nikola vorkapić - reciklaža
TRANSCRIPT
Nikola Vorkapić 63Mentor: Valentina Rutović
OŠ “20. oktobar” Sivac
Šta je reciklaža ?
Reciklaža je izdvajanje materijala iz otpada i njihovo ponovno korišćenje. To je pojam kojim se može opisati proces pretvaranja otpada u sirovine od kojih
mogu nastati novi proizvodi.
U Stokholmu, glavnom gradu
Švedske, jedna starija
gospođa u centar za reciklažu
donela je bombu. Radnici su
pozvali policiju, a ona je rekla
da je to uspomena na rođaka
koji je tokom Drugog svetskog
rata prebegao iz Engleske u
Švedsku i sada je odlučila da
je se ratosilja.
Šta?
Rešenja koja doprinose kretanju društva ka povećanju svesti o očuvanju
životne sredine su: smanjenje nastanka otpada i povećanje količine materijalakoji se može ponovo iskoristiti.
Reciklaža uključuje: prikupljanje, razdvajanje tj. sortiranje, preradu i proizvodnju novih proizvoda od polovnih delova ili materijala.
Kako?
Reciklaža ima ekološki, ekonomski i socijalni značaj. Ona može da utiče na
podizanje ekološke svesti ljudi, pomaže u sprečavanju zagađenja životne
sredine, štedi prirodne resurse.
Značaj
Zašto recikliramo ?
Za izradu proizvoda od recikliranih sastojaka često se troši manja količina
energije nego za izradu istog proizvoda od sirovina. Reciklažom se smanjuje
količina otpada koji se šalje na deponije i ublažava problem odlaganja otpada i stvaranja divljih deponija.
Širom sveta podaci o raciklaži u velikoj meri variraju između zemalja. U
Japanu se reciklira 80%-90% otpada, u zemljama Evropske unije 30%-40%,
Austrija reciklira toliku količinu otpada da samo 3% ostaje na deponijama. U
Srbiji se 97% otpada nalazi na deponijama, što je najmanje ekonomična i ekološki opravdana opcija za upravljanje otpadom.
Zašto recikliramo ?
Neadekvatno upravljanje otpadom je jedan od najvećih problema sa aspekta
zaštite životne sredine Republike Srbije i isključivo je rezultat neadekvatnog stava
društva prema otpadu. Taj problem se prvi put javio u periodu ubrzane industrijalizacije zemlje početkom 1950. godine i trajao je do kraja ’80-ih godina.
Zašto recikliramo ?
Šta sve može da se reciklira ?
Mnogi materijali mogu da se recikliraju, kao što su: papir, karton, staklo,
keramika, beton, aluminijum, gvožđe, elektronski otpad, baterije, otpadno ulje…
Reciklaža stakla
Sakupljeni stakleni otpad se iz
kontejnera odnosi u fabrike za
proizvodnju stakla, gde se sortira po
boji, zatim pere da bi se uklonile
nečistoće. Tako sortirano i oprano
staklo se dalje usitnjava, a potom se
meša sa novim sirovinama (pesak,
voda, kreč) i tokom proizvodnog
procesa zagreva na 1600°C. Nakon
toga se proizvedeno staklo
automatski duva, odnosno istiskuje
u kalupe, i na kraju procesa nastaje
nova boca ili drugi stakleni proizvod.
Staklo može da se reciklira
neograničen broj puta i ne gubi na
kvalitetu.
Reciklaža plastike
Plastika se pravi od veštačkih sirovina, uključujući naftu i mazut. Reciklaža se
vrši tako što se nakon donošenja plastike u centar za reciklažu plastika
prvenstveno pere i seče na sitne ljuspice, koje se potom razdvajaju u flotacione
rezervoare gde se suše i tope. Plastika iz sistema izlazi u dugim nitima, koje se hlade i seku na palete, nakon čega se transportuju do proizvođača.
Vreme razgradnje otpadne plasitke je veoma dugo, od 100 od 1000 godina,
zato je potrebno da se plastika odvojeno sakuplja od ostalog ambalažnog
otpada, jer ona može veoma uspešno da se reciklira. Ovo prevenstveno važi za
PET ambalažu u kojoj kupujemo mineralnu vodu, osvežavajuća pića, prehrambene proizvode, ulja i sl...
Reciklaža plastike
Reciklaža papira
Papir je napravljen od sićušnih vlakana. Pošto ova vlakna vremenom postaju
slaba, papir se ne može zauvek reciklirati. Novinski papir može da se recikliranajmanje 7 puta.Kada se reciklira papir, trebalo bi odvojiti beli papir od kartona.
Reciklaža papira se vrši tako što se papir za reciklažu sortira, a zatim se natapai zagreva u velikim kacama, postajući pulpa. Dodaju se posebne hemikalije da bi se uklonilo mastilo iz novina. Pulpa se prečišćava od lepka i ostalih nečistoća
i ubacuje se u mašinu koja je izbacuje na ravnu pokretnu traku gde se formiraju listovi. Osušeni listovi su spremni za upotrebu. Kartonska ambalaža se
uglavnom pravi od recikliranog papira, kao i novine.
Reciklaža papira
Reciklaža aluminijuma
Aluminijum se može reciklirati brzo i lako. Pravljenje aluminijuma od recikliranog aluminijuma troši 96% manje energije. Reciklaža se obavlja tako
što se aluminijumske limenke u postrojenjima za reciklažu seku i tope. Istopljeni aluminijum se hladi i formiraju se poluge, koje se koriste za pravljenje
novih proizvoda.
Aluminijum, čelik, bakar i drugi metali su posebno vredne vrste otpada jerspadaju u neobnovljive prirodne resurse. Većinu metala je moguće preraditi. Reciklažom limenki mogu nastati metalni delovi mašine za veš, ili delovi za
automobile, dok se proizvedeni reciklirani čelik koristi za izradu autokaroserija, čeličnih nosača ili delova motora.
Reciklaža ostalih metala
Reciklirajte
papir - Ne
bacajte novine!
Jedna tona
sakupljenog
papira spasiće
od seče 17
stabala drveća!
Neki podaci govore da
reciklažom jedne tone
kancelarijskog papira
štedimo 4.200 kW
(kilovata) električne
energije i 32.000 litara
vode!
Odvajajte papir, staklo, plastiku, metal i bacajte ih u posebne kontejnere!