkopanih hramova i pala-
ta. Stru~waci koji su istra`iva-
li i prou~avali ovaj lokalitet
smatraju da ti mozaici spadaju me-
|u najboqe o~uvana i po umjetni~-
koj vrijednosti najdragocjenija dje-
la antike na ovom prostoru.
Prilikom posqedwih arheo-
lo{kih iskopavawa otkriven je
dio velikog anti~kog amfiteatra.
On je pomalo neo~ekivano ugled-
no svjetlo dana. Stru~waci su zna-
li, ili bar pretpostavqali, da je
takav objekat ovdje postojao, ali
se u praksi istra`iva~a ~esto do-
ga|a da tra`e jedno, a na|u drugo.
Ko zna {ta }e se jo{ u drev-
noj Herakleji ili wenom bli`em
okru`ewu prona}i u godinama i
decenijama koje slijede.
¥ Dragi{a SPREMO
Kao osnovac Dragoslav Radisa-
vqevi} je u rodnoj Velikoj
Plani po~eo da crta neobi~-
ne crtarije {to je zbuwivalo wego-
ve u~iteqe i nastavnike.
Nastaviv{i {kolovawe na
umjetni~koj {koli u Novom Sadu,
on te svoje novatorije dovodi do sa-
svim novog smisla, nastoje}i da za-
ustavi svjetlost na platnu, da joj da
smisao i da je bojama "lomi# onako
kako on to vidi.
- Moji su se profesori i{~u|i-
vali tom mom novom smislu i na~i-
nu izra`avawa i zahvaquju}i wima,
posebno Mi{i Nedeqkovi}u, ali
i spletu okolnosti, te 1972. godi-
ne obreo sam se u Pragu, na studi-
jama vizuelnih komunikacija kod
poznatog stvaraoca i prosvjetara,
velikog Eugena Vajdliha - ka`e Ra-
disavqevi}.
Vajdlih mu je dozvolio da ono
{to je zapo~eo u ranoj mladosti do-
ra|uje i razvija, tragaju}i za sadr-
`ajima koji uzbu|uju. Radisavqevi}
je tu i magistrirao, ostav{i vjeran
svom na~inu izra`avawa do danas,
tokom vi{e od tri decenije.
Ro|en je, re~e, u Velikoj Pla-
ni 1951. godine. Poslije {kolova-
wa u rodnom mjestu, Novom Sadu i
Pragu, te lutawa svijetom, obreo
se u Berlinu. Sve wegove slike, bi-
lo uqa na platnu, akrile i druge,
ozna~avaju to opti~ko-kineti~ko
istra`ivawe.
- To je vrsta umetni~kog izra-
`avawa vi{e opti~ka nego li ki-
neti~ka. Forme su date u kontra-
stima svetlucavih boja, ali se one
ne sudaraju ve} komponuju u muzi~-
ki motiv, jednostavnu melodiju ko-
ja se kroz umetni~ko poimawe odra-
`ava kao kontrapunkt. ̂ inim sve da
jednostavno ostvarim kao kompli-
kovano ili komplikovano da bude
jednostavno. Kriti~ari, ali i qu-
biteqi moje umetnosti, posve me
dobro ~itaju i razumeju moja htewa
- veli Dragoslav Radisavqevi}.
Malo ga ko, me|utim, zna pod
ro|enim imenom i prezimenom. U
otaxbini je svima znan po nadimku
[panac, a u inostranstvu je poznat
kao Drago Radis. @ivi od slikar-
stva, ali vi{e za slikarstvo!
Me|u dvadesetak samostalnih
i vi{e od stotinu kolektivnih iz-
lo`bi svakako se mo`e izdvojiti
izlo`ba s ~udnovatim naslovom
"Skica za perpetuum mobile ili
tragawe za petom stranom svijeta#
u wema~kom gigantu za avione i le-
te}e objekte EADS.
- Izlo`ba je spremna vi{e od
godinu dana i prilog je tom mom
ose}awu kosmosa. To je neka vrsta
uvertire u veliki multimedijalni
projekat koji ̀ elim da realizujem
do Olimpijskih igara 2012. godine
koje }e, nadam se, biti odr`ane u
Lajpcigu. Moj poliptih du`ine 228
metara, koliko je zemaqa u~esnica
igara, podrazumeva}e po jedan kva-
dratni metar za svaku zemqu, gde }e
kroz moj na~in kazivawa izra`ava-
ti specifikum i simboliku te ze-
mqe - ka`e Drago Radis.
Ovaj program on radi sa kwi-
`evnikom Petrom Bla`i}em, ko-
me je u romanima glavna ili jedna
od glavnih li~nosti, najprije kao
izmi{qeni, imaginarni, a sada i
kao otkriveni, stvarni lik. Oboji-
ca obe}avaju da }e to biti veliki
i zna~ajan projekat, mo`da jedin-
stven u svijetu.
S namjerom da parcijalno, oku-
pqawe umjetnika i rad na polipti-
hu uprili~i i u Republici Srpskoj,
odakle `eli da "lansira# taj smi-
sao u svijet, posjetio je ovih dana
[panac Slobomir kod Bijeqine
(ili je u budu}nosti Bijeqina kod
Slobomira, svejedno) i Slatinu kod
Bawe Luke.
Naravno, sve zavisi od polo-
`aja ali i jo{ nekih okolnosti,
bitnih za opredjeqewe za ova mje-
sta i, naravno, za prostor oko Laj-
pciga.
- Ima jo{ tu, u tom projektu,
mno{tvo pojedinosti i detaqa,
ali otom-potom. Svakako je to
slikarski poduhvat decenije, ako
ne i veka, a o~ekujem u~e{}e na de-
setine, ako ne i stotine umetni-
ka. Svi bi oni davali svoj dopri-
nos ovom smislu izra`avawa
olimpizma kao duge tradicije u
svetu. Vide}emo koliko }emo se
svi skupa razumeti i prepoznati
u ovome jer op{te je stawe takvo
da ni po ~emu u Evropi, a i u sve-
tu, nije podesno za umetnike i wi-
hove snove - dodaje Dragoslav Ra-
disavqevi} [panac, alijas Drago
Radis.
Me|u ostalima, profesor dr Ja-
romil U`dil pisao je o onome {to
u slikarstvu radi [panac: "U svim
wegovim ostvarewima vlada mir
ravnomjerno uticajnih povr{ina,
{arenih pravaca i krivuqa. Broj
esteti~kih inovacija kod wegovih
izraza strogo je odmjeren i nikad ne
prevazilazi potencijal na{eg shva-
tawa...#
- ^vrsto sam na zemqi i veru-
jem u klasi~no slikarstvo koje }e
o(p)stati. Trendovi traju nakrat-
ko, a ovo je zanavek. Mora se to ta-
ko gledati - ka`e [panac.
Iako wegov izraz ima najmawe
veze sa klasi~nim slikarstvom,
ipak on vjeruje u to. Mada, veli, ni-
je vrijeme ni za jedno ni za drugo.
- Uop{te, situacija je takva da
mnoge moje nema~ke kolege, umesto
da slikaju, sede za {tafelajima ili
rade za presama, moraju da rade u
{kolama, fabrikama, ustanovama...
Nije li to protivno svakoj logi-
ci?! Ali, {ta se tu mo`e - tako je
kako je! Kod nas ovde je jo{ i gore
- dodaje Drago Radis.
Ostala mu je, veli, samo slobo-
da izra`avawa. I mo} inoviranog
slikarskog iskazivawa. Da se zna i
da se pripovijeda. Slike svjetlosti
ili opti~ko-kineti~ka istra`iva-
wa?!
¥ Ranko PRERADOVI]
ANTI^KA HERAKLEJA - BITOQ
Skulptorske figure i rasko{ni podni mozaici drevneHerakleje me|u najzna~ajnijim djelima starih majstora
NA[I GRADOVI U PRO[LOSTI
Herakleja: Ostaci drevnog grada
Umjetnost sta-rih majstora:Prona|ene
skulpturei podnimozaik
Dragoslav Radisavqevi}: Autoportret, uqe naplatnu
U neposrednoj blizini an-
ti~ke Herakleje i dana{weg
Bitoqa, na lokalitetu kraj pu-
ta koji vodi ka Prilepu, nalazi
se ilirska nekropola Visovi.
Ona je otkrivena sredinom
pro{log vijeka. Naime, 1953. go-
dine na tom lokalitetu je
otkopan jedan prostrani tumul
kru`nog oblika sa mno{tvom
gradova. Grobnice (ukupno ih je
43) su gra|ane od kamenih plo~a,
dobro su o~uvane, a pore|ane su
u krug.
Stru~waci smatraju da je
nekropola nastala izme|u VI i
IV vijeka stare ere. U woj je
prona|eno mnogo predmeta koji
se sada ~uvaju u narodnom muze-
ju u Bitoqu.
[PANAC - Kao de~ak, zanesewak, u os-
novnoj {koli sam izme|u ostal-
ih izvaqotina kazao da se Ju-
goslavija grani~i sa [panijom;
tako mi je neko iza mene do{ap-
nuo. I od tada, pa do danas, svi
znanci i prijateqi zovu me
[pancem. A skrativ{i ime i
prezime u Drago Radis hteo sam
da strancima budem lak{e iz-
govorqiv jer im je vrlo te{ko
izgovarati moje puno ime i prez-
ime. Iako slikam naizgled kom-
plikovano, ̀ elim da je sve u ̀ iv-
otu {to je mogu}e pojednos-
tavqenije - veli Dragoslav
Radisavqevi}.
QUDI U ME\UVREMENU
MELODIJA NA PLATNUDragoslav Radisavqevi} [panac, znan kao Drago Radis,godinama istrajava u opti~ko-kineti~kim istra`ivawimai `ivi izme|u Novog Sada, Velike Plane, Praga i Berlina
Rimski amfiteatar: Slu~ajno otkriven
GRAD FILIPA MAKEDONSKOG
ILIRSKA NEKROPOLA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
25. i 26. jun 2005. REPORTA@A 7
Rijeku Ukrinu, koja se ras-
tegla na skoro 120 kilome-
tara, zovu na{om najve}om
"doma}om# rijekom.
Od mjesta Sastavci u Sred-
woj [wegotini, gdje je ~ine Lu-
kavac i Bistrica, sve do Save ko-
joj se predaje te~e iskqu~ivo kroz
Republiku Srpsku. Ima dosta na
~iwenicama zasnovanih tvrdwi
da je dobila naziv po tome {to je
vrlo ~esto u proteklim vijekovi-
ma ne{to dijelila. Navodno,
Ukrina, Krajina i Ukrajina su
nazivi ~iji je korijen zajedni~-
ki.
Vladislav Skari} je zakqu-
~io da su imena svih ve}ih rije-
ka u BiH tu|a i usvojena od na{ih
slovenskih predaka pri wihovom
dolasku na ove prostore. Prema
wegovom mi{qewu, Ukrina ili
Ukrwa, kao i Oukra, ne zna~i ni-
{ta drugo nego granicu.
To zna~ewe nedvosmisleno
odgovara polo`aju Ukrine jer je
u sredwem vijeku bila granica
izme|u Usorske oblasti i Dowih
krajeva. Po{to su oblasne gra-
nice starije od dr`avnih, navo-
di Skari}, nije nemogu}e da je
Ukrina bila i granica provinci-
ja.
Ne zna se ta~no gdje je bio
zna~ajni sredwovjekovni grad
Gla`, a ima dosta pretpostavki
da je bio lociran ba{ negdje u
ovom kraju, uz Ukrinu.
U wega je stigao, i u wemu iz-
me|u 15. i 21. juna 1244. godine
boravio, li~no ugarski kraq Be-
la ^etvrti da bi sklopio mir s
Venecijom. Tom prilikom odre-
kao se Zadra i uputio o{tar pre-
kor bosanskom kraqu Ninosla-
vu.
Potom je ova rijeka bila iz-
me|u bawolu~ke i derventske na-
hije, a danas na nekim mjestima
ome|ava bawolu~ku i zvorni~ko-
tuzlansku eparhiju.
Me|utim, neko opet tvrdi da
je Ukrina dobila naziv po svom
putu na kojem obilazi oko veli-
kog brda Krwina. Narod koji ̀ i-
vi u gorwem toku ove rijeke upor-
no je zove Ukrwa i nikako ne}e
da prihvati Vukovo pravilo da
govori kao {to pi{e.
U Ukrinu se ulijeva omawa
rijeka Vijaka koju nije ba{ jed-
nostavno ucrtati na geografske
karte jer vijuga, izvija se poput
zmije. Po woj je i prostrani kraj
dobio naziv - Vija~ani. Vrlo ~e-
sto ~u}e se od ovda{wih qudi da
`ive u Vije~anima tvrde}i da im
je selo dobilo naziv po wihovoj
dugovje~nosti.
- Ranije su qudi ovdje `ivje-
li po cio vijek jer im je Bog po-
dario dobro zdravqe, zdravu vo-
du, dosta {ume i izda{nu zemqu
na poqima oko Ukrwe i Vijake -
govorio nam je prije neku godinu
Mu{ko Vinxanovi} koji je i sam
zamalo do`ivio stotu.
Gdje je ovdje granica izme|u
`eqa i stvarnosti, opet samo Bog
zna. Ali, ~iwenica je da u ovom
kraju zaista postoje dobri uslo-
vi za `ivot.
Dok se ~ovjek morao dr`ati
prirodnih uslova, bilo je ovdje i
dosta qudi. U Prvom {ematizmu
pravoslavne srpske mitropolije
Bawolu~ko-Biha}ke, u kojem je
ovo selo zavedeno kao Vio~ani, u
179 domova popisano je 2.034 du-
{e. Ka`e se jo{ u odrednici o
ovom selu da je crkva Uspewa pre-
svete Bogorodice u Dowim Vija-
~anima osve{tana 1889. godine u
vrijeme paroha Jove Jovanovi}a,
da je predsjednik seoske op{ti-
ne bio Aleksa Mali}, te`ak, te
da nastavu vjeronauke poha|a 278
djece.
U to vrijeme u Prwavoru je
bilo svega 127 domova sa 678 `i-
teqa, a u ^elincu jo{ mawe - 65
ku}a i 324 `iteqa!
Sve do Drugog svjetskog rata
Vija~ani su pored Jo{avke bili
najve}e naseqe u dana{wem ~e-
lina~kom kraju. U to vrijeme Vi-
ja~ani su imali narodnog posla-
nika Kostu Kuzmanovi}a i osam
pre`ivjelih solunaca.
Poslije rata nova vlast podi-
jelila je Vija~ane na Gorwe i Do-
we. Po prvom popisu nakon rata
u Dowim Vija~anima nabrojano
je 360 ku}a i blizu dvije hiqade
stanovnika, a u Gorwim 275 domo-
va i ne-
{to vi-
{e od
1.600 du-
{a. Po-
djela je
naprav-
qena bez
i k a k v e
logike jer
se po geo-
g r a f s k o m
p o l o ` a j u
vi{e zakqu-
~uje da su Do-
wi gorwi i
obratno -
G o r w i
d o w i .
Komplet-
ni Dowi
Vija~ani
pripadaju prwavorskoj op{tini,
a Gorwi su podijeqeni na ~eli-
na~ku i prwavorsku. Bilo da je
rije~ o jednima ili drugima ra-
di se o najsiroma{nijem kraju op-
{tine kojoj pripadaju.
