nosema i krecno leglo -prezentacija

63
NOSEMOSA I KREČNO LEGLO -KLINIČKA SLIKA I SANACIJA INFICIRANIH PČELINJIH ZAJEDNICA- prof. dr Zoran Stanimirović, Mr sci. Dragan Ćirković*, specijalista za bolesti pčela asistent mr Jevrosima Stevanović** *Fakultet veterinarske medicine, Beograd **Ministarstvo poljoprivrede i vodoprivrede RS, Okrug Novi Pazar

Upload: draganmilenkovic

Post on 29-Sep-2015

107 views

Category:

Documents


3 download

DESCRIPTION

Pčelarstvo

TRANSCRIPT

  • NOSEMOSA I KRENO LEGLO-KLINIKA SLIKA I SANACIJA INFICIRANIH PELINJIH ZAJEDNICA-

    prof. dr Zoran Stanimirovi,Mr sci. Dragan irkovi*, specijalista za bolesti pela

    asistent mr Jevrosima Stevanovi**

    *Fakultet veterinarske medicine, Beograd**Ministarstvo poljoprivrede i vodoprivrede RS, Okrug Novi Pazar

  • Nozemoza

    uzronik nozemoze je parazitska protozoa Nosema apis, za koju se smatra da ivi zajedno sa svojim domainom pelama oko 60 miliona godina;

    Nosema apis i N. ceranaeprolazi u svom razvoju kroz nekoliko razvojnih stupnjeva (spora, planont, meront, sporonti, sporoblasti);

    Nosema apis - spore

  • Nozemoza

    Nosema ceranae - spore

  • Nozemoza

    Nosema ceranae - spore

  • Nozemoza

    Razvoj parazita i formiranje spora zavisi od temperature.

    Najpovoljnija temperatura za razvoj parazita je izmeu 30 i 34C;

    Nosema apis razvija se iskljuivo u elijama epitela srednjeg creva odraslih pela

    infekcija nije samo tkivno, ve i elijski specifina.

  • Nozemoza

    najbolje vreme za dokazivanje spora N. apis u pelinjim drutvima je poetak aktivne sezone posle zime. Za vreme letnjih meseci teko je nai spore kod pela. Mali porast broja inficiranih pela moe se nai u jesen;

    kada se govori o irenju nozemoze razlikujemo irenje bolesti u konici, izmeu pelinjih drutava i izmeu pelinjaka,

    u svakom sluaju pele radilice predstavljaju najznaajniji vektor u irenju nozemoze.

    inficirane pele ive krae u odnosu na neinficirane, jer infekcija smanjuje duinu ivota pela izmeu 25% - 58%. Pored skraenja ivota pela, posledice su zamena obolelih matica (uklupavanje), kasniji izlazak mladih radilica na orjentacione letove, slabiji ili potpuni izostanak unosa nektara i polena, iscrpljenost pela i gubitak zajednice.

  • Nozemoza

    Na nozemozu moemo posumnjati ukoliko su zidovi konice, naroito sa prednje

    strane, oko leta, uprljani fecesom obolelih pela

    Klinika slika

  • NozemozaPoznato je da jedan od klinikih simptoma moe biti sae uprljano fecesom

    bolesnih pela, a isto tako i veliki broj uginulih pela na podnjai konica.

    Klinika slika

  • Nozemoza Klinika slika

    Promena boje srednjeg creva je, takoe, mogu kliniki simptom.Kod pela zaraenih nozemozom srednje crevo je esto oteeno i mlene

    boje, a kasnije postaje kreno belo i smanjuje se na normalnu veliinu.

  • Nozemoza Klinika slika

    Do promena boje srednjeg creva ne dolazi odmah posle infekcije, ve nakon nekoliko dana, tj. kliniki simptomi se ispoljavaju

    tek posle 21. dana starosti pela.

