NEWSLETTER MINISTARSTVA GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA Broj 1.

Newsletter MINISTARSTVA

GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA

UREĐENJA

svibanj 2018.

TEMA BROJA: SUBVENCIONIRANJE STAMBENIH KREDITA ZA MLADE IZDVAJAMO

Ministar Štromar: „Pomažemo mladima da riješe stambeno pitanje i svoju budućnost grade u Hrvatskoj“ Energetska obnova zgrada

Energetskom obnovom ostvaruju se uštede električne i toplinske energije, smanjuju se troškovi za energiju te se povećava ugodnost boravka i rada u zgradama.

Stranica 4.

Zbog velikog interesa ponovno idu subvencije stambenih kredita, ali ne jednokratno kao lani, nego tijekom sljedeće tri godine!

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar i njegova pomoćnica Maja-Marija Nahod predstavili su 20. travnja 2018. godine u prostoru Ministarstva izmjene zakonskog okvira za subvencioniranje stambenih kredita koji je upućen na javno savjetovanje zainteresiranoj javnosti. Tom je prigodom ministar Štromar izjavio: „Ovim subvencijama pomažemo mladima i njihovim obiteljima da riješe svoje stambeno pitanje i tako stvore jednu od temeljnih pretpostavki da svoju budućnost nađu i grade u svojoj zemlji“.

Zbog velikog interesa građana, a na temelju podataka dobivenih analizom primjene zakona, nastojalo se kroz izmjene i dopune postojećeg Zakona o subvencioniranju stambenih kredita poboljšati ovu mjeru stambenog zbrinjavanja.

U dosadašnjoj provedbi Zakona o subvencioniranju stambenih kredita subvencionirala se polovica mjesečnih obroka ili anuiteta prve četiri godine otplate kredita. Odobreno je 2.320 zahtjeva za subvencioniranje kredita, 41 zahtjev je odbijen, a 38 prijavitelja je odustalo. Analizom zaprimljenih i odobrenih zahtjeva utvrđeno je da je 66,3 posto zahtjeva realizirano u najrazvijenijim jedinicama lokalne samouprave stoga je novi prijedlog da se subvencije kredita dodjeljuju ovisno o indeksu razvijenosti grada ili općine u kojoj se nalazi subvencionirani stan ili kuća. Zainteresirana javnost može se uključiti s argumentiranim prijedlozima i primjedbama putem portala eSavjetovanja najkasnije do 19. svibnja 2018. godine.

Stranica 3.

Bespravna gradnja Gradnja bez dozvole trajno devastira prostor.

Stranica 5.

e-Usluge Informacijski sustav prostornog uređenja i eDozvola

Stranica 6.

Sufinanciranje projekata Sufinanciramo projekte općina i gradova s 53,2 milijuna kuna.

Stranica 7.

Prostorno planiranje Izrada Državnog plana prostornog razvoja

Stranica 8.

NEWSLETTER MINISTARSTVA GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA | Broj 1. 2

Dragi čitatelji,

pred vama je prvi broj Newslettera Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja kojim želimo približiti naše aktivnosti tijekom protekloga mjeseca svima zainteresiranima, od medija koji i inače prate naš rad, preko strukovnih udruga i upravnih odjela jedinica lokalne samouprave čiji je svakodnevni angažman vezan uz aktivnosti našeg ministarstva, pa do vrijednih kolega unutar 'kuće' da budu bolje upoznati s trudom i rezultatima svojih kolega u drugim upravama ministarstva, te ostaloj zainteresiranoj javnosti.

Poseban naglasak stavio bih na subvencioniranje stambenih kredita za mlade. Namjera je omogućiti mladim ljudima trajno rješavanje stambenog pitanja što je vrlo bitan čimbenik u sprečavanju njihovog iseljavanja.

Što se ostalih aktivnosti tiče, moram naglasiti i važnost očuvanja prostora, naših prirodnih ljepota Hrvatske, koje moramo čuvati za buduće naraštaje. Upravo zato smo i produžili rok za legalizaciju, te svi građani mogu predati svoje zahtjeve do 30. lipnja ove godine. Jer, ilegalna gradnja i gradnja bez dozvole trajno devastiraju prostor.

Tu su i naši projekti energetske obnove, gdje će se u narednom razdoblju uložiti oko pet milijardi kuna, što će zasigurno biti dodatna injekcija za rast građevinskog sektora.

