1. 1. Split, 05.09.2014.
2. 2. Ugovor potpisan: 22.07.2014. Rok: 15 mjeseci Dinamika do danas: A. Analiza postojeeg stanja 1. Prikupljanje i pregled podloga 1 mjesec 2. Opis postojeeg stanja 1 mjesec Sljedeca aktivnost; Hidroloko-hidraulike analize i modeliranje postojeeg stanja 4 mj Izrada studijske dokumentacije za pripremu projekata zatite od poplava na slivu Donje Neretve iz EU fondova
3. 3. Izvritelj: Zajednica ponuditelja: PRONING DHI d.o.o. - vodei lan DVOKUT ECRO d.o.o. - lan HIDROING d.o.o. - lan sa podizvoditeljima: DHI usluge savjetovanja GEOEXPERT STM d.o.o. geotehniki radovi EXTERNUS CONSULTING d.o.o. ekonomsko/financijski dio Naruitelj: HRVATSKE VODE - pravna jedinica za upravljanje vodama
4. 4. DHI Patricipation Sudjelovanje 1. Analysis of existing status Analiza postojeeg stanja 1.3 Hydrological and hydraulic modelling Hidroloko-hidrauliko modeliranje 1.4 Flood hazard maps Karte opasnosti od poplava 1.5 Flood risk maps Karte rizika od poplava 2. Flood risk management proposal Prijedlog mjera upravljanja rizicima od poplava 2.2 Flood management risks goals Ciljevi upravljanja poplavnim rizicima 2.3 Variant solutions definition Formulacija varijantnih rjeenja 2.4 Hyrological and hydraulic analysis with modelling variants Hidroloke i hidraulike analize i modeliranje varijantnih rjeenja 2.9 Flood risk management - optimal measures Prijedlog optimalnog rjeenja upravljanja rizicima 2.10 Flood hazard/risk maps-proposed Karte opasnosti I rizika za predloeno rjeenje 3. Feasibility studies Studije izvodljivosti 3.1 General part Opi dio
5. 5. OPENITO O PROJEKTU
6. 6. CILJEVI PROJEKTA Definiranje elemenata planova upravljanja rizicima od poplava na slivu Donje Neretve. Definiranje optimalnog sustava mjera upravljanja rizicima od poplava. Izrada studije ili studija izvodljivosti za pojedine projekte sadrane u optimalnom sustavu mjera upravljanja rizicima od poplava u svrhu ishoenja sufinanciranja iz EU fondova. Plan daljnje pripreme i provedbe predloenih projekata
7. 7. REZULTATI PROJEKTA novelirane hidroloke podloge i hidroloki model postojeeg stanja; hidrauliko modeliranje postojeeg stanja i izrada karata opasnosti od poplava za podruja sa znaajnim rizicima od poplava; razrada metodologije za procjenu teta od poplava i izrada karata teta i rizika od poplava za postojee stanje; definiranje i analiza varijantnih rjeenja sustava mjera za upravljanje rizicima od poplava i odabir optimalnog rjeenja; karte opasnosti, karte teta i karte rizika od poplava za optimalno rjeenje; detaljna analiza koristi i trokova optimalnog sustava mjera za upravljanje rizicima od poplava; studije izvodljivosti za pojedine projekte sadrane u optimalnom sustavu mjera upravljanja rizicima od poplava optimalno rjeenje; plan daljnje pripreme i provedbe predloenih projekata.