  • Nozemoza

    izuzetno je vano uzimanje adekvatnih uzoraka pela za laboratorijsku dijagnostiku, poto se klinikim pregledom moe postaviti iskljuivo sumnja na nozemozu;

    za dijagnozu kod prirodne infekcije najbolje uzorke predstavljaju pele sa leta konice i sa vrha nastavka;

    Dijagnostika

  • Nozemoza Terapija

    Fumagillin Fumidil B, Jodni preparati

  • Nozemoza Zakljuci

    Pojava nekih simptoma moe pobuditi sumnju na nozemozu,ali se tana dijagnoza postavlja laboratorijskim metodamakojima se dokazuju spore Nosema apis u crevnom sadrajuivih i uginulih pela ili u tenom i sasuenom izmetu pelaradilica;

    U prolee nozemoza moe imati ubrzani tok - akutni tok.Prilikom prolenog nadraajnog prihranjivanja nalazi se velikibroj uginulih pela iako ima dovoljno hrane u konici, leevipela su na podu konice, a sae, ramovi i zalihe polenapoprskani su tamno-smeim mrljama. Pritiskom na abdomenobolelih pela lako se istiskuje teni izmet

  • Nozemoza (nosemosis) je bolest odraslih pela za koju se moe postaviti sumnja

    Zakljuci

    Po poveanom abdomenu (usled nakupljanja sadrajanesvarene hrane kada nastaje kompresija vazdunih mehurova,neredovna dijareja): izmet je tean, smee ute boje,neprijatnog otrog mirisa;

    Ako bolesne pele izlaze iz konice, ne mogu da polete, padajui puu po poletnoj dasci ili na tlo, uznemirene su (kao daskakuu) krila su im rairena i po travi se sakupljaju u gomilicegrozdastog izgleda gde uginu nakon kraeg vremena.

  • Kreno leglo Klinika slikaBolest pelinjeg legla izazvana gljivicom Ascosphaera apis

  • Kreno leglo Klinika slika

    a) Simptomi u leglu (simptomi na larvama)

    U poetku infekcije larve su najpre bledo-ukaste boje, meke, glatke, promenljivog oblika, a zatim imaju svetlo-utu boju. Kasnije su hrapave, na dodir se osea konzistencija koe i mogu biti krte i lomljive. Oko njih se stvara beli micelijumski omota koji se naglo uveava, potpuno ih obavije da bi na kraju ceo prazan prostor u eliji legla bio ispunjen micelijumom.

    Micelijum tesno prianja na zadnji deo tela legla, dok glava obino ostaje slobodna, suva i ima izgled dugmeta. U kasnijem stupnju infekcije, stare mumificirane larve se smanjuju zbog dehidratacije i izgledaju kao da su pokrivene kreom otuda i naziv KRENO LEGLO. Larve na kasnijem stupnju infekcije imaju prljavo tamno-zelenu boju.

  • Kreno leglo Klinika slika

    Rani stupanj Poetni stupanj infekcije

    Larve bledo-ukaste boje

    Odmakli stupanj infekcije Larve prljavo tamno-zelene

  • Klinika slikaKreno leglo

    b) Simptomi na ramu saa sa leglom

    Mlade inficirane larve koje na prvi pogled jo izgledaju zdrave obino se nalaze ratrkane meu zdravim leglom, dok se starije, ve mumificirane larve, nalaze u poklopljenim elijama ili nekad u elijama koje su pele otvorile. Poklopci elija su uglavnom normalnog izgleda ili mogu biti posuti pegama ili blago ugnuti.

    Na uzdunom preseku kroz sae sa poklopljenim leglom mumificirane larve lako ispadaju iz elija.

    Kada micelijum gljivice proe kroz poklopce elija i prekrije spoljnu stranu poklopaca, zatvoreno leglo ima izgled kao da je posuto branom, kreom ili sivkastom prainom.

  • Klinika slikaKreno leglo

    Ram saa sa ratrkanim zaraenim larvama meu zdravim leglom

    Mumificirane larve na podnjai konice

  • DijagnostikaKreno leglo

    Na osnovu klinike slike i vremena pojavljivanja i injenice da pele nisu bolesne treba posumnjati na kreno leglo. Tana dijagnoza se postavlja u laboratoriji mikroskopskim pregledom mumificiranih larvi ili izolovanjem Ascosphaera apis na vetakim hranljivim podlogama.

    Materijal za laboratorijsku dijagnostiku je ram saa sa mumificiranim trutovskim ili radilikim leglom ili iseak legla dimenzija 10 x 10-14 cm. Svaki uzorak se ponaosob pakuje u kartonsku kutiju.

  • Kreno leglo Terapija

    U sluaju benignog toka bolesti dovoljno je da se ramovi sa bolesnim leglom izvade iz konice, a pelinja zajednica dovede u dobro bioloko uzgojno stanje (jake zajednice, suve konice, preseljavanje pela sa leglom na suv i osunan teren.