I za kraj, posebno mi je zadovoljstvo što Ministarstvo razvija Informacijski sustav prostornoga uređenja, što je važan korak u procesu ostvarivanja našeg cilja, a to je da javna uprava zaista postane servis građanima u pravom smislu riječi, a rezultat će biti da poduzetnici, ali i svi građani, do potrebnih dozvola i ostale dokumentacije dođu na brži, dostupniji i jeftiniji način.

Vaš Predrag Štromar

POMOĆNIK MINISTRA VUKIĆ NA KONFERENCIJI O ENERGETSKOJ OBNOVI JAVNIH USTANOVA

27.04.2018. - Iz fondova EU povučena sredstva za 900 projekata energetske obnove zgrada. Više…

MINISTAR ŠTROMAR OTVORIO SAJMOVE BIAM I ZAVARIVANJE

25.04.2018. - Hrvatska danas, više nego ikad prije, teži novim tehnologijama, novim znanjima i još jačem gospodarskom razvoju. Više…

'TJEDAN EU FONDOVA' 24.-27.04.2018.

24.04.2018. – Otvoren Tjedan EU fondova Više… Ines Androić Brajčić predstavila mogućnosti energetske obnove zgrada iz ESI fondova…

MISIJA SVJETSKE BANKE U POSJETU MINISTARSTVU

17.04.2018. – Pripreme za novo izdanje Doing Business 2019 izvješća čija se objava očekuje u listopadu 2018. Više…

MINISTARSTVO DONIRALO RAČUNALNU OPREMU

13.04.2018. – Ministar Štromar predao donaciju informatičke opreme udrugama iz Domovinskog rata. Više…

DRŽAVNI TAJNIK ŽELJKO UHLIR OTVORIO MEĐUNARODNU ZNANSTVENU KONFERENCIJU

04.04.2018. -Bez ulaganja u intelektualni, ljudski kapital nije moguć napredak. Više…

UVODNA RIJEČ MINISTRA

KRATKE VIJESTI

Predrag Štromar Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i

ministar graditeljstva i prostornoga uređenja

NEWSLETTER MINISTARSTVA GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA | Broj 1. 3

Subvencioniranje stambenih kredita je mjera pomoći Vlade Republike Hrvatske kojom se hrvatskim državljanima olakšava stambeno zbrinjavanje kroz otplatu dijela stambenog kredita. Uvjeti subvencioniranja uređeni su Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita ("Narodne novine" broj 65/17) i Naputkom o načinu rada Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) u provedbi Zakona o subvencioniranju stambenih kredita ("Narodne novine" broj 76/17).

Zbog velikog interesa građana, a na temelju podataka dobivenih

analizom primjene zakona, nastojalo se kroz izmjene i dopune

postojećeg Zakona o subvencioniranju stambenih kredita poboljšati ovu mjeru stambenog zbrinjavanja. Izmjene i dopune Zakona upućene

su u javno savjetovanje 20. travnja 2018. godine, a zainteresirana

javnost može se uključiti do 19. svibnja 2018. godine putem portala

eSavjetovanja.

Predloženim izmjenama i dopunama zakona:

utvrđuje se novi rok do 31. prosinca 2020. godine u kojem Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) objavljuje javne pozive za svaku kalendarsku godinu;

jasnije se definira stanje stana ili kuće koja je u vlasništvu

podnositelja zahtjeva ili njegovog bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, a koja nije pogodna za stanovanje;

jasnije se definira dokumentacija priložena zahtjevu za kupnju

stana ili kuće odnosno dokumentacija priložena zahtjevu za gradnju kuće;

uređuje se subvencioniranje kredita koje građani uzimaju od

kreditnih institucija za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnje

kuće, na način da se u razdoblju od pet godina subvencionira dio mjesečnih obroka ili anuiteta ovisno o stupnju razvijenosti grada ili

općine u kojoj se predmetni stan ili kuća nalaze - definira se 8

skupina u koje su gradovi i općine razvrstani prema indeksu

razvijenosti (sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti „Narodne novine“ broj 132/17. )

subvencije se kreću od 30 do 51%

uređuje se dodatno subvencioniranje kredita za dvije godine u

slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog

domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50% tjelesnog oštećenja

Uvjeti subvencioniranja

Zahtjev za subvencioniranje stambenih kredita moći će podnijeti

građani s prebivalištem na području Republike Hrvatske koji

ispunjavaju uvjete za dobivanje stambenog kredita koje utvrđuje

kreditna institucija (banka), koji nisu stariji od 45 godina te koji, odnosno čiji bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni

životni partner, u vlasništvu nema stan, odnosno kuću ili koji u

vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koju prodaje radi kupnje većeg

stana ili kuće, odnosno gradnje kuće zbog potreba vlastitog

stanovanja.