- Imamo dosta administra-
tivnih zavrzlama. Ja sam po rad-
nom sta`u penzioner ~elina~ke,
a po mjestu stanovawa ~lan Udru-
`ewa penzionera op{tine
Prwavor. Malo ko od nas
iz ovog sela da bi neki
posao zavr{io ne mora
i}i u obje ove op{tine.
U Prwavor udaqen
24 kilometra putuje se
vozom do Kula{a, pa
nastavqa autobusom
ili pje{ke, a u ^e-
linac koji je daleko
sedamnaest kilome-
tara putujemo vo-
zom ili pje{ke do
Stare Dubrave pet
kilometara, pa au-
tobusom - pri~a
starina An|el-
ko Peja{inovi}.
Wegov prvi
kom{ija Ne|eq-
ko Jankovi} pri-
pada ~elina~koj
op{tini, a od ku-
}e An|elkove dijeli
ga mawi poto~i} koji ni
naziv nema. Gotovo da ne-
ma doma}instva u Vija~a-
nima Gorwim koje nema
svoje zemqe na podru~ju ob-
je ove op{tine {to zna~i
da su i ~elina~ki i prwa-
vorski poreski obveznici.
Ono {to je najva`nije
od svega jeste da su od svo-
jih op{tinskih uprava za-
boravqeni i jedni i drugi.
Za boqi polo`aj nije se us-
pio izboriti ni Branislav
Ga`i} koji je predsjednik
mjesne zajednice Gorwi Vi-
ja~ani koji pripadaju prwa-
vorskoj op{tini, kao ni we-
gov kolega Titoslav Janko-
vi}, koji tu istu du`nost, uz
funkciju odbornika, obavqa u
Skup{tini op{tine ^elinac.
Vija~anci su gotovo izgubi-
li nadu, pa se `ale:
- Dali smo dva narodna hero-
ja, Novaka Piva{evi}a i Vida
We`i}a, pa nam nisu pomogli.
Do~ekali smo i Titu, ali izgle-
da kasno!
Sam Jankovi} vodi o{tru
bitku sa predstavnicima lokal-
ne vlasti kako bi za vrijeme svog
mandata ne{to postigao.
- Boli me nepravda. Znam da
ima malo sredstava u op{tinskom
buxetu, i zato smatram da je naj-
va`nije to malo pravedno podi-
jeli - ka`e Titoslav Jankovi}.
U Vija~anima uz prugu i lo{
makadamski put danas ima mnogo
ku}a. Neko ka`e i preko 700, ali
je stanovnika mnogo mawe nego u
periodu prije Drugog svjetskog
rata. Na`alost, ve}ina ku}a je
poluprazna, ili pusta.
Ono {to pla{i one koji su
ostali u Vija~anima, naj~e{}e
silom prilika, jeste da republi~-
ke institucije malo {ta ~ine da
se popravi stawe.
Ipak, ima jedna svijetla ta~-
ka koja im daje nadu, a to je mana-
stir Stupqe koji iz pepela vas-
krsava posqedwu deceniju.
- Nastavili smo radove na re-
konstrukciji manastira koji su
Turci spalili prije ne{to vi-
{e od tri vijeka. Uz bo`iju po-
mo}, ove godine u manastirski
konak dove{}emo vodu i struju i
zavr{iti gra|evinske radove.
Ve} za dvije godine moglo bi se
ponovo ovdje upaliti manastir-
sko kandilo. Istovremeno gradi-
mo i crkvu Svete trojice u Gor-
wim Vija~anima - ka`e jerej Mi-
}o Gojkovi}, paroh stupqanski.
Zaista, otkada je po~ela ob-
nova manastira selo je postalo
`ivqe. Mnogo ~e{}e nasipaju se
putevi, a glas Vija~anaca mnogo
daqe se ~uje. Kada o`ivi Stupqe
i u wega po~nu stizati pokloni-
ci sa svih strana ovaj kraj sasvim
sigurno vi{e ne}e biti zabora-
vqen na geografskoj mapi.
¥ Boro MAKSIMOVI]
LICA, PREDJELI, OBI^AJI
Prostrani crwelova~ki lu-
govi pored Save ovih dana
izgledaju jadno - to je naj-
bla`e {to se mo`e re}i za wi-
ve na kojima su do po~etka juna bu-
jale i {irile se vrije`e lube-
nice poznate u ovom kraju kao
"kraqice slasti#.
Rije~ je o najtra`enijoj vr-
sti bostana na doma}im pijaca-
ma, a oko polovine ovogodi{weg
zasada je potpuno uni{teno.
Ni najstariji Semberci nisu
zapamtili da se u junu, u punoj ve-
getaciji, lubenice najednom osu-
{e i da opuste bostani{ta. Do-
du{e, bilo je slu~ajeva da se mje-
stimi~no u bostani{tima poja-
ve podzemne vode ili nekakvo
oboqewe, ali ovakva katastrofa
nikada se nije desila.
Prema tvrdwama poqopri-
vrednih stru~waka, lubenice
imaju plitak i veoma osjetqiv
korijenov sistem koji nije mogao
izdr`ati niske temperature i
prekomjernu vlagu, jer je po~et-
kom juna u ovom kraju palo ~ak
{ezdeset litara ki{e po kva-
dratnom metru.
Sve se dogodilo, ka`u Crwe-
lovci, za samo jednu no}. Zasadi
"kraqice slasti# nisu izdr`ali
hladno}u i ve} sa prvim jutar-
wim zracima sunca po~elo je su-
{ewe.
- Svaka promjena odmah se
osjeti na lubenicama i za~udio
sam se kada sam u{ao u svoju wi-
vu. Sve je bilo sparu{eno kao da
je poliveno vrelom vodom. U pr-
vi mah nisam znao {ta je, ali ka-
da sam obi{ao kom{ijska bosta-
ni{ta vidio sam da je tako i kod
wih. Vi{e pomo}i nije bilo, po-
~eli smo uklawati razbokorene
vrije`e sa prvim cvjetovima - ka-
`e poqoprivrednik Bato Kor-
di}, koji je pretrpio najve}u {te-
tu u Crwelovu.
Posao uklawawa sasu{enih
vrije`a je te`ak, jer se mora sa
wive iznijeti ogromna koli~i-
na biqne mase, koja se ni za {ta
ne mo`e upotrijebiti, ~ak ni za
sto~nu hranu, niti se zaorati.
Istovremeno se uklawaju i
plasti~ne folije ispod kojih je
sa|en bostan.
- Pretrpio sam {tetu od naj-
mawe 30.000 maraka. Toliko su me
ko{tali obrada, repromaterijal
i nadnice radnika. Moj rad ne ra-
~unam - ka`e Bato.
Crwelovci su se na{li u di-
lemi - da li na bostani{tima, ko-
ja su ve} dobro na|ubrena, vrije-
di sijati neku ranu sortu kukuru-
za, krastavce korni{one, pozni
kupus ili neku drugu kulturu?
- Sve je to skupo i neizvjesno,
pa nova ulagawa bi samo iskom-
plikovala situaciju, jer ni ovi
dugovi nisu otpla}eni, a ulaziti
u nove je vi{e od rizika - isti-
~e Kordi}.
Pod bostanom u Semberiji je
oko stotinu hektara, a najve}i za-
sadi su ba{ u Crwelovu, koje tr-
`i{tu Republike Srpske i BiH
isporu~i stotine vagona lubeni-
ca i diwa.
Ra~una se da su stopostotne
{tete, vjerovatno milionske, na
polovini zasada bostana.
Neo{te}ena su ostala bosta-
ni{ta lubenica kalemqenih na
korijen bundeve i tikve, jer su
im `ile otpornije i dubqe u ze-
mqi.
Ovo je tre}a godina zaredom
da poqoprivrednici u Crwelo-
vu trpe milionske {tete. U mi-
nule dvije godine grad
i oluja uni{tili su
im povrtwake, bosta-
ni{ta, p{enicu i ku-
kuruzi{ta.
Sada je stradao
samo bostan u koji se
u ovom selu i najvi-
{e ula`e.
Bostani{ta su
pusta, pa ~ak ni ko-
rov na wima sada ne
ni~e. Vaqda se i we-
mu ne{to zdumalo, pa
miruje. Ko to mo`e
znati?
¥ Tihomir
NESTOROVI]
(Srna)
NEVOQE SEMBERSKIH POQOPRIVREDNIKA
Manastir Stupqe: Vratio nadu Vija~ancima
KASNO TITO U VIJA^ANE STI@EKASNO TITO U VIJA^ANE STI@EKASNO TITO U VIJA^ANE STI@EKASNO TITO U VIJA^ANE STI@EKASNO TITO U VIJA^ANE STI@EKASNO TITO U VIJA^ANE STI@EKASNO TITO U VIJA^ANE STI@EKASNO TITO U VIJA^ANE STI@EKASNO TITO U VIJA^ANE STI@ENekada najve}e naseqe u ~elina~ko-prwavorskom kraju,palo je na za~eqe i po broju stanovnikai po razvijenosti. Ipak, od kada je obnovqenmanastir Stupqe, `ivot kao da se vra}a u Vija~ane
Gorwi Vija~ani: Potok granica dvije op{tine
PRERANO OBRALI BOSTANZbog niskih temperatura i ki{e s po~etka juna,u najve}em semberskom selu Crwelovo, osu{ilesu se vrije`e nadaleko poznate
"kraqice slasti"
Kobna hladno}a: "Kraqica"
nije izdr`ala (foto-arhiva)
Titoslav Jankovi}:Uhvatio se u ko-{tac sa vlastima
U manastiru Stupqe: Jerej Mi}o Gojkovi} savjernicima
NE@EWE Pri~a se da u Vija~anima
ima preko tri stotine neo`e-
wenih momaka. Nemaju hrabro-
sti da bez posla i osnovnih
egzistencijalnih uslova za-
snivaju porodicu. Dosta ih je
oti{lo u inostranstvo i pi-
tawe je da li }e se uop{te vra-
titi.
KASNO TITO U VIJA^ANE STI@E
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
25. i 26. jun 2005.MOZAIK8
Ovih dana po~iwe `etva ozi-
mih ratarskih kultura, rano
povr}e i vo}e se uveliko be-
re, a prinosi i kvalitet roda uve-
liko zavise i od primjene meteoro-
logije u poqoprivredi.
U razvijenom svijetu poqopri-
vrednici se vi{e ne mole Bogu da
im podari ki{u, niti pjevaju "dodo-
le#, nego maksimalno koriste nau~-
ne domete meteorologije i hidrolo-
gije i intenzivno ih primjewuje ra-
di dobijawa ve}ih i sigurnijih pri-
nosa.
Autor ovog teksta iz dugogodi-
{weg iskustva u primijewenoj me-
teorologiji i hidrologiji tvrdi da
su poqoprivrednici najrevnosniji
i najvjerniji korisnici svih hidro-
meteorolo{kih resursa i informa-
cija o vremenu i klimi.
Vrijeme u kojem `ivimo, izme-
|u ostalog, obiqe`eno je i naglim
razvojem tehnologije, odnosno pora-
stom tehni~ke civilizacije koja da-
nas stavqa neizbrisiv pe~at na ̀ i-
vot ~ovje~anstva. Istovremeno se,
me|utim, pove}ava razlika izme|u
razvijenih i nerazvijenih zemaqa.
Bitna pretpostavka tehni~ke i
tehnolo{ke civilizacije jeste i
specifi~an i aktivan odnos ~ovje-
ka, kao razumnog bi}a, prema pri-
rodnoj sredini u kojoj `ivi.
^ovjek je nastao i razvijao se u
okviru biosfere, tog posebnog po-
vr{inskog omota~a Zemqe, jedinog
poqa u kojem postoji `ivot. Bios-
fera je visoko strukturirani pla-
netarni kompleks sastavqen od mo-
zaika strukturnih jedinica, ozna~e-
nih kao ekosistemi. Energija kojom
biosfera raspola`e, u stvari je Sun-
~eva energija koju zelene biqke pri-
svajaju i zahvaquju}i svom hloro-
filnom aparatu, transformi{u u
aktivnu hemijsku energiju, vezuju}i
je za organske materije.
Tu hemijsku energiju koristi,
putem ishrane, sav ostali ̀ ivi svi-
jet zajedno sa ~ovjekom. Svi fakto-
ri koji uti~u na porast, prinos i
razvitak biqaka, pa i na proizvod-
wu hrane dijele se na tri osnovne
grupe: agrotehni~ke, biotehni~ke i
meteorolo{ke.
Do prije nekoliko decenija
predmet ispitivawa u proizvodwi
hrane bio je - kako unaprijediti
agrotehniku i usavr{iti agroteh-
ni~ke mjere, i kako selekcijom stvo-
riti i odgojiti vrste sa {to ve}im
biolo{kim potencijalom za dobija-
we visokih prinosa (na`alost ge-
netski in`ewering je uzeo previ-
{e maha). I pored svega prinosi va-
riraju (i kod sorti stvorenih zdra-
vom genetikom) {to je, kao i ove go-
dine, posqedica varirawa vremen-
skih stawa i meteorolo{kih ele-
menata.
Nagli porast stanovni{tva u
svijetu i zahuktali razvoj industri-
je i tehnologije mijewaju i karakter
biosfere, dubqe i obuhvatnije ne-
go ikad ranije.
Kriza u proizvodwi hrane u svi-
jetu prisutna je i vidqiva ve} du`i
niz godina. Ozbiqnost situacije
podstakla je Ujediwene nacije i dru-
ge me|unarodne organizacije da po-
klone vi{e pa`we svim faktorima
koji su povezani sa svjetskim pora-
stom proizvodwe hrane, a me|u wi-
ma je i agrometeorologija.
Svjetska meteorolo{ka organi-
zacija zagovara i sprovodi niz aktiv-
nosti u ciqu pra}ewa klimatskih
promjena, stawa i degradacije ze-
mqi{ta, te wihovih uticaja na pri-
nose.
Organizacija FAO - za poqo-
privredu i hranu, koristi odgova-
raju}e informacije Svjetske mete-
orolo{ke organizacije za prognozi-
rawe prinosa na svjetskom nivou.
Meteorolozi su, globalno gledano,
svakim danom sve vi{e anga`ovani
u nizu postoje}ih programa koji se
odnose na proizvodwu hrane. Jer, ne-
pobitno je da postoji velika me|u-
zavisnost vremena i prinosa i da je
neophodno agrotehniku i biotehni-
ku prilagoditi prirodnim uslovi-
ma.
Agrometeorolo{ka slu`ba za-
pravo treba da pru`a stru~nu agro-
meteorolo{ku i agroklimatolo{ku
podr{ku poqoprivrednoj proizvod-
wi i wenom razvoju. Poqoprivred-
na proizvodwa, naro~ito primarna
biqna proizvodwa, je strate{ka
privredna djelatnost Republike
Srpske, pa i BiH, jer u kontinuite-
tu mora obezbje|ivati proizvodwu
dovoqnih koli~ina hrane i sirovi-
na za potrebe ishrane, prerade, pa i
izvoza.