8. 8. REZULTATI PROJEKTA 1. Analiza postojeeg stanja 1.1 Prikupljanje i pregled podloga 1.2 Opis postojeeg stanja 1.3 Hidroloko-hidraulike analize i modeliranje postojeeg stanja 1.4 Karte opasnosti od poplava za postojeestanje 1.5 Izraun i kartiranje rizika od poplava za postojee stanje 1.6 Utjecaj klimatskih promjena Simulacije poplavnih dogaaja 10, 100 i 1000 godinjeg PP i izraun rizika uzimajui u obzir utjecaj klimatskih promjena. REZULTAT Tekstualni i grafiki prikaz postojeeg stanja na predmetnom slivu. Analize vjerojatnosti pojave vodnih valova ovisno o volumenu, protoku i trajanju. Analize koincidencije velikih voda. Definiranje sintetikih vodnih valova 2,5,10,20,50,100,200,500,1000 godinjeg PP. Hidrauliki model 1D/2D: - kalibracija i verifikacija hidraulikog modela - usvajanje simulacija s poputanjem nasipa uslijed prelijevanja ili geomehanikog sloma - modeliranje velikih voda 2,5,10,20,50,100,200,500,1000 godinjeg povratnog perioda Karte opasnosti od poplava za PP 10, 100 i 1000 godina: 1. karte obuhvata poplave 2. karte dubina vode 3. karte brzina vode Izrada karata: 1. Karte ranjivosti 2. Karte teta 3. Karte rizika
9. 9. 2. Prijedlog mjera upravljanja rizicima od poplava 2.1 Opis predloenih projekata 2.2 Ciljevi upravljanja poplavnim rizicima 2.3 Formulacija varijantnih rjeenja 2.4 Hidroloko-hidraulike analize i modeliranje varijantnih rjeenja 2.5 Aspekti zatite okolia i prirode za varijantna rjeenja 2.6 Meunarodni aspekti 2.7 Procjena trokova za varijantna rjeenja 2.8 Procjena koristi za varijantna rjeenja 2.9 Prijedlog optimalnog rjeenja mjera upravljanja rizicima od poplava 2.10 Karte opasnosti i rizika za predloeno stanje 3. 3. Studije izvodljivosti za predloene projekte 3.1 Opi dio 3.2 Analiza trokova i koristi 3.3 Plan daljnje pripreme i provedbe projekta 3.4 Studije izvodljivosti Izrada studije izvodljivosti. Izrada detaljne procjene koristi za sva varijantna rjeenja ukljuujui sve relevantne dodatne drutveno - ekonomske koristi. Odabir optimalnog rjeenja temeljem viekriterijske analize u odnosu na postavljene ciljeve upravljanja poplavnim rizicima. Izrada karata opasnosti i rizika od poplava za odabrano rjeenje na isti nain kao i za Ovisno o karakteristikama odabranog optimalnog varijantnog rjeenja upravljanja poplavnim rizicima na predmetnom slivu, u sklopu ovog zadatka e se izraditi jedna ili vie studija izvodljivosti za odreene mjere upravljanja poplavnim rizicima. Financijska i ekonomska analiza trokova i korist za odabrano rjeenje. Izrada Plana daljnje pripreme projekta, Plana provedbe projekta te Plana nabave. REZULTAT REZULTAT Opis predloenih mjera (projekata) na predmetnom slivu sadranih u aktualnoj verziji Viegodinjeg programa gradnje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina i graevina za melioracije Hrvatskih voda. Definiranje ciljeva (tehniki, ekonomski, drutveni, okolini) upravljanja poplavnim rizicima i indikatora kao osnova za viekriterijsku analizu varijantnih rjeenja . Definiranje varijantnih rjeenja upravljanja rizicima od poplava. Za odabrana varijantna rjeenja razraditi tehnike detalje na razini idejnih rjeenja. Hidrauliko modeliranje svih odabranih varijantnih rjeenja za poplavne dogaaje PP 2,5,10,20,50,100,200,500,1000 godina i izraun teta i rizika od poplava. Analiziranje relevantnih aspekata zatite okolia i prirode za odabrana varijantna rjeenja s obzirom na rezultate hidroloko - hidraulikih analiza i modeliranja, a uzimajui u obzir postojee stanje okolia i prirode. Analiza utjecaja odabranih varijantnih rjeenja na podruja drugih drava uzimajui u obzir meunarodne aspekate upravljanja poplavnim rizicima. Izrada detaljne procjene trokova za sva varijantna rjeenja ukljuujui financijske i sve relevantne dodatne drutveno - ekonomske trokove.