Ovaj zakon ima i demografsku mjeru jer se dodatno produžuje rok

subvencioniranja kredita za dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita.

Također, u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova

obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50%

tjelesnog oštećenja, dodatno se produžuje rok subvencioniranja

kredita za dvije godine.

Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće,

odnosno gradnju kuće do najviše 1.500,00 eura po metru kvadratnom u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju Hrvatske

narodne banke, odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000,00

eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju

Hrvatske narodne banke na dan isplate kredita. Rok otplate kredita ne

smije biti kraći od 15 godina.

Do sada je provedbom Zakona o subvencioniranju stambenih kredita

prema objavljenom javnom pozivu realizirano i odobreno 2.320 zahtjeva za subvencioniranje kredita, a za što je Republika Hrvatska

putem subvencija osigurala za 2017. godinu 17,5 milijuna kuna, za

2018. godinu 42 milijuna kuna, s projekcijom za 2019. i 2020. godinu

od 35 milijuna kuna.

TEMA BROJA

STATISTIKA

rođeno: 153 djece (od čega 7 parova blizanaca)

prosječna životna dob korisnika kredita: 33 godine

prosječna površina stana: 92,85 m2

prosječna cijena nekretnine po m2: 987,43 €/m2

prosječna cijena nekretnine ukupno : 77.612,83 €

prosječni rok otplate kredita: 20 godina

prosječna nominalna kamatna stopa: 3,27 %

prosječan subvencionirani anuitet : 1.473,39 kn ili 195,32 €

Subvencioniranjem stambenih kredita za mlade do graditeljske i demografske obnove

Hrvatske

NEWSLETTER MINISTARSTVA GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA | Broj 1. 4

Energetska obnova zgrada podrazumijeva primjenu mjera energetske

učinkovitosti u svrhu poboljšanja energetskog svojstva zgrade.

Energetskom obnovom zgrade ostvaruju se uštede električne i toplinske energije, smanjuju se troškovi za energiju te se povećava

ugodnost boravka i rada u zgradama.

Pod pojmom energetska obnova podrazumijeva se povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice zgrade, zamjena vanjskih prozora i

vrata te zamjena ili unaprjeđenje sustava grijanja/hlađenja, ali i mjere

korištenja obnovljivih izvora energije. Odabir mjera ovisi o

energetskom stanju i vrsti zgrade, načinu njenog korištenja te o

lokaciji, a idealno je primijeniti više mjera kako bi se osigurao njihov

sinergijski učinak i značajnije smanjenje potrošnje energije.

Energetska obnova potrebna je jer:

u Hrvatskoj zgrade troše više od 40% ukupne potrošnje energije

većina zgrada u Hrvatskoj pripada energetskom razredu E, F ili G energetskom obnovom smanjuje se potrošnja energenata

energetskom obnovom štedi se do 60% na režijama

smanjuje se emisija ugljičnog dioksida

VIŠESTAMBENE ZGRADE

576 Broj potpisanih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

1 milijarda kn Iznos ukupne investicije

560 milijuna kn Bespovratna sredstva EU fonda za regionalni razvoj

Pregled ugovora s kratkim opisom projekata

ODGOJNO OBRAZOVNE USTANOVE

216 Broj potpisanih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

763 milijuna kn Iznos ukupne investicije

342 milijuna kn Bespovratna sredstva EU fonda za regionalni razvoj

Pregled ugovora s kratkim opisom projekata

ENERGETSKA OBNOVA

ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA IZ ESI FONDOVA

Za podupiranje energetske učinkovitosti, što uključuje javne zgrade i one u stambenom sektoru, Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 311 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Od tog iznosa 211 milijuna eura namijenjeno je energetskoj obnovi zgrada javnog sektora, dok se preostalih 100 milijuna eura odnosi na energetsku obnovu stambenih zgrada. Od 2015. godine, kada su objavljeni prvi pozivi, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja ukupno je objavilo 5 poziva za energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada putem kojih je plasirano čak 172 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Po Pilot pozivima ugovoreno je 105 projekata izrade projektne dokumentacije i radova energetske obnove, koji će biti sufinancirani s 57,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za zaštitu okoliša, dok su po pozivima za javne i višestambene zgrade sklopljena 792 ugovora i u te će projekte energetske obnove biti uloženo 892 milijuna kuna europskih bespovratnih sredstava.