Agrometeorolo{ka slu`ba re-
publi~kog Hidrometeorolo{kog za-
voda ima izuzetno dobru saradwu sa
poqoprivrednicima i poqoprivred-
nim institucijama. Od 2000. godine
Zavod raspola`e i sa najsavremeni-
jom automatskom agrometeorolo-
{kom stanicom na Balkanu (u Bawoj
Luci se istovremeno prate i soft-
verski obra|uju ~ak 23 agrometeoro-
lo{ka elementa), koju su idejno pro-
jektovali na{i, a instalisali we-
ma~ki stru~waci.
U okviru na{e agrometeorolo-
{ke slu`be svakodnevno se prate i
upore|uju agrometeorolo{ki para-
metri, odre|uje se stepen wihovog
odstupawa od prosjeka i potreba
poqoprivredne proizvodwe, radi
davawa blagovremenih upozorewa
i prijedloga mjera za smawewe wi-
hovog nepovoqnog dejstva.
Uz sprovo|ewe agrometeorolo-
{kih ogleda i pra}ewe vodnog bi-
lansa odabranih kultura neophod-
no je i stalno razvijati i usavr{a-
vati agrometeorolo{ke modele za
procjenu prinosa, biqnih bolesti
i {teto~ina, nastupa feno faza i
drugih elemenata vezanih za poqo-
privrednu proizvodwu.
Ove analize se dostavqaju ili
su dostupne dr`avnim instituci-
jama i organizacijama koje se bave
poqoprivrednom proizvodwom i
wenim razvojem, ali i svim sred-
stvima javnog informisawa. Na
osnovu ovih podataka i informaci-
ja biraju se i podru~ja za optimal-
nu biqnu proizvodwu.
O~igledno je da se ulaskom u
novi milenijum nametnuo i veliki
broj izazova za agrometeorologe
{irom svijeta, pa i na{e, da po-
mognu poqoprivrednicima u pove-
}awu i efikasnosti poqoprivred-
ne proizvodwe.
Jer, kao {to ka`u narodne po-
slovice: "Ko na vrijeme sijat ne}e,
taj nit trstiku, a nit ploda `eti
ne}e#, "Wivi nije potrebna moli-
tva, nego motika#, ili {to bi re-
kao veliki Turgewev: "Priroda ni-
je hram ve} radionica, a ~ovjek je u
woj radnik#.
¥ Neboj{a KU[TRINOVI]
Danas seqak vi{e ne pjeva "dodole" i ne priziva ki{u,
ve} poslu{a meteorolo{ku prognozu i savjeteagrometeorologa, pa na osnovu toga kre}e na posao
METEOROLOGIJA U POQOPRIVREDI - AGROMETEOROLOGIJA
@arko qeto: Posqedwih godina stradali usjevi (foto-arhiva)
MOTIKA UMJESTO MOLITVE MOTIKA UMJESTO MOLITVE MOTIKA UMJESTO MOLITVE MOTIKA UMJESTO MOLITVE MOTIKA UMJESTO MOLITVE MOTIKA UMJESTO MOLITVE MOTIKA UMJESTO MOLITVE MOTIKA UMJESTO MOLITVE MOTIKA UMJESTO MOLITVE
NOVE TEHNIKE Nove i usavr{ene tehnike i metode agrometeorologije, kao
{to su model usjev-vrijeme i tehnika daqinske kontrole stawa
senzorima promovi{u se u operativnoj agrometeorologiji kroz
organizovawe seminara, obuke i kroz razli~ite izvje{taje. Pro-
{irena je i saradwa Svjetske meteorolo{ke organizacije sa dru-
gim agencijama Ujediwenih nacija. Neophodni podaci se ina~e
prikupqaju iz brojnih izvora: mre`e meteorolo{kih stanica, mre-
`e fenolo{kih stanica, dekadnih izvje{taja o temperaturama i
vla`nosti zemqi{ta sa odabranih mjernih mjesta...
Jedna Australijanka nije ni za
trenutak oklijevala da svom te-
{ko povrije|enom ma~ku pru`i
prvu pomo}, daju}i mu vje{ta~ko di-
sawe - usta na usta.
- Nisam osjetila neki naro~iti
zadah i ukoliko bi bilo potrebno po-
novo bih to u~inila - izjavila je Ke-
li Xons, povodom drame koja se to-
kom vikenda odigrala u wenom domu
u Tuvumbi u Kvinslendu.
Xonsova se nije libila da ot-
po~ne sa reanimacijom, nakon {to je
wenom 14 godina starom ma~ku, ko-
ga su priklije{tila vrata gara`e,
prestalo da kuca srce.
- Djeca su vri{tala "Ne daj da
umre#, dok je ma~ak le`ao na zemqi.
Ja sam onda okrenula wegovu glavu
ka sebi, stavila svoja usta preko we-
gove wu{ke i nekoliko puta lagano
dunula. Onda sam sa dva prsta masi-
rala wegovo srce - rekla je Xonso-
va agenciji Aso{ijeted pres.
Nakon jednog minuta ma~ak je
ispustio "zvuk nalik na mrmor#,
da bi zatim po~eo samostalno da
di{e.
Xonsova je tehniku vje{ta~-
kog disawa nau~ila od svog mu`a
Stivena, jednog od bolni~ara hit-
ne pomo}i u Kvinslendu, koji je
bio impresioniran wenim spasa-
vawem ma~ka.
Nakon uspje{no obavqene re-
animacije, porodica je svog qu-
bimca umotala u }ebe i stavila
ispred grejalice, gdje je proveo
nekoliko sati, oporavqaju}i se
od {oka umirawa i ponovnog vra-
}awa u `ivot. ¥
Prvi put u Japanu jedan
univerzitet je proglasio
ste~aj zbog velikog pada
broja upisanih studenata, {to
je direktna posqedica starewa
stanovni{tva.
Privatni univerzitet u Ha-
giju, u prefekturi Jamagu~i na
jugu zemqe, zapao je u velike fi-
nansijske te{ko}e prije svega
zbog velikog pada broja studena-
ta, izjavio je advokat te viso-
ko{kolske ustanove. Dugovawa
univerziteta dosti`u 3,7 mili-
jardi jena (278.800 evra), dodao
je on.
To je prvi slu~aj da neki
univerzitet proglasi ste~aj
zbog nedostatka studenata, sa-
op{tio je institut za specijal-
na istra`ivawa Teikoku Data-
bank. U institutu je navedeno
da broj studenata koji su se ove
godine upisali na taj privatni
univerzitet iznosi 42, a da ih je
pro{le godine bilo 22, iako mo-
`e da ih bude primqeno osam
puta vi{e.
Svaki peti Japanac stariji
je od 65 godina, a tempo stare-
wa stanovni{tva zemqe i daqe
se ubrzava, istaknuto je u nedav-
no objavqenom vladinom izvje-
{taju, prenijela je agencija
Frans pres. ¥
Trud (Fomes fomenter) ili kre-
sivna guba je veoma ~esta gqi-
va. Raste na stablima mnogo-
brojnih drve}a kao parazit. Od dav-
nina je poznata u na{em narodu kao
odli~no sredstvo za potpaqivawe va-
tre ali i kao gqiva koja zaustavqa kr-
varewe.
Kresivna guba je otkrivena u is-
kopinama starim 8.000 godina u Jork-
{iru, u Engleskoj. Neki primjerci
su prona|eni prilijepqeni uz sta-
blo, u drugim slu~ajevima gqiva je
otkrivena u grumenu pirita - rude
gvo`|a i kremena.
Kuvawem, gqiva postaje mekana,
pa se mo`e koristiti za pravqewe
{alitre ili upaqa~a za stare pu{ke.
Ono zbog ~ega trud ubrajamo u qeko-
vite gqive, je sadr`aj ergosterola,
fungisterola i izoergosterola u ma-
snoj frakciji. Laboratorijska istra-
`ivawa o qekovitosti truda sprove-
dena su u Japanu na laboratorijskim
`ivotiwama. Vodeni ekstrakt spo-
rofora ove gqive uspio je da zausta-
vi rast sarkoma 180 kod 80 odsto la-
boratorijskih mi{eva. Polisaharid
iz truda, izolovan iz kulture mice-
lijuma, dokazao je zaustavqawe rasta
tumora kod mi{eva. Mada ne postoje
humane klini~ke studije, ima mnogo
podataka o kori{}ewu ove gqive u
tradicionalnoj medicini.
Kresivna guba je neznatno gorka
i blaga gqiva. Preporu~uje se kod za-
stoja u procesu varewa. Indijanci u
Britanskoj Kolumbiji i dr`avi Va-
{ington koriste ovu gqivu za lije-
~ewe reumatizma. Oni usitne i omek-
{aju ovu gqivu pa je izmije{aju sa
pquva~kom, stave oko oboleqog mje-
sta i zapale. Isti preparat Indijan-
ci koriste i za lije~ewe upale zglo-
bova.
U Kini ovu gqivu koriste pro-
tiv lo{eg varewa, ali i za lije~ewe
tumora jedwaka, `eluca i materice.
U Evropi je namijewena uglavnom za
spoqnu upotrebu, za zaustavqawe kr-
varewa kod mawih rana.
Trud se mo`e koristiti i u vi-
du dekokta. Gqivu usitnimo, izmje-
rimo 10-15 grama, stavimo u porce-
lanski sud, prelijemo sa malo proku-
vane vode, zatim je malo izgwe~imo.
Prebacimo je zatim u posudu u kojoj
}e se kuvati i prelijemo ostatkom
prokuvane i ohla|ene vode.
Zagrijavamo je u parnom kupati-
lu do 90 stepeni, i na toj temperatu-
ri je kuvamo narednih 30 minuta uz ~e-
{}e mije{awe. Jo{ vru}e treba pro-
cijediti, a pije se potpuno hladno.
Doza za pripremawe dekokta je 3-5
grama suve gqive na 100 mililitara
vode. Pije se po jedna kafena {oqi-
ca, nezasla|eno.
Trud je veoma popularan i kod
p~elara. Suva zapaqena gqiva sporo
gori i wenim dimom se dime ko{ni-
ce. Kao {to joj ime ka`e kresivna
guba se nekad se koristila kao sred-
stvo za potpaqivawe vatre ili pa-
qewe duvana u luli. Kremen kamenom
se kresalo iznad suvog truda a varni-
ca koja padne na gqivu se raspiriva-
la i na taj na~in se lo`ila vatra ili
pripaqivala lula.
Pored truda veoma qekovita, ali
i gurmanski popularna je i lisi~ar-
ka. Ova gqiva sadr`i osam esenci-
jalnih aminokiselina i vitamin A.
U narodnoj medicini naj~e{}e se ko-
risti za lije~ewe no}nog sqepila,
upale o~iju i suve ko`e. Pove}ava ot-
pornost organizma prema infekci-
jama raspiratornih organa.
Laboratorijska istra`ivawa po-
kazala su da alkoholni rastvor spo-
ra lisi~arke mo`e zaustaviti rast
nekih tumora. Iako veoma qekovita
ova gqiva je popularnija kao gurman-
ski specijalitet i priprema se na
bezbroj na~ina.
Pripremio D. BORKOVI]
O~ajni zbog nesta{ice piva
u zemqi, stanovnici Zim-
babvea sve vi{e se okre}u
sirupu protiv ka{qa kao zamje-
ni za alkohol, izvijestio je list
"Sandej mejl#.
Doma}i sirup protiv ka{qa,
dostupan u svim lokalnim apote-
kama, uveliko se koristi u to~i-
onicama pi}a i no}nim klubovi-
ma u Harareu, naj~e{}e kao doda-
tak nekom negaziranom pi}u, pre-
nijela je agencija DPA.
Za nesta{icu piva, kao i broj-
nih drugih proizvoda na tr`i-
{tu, proizvo|a~i u Zimbabveu
krive nedostatak strane valute,
koji ih spre~ava da uvezu sirovi-
ne neophodne za proizvodwu.
Kako navodi list, ve}ina to-
~ionica prodaje pi}a za~iwena
sirupom protiv ka{qa, koja su
izuzetno popularna me|u lokal-
nim stanovni{tvom.
Medicinski stru~waci, me-
|utim, upozoravaju na rizik stva-
rawa zavisnosti, kao i na mogu}-
nost propadawa zuba.
U Zimbabveu, osim piva, vla-
da i nesta{ica {e}era, kukuru-
znog bra{na, jestivog uqa, hqeba,
mlijeka i benzina. Mnogi stanov-
nici provode sate u dugim redo-
vima kako bi do{li do neophod-
nih namirnica.
Vlada predsjednika Roberta
Mugabea saop{tila je da je ra{i-
rena korupcija u toj zemqi djeli-
mi~no odgovorna za nedostatak
strane valute. ¥
ZABIQE@ENO U AUSTRALIJI PROBLEMI NA JEDNOM JAPANSKOM UNIVERZITETU
Ste~aj zbog mawka studenata
BLAGODETI PRIRODE: QEKOVITE GQIVE
Osim za potpaqivawe vatre, trud seod davnina koristi i kao lijek,izme|u ostalog, i protiv rasta tumora
ZIMBABVE
Sirup kao pivo
Vje{ta~ko disawe ma~ku TRUD I LISI^ARKATRUD I LISI^ARKATRUD I LISI^ARKATRUD I LISI^ARKATRUD I LISI^ARKATRUD I LISI^ARKATRUD I LISI^ARKATRUD I LISI^ARKATRUD I LISI^ARKA
MOTIKA UMJESTO MOLITVE
TRUD I LISI^ARKA
Svijet je narednih godina poma-
lo zaboravio na Alistera Kro-
ulija, "grimiznu ̀ enu# i wegov
hram.
Na Zapadu se uzdizala nova sa-
blast apokalipse, koja je za svoj sim-
bol uzela svastiku. Zvala se Adolf
Hitler i u pore|ewu s wegovim naja-
vquju}im krvavim divqawem, Krouli-
jeve krvave orgije bile su poput sit-
nih igrica.
Krouli se posvetio pisawu kwi-
ga, izdaju}i ih ve}inom o svom tro-
{ku. Izdao je pornografske i pseudo-
misti~ne kwige s naslovima "S mrqa-
ma#, "Pahuqice iz duhovne ba{te# i
"Moja ispovijest#. Poslije ~itawa
jedne, ~italac bi znao sadr`aj sve tri.
Na omotnici su imale veliko slovo
"A# u obliku falusa.
U isto vrijeme krenuo je {apat da
je Krouli bio kanibal, a upori{te
za to nalazilo se u poglavqu o krva-
vom ̀ rtvovawu iz wegove kwige "Ma-
gija#.
U wemu je pisao da su mladi in-
teligentni dje~aci sa svojom nevino-
{}u najboqe `rtve za `rtvovawe, i
da je on izme|u 1912. i 1928. izveo oko
150 takvih `rtvovawa. Sve skupa,
ipak, bio je to tipi~an primjer we-
govog egzibicionizma i bolesnog hu-
mora, koji su pojedinci uzimali za
istinu.
I do{la je 1932. godina, kada je
kwi`evnica Nina Hamnet, nekada-
{wa Kroulijeva prijateqica, izdala
kwigu "Smiju}i torzo# - u kojoj je pi-
sala da je Krouli na Siciliji dr`ao
hram u kome je praktikovao crnu ma-
giju.