10. 10. DINAMIKI PLAN PROJEKTA
11. 11. IZVJETAJ O IZVRENIM RADOVIMA POSTOJEE STANJE NA SLIVU DONJE NERETVE PRIKUPLJANJE I PREGLED PODLOGA OPIS POSTOJEEG STANJA
12. 12. OPIS POSTOJEEG STANJA NA SLIVU DONJE NERETVE O Neretvi Sliv Donje Neretve 4 uzroka poplavljivanja 4 cjeline sliva postojei sustav zatite od velikih voda meteoroloke, hidroloke, demografske, prostorno-urbanistike, prirodne, povijesno-kulturoloke znaajke
13. 13. O Neretvi Izvor: Zelengora BiH Sliv na podruju RH: 280 km2 Duljina rijeke Neretve na podruju RH : 22 km U velikoj mjeri na vodni reim utjeu izgraene HE na uzvodnom dijelu sliva. Podruje Donje Neretve poinje izlaskom iz kanjona i irenjem u dolinu (nizvodno od Poitelja) Promjene u dolini Neretve (regulacijski radovi, isuivanje movare, ureenje poljoprivrednog zemljita, izgradnja sustava zatite od poplava, urbanizacija) Delta Neretve - podruje prirode predvieno za strogu zatitu
14. 14. OBORINE: najznaajnije u zimskom dijelu godine, a minimalne u ljetnom Klima ima obiljeja prijelaza izmeu umjerenog kontinentalnog i maritimnog reima. Radi krkog karaktera podruja sliva najvei dio palih oborina brzo ponire, ime se u pukotinskom sustavu akumulira voda, koja dalje kroz izvore uglavnom dotjee u rijeku Neretvu. Veliki broj izvora vode na lijevom i desnom rubu doline Donje Neretve. Sliv Donje Neretve
15. 15. Visoki vodostaji na podruju donje Neretve posljedica: dotoka velikih voda Neretvom s uzvodnog dijela sliva (oborine i rad hidroelektrana) povienje razine mora radi plime i valova dotoka vode iz izvora po rubu doline, te najmanje od dotoka oborinskih voda na podruje Donje Neretve Podruje Donje Neretve se moe podijeliti u etiri cjeline: Korito rijeke Neretve Podruje Vid-Norin Podruje Koevo-Vrbovci-Kuti Podruje Opuzen-ue
16. 16. KORITO RIJEKE NERETVE Velike vode u koritu rijeke Neretve se javljaju kao posljedica oborinskih situacija na uzvodnom dijelu sliva i naina upravljanja uzvodnim HE. Hidroloke znaajke rijeke Neretve na podruju RH se biljee na hidrolokim stanicama Metkovi i Opuzen. Uspostava Q-h krivulje za te stanice je nepouzdana zbog utjecaja uspora mora. Za procjenu ulaznih protoka rijeke Neretve na podruje RH koristit e se podaci s hidrolokih stanica na podruju BiH. Visoki vodostaji u zaobalju na podruju Donje Neretve nisu vremenski vezani s velikim vodama u koritu Neretve osim u retencijskom podruju Vid Norin.
17. 17. PODRUJE VID - NORIN Podrujem Vid Norin protjeu vodotoci Norin, Glibua i Matica. Plavljenje je posljedica rada izvora i dotoka vode iz Neretve kroz ue Norina za vrijeme visokih vodostaja Neretve. Vodostaj se mjeri na hidrolokim stanicama Prud (7179), Kalebovac (7260) i Kula Norinska (7258). Na podruju Vid Norin od poplava je najugroeniji dio grada Metkovia koji se u tom dijelu znaajno proirio. Na podruju naselja Krvavac i Kula Norinska velike vode Norina plave kue na izrazito niskim kotama.
18. 18. PODRUJE KOEVO VRBOVCI - KUTI Podrujem Koevo Vrbovci Kuti protjeu vodotoci Mislina, Jezeraa i Prunjak. Plavljenje je posljedica rada izvora i dotoka brdskih voda, te rastereenjem Velike Neretve u Malu Neretvu kroz ue Prunjka. Vodostaj se mjeri na hidrolokim stanicama Bijeli Vir (7124), Bijeli Vir lateralni kanal (7509), C.P. Veraja (7331), Prunjak (7505, Mislina (7508), Kuti (7178). Lijevo zaobalje Neretve na podruju grada Metkovia je ugroeno zbog nerijeene odvodnje oborinskih voda i visokih razina podzemne vode.