U okviru posljednjeg objavljenog Poziva za energetsku obnovu zgrada javnog sektora društvene namjene, koji je otvoren 15. siječnja 2018. a 5. veljače 2018. privremeno obustavljen zbog velikog broja prijava, zaprimljeno je 448 projektnih prijava, kojima je traženo više od 813 milijuna kuna bespovratnih sredstava. U tijeku je evaluacija zaprimljenih projektnih prijedloga, a do danas je doneseno 76 Odluka o financiranju.

Energetskom obnovom do manjih računa i kvalitetnijeg

životnog okruženja

NEWSLETTER MINISTARSTVA GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA | Broj 1. 5

BESPRAVNA GRADNJA

Krajnji rok za legalizaciju bespravno sagrađenih zgrada istječe 30.

lipnja 2018. godine, stoga pozivamo sve građane, koji to još nisu

učinili, da predaju zahtjeve za ozakonjenje nezakonito izgrađenih

građevina. Legalizacijom nezakonito izgrađenih građevina država nastoji riješiti višedesetljetni problem bespravne gradnje i uvesti red u

prostorno uređenje države.

Uvjeti ozakonjenja ostaju isti odnosno može se legalizirati samo ona zgrada koja je nastala tj. koja je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti

Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju snimanja iz zraka

započetog 21. lipnja 2011. ili na drugoj državnoj digitalnoj ortofoto

karti ili katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi nastaloj do 21. lipnja 2011. Zgrade izgrađene nakon 21. lipnja 2011. ne

mogu se ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito

izgrađenim zgradama (Narodne novine broj 86/12, 143/13, 65/17) niti

uz novi zahtjev.

Postupak legalizacije započinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje

rješenja o izvedenom stanju nadležnom županijskom ili gradskom

upravnom odjelu koji izdaje akte za gradnju na području na kojem se

građevina nalazi. Detaljnije o postupku legalizacije pročitajte na web

stranici Ministarstva.

Tijek rješavanja

zahtjeva može se pratiti preko

podataka koji se

javno objavljuju u

Registru izdanih rješenja o izvedenom stanju. Registar se vodi u elektroničkom obliku,

u kojem se podaci ažuriraju u realnom vremenu a unose ih upravni

odjeli i Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada

(AZONIZ).

Podaci o legalizaciji:

826.948 Broj zaprimljenih zahtjeva do 30.06.2013.

641.123 Broj izdanih rješenja do 30.04.2018.

13.247 Broj zaprimljenih zahtjeva od 15.07.2017. temeljem Izmjene i dopune Zakona

4.684 Broj izdanih rješenja do 30.04.2018. temeljem Izmjene i dopune Zakona

Postotak riješenih zahtjeva:

Grad Dubrovnik 99,98 %

Grad Vukovar 98,35 %

Grad Bjelovar 97,78 %

Grad Zagreb 96,83 %

Uklanjanje nezakonito izgrađenih građevina

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja putem građevinske inspekcije kontinuirano nadzire uklanjanja nezakonito izgrađenih građevina diljem cijele Republike Hrvatske. Tijekom 2017. godine

uklonjene su 316 bespravne građevine. Većinu su uklonili sami vlasnici odnosno investitori, jer je to za njih

povoljnije nego kada uklanjanje provodi ugovorna tvrtka građevinske inspekcije. Od većih akcija uklanjanja

ističemo one krajem listopada i početkom studenoga 2017. godine kada su uklonjene 33 nezakonito izgrađene građevine na pomorskom dobru – Žnjanski plato u Splitu. Također, tijekom 2018. godine uklanjala se bespravna gradnja u Istri (objekti

većinom građeni na području Općine Vodnjan u naselju Peroj) i na području Splitsko-dalmatinske županije.

Od 2013. godine raste broj prijava o početku građenja na temelju akata za građenje (građevinska dozvola i glavni projekt za građenje jednostavnih građevina), a smanjuje se broj prijava o nezakonitom građenju, što ukazuje na postepeno poboljšanje stanja u području zakonitosti građenja. Na

primjer, 2012. godine od ukupno zaprimljenih 11.000 prijava, oko 6.000 odnosilo se na prijave bespravnog građenja te oko 5.000 prijava početka

građenja, dok u 2017. godini od ukupno oko 15.000 prijava, 10.500 odnosi se na prijavu početka građenja, te 4.000 prijava nezakonitog građenja.