Jednoga dana u blizini hrama }e,
nerazja{weno, nestati dijete. Sli~-
no se de{avalo i sa kozama, i sve {to
se zbivalo u hramu kao da je krivo za
to, {to su ga se okolni qudi bojali.
Krouli je ovakve tvrdwe do`ivio kao
klevetu, ali i priliku da napuni xep.
Ohrabren sli~nom tu`bom protiv jed-
nog izdava~a u kojoj je dobio 50 fun-
ti od{tete, tu`io je izdava~a kwige
zbog uvrede. Bio je to
potez zbog koga }e `a-
liti do kraja `ivota,
po{to se wegova tu`ba
okrenula protiv wega i
na vidjelo su iza{le
sve ve} zaboravqene,
odnosno nove nepozna-
te pojedinosti o wego-
vim niskostima.
Mjesecima prije
procesa odbijao je sve
opomene da radije odu-
stane od tu`be. Za wega je najednom po-
stalo va`no da se porotnicima pred-
stavi kao rawivi u~iteq, ~iji su po-
gledi na svijet bivali izokrenuti ili
naopako shva}ani.
To, naravno, ne bi mogao potvr-
diti niko ko ga je istinski poznavao.
U pismu ga je na to upozoravao i we-
gov znanac novelista, upozoriv{i ga
da }e protivnici protiv wega upo-
trijebiti {tetne iskaze koje }e sudi-
ja, kao profesionalni moralista, uze-
ti bukvalno. Ponesen umi{qajem, ali
i potrebom za novcem, nije odustao.
Su|ewe je po~elo 10. aprila 1934.
u Londonu. Po~etak je ~ak bio ugo-
dan. Kad bi ga advokat tu`enog ispi-
tivao, smje{kao se i smireno odgova-
rao.
- Tra`ite od{tetu jer vam je na-
ru{en ugled?
- Da.
- Godinama ste javno ozna~avani
kao najgori ~ovjek na svijetu?
- Samo u neuglednim novinama.
- Da li vas je koja od wih nazva-
la sablast zla?
- Ne sje}am se toga.
- Da li ste se u vrijeme odrasta-
wa otvoreno protivili moralnim
normama?
- Ne.
- Jeste li javno negirali doktri-
ne hri{}anstva?
- Ne sve doktrine.
- Jeste li se samoproglasili za sa-
blast broj 666?
- Da.
Advokat je uzeo u ruke wegovu
kwigu "Oblaci bez vode# i pro~itao
iz we nekoliko erotskih stihova. Sta-
viv{i je na sto, zapitao je:
- Zar niste gradili ugled na kwi-
gama koje su nepodobne?
- Jo{ odavno je znano da umjet-
nost nema ni{ta zajedni~kog sa mora-
lom.
- O~ito ste to uva`avali u svom
pisawu.
- Uvijek sam nastojao da dar pi-
sawa koji mi je bio dat upotrijebim
u korist mojih ~italaca.
- Podobnost i nepodobnost, zna-
~i, s tim nemaju ni{ta.
- Ne sla`em se s vama. Nepodob-
nost biste na{li i kod [ekspira,
Sterna, Svifta i ostalih engleskih
pisaca, samo ako biste to poku{ali -
odgovarao je samouvjereno Alister
Krouli.
(Nastavak u sqede}em broju)
¥ Pripremio @arko JAWI]
Mo`da jedna od najbizar-
nijih teorija kojom su se
nau~nici bavili, a po-
neki jo{ bave, jeste teorija da je
na{a planeta {upqa i da se u
wenoj unutra{wosti nalazi pot-
puno novi svijet.
Jedan od prvih nau~nika ko-
ji je zagovarao ovu teoriju bio je
Edmund Halej, poznatiji kao
astronom koji je izra~unao kre-
tawe komete koja i danas nosi
wegovo ime. Teoriju o svijetu u
unutra{wosti Zemqe prvi put
je iznio 1692. godine i od tada je
ona prakti~no shva}ena kao mo-
gu}nost.
Halej je bio fasciniran ze-
mqinim magnetnim poqem. Pri-
mijetio je da ono lagano mijewa
pravac i jedino obja{wewe za to
na{ao je u mogu}nosti da ne po-
stoji samo jedno nego vi{e mag-
netnih poqa. Povjerovao je da je
Zemqa {upqa i da u woj posto-
ji jo{ jedna sfera sa svojim mag-
netnim poqem.
U stvari, kada je izra~unao
sve varijacije magnetnog poqa
do{ao je do zakqu~ka da je Zemqa
sastavqena od ~etiri sfere ko-
je se nalaze jedna u drugoj. Halej
je do{ao i do teorije da na sve
~etiri sfere postoje `iva bi-
}a. Mislio je da aurora borealis
- sjeverno svjetlo, poti~e od ga-
sova koji su iza{li na povr{i-
nu Zemqe kroz rupe na polovi-
ma.
Teoriju su prihvatili i dru-
gi nau~nici i svaki joj je dodao
pone{to. U XVIII vijeku {vaj-
carski matemati~ar Leonard Oj-
ler zamjewuje teoriju o ~etiri
sfere sa teorijom o jednoj sfe-
ri unutar Zemqe, koja je imala
i svoje Sunce. Ono je, prema Oj-
leru davalo svjetlo i toplotu
naprednoj civilizaciji koja ta-
mo `ivi. Kasnije je {kotski ma-
temati~ar Xon Lesli iznio te-
oriju o dva sunca, koje je nazvao
Pluton i Prosperina.
Otkri}e dobro o~uvanog ti-
jela davno izumrlog mamuta u si-
birskom ledu iskoristio je ~o-
vjek po imenu Mar{al Gardner
kao dokaz da je Zemqa {upqa.
Gardner je smatrao da u unutra-
{wosti Zemqe sija jedno Sunce
i da je mamut bio tako dobro o~u-
van jer je nedavno uginuo.
Prema wegovoj teoriji ma-
muti i druga izumrla stvorewa
se jo{ uvijek kre}u unutra{wim
svijetom. Ovaj koji su prona{li
u sibirskom ledu, prema Gardne-
ru, na{ao je izlaz na Sjevernom
polu, dugo lutao a zatim i uginuo
na mjestu gdje je prona|en.
Nedugo poslije Gardnera po-
javila se jo{ jedna teorija ~iji
je tvorac bio Cirus Rid Tid. On
je oti{ao jo{ daqe od Gardnera
pa je smatrao da je u centru Ze-
mqe Sunce a da mi `ivimo na
wenoj povr{ini. Sunce ima tam-
nu i svijetlu st-
ranu i okre}e se
pa se dobija uti-
sak dana i no}i.
Gusta atmosfera
u centru spre~a-
va stanovnike da
gledaju nagore i
da vide qude na
drugoj strani. Tid
je promijenio ime
u Kore{ i osno-
vao kult. Kupio je
veliki komad ze-
mqe na Floridi
i proglasio se
mesijom nove re-
ligije. Umro je
1908. godine i ni-
kada nije dokazao
svoju teoriju.
^ak i poslije
wegove smrti ne-
ki su nastavili
da podr`avaju ovu
teoriju. Pri~a
ka`e da je tokom
Drugog svjetskog
rata Hitler po-
slao ekspediciju na balti~ko
ostrvo Rugen sa zanimqivim ci-
qem. Vo|a ekspedicije, doktor
Hajnc Fi{er, trebalo je da te-
leskopskom kamerom snimi ne-
bo i prodre kroz atmosferu do
druge strane konkavne Zemqe ka-
ko bi vidio kretawe britanske
flote. Poku-
{aj nije us-
pio i flota
je ostala na
sigurnom.
I posli-
je rata nasta-
vqeno je iz-
no{ewe ra-
znih mogu}-
nosti, ali su
se teorije ba-
zirale na qudi-
ma na povr{i-
ni i svijetu u unutra{wosti. I
ovdje je veza bila nacisti~ka We-
ma~ka pa je Ernst Cundel, u kwi-
zi "NLO - tajno oru`je nacista#,
tvrdio da je na kraju rata Hi-
tler sa jednim brojem svojih
istomi{qenika pobjegao na pod-
mornicu i otputovao u Argenti-
nu. Odatle su svi zajedno, kroz
ulaz na Ju`nom polu, oti{li u
sigurnost unutra{weg svijeta.
Cundel je iznio i teoriju da su
nacisti bili posebna rasa koja
je do{la iz Zemqine unutra{wo-
sti.
Kako je vrijeme prolazilo,
teorija o {upqoj Zemqi izlazi-
la je iz okvira nauke i ulazila
u poqe nau~ne fantastike i ma-
{te. Nova istra`ivawa pokaza-
la su da nema nijednog dokaza za
wu. Ameri~ki pilot Ri~ard
Bird je 1926. godine preletio
preko Sjevernog pola a tri godi-
ne kasnije i preko Ju`nog a da
nije vidio ni traga ulazu u Ze-
mqinu unutra{wost. Fotogra-
fije iz svemira nisu pokazale
nikakvu podr{ku teoriji a mo-
derna geologija ima dokaze da je
Zemqa ~vrsta masa bez {upqina
u kojima `ive qudi. Jedan zagri-
`eni sqedbenik ove teorije is-
koristio je fotografije Sjever-
nog pola iz svemira kao dokaz o
postojawu rupe ali se pokazalo
da je crna mrqa dio arkti~kog
kruga koji nikada nije osvije-
tqen dnevnim svjetlom tokom zi-
me.
Mo`da najpoznatija kwiga o
ovoj teoriji je "Putovawe u sre-
di{te Zemqe# @ila Verna u ko-
joj tri nau~nika silaze u neak-
tivni islandski vulkan u poku-
{aju da prona|u put do Zemqi-
nog centra. Ne uspijevaju u svo-
joj namjeri ali pronalaze unu-
tra{wi svijet u kojem `ive pra-
istorijska bi}a.
Vern nije ni slutio da je, na
neki na~in, ipak bio u pravu. Na-
u~nici su godinama sumwali u
mogu}nost da duboko u unutra-
{wosti Zemqe postoji `ivot
ali su istra`ivawa pokazala da
neke vrste bakterija mogu da `i-
ve i na dva kilometra dubine, je-
du}i kamewe i bez potreba za
svjetlom kao izvorom energije.
U Rumuniji je, na primjer, ot-
krivena pe}ina koja je od povr-
{ine bila odsje~ena 5,5 milio-
na godina ali se u woj razvio ~i-
tav ekosistem ukqu~uju}i pauke,
{korpione i jedno}elijske or-
ganizme.
¥ Pripremio M. A.
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
\ Edmund Halej: Sa svojim nacrtom Zemqe u ~etiri sfere
\ Skenirawe planete: Ma{ta umjesto ~iwenica
KA@U DA JE ISTINA
PROROK APOKALIPSE: ALISTER KROULI, NAJGORI^OVJEK NA SVIJETU (4)
[ta je otkriveno na su|ewuAlisteru Krouliju,~arobwaku i duhovniku crnemagije, satanisti kogaje {tampa nazvala najve}imbezbo`nikom na svijetu
25. i 26. jun 2005.ZANIMQIVOSTI10
Kako je vrijeme prolazilo teorija o {upqojZemqi izlazila je iz okvira nauke i ulazilau poqe nau~ne fantastike i ma{te
[UPQINA ZA @IVOT
Juna{tvo ne poznaje vremenski
trenutak, meridijane i nacije.
I mali i veliki narodi su ima-
li i imaju svoje heroje. Ali ako he-
roji nemaju mogu}nost za juna~ka
djela, za to nisu krivi.
@ive, dakle, u okolnostima
koje im ne dozvoqavaju da se iska-
`u. Istorija, a ne samo filozofi,
ka`u da je svaki ~ovjek mogu}i he-
roj.
Srijeda, 2. mart 1836. godine,
~etiri dana pred slom Alama. U
ono gluvo doba pred zoru, kad je
tmina najgu{}a a svima san najsla-
|i, kapija tvr|ave se {irom otvo-
rila. U zaletu, poput vihora na le-
|ima kowa-Pegaza, kroz zaspali
meksi~ki logor projurio je mladi
poru~nik Xejms Bonem.
Sa Trevisovom porukom za po-
mo} - oti{ao je da potra`i genera-
la Sema Hjustona.
Bonem - heroj ili izdajnik? Ne-
ki su mu pripisali ulogu Vuka
Brankovi}a, tvrde}i da se nikada
nije vratio u Alamo. Po drugim iz-
vorima, Bonem je do{ao u San An-
tonio kad je Alamo ve} bio zgari-
{te. Ali ovaj devetnaestogodi{wi
oficir je jedini koji je u~estvo-
vao u velebici i pre`ivio masa-
kr.
U gradi}u Goliad, stotinu ki-
lometara na jugu, Bonem nije na-
{ao Hjustona. Ovaj se iz opreza bio
takti~ki povukao u pravcu Mek-
si~kog zaliva, ostaviv{i u Golia-
du mali odred i ne{to artiqeri-
je. I pomo} Alamu je organizovana
na brzu ruku. Tridesetak poluodje-
venih vojnika i volontera i bate-
rija topova, koju su teglili volo-
vi.
Krenuli su na sjever, ali nisu
daleko odmakli - i volovi i topo-
vi su se zaglavili u mo~vari, pa ni
naprijed ni nazad. A jedini spas za
Alamo je bila trka sa vremenom.
Tako se ugasila i posqedwa iskra
nade za opkoqene u tvr|avi.
[ta je tada u~inio junak-Bo-
nem? Jurio je sa Trevisovim pi-
smom daqe, od naseqa do naseqa,
obi{ao je mnoge farme i ran~eve
- bune}i na ustanak!
Bivil, Gonzales, Viktorija -
gradi}i isto~no i ju`no od San An-
tonija bili su pro{arani staro-
sjedila~kim meksi~kim stanovni-
{tvom i doseqenicima. Meksikan-
ci - katolici nisu imali namjeru
da svoje susjede, koji su uglavnom
bili protestanti, ikada prite`u
unija}ewem. Zajedno su `ivjeli u
dobrim odnosima, {tavi{e i u mi-
je{anim brakovima - mnogi su o`e-
nili stasite vatrene Meksikanke.
Ali sada su se ovi qudi na{li
pred istom dilemom kao i ne{to
ranije Alamqani. Da se ujedine i
krenu u pomo} Alamu - to je zna~i-
lo gotovo smrtnu presudu. U tvr-
|avu su se mogli probiti jedino
borbom, a nisu imali komandu i bi-
li su slabo naoru`ani. A ako ne
u~ine ni{ta, Santa Ana i wegova
kaznena ekspedicija }e prije ili
kasnije do}i i ovdje, da gu{i usta-
nak i zavodi svoj teror. Ovo se, na-
`alost i obistinilo. Mjesec dana
poslije pada Alama, Meksikanci
su, ~iste}i Teksas od ustanika, iz-
vr{ili pokoq nekoliko stotina
civila u Goliadu.
Odlu~ili su zato da se kako-
tako organizuju i ~ekaju, uzdaju}i
se u sre}u. A odbrana Alama je za
to vrijeme odbrojavala svoje po-
sqedwe ~asove.