19. 19. PODRUJE OPUZEN - UE Na podruju se nalazi vodotok Mala Neretva s branama na poetku toka u Opuzenu i na kraju toka na uu u more. Postoji niz rukavaca kao to su: Crepina, Jarilog, Rjeina. U desnom zaobalju postoje ostaci nekadanjeg glavnog korita rijeke Neretve (Desanka, Crna Rijeka, Vlaka), koje se ulijevalo u more u dananjoj luci Ploe. Vodostaj se mjeri na hidrolokim stanicama Ustava Opuzen uzvodno (7507), Ustava Opuzen nizvodno (7506), Ustava ue nizvodno (7499), Modro Oko (7056). Na podruju Komina je dio izmeu brda Donja Gora i Neretve ugroen podzemnim vodama pri visokim vodostajima Neretve.
20. 20. SUSTAV ZATITE OD VELIKIH VODA NA SLIVU DONJE NERETVE Rijeka Neretva lijeva obala - Lijevi nasip Metkovi Opuzen 9.1 km - Lijevi nasip Opuzen more 11.9 km Rijeka Neretva desna obala - Obaloutvrde u Metkoviu 0.83 km - Desni zid Norin Luke 6.5 km - Zid u Kominu 1.3 km Podruje Opuzen - ue - Desni nasip Mala Neretva 9.0 km - Morski nasip Diga 2.6 km Lateralni i separacijski nasipi i kanali - Koevo Vrbovci 9.4 km - Vrbovci Hum 1.3 km - Vidrice 5.0 km - Luke 0.7 km - Kuti 10.0 km Objekti posebne namjene - Brana na uu Male Neretve - Brana Opuzen s brodskom prevodnicom - Ustave irine preko 2 m (Nokat, Kula Norinska, Komin, Crepina, Jarilog) - Ustave irine manje od 2 m (Prinovac, Komin 28 komada) - ablji poklopci (Duvrat, Jerkovac)
21. 21. Sustav zatite na slivu Donje Neretve
22. 22. METEOROLOKE I HIDROLOKE STANICE NA SLIVU DONJE NERETVE METEOROLOKE STANICE: Prema duljini nizova i pouzdanosti mjerenja na podruju Donje Neretve reprezentativne su meteoroloke stanice Opuzen i Metkovi. HIDROLOKE STANICE: Na slivu Donje Neretve danas je aktivno 15 hidrolokih stanica . Na svim stanicama se mjeri vodostaj (vodokaz ili limnigraf), a samo na stanicama Modro Oko (7056) i Bijeli Vir (7124) se mjeri protok u svrhu odreivanja protonih krivulja.