Isto tako, 2011. godine od svih nadziranih gradilišta oko 80% su bila nezakonita, a 2017. godine oko 50%.

Prezentacija o radu građevinske inspekcije s naglaskom na organizirane akcije uklanjanja tijekom 2017. godine

Krajnji rok za legalizaciju bespravne gradnje bliži se kraju,

zainteresirani požurite!

NEWSLETTER MINISTARSTVA GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA | Broj 1. 6

e-USLUGE

Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) je sustav Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja koji svakom građaninu putem geoportala omogućava na jednostavan način pristup informacijama o korištenju prostora. ISPU nudi pregled katastarskih podataka te podatke o svim izdanim dozvolama (koje su izdane putem sustava eDozvola), podatke o ozakonjenju nezakonito izgrađenih građevina, digitalne ortofoto karte, topografske karte, kao i mrežne usluge pregleda odabranih karata važećih prostornih planova. Na taj način građanima su dostupni svi prostorni podaci vezani uz njihove objekte te mogu prekontrolirati da li stanje njihovih objekata u sustavu odgovara stvarnom stanju.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja kontinuirano nadograđuje i dopunjava sustav ISPU novim skupovima podataka, modulima i e-

uslugama s ciljem da sustav prostornog uređenja bude transparentan a relevantni podaci dostupni svima, kako građanima tako i nadležnim tijelima,

te da se omogući jednostavan uvid u sve procese koji se događaju u prostoru.

eDozvola

Kako bismo unaprijedili zakonitost izrade, donošenja i provođenja akata prostornog uređenja od sredine 2014.

godine u primjeni je informacijski sustav namijenjen izdavanju jedinstvenog akta za građenje – eDozvola. Sustav

je implementiran na razini Države te se primjenjuje u upravnim odjelima županija, velikih gradova i gradova

sjedišta županija koji obavljaju poslove izdavanja dozvola, izuzev upravnih odjela Primorsko-goranske županije,

Grada Zagreba i Grada Rijeke.

Prije uvođenja sustava eDozvola u Hrvatskoj se na

građevinsku dozvolu čekalo u prosjeku gotovo godinu dana, no sustav eDozvola bitno je ubrzao postupak izdavanja akata

za gradnju. Osim brzine rješavanja još je važnija kvaliteta jer

ona jedina pruža pravnu sigurnost investitorima tj. podnositeljima zahtjeva. A upravo su povećanje efikasnosti uprave i osiguranje pravne sigurnosti

svih sudionika u postupku među glavnim razlozima uvođenja sustava. Funkcionalnosti sustava eDozvola osiguravaju ujednačen postupak ishođenja dokumenata za područje cijele Države, referentima omogućuju bržu obradu predmeta i efikasnije administracijske procese, ali i digitalnu arhivu

svih priloga vezanih za zahtjev.

Prema analizi Ministarstva vrijeme izdavanja građevinske dozvole najkraće je u gradu Samoboru i

iznosi svega 11 dana, a državni prosjek je 28 dana. U

Virovitici dozvole se izdaju u roku 14 dana, a gradovi

Koprivnica, Čakovec i Varaždin u roku 15 dana. Županije Koprivničko-križevačka i Osječko-

baranjska dozvole izdaju u roku 15 dana, a

Bjelovarsko-bilogorska i Međimurska u roku 16

dana.

Službe za upravni nadzor Ministarstva i Građevinska

inspekcija mogu u svakom trenutku izvršiti uvid u

svaki predmet, što predstavlja financijsku uštedu u smislu troškova puta te ubrzava postupanje tih tijela.

Zahvaljujući sustavu, na jednom mjestu dostupan je

podatak o svim građevinskim zahvatima u Hrvatskoj

bilo da su za njih izdana odobrenja ili su postupci

izdavanja u tijeku.