(Nastavak u sqede}em broju)
¥ Velimir BOJKO
TRINAEST DANA ^OJSTVA - TVR\AVA ALAMO (6)
Glasnik Xejms Bonem je iz Alama izjurio sa Trevisovimvapajem za pomo}. Ali, pomo} nikada nije stigla
TOPOVI U MO^VARI
\Vilijam Trevis: Ne}u se predati
\Xejms Bonem: Junakili izdajnik
RUSIJedan srpski list objavio je
lani da "u registru vjerskih za-
jednica Rusije i Zajednice Neza-
visnih Dr`ava trenutno ima
9.000 prijavqenih religijskih
grupa#. Najavquje se, dodao je taj
list, preispitivawe wihovog ra-
da i mnogima prijeti zabrana.
Poruka-vapaj za pomo} koju je
iz opkoqenog Alama uputio Tre-
vis, glasi:
- Opsjelo me je hiqadu ili vi-
{e Meksikanaca pod komandom
Sante Ane. Neprijateq tra`i pre-
daju pod wihovim uslovima, ina~e
}e tvr|avu da zauzmu na juri{. Na
wihov ultimatum odgovorio sam
hicem iz topa, a na{ barjak se jo{
s ponosom vijori. Nikada se ne}u
predati ili odstupiti. Obra}am
vam se u ime slobode, patriotizma
i svega {to je vrijedno u ameri~-
kom karakteru, da nam prisko~i-
te u pomo} na bilo koji na~in. Ako
se o ovo oglu{ite, odlu~an sam da
pru`am otpor dok je god mogu}e i
da padnem kao vojnik koji nikada
ne zaboravqa svoju ~ast i dug otax-
bini. Pobjeda ili smrt. Vilijam
Berit Trevis.
POBJEDA ILI SMRT
Jedan od najvjernijih sqedbe-
nika teorije o svijetu u unutra-
{wosti Zemqe bio je Amerika-
nac Xon Sims. Ovaj biv{i ofi-
cir i biznismen je vjerovao da su
Zemqini polovi ulazi u wenu unu-
tra{wost i veliki dio ̀ ivota je
posvetio razvoju svoje teorije i
prikupqawu novca za ekspedici-
ju kojom }e to i dokazati. Nika-
da nije uspio, ali je wegov sqed-
benik, novinar Xeremaja Rej-
nolds, uspio da ubijedi ameri~ku
vladu da 1838. godine po{aqe eks-
pediciju na Antarktik.
Istra`iva~i nisu na{li ulaz
u unutra{wost Zemqe ali su se
vratili sa dokazima da Antarktik
nije samo kapa od leda nego je Ze-
mqin sedmi kontinent.
ULAZ
\ Alister Krouli: Iz mla|ihdana
SABLAST NA SUDUSABLAST NA SUDUSABLAST NA SUDUSABLAST NA SUDUSABLAST NA SUDUSABLAST NA SUDUSABLAST NA SUDUSABLAST NA SUDUSABLAST NA SUDUSABLAST NA SUDU
Iako nije namjeravala, jedna
od najseksepilnijih holi-
vudskih glumica, to-
kom najezde brojnih fo-
tografa i wihovih
ubita~nih bliceva,
pokazala je svu ras-
ko{ svog izazovnog
tijela ispod pro-
zirne majice.
P r e l i j e p a
brineta, koja je
nedavno promi-
jenila boju kose
u plavo, na do-
djeli ovogodi-
{wih Em-Ti-Vi
filmskih na-
grada po-
javila se u vrlo izazovnoj haqini.
Kreacija Xesike Albe za tu pri-
liku vi{e je otkrivala nego
skrivala, ali posmatrana
golim okom, izgledala je
prili~no pristojno.
U jednom trenutku,
me|utim, pred zanosnu
holivudsku glumicu, u
punoj ratnoj opremi,
istr~ali su brojni
fotografi, a blice-
vi koji su je obasjali
gotovo istovremeno
pokazali su {ta se na-
lazi ispod haqine.
Iako joj nije bila
namjera da uzburka du-
hove na crvenom tepi-
hu, zvijezda filma
"Grad grijeha#, na ra-
dost brojnih fa-
nova, otkr-
ila je sv-
oje ~-
ari i
dodatno
zagoli-
c a l a
ma{tu mu-
{ke (a mo`da
i `enske) popu-
lacije. ¥
XESIKA ALBA POKAZALA GRUDI
Nesta{ni fotografi
Popularna pjeva~ica, sestra
kontroverznog Majkla
Xeksona, Xenet, nije bi-
la raspolo`ena za lascivne {a-
le na nedavno odr`anoj dodjeli
humanitarnih nagrada Organiza-
cije za borbu za prava homoseksu-
alaca.
Neko od gostiju se na{alio na
ra~un incidenta, kada joj je na
sceni "ispala# dojka, a vidno ne-
raspolo`ena Xenet se nije na-
smijala kao obi~no,
ve} se izvinila pu-
blici i prijateqima
kazav{i da je "zajed-
no s porodicom pro-
{la kroz nimalo smi-
je{no razdobqe i da
joj nije do {ale#, alu-
diraju}i na bratovo
su|ewe.
- Ostavimo {ale
za neki drugi put.
Zaista mi sada nije
do toga - rekla je Xe-
net.
Komentari{u}i
osloba|aju}u presudu
wenom bratu, Xenet je
istakla da je najva`ni-
je {to je iz toga nau~ila je da
"uvijek postoji svjetlo na kraju
tunela#.
- Zaista, osje}am se kao da sam
se izvukla iz grozne tamnice na
sjajno sunce i da kona~no mogu da
odahnem. Moje je srce ispuweno
zahvalno{}u, jer su nam molitve
usli{ene. Hvala Bogu na beskraj-
noj qubavi - kazala je Xeksono-
va.
Ina~e, Xeksonova je dobila
nagradu za humanost, jer su i ona
i wen brat poklonili ovoj orga-
nizaciji, ali i brojnim drugima
nekoliko miliona dolara.
- Moramo biti tolerantni,
imati razumijevawa i prihvata-
ti qude onakvima kakvi jesu. Va-
`no je da u sebi prona|emo sna-
gu i qubav i wima zamijenimo mr-
`wu i neznawe - izjavila je Xek-
sonova nakon {to je primila na-
gradu. ¥
Glumac Bili
Bob Torn-
ton, poznat i
kao biv{i su-
prug seksi za-
vodnice An|e-
line Xoli,
odlu~io je svijetu otvoriti o~i
te je priznao - ru`nije `ene su
boqe qubavnice.
Tornton ne prestaje da javno
dijeli seksualne savjete. Tako
je sada, na osnovu bogatog isku-
stva, za jedan ameri~ki magazin
izjavio da su "ru`nije `ene u
pravilu mnogo boqe u krevetu#.
- Iz iskustva vam govorim
kako seks s glumicom o kojoj svi
ma{taju, i zovu je najseksi `e-
nom na svijetu, mo`e biti toli-
ko dosadan, kao da vodi{ qubav
s kau~em - poru~io je Bili Bob,
koji je s An|elinom Xoli dije-
lio bra~nu postequ tri godine,
sve do 2002. godine, kada su se
napokon rastali.
Prema izjavama Torntona,
seks s An|elinom nije bio pre-
vi{e uzbudqiv: ona bi uglav-
nom samo le`ala i u`ivala, a
jadni Bili "morao je dati sve od
sebe da je zadovoqi#.
Pretjeruje li Tornton u `e-
qi da privu~e malo pa`we i na
sebe ili je to zaista tako, ne zna
se. Sude}i prema medijima koji
su izvje{tavali o vru}oj no}i
koju su An|elina i wen novi iza-
branik Bred Pit nedavno prove-
li u Africi, ~ini se da Bili
Bob ipak pretjeruje.
Osim toga, dovoqno je sjeti-
ti se i An|elininih izjava da
voli seks sa `enama, a nisu joj
strane ni seksi sado-mazo igri-
ce. ¥
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
25. i 26. jun 2005.ESTRADA12XENET XEKSON DOBILA NAGRADU ZA HUMANOST
Xenet se izvinila publici i prijateqimakazav{i da je zajedno s porodicom pro{lakroz nimalo smije{no razdobqe, aludiraju}ina bratovo su|ewe
Bili Bob Tornton: Ru`nije `ene boqe u krevetu
Xenet Xekson: Usli{ene molitve
Iz vremena qubavi: Bili i An|elina
Incident: Xenet se nerado sje}a ove scene
Zvijezda filmova "Titanik#,
"Pla`a#, "^ovjek sa gvozde-
nom maskom# i "Avijati~ar#
Leonardo di Kaprio zavr{io je ne-
davno u bolnici, jer ga je jedna `e-
na ga|ala pivskom fla{om u gla-
vu, na zabavi u Holivudu.
Di Kaprio je "zaradio#
nekoliko {avova na glavi, a
policija ka`e da ovaj inci-
dent nije prijavqen, niti da
znaju o ~emu se radi. Zabavu
je organizovao biv{i de~ko
Paris Hilton i vlasnik jed-
nog restorana, Rik Solomon.
Leonardov menaxer Ken
San{ajn je potvrdio da je ovaj
bio napadnut.
- Dok smo izlazili na
sporedna vrata, Leonarda je
pivskom fla{om pogodila
`ena, koju je obezbje|ewe te
ve~eri nekoliko puta zamo-
lilo da ode. Ipak, ~ini se da
je ona ga|ala svog biv{eg
momka, a Leonardo se samo
na{ao na pogre{nom mjestu
u pogre{no vrijeme - rekao je
San{ajn.
Obezbje|ewe i gosti su
brzo reagovali, pa je `ena,
~iji identitet nije otkri-
ven privedena u policijsku stani-
cu, a Di Kaprio u hitnu pomo}. Ovaj
se mladi glumac trenutno odmara
od povrede, ali i od napornog ra-
da na filmu Martina Skorseza
"The departed# koji je nedavno za-
vr{en. ¥
LEONARDO DI KAPRIO POVRIJE\EN NA ZABAVI
Fla{a za "Avijati~ara"
BILI BOB TORNTON O BIV[OJ SUPRUZI
DOSADAN SEKS S AN\ELINOMOna bi uglavnom samo le`ala
i u`ivala, ka`e biv{i mu`An|eline Xoli, ~ije rije~i mnogi
ocjewuju kao – pretjerivawe
Ako ikad u svijetu bude po-
stojalo takmi~ewe za naj-
zaposlenijeg di-xeja, Ni-
jemac Pol van Dajk }e se nalazi-
ti na samom vrhu te liste.
Wegov pro{logodi{wi al-
bum "Reflek{ns#, nije samo osvo-
jio srca qubiteqa trens zvuka,
neko je stekao i zanimqiva pri-
znawa {irom svijeta. Numeru
"Tajm of aur lajfs#, producenti ku-
}e Ejx-Bi-O su iskoristili za
sopstvenu promociju, dok je nume-
ra "Konektid# imala isti uticaj
na kompaniju "Motorola#. Album
"Reflek{ns# ja tako|e bio no-
minovan za najboqi dens album, na
ovogodi{woj dodjeli "Gremi# na-
grada. Osvojio je tri "Dens stars#
nagrade, a wegova numera za film
"Zurdo# mu je donijela meksi~kog
"Oskara#.Kao {to rekosmo, on je
prezauzet ~ovjek, a i ova godina
}e za wega biti zanimqiva kao i
prethodna.
Sve je spremno za objavqiva-
we wegovog novog albuma, koji bi
poslije fantasti~nog miksa "Po-
litika plesawa#, trebao da na-
pravi pravi bum. ¥
POL VAN DAJK SPREMA NOVI ALBUM
I posla i priznawa
Pop zvijezda Madona pi{e
novi nastavak svoje pr-
ve dje~ije kwige, best-
selera "Engleske ru`e#, ko-
ji bi trebalo da bude obja-
vqen u septembru 2006. go-
dine.
Madona je izjavila da je
prvi dio te kwige, koji je
proveo 18 mjeseci na bestse-
ler listi "Wujork tajmsa#, omi-
qen i woj i wenoj k}erki.
Wena peta kwiga u tom seri-
jalu, "Lotsa de Casha#, objavqe-
na je ovog mjeseca i smatra-
lo se da }e biti po-
sqedwi nasta-
vak. Svaka kw-
iga zasnovana
je na u~ewu
kabale. Ma-
dona ne
uzima pri-
hod od p-
roda je ,
ve} je
taj no-
vac namijenila Fondaciji "Du-
hovnost za djecu#, obrazovnom
ogranku Kabala centra. Kwiga
"Engleske ru`e#, namijewena je
djeci starijoj od
{est godina, a
objavqena je
2003. godine i
prodata je u
vi{e od po-
la miliona
primjeraka
{irom svije-
ta.
Glavne juna-
kiwe su ~etiri
jedanaestogodi-
{we dru-
gari-
ce, koje su "pomalo qubomorne#
na jednu djevoj~icu u kom{iluku,
~iji je lik zasnovan na karakte-
ru Madonine k}erke. ¥
MADONA SE OPET PREDALA SPISATEQSKOM POSLU
Novi buket ru`a
NIJE JOJ DO [ALENIJE JOJ DO [ALENIJE JOJ DO [ALENIJE JOJ DO [ALENIJE JOJ DO [ALENIJE JOJ DO [ALENIJE JOJ DO [ALENIJE JOJ DO [ALENIJE JOJ DO [ALENIJE JOJ DO [ALE
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
25. i 26. jun 2005. ESTRADA
Frontmen grupe "Parti-
brejkers#, koja zajedno sa
jo{ nekoliko bendova ~i-
ni okosnicu rokenrol scene Sr-
bije i Crne Gore, Zoran Kosti}
Cane ka`e da nema namjeru da se
iz Zrewanina vrati u Beograd, jer
je u glavnom gradu Srbije `ivot
"suvi{e brz i uvrnut#.
Kosti} tako|e smatra da pu-
{ewe na javnim mjestima treba
"rigorozno ka`wavati#, da nove
tehnologije dodatno otu|uju qude
i da je u takvim okolnostima spas
u porodici, prijateqstvu, qubavi
i vjeri.
?[ta ti najvi{e smeta na kon-
certima?
- Svaka publika je dobra, sa-
mo da je ima mnogo. Nego me stra-
{no nervira to {to pu{e. Mno-
go pu{e, a ne shvataju da im ti ko-
ji im prodaju cigarete, prodaju i
grobna mesta. Mislim da, kao {to
na utakmicama ostavqaju upaqa-
~e, i publika na koncertima tre-
ba da ostavi cigarete na ulazu.
Niko ne vodi ra~una o pasivnim
pu{a~ima, {to stradaju ni krivi
ni du`ni.
?Na jednom od posqedwih beo-
gradskih koncerata u Domu
omladine bilo je mnogo qudi, ali
vrlo malo mladih. Kako to obja-
{wavate?
- Mladi nemaju pare, oni tro-
{e novac na pivo od dva litra i
kumulativne mine za mozak i ti-
me se "prebijaju# u parku. Mladi
su, a svaka mladost dovodi do od-
uzimawa, a neko sredwe doba do-
vodi do sabirawa oduzetog. Oni
verovatno misle: "Brejkersi#?
Gleda}u ih kad budu svirali negde
besplatno#. Ali, nas mladi vole,
mi smo `ivi bend, svi prvo ski-
daju na{e pesme kad po~iwu da
sviraju. To je veliki kompliment.
?Kako ti izgleda Beograd danas
i rokenrol u Beogradu?