23. 23. Lokacije hidrolokih stanica s parametrom i periodom mjerenja
24. 24. ifra stanice Naziv stanice Naziv vodotoka Oprema/ poetak mjerenja Kota nule (m n. m.) Parametri mjerenja Prekidi u radu stanice (nedostaje u bazi HIS 2000) Razdoblje raspoloivosti u HIS 2000 1934 1935 1936 1937 1938 1939 1940 1941 1942 1943 1944 1945 1946 1947 1948 1949 1950 1951 1952 1953 1954 1955 1956 1957 1958 1959 1960 1961 1962 1963 1964 1965 1966 1967 1968 1969 1970 1971 1972 1973 1974 1975 1976 1977 1978 1979 1980 1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 7179 PRUD NORIN VOD. /1953. LIMN./2004. 1,319 H - H 1978. -2012. 7260 KALEBOVAC NORIN LIMN./1986. -0,085 H - H 1986.-2012. 7258 KULA NORINSKA NORIN LIMN./1986. -0,155 H - H 1986. -2012. 7052 METKOVI NERETVA VOD ./1934. LIMN./1957. -0,271 H,T T 1949.; 1952.-1953.; 1987 ;1998 H 1934.-2013. T 1948.-2013. 7062 0PUZEN NERETVA VOD ./1887. LIMN./1982. -0,180 H H 1944. H 1936.-1943. 1945. -2013. 7507 USTAVA OPUZEN UZVODNO MALA NERETVA VOD./1976. 0,000 H - H 1977. -2009. 7506 USTAVA OPUZEN NIZVODNO MALA NERETVA VOD ./1976. LIMN./2010. 0,000 H - H 1977. -2012. 7499 USTAVA UE NIZV. MALA NERETVA VOD ./1976. LIMN./1990. -0,200 H - H 1977. -2012. 7056 MODRO OKO MODRO OKO VOD ./1969. 0,380 H , Q Q 1992. -1994. H 1969.-2012. Q 1980. -1991. 1995. -2009. 7505 PRUNJAK PRUNJAK VOD ./1976. 0,000 H - H 1977. - 2009. 7331 C.P. VERAJA LAT. KANAL VOD ./1994. LIMN./2011. 0,000 H - H 1994.-2012. 7509 BIJELI VIR LAT. KANAL VOD./1976. LIMN./1990. -0,037 H - H 1977.-2012. 7124 BIJELI VIR BIJELI VIR VOD/1960. -0,210 H , Q - H 1960.-2012. Q 1993.-2001. 7508 MISLINA MISLINA VOD ./1976. -0,352 H - H 1977. -2013. 7178 KUTI JEZERO KUTI VOD ./1953. LIMN./2004. -0,043 H - H 1978. -2012.
25. 25. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE Sliv teritorijalno pripada podruju 3 grada Ploe, Metkovi i Opuzen i 3 opine Kula Norinska, Slivno i Zaablje.
26. 26. Prema popis stanovnika 2011. Cjelokupno administrativno podruje: cca. 35000 stanovnika i 400 km2 Metkovi: 15329 stanovnika s gustoom 659.31 st/km2 Ploe 6013 stanovnika s gustoom 420.49 st/km2 Broj stanovnika (popis2011.) Povrina km2 GRAD METKOVI 16788 50.88 GRAD OPUZEN 3254 24.06 GRAD PLOE 10135 129.57 OPINA KULA NORINSKA 1748 60.82 OPINA SLIVNO 1999 52.77 OPINA ZAABLJE 757 60.93 Ukupno 34681 379.03
27. 27. KORITENJE I NAMJENA PROSTORA Mikroregija neretvanskog kraja je preteno usmjerena prema djelatnosti poljoprivrede, trgovine, prometa i veza. Gospodarstvo u dolini Neretve odvijat e se u pravcu razvitka poljoprivrede i tercijarnog sektora (ugostiteljstvo, trgovina i promet).
28. 28. CORINE Land Cover 2006. Prostorni plan Dubrovako- neretvanske upanije 2013.
29. 29. PRIRODNA I KULTURNA BATINA ornitoloki rezervati Pod Gredom, Prud movarno podruje Orepak ihtioloko ornitoloki rezervat ue Neretve park uma Predolec ibenica empres u Metkoviu kao spomenik park arhitekture Modro oko i jezero uz naselje Desne kao znaajan krajobraz Prijedlozi zatite: Delta Neretve kao parka prirode, proirenje ihtioloko ornitolokog rezervata na cijelo ue Neretve ukljuujui lagunu Parila Niz zatienih kulturnih dobara najpoznatije rimsko naselje Narona u Vidu.