RADNI SASTANCI S PROČELNICIMA ŽUPANIJSKIH I GRADSKIH UPRAVNIH ODJELA

U Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja u Zagrebu održani su, 22. i 23. ožujka 2018. godine, radni sastanci s pročelnicima i djelatnicima županijskih i gradskih upravnih odjela koji su zaduženi za izdavanje dozvola za gradnju. Državni tajnik Danijel Meštrić i njegovi bliski suradnici na radnim su sastancima prezentirali novine u razvoju elektroničkih sustava Ministarstva do 2019. godine koje uključuju sustav potpore u radu Građevinskoj inspekciji - eGrađevinska inspekcija, elektroničku

arhivu svih dozvola izdanih od 1968. godine - eArhiva, sustav prostornog planiranja i novu generaciju prostornih planova - ePlanovi te elektroničku konferenciju - eKonferencija. Više…

Informacijski sustav prostornog uređenja ISPU na usluzi građanima

Putem sustava eDozvola zahtjevi za izdavanje dozvola za gradnju i uporabu građevina mogu se popuniti elektroničkim putem kao i pratiti status predmeta.

NEWSLETTER MINISTARSTVA GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA | Broj 1. 7

SUFINANCIRANJE PROJEKATA OPĆINA I GRADOVA

Za izradu prostornih planova lokalne razine 3,1 milijun kuna

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je za izradu prostornih planova uređenja lokalne razine u proračunu Republike Hrvatske za 2018. osiguralo 3,1 milijuna kuna. Zahtjeve za sufinanciranje mogu podnijeti općine, gradovi i županije.

Pojedinoj jedinici lokalne (regionalne) samouprave mogu se dodijeliti sredstva u iznosu najviše do 50% od ukupnog iznosa cijene izrade plana iz Ugovora o izradi plana sklopljenog između jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave i izrađivača plana. Dodijeljena sredstva moraju se koristiti isključivo za predmetnu namjenu a Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja potrebno je dostavljali izvješća o utrošenim sredstvima za izradu plana nakon utroška istih. Sredstva nije moguće dodijeliti retroaktivno odnosno za već doneseni prostorni plan.

Javni poziv za sufinanciranje izrade prostornih planova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave otvoren je 16. veljače 2018. godine a zahtjevi za sufinanciranje mogu se predati do 30. rujna 2018. godine ili do utroška predviđenih sredstava. Više informacija dostupno je na web stranici Ministarstva.

Za razvoj komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda 40,1 milijuna kuna

U cilju poticanja razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanja komunalnog standarda na području jedinica lokalne samouprave, Ministarstvo je 26. veljače 2018. godine raspisalo Javni poziv za sufinanciranje projekata za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda u 2018. godini. Pod poticanjem razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanja komunalnog standarda smatraju se sve aktivnosti koje će potaknuti ili pridonijeti boljem obavljanju određenih komunalnih djelatnosti i pružanju odnosno isporuci komunalnih usluga (u kvalitativnom i kvantitativnom smislu), a koje će pridonijeti većoj kvaliteti življenja stanovnika na području pojedine jedinice lokalne samouprave.

Na poziv su do 28. ožujka 2018. godine, do kada je poziv bio otvoren, pristigla 553 projektna prijedloga od strane 385 jedinica lokalne samouprave te je u tijeku postupak administrativne provjere projekata. Za ovu je namjenu u državnom proračunu osigurano 40,1 milijuna kuna. Više informacija dostupno je na web stranici Ministarstva.

Za sanaciju klizišta 10 milijuna kuna

Radi sanacije i sprječavanja štetnih posljedica klizišta, Ministarstvo je 26. veljače 2018. godine raspisalo Javni poziv za sufinanciranje projekata sanacije klizišta. Predstavnici općina i gradova na poziv su mogli prijaviti projekte izvođenja radova na sanaciji klizišta ali i izradu projektne dokumentacije za sanaciju. Aktivnosti na projektima trebat će se provesti do 31. prosinca 2018., uključivo i obvezu dostave završnog i financijskog izvješća o realizaciji projekta. Udio Ministarstva u sufinanciranju projekta iznosi maksimalno do 80% ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

Do 28. ožujka 2018. godine, do kada je poziv bio otvoren, zaprimljena su 139 projektna prijedloga od strane 97 jedinica lokalne samouprave te je u tijeku postupak administrativne provjere projekata. Za ovu je namjenu u Državnom proračunu osigurano 10 milijuna kuna. Spomenimo i kako je Vlada Republike Hrvatske 15. ožujka 2018. donijela Zaključak u vezi sa stambenim zbrinjavanjem stanovnika Hrvatske Kostajnice i drugih područja stradalih zbog klizanja tla. Više o ovoj temi pročitajte na web stranici Ministarstva.