- Rodni grad, puno pro{losti
iza mene... Beograd? @elim mu sve
najboqe. Me|utim, ~ekam boqe da-
ne koji nikako da do|u. Tamo gde
`ivim, u Zrewaninu, sve je huma-
nije, ima vi{e prostora, mawe gu-
`ve, vi{e svetla.
Ovde qudi `ive po nekim na-
~elima koja nemaju veze s wima, ko-
ja im mediji diktiraju. Ovde ni-
ko ne `ivi stvarni `ivot i zato
im je i te{ko. Ovde je puno neza-
dovoqnih, svi "piju# tu|u nevoqu
i to iniciraju i li~nu. Svaki je
~ovek eksplozija. A {to se ti~e
rokenrola, pravi rokenrol je uvek
bio u unutra{wosti.
U velikim gradovima je uvek
bio {minkeraj, uvek zabava za si-
te, glupe i snobove, a pravi ro-
kenrol, pravu `equ, izlazak iz
anonimnosti, to je samo provinci-
ja nudila.
?Tokom devedesetih u~estvovao
si u brojnim antiratnim akci-
jama. Je li to ne{to promijeni-
lo i da li ti se sada ~ini da je
bilo uzaludno?
- Nije se ni{ta promenilo,
ali ni{ta nije bilo ni uzalud-
no. Mi smo se anga`ovali, ose-
tili smo poziv koji je stalno tu,
samo je pitawe da li }e{ da ga
~uje{ ili ne - da se ka`e ne{to
prvo u odnosu na ne{to drugo
{to se tada govorilo.
Mi smo bili reakcija na to
{to se u dru{tvu de{avalo. A
takvih reakcija sada nema, jer
su qudi korumpirani i, jer je,
na`alost, dana{wa umetnost du-
peliza~ka i svi zavise od svo-
jih bogatih mentora koji su u po-
liti~kim partijama. Nezavi-
snost ne postoji.
U stvari, jedina istinska ne-
zavisnost je tvoja savest, tvoja
du{a i zato mora{ da reaguje{,
ma kakve posledice svega toga
bile.
?Mladi bendovi imaju nekako
mawe aktivan stav prema ono-
me {to se de{ava u dru{tvu, vi-
{e to gledaju kroz ono {to se de-
{ava wima li~no...
- Oni su odrasli u veoma lo-
{em vremenu. Ne znaju za boqe.
Ja nisam odrastao u tome. U stva-
ri, uvek je bio neki glavowa ko-
ji te zeza - od kolevke pa do gro-
ba uvek postoji neki Sloba - to
je zna~i uvek postojalo, ali re-
aguje{ tako {to pru`a{ otpor
zlotvorima. Jer dobro mora da
pobedi zlo, takve su univerzum-
ske proporcije.
?Kako se vi i "Brejkersi# sna-
lazite u ovakvom vremenu?
- Gledamo da dr`imo hladnu gla-
vu i da nam du{a bude mirna, po-
red sve te bure koja se odigrava
oko nas. Sve to {to se de{ava,
jako se prelama u nama.
@ivimo na vetrometini, ali
nismo iskqu~eni. Posledice
svega su nove plo~e, nove teme i
toga ima i na posledwem albu-
mu "Gramzivost i pohlepa# i na
albumu koji smo spremili i ~i-
ji je radni naslov "Poma`e
Bog#. ¥
ZORAN KOSTI] CANE, FRONTMEN GRUPE "PARTIBREJKERS"
Od kolijevke pa do groba uvijek postoji neki Sloba,uvijek postoji neki glavowa koji te zeza. Mi smo bilireakcija na to {to se u dru{tvu de{avalo, ali takvihreakcija sada nema
13
POBJEGAO SAM OD BEOGRADAPOBJEGAO SAM OD BEOGRADAPOBJEGAO SAM OD BEOGRADAPOBJEGAO SAM OD BEOGRADAPOBJEGAO SAM OD BEOGRADAPOBJEGAO SAM OD BEOGRADAPOBJEGAO SAM OD BEOGRADAPOBJEGAO SAM OD BEOGRADAPOBJEGAO SAM OD BEOGRADA
NOVI ALBUM- Imamo pripremqen odli-
~an materijal, koji treba da
uve`bamo s novom postavom. Ja-
ko dobar materijal, sve je kao
prvi put. Bi}e 10 ili 15 pesa-
ma na albumu, a teme su sve ovo
{to nam se de{ava. Ipak, jo{
ne znamo za koga }emo da izda-
mo, jer se niko ne interesuje.
Nedavno se hodnicima zgra-
de Radio-televizije Srbi-
je orila galama koja je do-
pirala iz kabineta direktora
Aleksandara Tijani}a.
Povi{eni tono-
vi za~uli su se
nekoliko mi-
nuta posli-
je ulaska
menaxera
Rake Mari-
}a u kance-
l a r i j u ,
prenosi pa-parazzo.co.yu
P r e -
pirka se pre-
tvorila u buku
koja je vi{e
podsje}ala na
grmqavinu ne-
go na razgovor
dvojice poslov-
nih qudi koji
su se sastali u
namjeri da po-
stignu dogovor.
Ako je vje-
rovati anonim-
nim izvorima
iz RTS, po~et-
kom nedjeqe
Mari} je do-
{ao na sasta-
nak kod Tijani-
}a da finalizu-
ju pregovore u
vezi sa pravima televizijskog pre-
nosa dugonajavqivanog muzi~kog
spektakla - koncerta "Bijelog dug-
meta# na Beogradskom hipodromu.
Ve}ina detaqa ranije je pre-
cizirana, pa je preostalo da se
wih dvojica dogovore u vezi sa iz-
nosom koji dr`avna televizija
treba da plati organizatoru kon-
certa.
S obzirom na to da je Mari}
zahtijevao znatno ve}u cifru od
one koja je pomiwana u prelimi-
narnim razgovorima, Tijani} je
to shvatio kao drskost, pa je sebi
dao odu{ka. Kada se kao od brda od-
vaqeni Tijani} nadvio nad si}u-
{nog Mari}a i zagalamio, mena-
xer se brzinom muwe izmigoqio
i nestao iz zgrade jer, umjesto
astronomske cifre, zamalo da do-
bije batine.
Izvori daqe ka`u da se Ma-
ri} istog dana sastao sa @eq-
kom Mitrovi}em i da je za neko-
liko minuta postigao dogovor
kojim se pravo televizijskog pre-
nosa koncerta "Dugme-
ta# ustupa "ru`i-
~astoj televizi-
ji#.
Ina~e,
pri~a se
da je
Mitrovi} u zavr{noj fazi prego-
vora izme|u Mari}a i Tijani}a,
ponudio ne{to vi{e novca, {to
je Raku ohrabrilo da od direkto-
ra dr`avne televizije poku{a da
iskam~i vi{e.
Pronicqivi Tijani} je na
vrijeme prozreo Mari}evu igru,
pa ga je najurio iz svoje kancela-
rije poru~iv{i mu da su mu vra-
ta dr`avne televizije zatvorena
"sve dok je on tu gazda#. ¥
Iako joj je otac dao ime po
slavnoj mirotvorki In-
diri Gandi `ele}i tako
svoju drugu k}erku da odgoji kao
mirnu djevoj~icu, Indira Vla-
di} danas je sve samo ne mirna i
povu~ena `ena.
Posebno u posqedwih neko-
liko nedjeqa, tokom kojih je pre-
natrpani raspored popunila do
posqedwe minute. Poslije go-
dinu dana ponovo joj izlazi no-
vi album, a Indira je i daqe za-
{titni znak veoma popularne
grupe "Kolonija#.
Ova energi~na pjeva~ica ne-
davno je u~estvovala na hrvat-
skom Radijskom festivalu, a
prije "odlaska u karantin#, ka-
ko je nazvala nedjequ prije fe-
stivala snimila je dvije pjesme
koje jo{ nedostaju da bi novi al-
bum bio zavr{en.
- Malo sam nervozna prije
izlaska ovog albuma, jer ga sni-
mam rastrgana izme|u brojnih
drugih obaveza - ka`e Indira
iskreno otkrivaju}i kako sni-
mqeni materijal preslu{ava u
automobilu.
Ujedno, Indira demantuje i
so~ne pri~e koje o woj kru`e
proteklih mjeseci: nije trudna
i nije pove}ala grudi. Ni{ta od
bebe, o~ekujem novi album, kao
da poru~uje pjeva~ica "Koloni-
je#. ¥
Beogradska umjetnica Tawa
Ostoji}, ko-
ja po-
sqedwih go-
dina `ivi
i radi u
Berlinu,
organizo-
va}e 1. ju-
la u ber-
linskoj "Ga-
leriji 35#
`urku po-
vodom razvoda
koji je nedavno do-
bila od wema~-
kog umjetnika
Klemensa Gol-
fa.
Ostoji}eva
se za Golfa uda-
la u okviru
p r o g r a m a
"Tra`im mu`a
sa paso{em
Evropske uni-
je#.
Najnoviji radovi Tawe Ostoji}
u okviru "Projekta integracije# su-
miraju istra`ivawe i iskustva `i-
vota imigrantkiwe u Wema~koj i
Evropskoj uniji. Program "Tra`im
mu`a sa paso{em Evropske unije#
bio je inicijacija za seriju radova ~i-
ji je okvir tematizovawe rod-
ne politike, ograni~ewa u
zemqama razvijenog kapi-
talizma i privatnosti
u doba modernih in-
formati~kih tehnolo-
gija.
Da bi dobi-
la stalnu do-
zvolu za
boravak u
Wema~-
k o j ,
umjetnica je postavila na internet
svoju fotografiju na kojoj je naga,
kao oglas u kojem je zatra`ila dr`a-
vqanina neke zemqe ~lanice Evrop-
ske unije, zainteresovanog da se wo-
me o`eni.
Svog donedavnog mu`a, wema~-
kog umjetnika Klemensa Golfa, ko-
ji se javio na oglas na internetu,
upoznala je poslije polugodi{we
prepiske elektronskom po{tom u
novembru 2001. godine u Beogradu,
na performansu ispred Muzeja sa-
vremene umetnosti.
Wihovo vjen~awe tako|e je bi-
lo svojevrsni performans, kao i
"bra~ni `ivot#. Pet godina po-
slije zapo~iwawa programa
"Prekograni~ne saradwe#, Tawa
Ostoji} dobila je razvod od Gol-
fa i najavila "zabavu povodom
toga#.
Golf je, ina~e, magistrirao
na Akademiji u Dizeldorfu kod
profesora i ~uvenog umjetnika
Nam Xun Pajka, a radi kao stru~-
wak za specijalne efekte u post-
produkciji elektronskih medija.
Ostoji}eva je u~estvovala na ve-
likom broju me|unarodnih izlo-
`bi u Evropi i Americi, kao i
na Venecijanskom bijenalu 2001,
na poziv selektora Haralda Ze-
mana. Kao umjetnica i kulturna
aktivistkiwa, ~esto nastupa u si-
tuacionisti~kim performansima,
koriste}i raznovrsne medije u
umjetni~kim istra`ivawima: vi-
deo, fotografiju, internet, insta-
lacije, flajere, reklame, postere,
radionice, ve~ere, diskusije i kwi-
ge. ¥
SVA\A ALEKSANDRA TIJANI]A I RAKE MARI]A INDIRA VLADI]-MUJKI], PJEVA^ICA "KOLONIJE"
Album umjesto bebe
UMJETNI^KE EGZIBICIJE BEOGRADSKE SLIKARKE TAWE OSTOJI]
@URKA ZA RAZVOD BRAKADa bi dobila stalnu dozvoluza boravak u Wema~koj, umjetnica jepostavila na internet svoju goli{avufotografiju
Ru`i~asti "pokupili kajmak"
KARIJERATawa Ostoji}, ro|ena 1972.
godine u U`icu, diplomirala je
1995. godine skulpturu na beo-
gradskom Fakultetu likovnih
umetnosti, gdje je magistrira-
la 1998.
Postdiplomske studije za-
vr{ila je i na Erbanu u Nantu
1999. Wen umjetni~ki pristup
definisan je politi~kim pozi-
cionirawem, humorom i inte-
gracijom recipijenata, kroz ko-
je ispituje dru{tvene konfi-
guracije i odnose mo}i.
POBJEGAO SAM OD BEOGRADAMINI-INTERVJU
Ledeno vino spada u de-
sertna vina i veoma je
slatko mada zbog svoje
specifi~nosti i delikatnos-
ti qubiteqi ovog vina vole
re}i da se ono ne pije uz desert
jer je samo po sebi desert.
Proizvodi se od bijelih sor-
ta gro`|a.
Ledeno vino svakako po
svojim karakteristikama; bo-
ji i ukusu, kao i na~inu, odnos-
no procesu proizvodwe, spada
u sam vrh svjetske, ekskluzivne
klase vina. Enolozi radije
vole da ga ne upore|uju s
drugim klasi~nim vinima, jer
bi to pore|ewe bilo nepo{-
teno i ne bi moglo dati stvar-
nu sliku.
S druge strane, te{ko ga je
klasifikovati uz ostala de-
sertna vina, mada ono to i
jeste.
Proizvodwa ovog vina za-
htijeva kompletan nadzor od
procesa cvjetawa do sazrije-
vawa gro`|a u vinogradu, te
berbe i kasnije glavnog proce-
sa dobijawa vina. Samo tokom
specifi~nih vinskih godina,
ako vremenske prilike dozv-
ole, ostavqa se odre|ena koli-
~ina gro`|a za ledeno vino.
Osnovna pretpostavka, da bi
se dobilo ledeno vino, jeste
visok procenat {e}era u gro`-
|u koje sazrijeva tokom topli-
je jeseni. Gro`|e se ne bere
ve} ostaje na ~okotu do zim-
skog perioda. Ledena vina su
dobila ime po specifi~nom
na~inu berbe tokom zime kada
se temperatura ne di`e iznad
-7O
S. [to je temperatura ni`a
to su boqi uslovi za proizvod-
wu ledenog vina. Tako obrano
gro`|e se i prera|uje u sm-
rznutom stawu. Po`eqno je da
gro`|e sadr`i vi{e od 25%
gro`|anog {e}era i {to je taj
procenat ve}i, vino }e biti
kvalitetnije. Naravno, ovako
smrznuto zrno gro`|a daje 5-
10% mawu koli~inu vina nego
{to bi to bio slu~aj kod nor-
malnog uroda, ali takvo zrno
u odnosu na normalnu berbu
sadr`i mnogo vi{e svog na-
jve}eg i najrasko{nijeg bo-
gastva. ^itav proces se zasni-
va na ru~noj obradi, jer su
ma{ine pred ovim savr{enim
procesom nemo}ne. To je i svo-
jevrstan trijumf ~ovjeka nad
ma{inom, ali i specifi~an
udio u proizvodwi ne~eg tako
delikatnog. U ovoj proizvod-
wi ~ovjek je kqu~ni element.
U pitawu je iskustvo koje ne
dozvoqava gre{ke kao i os-
je}aj koji se grani~i s intu-
icijom. Vrewe, odnosno fer-
mentacija se obavqa tiho na
8O
S i traje vi{e mjeseci. Tajna
je u tome da se ne smije
dozvoliti nikakva gre{ka jer
je koli~ina ograni~ena i su-
vi{e dragocjena. U ovom pro-
cesu u~estvuju samo vrsni
enolozi koji kao krajwi rezul-
tat imaju nesvakida{wu na-
gradu. Boce ovog vina kotira-
ju visoko na tr`i{tu i do-
sti`u cijene do 100 KM.