30. 30. PRIKUPLJENE I PREGLEDANE PODLOGE I POTREBA ZA DODATNIM PODLOGAMA
31. 31. PRIKUPLJENE I PREGLEDANE PODLOGE Od Investitora preuzete podloge na DVD-u VGO Split projekti (idejni, glavni,, 20-tak projekata) Rezultati Twinning projekta Preliminarna procjena poplavnih rizika na poruju Donje Neretve Institut za elektroprivredu i energetiku d.d. - 2011. Neretva DEM Neretva_vodotoci_nasipi (*.shp) Popreni profili Neretva (*.shp) Receptori rizika Neretva (*.shp) PFRA - prethodna procjena rizika od poplava (*.shp) Preuzete podloge iz HIS 2000 (hidroloke postaje) Ostale relevantne podloge
32. 32. POTREBE ZA DODATNIM PODLOGAMA Zatraene podloge prethodne studije: Vodnogospodarsko rjeenje i ureenja sliva donja Neretve, Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, 1996. Vodnogospodarska osnova Hrvatske Hidroloka studija za vodno podruje dalmatinskih slivova, Hrvatske vode VGO Split, IEE, 2002. Ureenje korita Male Neretve sa zatitom zaobalja, Neretvanski sliv Opuzen, 2005. Hidroloka obrada malih voda Neretve i dubrovakog primorja, IEE, 2007. Prostorna sistematizacija hidrografskih podataka za vodno podruje dalmatinskih slivova, Vodotok d.o.o., 2008. Idejni projekt obnove i sanacije ustave na uu Male Neretve, Projektni Biro Split, 2011. Izvjetaj o izvanrednom tehnikom promatranju brane na uu Male Neretve u 2011. god., Geokon, 2011.
33. 33. Podaci s hidrolokih stanica na podruju BiH: Naruitelj e ostvariti kontakt u svrhu pribavljanja potrebnih podataka Ostale podloge: Podaci o oborinama na postajama Metkovi i Opuzen Najnovije krivulje protoka za stanice Modro oko (7056) i Bijeli Vir (7124) Obuhvat prethodnih poplava (shape fileovi) i ostali podaci o prethodnim poplavama Upravljaki kriteriji na branama na Maloj Neretvi Popis, poloaj i upravljaki kriteriji svih ostalih graevina na slivu (ustave, propusti, crpne stanice) Geometrija vodotoka: postoje samo popreni presjeci korita Velike Neretve, potrebno to vie podataka o geometriji ostalih vodotoka Corina Land Cover 2012. Koritenje i namjena zemljita linije (shapeovi) iz prostornih planova DOF (kvalitetniji od raspoloivog)
34. 34. Geometrija: primljene podloge Linije vodotoka Linije nasipa (X,Y,--) Toke PP Velike Neretve (X,Y,Z)
35. 35. Geometrija: primljene podloge Linije DTM-a + toke na inundaciji (X,Y,Z) Raster grid (25x25m) iz Twinning projekta (X,Y,Z)
36. 36. Geometrija: PROBLEMI Geometrija ostalih vodotoka Tonost DTM - a
37. 37. Geometrija: PROBLEMI Mala Neretva podloge: Ureenje obala Male Neretve sa zatitom zaobalja, Idejni projekt, Geokon, 2009. (dobili na DVD u PDF formatu) Ureenje obala Male Neretve sa zatitom zaobalja, Glavni projekt, Geokon, 2014.-u izradi (dobili na DVD u PDF i DWG formatu) Ureenje korita Male Neretve sa zatitom zaobalja, Neretvanski sliv Opuzen, 2005. (zatraili od Naruitelja) Geodetsko snimanje Male Neretve od Opuzena do Ua, Geomatika d.o.o. Trilj 1999. (iz popisa podloga gore navedenih projekata) Geodetska snimanja obale i korita Male Neretve od ua do Crepine, Geomatika d.o.o. Trilj 2000. (iz popisa podloga gore navedenih projekata)
38. 38. Ureenje obala Male Neretve sa zatitom zaobalja, Idejni projekt, Geokon, 2009. Toke na poprenim presjecima dane tlocrtno u pdf-u
39. 39. Ureenje obala Male Neretve sa zatitom zaobalja, Glavni projekt, Geokon, 2014. (u izradi) Dostupni popreni presjeci u dwg formatu na dionici od ustave u Opuzenu (stacionaa km 9+850,47) do vodotoka Crepina (stacionaa km 5+592,40) na desnoj obali tj. do crpne stanice Prag (stacionaa km 5+024,47) na lijevoj obali.