neverbalna komunikacija
DESCRIPTION
Neverbalna komunikacijaTRANSCRIPT
Neverbalna komunikacija SaetakNeverbalna komunikacija ukljuuje i glasovne i neglasovne aspekte ponaanja koje se odvija u socijalnoj interakciji. Osnovna funkcija jezika je prenoenje apsktraktnih ideja, dok neverbalnom komunikacijom prenosimo emocionalna stanja i stavove, i reguliramo meuljudsku interakciju. Odreeni akt nazivamo komuniciraju!im kad se zasniva na zajednikom kodu znaenja koji prenosikoder, a tumai ga dekoder."straivanja na djeci koja su roena gluha i slijepa sugeriraju na jaku uroenu osnovu emocionalnih izraaja.#lavni kanali neverbalne komunikacije su vizualna komunikacija $gledanje, kontakt oima i vienje%, izrazi lica, govor tijela $dodir, dranje tijela, geste rukama, kimanje glavom%, osobni prostor, prikazivanje sebe i parajezik. Najvanijim aspektom neverbalnog ponaanja smatra se vizualna interakcija, pri emu je vienje vanije od gledanja i kontakta oima jer daje pristup brojnim neverbalnim znakovima. &odel nepostojanja znakova navodi da se osje!a ve!a psiholoka udaljenost kako se broj socijalnih znakova smanjuje, to rezultira promjenama u sadraju, stilu i rezultatu interakcije. Najuobiajeniji znakovi koji pridonose glatkim izmjenama govornika su zavretak reenice i promjene u visini glasa. Oklijevanje pri spontanom govoru pomae govorniku uplaniranju onog to !e re!i i pomae mu da zadri rije.'onaanje koje se odvija pri socijalnoj interakciji nazvano je socijalnim vjetinama.(ljune rijei) neverbalna komunikacija, koder*kod*dekoder, kontakt oima, vienje, nepostojanje znakova, izraz lica, govor tijela, osobni prostor, parajezik, oklijevanje, socijalne vjetine.+,O-.ovjek najve!i dio svog vremena provodi u komunikaciji s drugim ljudima. &eutim, pri govornom komuniciranju, svaku poruku, osim samih rijei, ine jo dvije komponente) koritenje glasa $ton glasa, njegova boja, brzina govora, glasno!a, izgovor, pauze u govoru% i koritenje tijela $mimika i gestikulacija%..ovjek se pri interakcijama, licem u lice, ponajvie usredotouje na svoje rijei, pa zaboravlja kako pri tom njegovi pokreti, stavovi i izrazi lica kazuju svoju priu. Neverbalna komunikacija sastoji se od mnotva znakova od kojih svaki ima svoje znaenje. &i svakodnevno komuniciramo pomo!u tihznakova i /itamo/ ih kod drugih ljudi, a da toga nismo ni svjesni. + ve!ini sluajeva ne znamo nama svojstvene pokrete i izraze lica.&noge geste apsorbiramo iz socijalne sredine u kojoj ivimo i one se tokom naeg ivota snano modificiraju nesvjesnim podraivanjem drutvenih obiaja. " uroeni su izraaji esto drastino modificirani pod drutvenim pritiscima.0judska strast vjebanja pokreta je tolika da su u prolosti pokuavali nauiti /govorniku gestikulaciju/ usprkos injenici da su malom broju ljudi potrebne takve instrukcije.'ri svakoj interakciji odailjemo emicionalne signale, a ti signali utjeu na osobe oko nas. 1to smo drutveno umjeniji, to bolje nadziremo signale koje upu!ujemo.-o ovakvog prijenosa dolazi zbog nesvjesnog oponaanja emocija koje vidimo na nekom drugom, s2pomo!u nesvjesne motorike mimikrije njihovih izraza lica, gesta, tona i drugih neverbalnih izraza emocija.Neverbalna komunikacija puno je vaniji i kompleksniji aspekt meuljudske interakcije nego to se to na prvi pogled moe uiniti.3. '45NO15N65 " 7+N(8"69 N5,54:90NO# 'ON919N696edan od osnovnih preduvjeta koji omogu!avaju socijalnu interakciju jest mogu!nost komuniciranja. ,erbalna se komunikacija odnosi na stvarne rijei koje se koriste pri razgovoru. Smatra se da je osnovna funkcija jezika izvjetavanje o idejama, dogaajima i stvarima koje nisu neposredno prisutne. Neverbalna komunikacija je sve meuljudsko ponaanje osim izgovorenih rijei. :ilo da je verbalna ili neverbalna, komunikacija se odvija pomo!u znakova. ;naci su, uz neke uvjete, to god bilo, ako za primaoca poruke imaju neka znaenja, odnosno dekodiraju se u /znaenje/. 6asno je da !e karakteristike primaoca, kao i socijalni kontekst determinirati znaenje koje !e on pridati nekom primljenom znaku. No kad je rije o neverbalnom ponaanju, znakovi predstavljaju drutvene norme koje se podrazumijevaju. -a bi se ponaanje interpretiralo kao komunikativno, potrebna je prisutnost triju obiljeja.