Nazivaju ih senzacijom mirisa
i ukusa. Vrlo lako nos pre-
poznaje sortu, ali i mirise
prezrele kru{ke, duwe,
ananasa, ruzmarina.
Ukus je poseban, plemenit,
slastan, sladak i vo}an, s naz-
nakom meda. Sve je pro`eto,
izuzeztno uskla|eno i uravne-
te`eno dobrom vinskom kise-
linom. Sa povr{ine od jednog
hektara vinograda dobije se
svega oko 200 litara ledenog
vina. Obi~no se pakuje u boce
od 0,375 litara.
U na{em okru`ewu lede-
no vino proizvodi Kutjeva~ki
podrum od sorte gra{evina.
Ranije, ledeno vino se pr-
vo po~elo praviti u Evropi
(Austrija i Wema~ka), u hlad-
nijim vinskim regionima gdje
se temperatura spu{ta ispod
-7O
S.
Me|utim, danas se ovo vi-
no proizvodi u ve}ini evrop-
skih zemaqa koje imaju adek-
vatne klimatske uslove. Zna-
~ajan udio u proizvodwi lede-
nog vina ima i region Nijagare
u SAD. Tu se nalazi nekoliko
privatnih vinarija koje, u go-
dinama kad su uslovi zadovo-
qavaju}i, proizvode kvali-
tetno ledeno vino. ¥
To je i svojevrstan trijumf ~ovjeka nad ma{inom, ali
i specifi~an udio u proizvodwi ne~eg tako delikatnog.
U ovoj proizvodwi ~ovjek je kqu~an element. U pitawu je
iskustvo koje ne dozvoqava gre{ke kao i osje}aj koji se
grani~i s intuicijom
25. i 26. jun 2005.HOREKA
14
NOVI BROJ
U PRETPLATIInfo
Na obostrano zadovoqstvo, saradwa
#
Glasa Srpske# sa magazinom CAFEMEDIA, donosi ~itaocima najnovije i na-
jpikantnije vijesti i informacije iz svi-
jeta ugostiteqstva, kako iz na{e zemqe
tako i inostranstva.
^itaoci
#
Glasa Srpske# }e svake sub-
ote biti u prilici da pro~itaju ~lanke iz
novog broja magazina CAFE MEDIA.INFOTEL: +387 51 349 360
Kako da se pretplatite na magazin CAFE MEDIA?
Pozovite 051 349 360, na{ telefon je uvijek otvoren za Vas.
Naru~ite svoj primjerak magazina CAFE MEDIA.
H O R E C A M A G A Z I N
Pite su jedno od rijetk-
ih jela koje se u punom
izdawu razvilo upravo u
Americi (iako se orginal-
no smatraju engleskim je-
lom), a ima ih obi~nih, sva-
kodnevnih, ali i bogatih i
komplikovanih. Istorija
ipak ka`e kako su pite me|u
nama jo{ od starih Egip-
}ana, a sre}u se i kod Grka
i Rimqana. Prve pite su
slu`ile za ~uvawe puwewa
koje se jelo, dok se tijesto
bacalo. Najstariji rimski
recepti pokazuju da su one
bile pravqene u slanoj i
slatkoj varijanti.
POSLASTICA
SA KORICOM>> Najboqi na~in da se
otklone fleke od crnog vina
je da se tkanina potopi u su-
vo bijelo vino prije nego {to
se mrqa osu{i.
>> Istra`ivawa u
Velikoj Britaniji i
Americi pokazuju da vino u
umjerenim koli~inama
smawuje rizik od smrti usqed
sr~ane bolesti. Rizik je
mawi nego kod qudi koji
uop{te ne piju, ali i onih ko-
ji pretjeruju sa pi}em.
>> 70-87% vina je voda,
12- 13% je alkohol, a ostatak
~ine rezidualni {e}er i
druge supstance, a ukus ~ini
samo jedan mali postotni dio.
>> Crno vino gubi boju
starewem, a bijelo je dobija.
>> Vina iz hladnijih kra-
jeva su bqe|a, a ona iz topli-
jih imaju vi{e ̀ utu boju. [to
se ti~e crnih vina, mlada
imaju svijetlocrvenu boju, a
starija su tamna, skoro sme|a.
>> Izmje{ajte malo azo-
ta i ugqen-dioksida i pustite
u fla{u. Gas }e da pokrije
samo povr{inu vina i tako
}e sprije~iti ulazak kiseoni-
ka. Ovako, tako|e, mo`ete
za{tititi i vino u bru{enoj
boci.
>> ^ep za {ampawac mo-
`e poslu`iti i za vino.
Najboqi ~epovi su dizajni-
rani sa malim kva~icama ko-
je se spu{taju prema dole.
VINSKI LEKSIKON
[TO JE TEMPERATURA NI@A, TO SU USLOVI ZA PROIZVODWU BOQI
Proizvodwa ovog vina zahtijeva kompletan nadzor od procesa cvjetawa do sazrijevawa
gro`|a u vinogradu, te berbe i kasnije glavnog procesa dobijawa vina. Samo tokom speci-
fi~nih vinskih godina, ako vremenski uslovi dozvole, ostavqa se odre|ena koli~ina gro`|a
za ledeno vino. Osnovna pretpostavka, da bi se dobilo ledeno vino, je visok procenat {e}era
u gro`|u koje sazrijeva tokom toplije jeseni. Gro`|e se ne bere ve} ostaje na ~okotu do
zimskog perioda. Ledena vina su dobila ime po specifi~nom na~inu berbe tokom zime ka-
da se temperatura ne di`e iznad - 7O
S. [to je temperatura ni`a to su boqi uslovi za
proizvodwu ledenog vina.
DELIKATNI DESERT - LEDENO VINO
^ITAV PROCES SE ZASNIVA NA RU^NOJ OBRADI, JER SU MA[INE PRED OVIM SAVR[ENIM
PROCESOM NEMO]NE
“NAPA” NA SOLARNI POGON
Shafer vinogradi iz doline
Napa je prva vinarija u
Americi koja je 100% isko-
ristila solarnu energiju. Vina-
rija proizvede 129 kw na sat u
vrijeme kada je sunce najja~e,
{to je pribli`no dovoqno ele-
ktri~ne energije za 20-30 do-
ma}instava. Prema statistika-
ma, prosje~no ameri~ko doma-
}instvo potro{i mjese~no oko
1,000 kw elektri~ne energije.
Ovaj novi sistem solarnog pog-
ona je prvi put testiran u jan-
uaru, na fla{irawu, u kojem se
moralo za~epiti na hiqade
fla{a Red Shoulder Ranch Char-donnay-a. Predsjednik vinarije
Doug Shafer je izjavio da je vina-
rija za 3 sedmice potro{ila
struje koliko prosje~no do-
ma}instvo potro{i za 12 ~aso-
va. Shafer je rekao da }e qeti
sunce snabdijevati vinariju
100%. Prema procjenama, za 30
godina trajawa solarnog
postrojewa, ono }e pru`ati
efekat pro~i{}avawe vazduha
vremenski jednak onom koji
proizvodi 17,300 drve}a.
"Veselimo se svakom izlasku
sunca
"
- rekao je Shafer. Cijena
solarnog postrojewa, koje se
sastoji od tamno-plavih plo~a
smje{tenih na krovu vinarije,
bila je US$ 980,000, od ~ega }e
polovina novca biti vra}ena
Shafer u formi garancije od
Kalifornijske komunalne
komisije.
Dok je Shafer-ova vinarija
prva koja 100% koristi solar-
nu energiju, drugi kaliforni-
jski proizvo|a~i koriste izme-
|u 30% i 50% solarne energi-
je, a tu su Domaine Carneros, DutchHenry Winery, Long Meadow Ranch(100%), Frog's Leap (95%), FetzerVineyards, Rodney Strong Vineyardsi Sierra Vista. Struja je samo jedan
od izvora zaga|ewa u Americi.
Jedan od prvih poduhvata Xorxa
Bu{a kao predsjednika 2001. go-
dine bio je odstupawe Amerike
iz Kyoto Protokola o promjeni
klime 1997. godine, a sporazum
je potpisalo 54 nacija. ¥
Japan bi morao prestati da
ubija kitove za nau~na istra-
`ivawa, objavila je ekolo{ka
organizacija WWF u svom izvje-
{taju, u kojem je optu`ila kito-
lovce da pod izgovorom nauke ubi-
jaju kitove radi prodaje wihovog
mesa. Japan bi trebalo da priku-
pqa samo uzorke kitove ko`e za
genetske analize, i to koriste}i
nesmrtonosne strelice, stoji u iz-
vje{taju organizacije o japanskim
programima za kitove.
- Nije normalno da Japan, jed-
na od tehnolo{ki najnaprednijih
zemaqa svijeta, nastavqa da ubi-
ja oko 650 kitova godi{we kori-
ste}i nau~na dostignu}a iz 1940.
godine. Pozivamo Japan da `ivi u
skladu sa svojom reputacijom teh-
nolo{ki i nau~no napredne dr`a-
ve i prekine sa nau~nim kitolo-
vom - izjavila je direktor WWFglobalnog programa za `ivotiw-
ske vrste Suzan Liberman.
Kitolovnim dr`avama, poseb-
no Japanu, Norve{koj i Islandu,
dopu{teno je da ubijaju kitove u
nau~ne svrhe prema odluci Me|u-
narodne kitolovne komisije, ia-
ko je ta komisija jo{ 1986. uvela
moratorijum na sve komercijalne
ulove. ¥
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
25. i 26. jun 2005. KOLA@ 15
1. Ju`noameri~ka farma je:
a) ran~
b) pampas
v) hacijenda
2. Kada je ru~ak neslan posolimo ga
sa:
a) nivelitom
b) halitom
v) bakelitom
3. Slonovima pre{ao Alpe i napao
Rim:
a) Ramzes
b) Hanibal
v) A. Makedonski
4. Otac istorije je:
a) Herodot
b) Ptolomej
v) Sokrat
5. Kada je Olga Olgica onda je to:
a) infinitiv
b) dedukcija
v) hipokoristik
6. Oktopod ili:
a) plankton
b) hobotnica
v) meduza
7. Ako LUK zna~i: biqka, oru`je
i dio kruga, to je:
a) analogizam
b) metafora
v) homonim
8. Roman "Jadnici# napisao je:
a) Emil Zola
b) Viktor Igo
v) Onore de Balzak
9. Starje{ina pravoslavnog
manastira je:
a) |akon
b) iguman
v) jerej
10. Borbe oko Troje opjevane su u:
a) Ilijadi
b) Odiseji
v) Ramajani
11. Iqf i Petrov su napisali
"Zlatno...:
a) `drijebe
b) jagwe
v) tele
12. Nekada Persija, a sada:
a) Irak
b) Iran
v) Izrael
13. Nekada Konstantinopolis,
a sada:
a) Solun
b) Kairo
v) Istanbul
14. Nekada Ivangrad, a sada:
a) Ro`aje
b) Berane
v) Plav
15. Irena i @olio Kiri su bili:
a) fizi~ari
b) hemi~ari
v) muzi~ari
16. AVNOJ u Jajcu je Jugoslaviji
dao ime:
a) SFRJ
b) FNRJ
v) DFJ
17. Ju`ni i Sjeverni pol su:
a) dijapodi
b) antipodi
v) polaroidi
18. @alfija (kaduqa) ili:
a) ku{
b) mar{
v) i{
19. Kajsija ili:
a) breskva
b) maraska
v) marelica
20. "Mala prostonarodna
slavenosrpska pesnarica#
djelo je:
a) Dositeja Obradovi}a
b) Vuka Karaxi}a
v) Jovana St. Popovi}a
KVIZ
Odgovori:
1-v, 2-b, 3-b, 4-a, 5-v, 6-b, 7-v, 8-b, 9-b, 10-a, 11-v, 12-b, 13-v, 14-v, 15-a, 16-v, 17-b, 18-a, 19-v, 20-b.
Provjeritesvoje znawe
Rajko PU[I]
Ovan (21.3 - 20.4)
U{li ste u povoqniji period, tako
da }e vam se ukazati {ansa da ne-
{to i zaradite. Uz podr{ku sa stra-
ne i malo truda, u~ini}ete ~udo.
Posao: Planirate nove po~etke. Intuicija govo-
ri da }ete imati uspjeha, a vi u wu vjerujete. Pri-
premite se i za izvjesne poslovne probleme. Sve
ide u rok slu`be, pa i problemi koji se iz dana
u dan nagomilavaju. To vas maksimalno optere}u-
je, ali i podsti~e na rad. Uspjeh.
Zdravqe: Osje}ate se iscrpqeno, jer ste se pre-
forsirali i neredovno se hranili. Vi{e odmo-
ra i vitamina.
Qubav: Nova veza je na pomolu. Rije~ je o osobi
kao stvorenoj za vas. To uvijek mislite na po~et-
ku. Nadate se vi{e nego {to treba. Vodolija je
u igri.
Bik (21.4 - 20.5)
Donosite odluku koja iz korijena
mijewa na~in ̀ ivota. Trebalo je da
pro|e dosta vremena da se to dogo-
di, a sada rje{avate da nevoqama
okrenete le|a.
Posao: Pod uslovom da ne propustite povoqnu
{ansu, mo`ete o~ekivati uspjeh. U protivnom su
mogu}i gubici i nervirawa.
Zdravqe: Ili ste ozbiqno bolesni ili zdravi.
Sredine nema. Va`no je da znate kojoj kategori-
ji pripadate i da se shodno tome pona{ate.
Qubav: [korpija mo`e ovih dana biti aktuelna.
Prelazite preko svih wenih mana, posebno pre-
ko qubomore i sitnih la`i. Bacate joj se u zagr-
qaj.
Blizanci (21.5 - 20.6)
Posjedujete puno snage za borbu sa
problemima; jo{ kad tome dodate
ne~iju podr{ku... Period ubirawa
lovorika za vas tek po~iwe.
Posao: Zadovoqno trqate ruke i brojite pare. Is-
platilo se ono u {ta ste ulagali. Malo Bliza-
naca ima finansijske probleme.
Zdravqe: Ukoliko pretjerate sa zadovoqstvima,
zdravqe je na udaru. Sklonost ka holesterolu i
ostalim zdravstvenim problemima mo`e se kon-
trolisati.
Qubav: Qubomorne scene predstavqaju sastavni
dio qubavne igre. Partner uvijek ne{to zabrqa.
Mo`da to ~ini namjerno, ~ine}i vezu uzbudqi-
vijom. Ko bi znao?
Rak (21.6 - 20.7)
Poku{a}ete da napravite ravnote-
`u izme|u privatnog `ivota i po-
sla. To }e biti komplikovano, jer
obaveze vrebaju sa svih strana.
Posao: ^itava sedmica je u znaku te{kog rada i
`eqe za dokazivawem. Podjednako vam je stalo da
zadovoqite i sujetu i xep.
Zdravqe: Preosjetqivost i nervoza mogu se po-
javiti kao posqedica premora i pretrpqenog
stresa, jer i sre}a je stresno stawe. Problemi sa
organima za varewe.