Više od 50 milijuna kuna za projekte općina i gradova koji građanima jamče sigurnost, red u prostoru i

bolji komunalni standard

NEWSLETTER MINISTARSTVA GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA | Broj 1. 8

PROSTORNO PLANIRANJE

Vlada Republike Hrvatske na 93. sjednici donijela je Odluku o izradi Državnog plana prostornog razvoja čiji će nositelj izrade biti Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja a stručni izrađivač Hrvatski zavod za prostorni razvoj.

Državni plan je temeljni prostorni plan za područje cijele Republike Hrvatske a izrađuje se radi izvršenja zakonske obveze i ostvarenja ciljeva prostornog uređenja kojima se osiguravaju uvjeti za korištenje (gospodarenje), zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom te se time ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, zaštitu kulturnih dobara, vrsnoću gradnje i racionalno korištenje prirodnih i kulturnih dobara.

Dodatan razlog za donošenje plana je i uspostava te razvoj novog sustava prostornog uređenja uređenog Zakonom prema kojem se izrađuje nova generacija prostornih planova kroz Informacijski sustav prostornog uređenja na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini. Više…

PREDSTAVLJENA STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE

U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu 9. ožujka 2018. godine svečano je predstavljena Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske. Auditoriju su se obratili potpredsjednik Vlade RH i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, ravnateljica Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj mr.sc. Irena Matković, potpredsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt te drugi uvaženi govornici. Skup su organizirali Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja kao nositelj izrade Strategije i Hrvatski zavod za prostorni razvoj kao stručni izrađivač.

Strategija prostornog razvoja RH je temeljni državni dokument za usmjeravanje razvoja u prostoru a donesena je na 5. sjednici Hrvatskoga sabora održanoj 13. listopada 2017. godine. Cilj promocije bio je objasniti ulogu Strategije prostornog razvoja u budućem razvoju nacionalnog prostora, njenom odnosu s ostalim strateškim dokumentima te odnosu prema važećim europskim, regionalnim i globalnim razvojnim politikama. Pored toga, dan je pregled aktivnosti i usmjerenja za provedbu koji su ujedno njen najvažniji dio i predstavljaju pogled u budućnost. Više pročitajte na web stranici Ministarstva.

DONOSE SE IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA NP PLITVIČKA JEZERA

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 5. travnja 2018. godine donijela Odluku o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Plitvička jezera. Nositelj izrade plana je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja a koordinator izrade je Hrvatski zavod za prostorni razvoj.

U cilju zaštite i održivog korištenja tog jedinstvenog prostora Izmjena i dopuna Prostornog plana NP Plitvička jezera izrađuje se i donosi za cjelokupno područje nacionalnog parka u ukupnoj površini od 266 km2.

Istovremeno s izradom Izmjena i dopuna Prostornog plana Nacionalnog parka Plitvička jezera provest će se postupak Strateške procjene utjecaja na okoliš s Glavnom ocjenom prihvatljivosti za ekološku mrežu za taj prostorni plan prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša i Zakona o zaštiti prirode. Više pročitajte na web stranici Ministarstva.

Prostorni plan Nacionalnog parka Plitvička jezera

Započinje izrada Državnog plana prostornog razvoja kao podloga za usklađen razvoj Hrvatske

NEWSLETTER MINISTARSTVA GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA | Broj 1. 9

OSTALE INFORMACIJE

NOVI PROPISI

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima Narodne novine broj 34/18.

Tehnički propis o građevnim proizvodima Narodne novine broj 35/18.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA

Ulica Republike Austrije 20, Zagreb Tel: 01 3782 444 (centrala) Faks: 01 3772 822 OIB: 95093210687 MB: 2831317 www.mgipu.hr

Ukoliko želite primati Newsletter Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja molimo da se javite na adresu elektroničke pošte newsletter@mgipu.hr kako bismo vas dodali na listu primatelja. Na istu adresu možete nam se javiti s prijedlozima i komentarima ili se odjaviti s liste primatelja. Vaši osobni podaci neće biti javno objavljeni niti će se koristiti za bilo što drugo osim za dobivanje Newslettera!

STRUČNI ISPITI ZA OBAVLJANJE POSLOVA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA

Informacije o ispitnim rokovima u svibnju

ESPON SEMINAR SOFIA, BUGARSKA

Prijava na ESPON seminar do 16.05.2018.