Qubav: Partner o~ekuje podr{ku i po{tovawe.
Imate naklonost kolege, jo{ ako je Blizanac
ili Djevica... Bi}e ludo i nezaboravno.
Lav (21.7 - 21.8)
Sudbina vam je naklowena. Posti`e-
te neo~ekivani uspjeh, {to godi sva-
koj, pa i va{oj sujeti. Zadovoqni
ste.
Posao: Posao se odvija vi{e nego povoqno. Kon-
kretan dokaz za to je novac koji pristi`e. Tre-
ba izbjegavati ulagawa i okrenuti se sigurnijim
stvarima.
Zdravqe: Promjena, kako kod koga. Oni koji su bi-
li zdravi mogu narednih dana imati problema, i
obrnuto. Slabe ta~ke organizma su srce i jetra.
Qubav: Puno lijepih i nezaboravnih trenutaka
provodite sa Strijelcem. Susret je karmi~ki, a
vi u stawu prave euforije. Prosto da ne povje-
rujete.
Djevica (22.8 - 22.9)
Kreirate sudbinu oslawaju}i se is-
kqu~ivo na vlastite snage. Sre}ne
okolnosti vam idu naruku, pa ste za-
dovoqni.
Posao: Pod uslovom da muwevito djelujete, uspje-
}ete. [ansa prolazi tolikom brzinom da je mo-
rate uhvatiti u letu.
Zdravqe: ^uvajte se povreda i o`iqaka. Mogu}i
su napadi glavoboqe, kao reakcija na premor i
vremenske oscilacije.
Qubav: Sa partnerom ste u ~vrstoj i stabilnoj
vezi. Niko vas ne mo`e razdvojiti. Puno strasti
nudi vam vatreni Ovan. Prihvatite izazov.
Vaga (23.9 - 22.10)
Promjene koje vam se de{avaju samo su
normalan slijed okolnosti. Mo`da su
nagle, jer ne dozvoqavaju da kolebqi-
vost Vage do|e do izra`aja.
Posao: Niste ba{ radno orijentisani. Nalazite
se dugo u fazi stagnacije, {to je po~elo da vas za-
briwava. Ne klonite duhom, ve} zasu~ite rukave.
Zdravqe: Sklonost ka uzimawu sedativa, cigare-
ta i alkohola - mo`e {tetno da djeluje. Proble-
mi sa bubrezima i mokra}nim putevima.
Qubav: Sva|a mo`e dovesti u pitawe vezu. Ne
igrajte se partnerovim strpqewem - nije ni on od
kamena. Fatalan susret sa [korpijom ili Ovnom.
[korpija (23.10 - 22.11)
Odlu~ujete se za nov put kojim tra-
sirate budu}nost. @elite da uspije-
te ne biraju}i sredstva. Neo~ekiva-
ni doga|aji do~ekali su vas nesprem-
nog.
Posao: Odli~an period za potpisivawe ugovora i
zapo~iwawe novih poslova. Ukoliko se bavite tr-
govinom, zarada }e biti velika. Imate podr{ku sa-
radnika.
Zdravqe: Zdravstveni problemi su za vama. Sada
se oporavqate i ~inite sve da posqedice budu mi-
nimalne. Ispravno.
Qubav: Komunikativni period traje. Oko vas su sve
sami Bikovi i Blizanci. Po{to ne znate za koga
da se opredijelite, birate obojicu, ali i la`ete
obojicu. Sve ~inite duplo.
Strijelac (23.11 - 20.12)
Naredna nedjeqa je u znaku ambicije,
upornosti, ali i melanholije. Bi}e od
svega po malo, a dosade najmawe. Za-
to radite ne{to.
Posao: Vlastitim zalagawem ostvari}ete zapawu-
ju}i uspjeh. Nudi vam se unapre|ewe u svim dru{tve-
nim delatnostima, politici i nauci. Nov~ani do-
bitak.
Zdravqe: Mogu}i su problemi sa ̀ u~nom kesom, ko-
stima, ko`om ili zubima. O nervima da i ne govo-
rimo. Morate da prestanete da se optere}ujete
sporednim stvarima.
Qubav: Ne znate za koga da se odlu~ite: vatrenog
Lava ili we`nog Jarca. Prihvatite ih obojicu, jer
je va{a energija neiscrpna.
Jarac (21.12 - 19.1)
Ovih dana se pona{ate u svom stilu.
Dopada vam se ne{to {to druge ~ini
ravnodu{nim. Ekscentri~no pona{a-
we je u redu.
Posao: Inertni ste, skloni da vi{e pri~ate nego
{to radite. Jedan od razloga je taj {to vam se po-
sao kojim se bavite ne dopada. Ma{tate o ne~em
primamqivijem.
Zdravqe: Strahovi, razo~arewa, depresivno pona-
{awe. To prikrivate osmijehom, stvaraju}i ilu-
ziju da ste svemo}ni. Koga zapravo varate? Pa zna
se, samog sebe!
Qubav: U~inite ne{to da izgladite odnose sa vo-
qenom osobom. Da li ste primijetili koliko ste
se u posqedwe vrijeme udaqili? Ako nastavite
ovim tempom, bi}e nevoqe.
Vodolija (20.1 - 18.2)
U fazi ste ekspanzije na svim poqi-
ma. Jedino strah od gubitka mo`e po-
kvariti dobro raspolo`ewe. Budite
pozitivni.
Posao: Nerviraju vas kolege, nemar i aqkavost sa-
radnika. Sve vas nervira. Poku{ajte da izdejstvu-
jete posao koji se obavqa u samo}i, jer }ete samo
tako na}i mir.
Zdravqe: Hormoni su na udaru. Oni mogu da vam za-
daju muke, bilo da se radi o {titnoj `lijezdi, {e-
}ernoj bolesti ili prostati.
Qubav: Na nov na~in pristupate qubavi. Ne op-
tere}ujete se glupostima, jer ste harmoni~ni, pr-
venstveno sami sa sobom. Okolnosti su vam naklo-
wene. Iskoristite ih.
Ribe (19.2 - 20.3)
Trenutno vam je najpotrebniji pro-
vod. Tek kad budete aktivni u~esnik
veseqa, shvati}ete da treba vi{e
pa`we da posvetite dru`ewima.
Posao: Nudi vam se privla~no zaposlewe, lijepo
i unosno. Prosto nevjerovatno da to postoji. Za sa-
da ste jo{ u fazi planirawa i pregovora. Ni{ta
konkretno.
Zdravqe: Mogu}i su problemi vezani za ishranu.
Lo{e povezujete stvari, pa nikako da zakqu~ite
da zdravqe ulazi na usta.
Qubav: Rak je idealna kombinacija. [etwa u priro-
di ili na mjese~ini. Kad zanos pro|e, shvati}ete da
ste jo{ daqe nego na po~etku.
NEDJEQNI HOROSKOP
Nau~nici su u amazonskoj pra{umi ponovo
prona{li vrstu gu{tera koja je posqedwi
put vi|ena prije 36 godina i za koju se sma-
tralo da je izumrla, objavile su brazilske novine.
Dva gu{tera vrste Amapasaurus tetradactylus,
koji imaju ~etiri prsta umjesto uobi~ajenih pet,
prona|ena su u prirodnom rezervatu kod rijeke
Iratapuru.
Dosad su vi|ena samo dva gu{tera te vrste, i to
jedan 1960., a drugi 1969. godine. Gu{teri su ina~e
dugi samo tri do ~etiri centimetra.
- Sumwalo se da ti gu{teri vi{e ne postoje, a sa-
da imamo dva nova primjerka - rekla je nau~nik Te-
reza Aviqa-Pires iz Muzeja Emilio Goeldi u Pari.
Dva gu{tera prona|ena su oko 130 kilometara od pod-
ru~ja na kojem su uo~eni {ezdesetih godina pro{log
vijeka. ¥
Na istoku delte Nila otkrive-
no je mjesto za koje se pretpo-
stavqa da je jedna od najstari-
jih fabrika stakla. Dokazi prona|e-
ni u Qantir-Piramessesu navode na za-
kqu~ak da je staklo tamo od sirovih
materijala proizvo|eno ve} 1250. go-
dine prije Hrista, tvrde wema~ki i
britanski arheolozi.
Prerada gotovog stakla u dovr{e-
ne radove dokumentovana je na drev-
nim mjestima na Bliskom istoku te u
Egiptu, ali novi izvje{taji dokazuju
da se primarna proizvodwa stakla od-
vijala upravo u delti Nila. Arheolo-
zi su prona{li veliki broj lonaca
za topqewe s ostacima stakla.
Staklo je napravqeno upotrebom
finog kvarcnog pijeska pomije{a-
nog s drugim materijalima u kera-
mi~kim loncima za topqewe, koji
su bili lomqeni da bi se iz wih
izvadilo staklo, kasnije transpor-
tovano u radionice gdje je bilo po-
novno topqeno i pretvarano u
umjetni~ke predmete.
Premda moderna arheologija
ve} dugo vremena tvrdi kako se u
Egiptu proizvodilo ne samo sta-
klo, ve} i predmeti od stakla, kon-
zervativna stru~na struja se opi-
rala takvim saznawima, smatraju-
}i staklo vi{e rezultatom slu~a-
ja ili uzorcima tzv. prirodnog ka-
menog stakla nego organizovane
proizvodwe. ¥
ARHEOLO[KO OTKRI]E U EGIPTU
KITOLOVCI PRETJERALIEKOLOZI O[TRO UPOZORILI JAPAN
U AMAZONSKOJ PRA[UMI PRONA\EN ^ETVOROPRSTI GU[TER
PRVA FABRIKA STAKLA
Izumro, pa "o`ivio"
Pra{uma Amazona: "^etvoroprsti"se pojavio poslije 36 godina
Delta Nila: Staklo pravqeno prije nove ere
SAN ANTONIO - Odbra-
na Detroita va`i za naj~vr{}u
u najja~oj ko{arka{koj ligi
svijeta. U to se najboqe uvjerio
bek San Antonija Toni Par-
ker, koji je u jednom duelu pod
ko{em Pistonsa dobio sna`an
udarac u nos. Lakat je "sijev-
nuo# i francuski reprezenta-
tivac se na{ao na parketu.
Ipak, povreda nije bila ozbiq-
nije prirode pa se jedan od naj-
boqih Evropqana u NBA ligi
brzo vratio u igru. ¥
BAWA LUKA - Posqedwih
dana mnogo pra{ine se diglo
oko prekinutog revan{ me~a
finala plej-ofa za ekipnog pr-
vaka BiH u boksu izme|u tuzlan-
skog Giproma i bawolu~ke Sla-
vije. Me|utim to dvojicu dje~a-
ka na ringu u Sportskoj dvora-
ni "Obili}evo# izgleda da ni-
malo ne interesuje, a jo{ mawe
zabriwava.
Bez mnogo razmi{qawa su
u{li na ring i nao~igled mno-
gobrojnih gledalaca razmijeni-
li nekoliko bezazlenih udara-
ca. Nije tu bilo ni rukavica, ni
kaciga, ali ni sudija. Iako jo{
mladi izgleda da su ve} odlu~i-
li kojim }e se sportom baviti
u budu}nosti. A da im je to pred-
stavqalo pravo zadovoqstvo vi-
di se po wihovim osmijesima na
fotografiji na{eg fotorepor-
tera Ranka [ibarevi}a. ¥
MO@E I BEZ
RUKAVICA
SPORTSKE ZANIMQIVOSTI U SLICI I RIJE^I
Uh, {to boli!
NIRNBERG - Wema~ka i
Argentina su igrali nerije{e-
no (2:2) u posqedwoj utakmici
grupe "A# na Kupu konfedera-
cija. Iako su obje reprezentaci-
je i prije ovog susreta obezbi-
jedile plasman u polufinale,
gledaoci u Nirnbergu su imali
priliku da vide pravi "rat# na
terenu. @estoki dueli, kao {to
je ovaj izme|u golmana "gau~osa#
Germana Luksa i tamnoputog na-
pada~a "pancera# Xeralda Asa-
moe, na sre}u su pro{li bez
ozbiqnijih povreda. [ta }e tek
biti ako se Argentina i We-
ma~ka sastanu u finalu, mo`e se
samo pretpostaviti. ¥
DETROIT - Utakmice NBA
lige su pravi mamac za poznate
li~nosti iz svijeta {ou-bizni-
sa. Popularni reper Eminem je
veliki fan Detroit Pistonsa i
ne propu{ta skoro nijednu utak-
micu svojih qubimaca. Obu~en
kao pravi ko{arka{ (ima ~ak i
pe{kir), Eminem iz prvih redo-
va bodri Pistonse, a ako je sudi-
ti po rezultatima Hamiltona,
Bilapsa, Valasa i ostalih zvije-
zda Detroita u ovoj sezoni, imao
je razloga za zadovoqstvo. ¥
Sudar u {esnaestercu
[ARENI NAVIJA^NAJROBI - U afri~koj
zoni kvalifikacija za Svjet-
sko prvenstvo 2006. godine uz-
bu|ewa ima na pretek. Tako je
susret u Najrobiju izme|u Ke-
nije i Maroka, nekoliko puta
prekidan. Prvo je jedna veli-
ka roda sletjela na teren, a ne-
dugo zatim je i ovaj "{areni#
navija~ sa zastavom u ruci op-
tr~ao "po~asni krug#. Ipak,
utakmica je nekako zavr{ena i
to najnepopularnijim rezulta-
tom - 0:0.
RADOST SA SINOMMILANO - Fudba-
leri Intera kona~no su
osvojili trofej u Ita-
liji. Ravno 16 godina na-
vija~i "neazura# su ~e-
kali jedan od dva doma-
}a pehara i kona~no ga
do~ekali. Trijumf pro-
tiv Rome u finalu Kupa
Italije fudbaleri In-
tera su znali da prosla-
ve, a ~ini se da je najsre}-
niji bio sjajni golman
Fran~esko Toldo. ̂ im je
sudija odsvirao kraj me-
~a, Toldo je dotr~ao do
svog sina i sa wim podi-
jelio radost.
Eminem uz Pistonse
FRANKFURT - Fudbalska reprezentacija Gr~-
ke je bila hit u 2004. godini. Titula evropskog {am-
piona je iznenadila cijeli svijet, ali poslije pr-
venstva Starog kontinenta, Grcima ni{ta vi{e ne
polazi za nogom. U kvalifikacijama za Mundijal,
"Heleni# sve vi{e zaostaju za vode}om Ukrajinom,
a rezultati na Kupu konfederacija su jednom ri-
je~ju - katastrofalni. U tri susreta (protiv Bra-
zila, Japana i Meksika), Gr~ka nije postigla ni-
jedan pogodak i takmi~ewe u grupi je zavr{ila na
posqedwem mjestu. Selektor Oto Rehagel ni sam
ne zna {ta da radi, {to najboqe pokazuje zabri-
nuto lice wema~kog stru~waka. ¥
ZABRINUTI REHAGELZABRINUTI REHAGELZABRINUTI REHAGELZABRINUTI REHAGELZABRINUTI REHAGELZABRINUTI REHAGELZABRINUTI REHAGELZABRINUTI REHAGELZABRINUTI REHAGELZABRINUTI REHAGEL