    U teim sluajevima infekcije neophodno je zameniti maticu, pele preneti u novu konicum, a staru konicu temeljno oistiti i dezinfikovati let-lampom. Sae sa bolesnim leglom spaliti ili pretopiti, a takoe spaliti i sve otpatke iz konice.

    U cilju podsticanja higijenskog ponaanja preporuuje se nadraajno prihranjivanje ili posipanje prah eerom.

  • ZakljuciKreno leglo

    Sumnju na postojanje krenog legla (Ascospherosis) moemo postaviti na osnovu sledeih injenica

    U poetku infekcije larve su bledo-ukaste, meke, glatke, promenljivog oblika, a kasnije su hrapave, krte i lomljive; U starijem procesu mumificirane larve se smanjuju zbog dehidratacije i izgledaju kao da su pokrivene kreom.

    Larve inficirane gljivicom Ascosphaera apis mogu se prepoznati po

    Beloj i bledo-ukastoj boji Prljavo tamno zelenoj boji

  • NOSEMA I KRENO LEGLO

    GLOBALNI KLIMATSKI POREMEAJI, ZAGAENOSTIVOTNE SREDINE, "HEMIZACIJA" SVIH OBLASTILJUDSKE DELATNOSTI, A NAROITO POLJOPRIVREDNEPROIZVODNJE, IMAJU ZA POSLEDICU POREMEAJE UEKOSISTEMIMA, SMANJENU ILI MNOGIM PROBLEMIMAOPTEREENU BILJNU PRODUKCIJU, A SAMIM TIMPOREMEAJE U PRODUKCIJI DOVOLJNE KOLIINEKVALITETNE PRIRODNE HRANE ZA PELINJEZAJEDNICE. NAIME, S JEDNE STRANE, INTEZIVNAPRIMENA PESTICIDA UTIE NA PRODUKCIJUNEDOVOLJNE KOLIINE KVALITETNOG POLENA, KOJI JEOSNOVA ZA DOBIJENJE KVALITETNE PERGE, A PERGA JEIZVOR PROTEINA ZA PELE.

  • S DRUGE STRANE, SMANJENJE STONOG FONDA(PRE SVEGA OVACA I KOZA), A SAMIM TIM ISMANJENA PRODUKCIJA PRIRODNOG UBRIVA,DOVODI DO ZNAAJNO MANJE PRODUKCIJEKVALITETNOG NEKTARA I POLENA, JER SU MNOGEBILJNE VRSTE ZBOG SLABIJE PRIHRANE ILISMANJILE PRODUKCIJU ILI SU NESTALE SA LIVADA IPANJAKA

    NOSEMA I KRENO LEGLO

  • NOSEMA I KRENO LEGLO

  • NOSEMA I KRENO LEGLO

  • NOSEMA I KRENO LEGLO

  • NOSEMA I KRENO LEGLO

  • NA KVALITET POLENA I NEKTARA UTIU I RAZNI PESTICIDI.PORED SILNIH DRUGIH PESTICIDA, KOJI SE KORISTE UPOVRTARSTVU, RATARSTVU I VOARSTVU,

    PESTICIDI NA BAZI IMIDAKLOPRIDA, (GAUCHO 600-FS, BAYER IIMIDOR, 70 WS, STOCKTON ZA SUNCOKRET I KUKURUZ;PRESTIGE 290-FS, BAYER; CONFIDOR 200-SL, BAYER ZAKROMPIR; MONTUR FS 190, BAYER ZA EERNU REPU) ILIPREPARATI NA BAZI FIPRONILA (COSMOS 500 FE, BASF IREGENT 800-WG, BASF).

    OTROVNI ZA PELE (NEONIKOTINOIDI-IMIDAKLOPRID IFIPRONILI), DELUJU KONTAKTNO I DIGESTIVNO, A USVAJAJUSE KORENOM BILJKE I PRENOSE PROVODNIM SISTEMOM UVIE BILJNE ORGANE: CVET (AKUMULIRAJU SE U NEKTARU IPOLENU), PLOD, LISTOVE I SEME, GDE SE VEOMA DUGOZADRAVAJU

    NOSEMA I KRENO LEGLO

  • NEONIKOTINOIDI (IMIDAKLOPRID) DELUJU NA RECEPTOREACETILHOLINA (LANO SE PREDSTAVLJAJUI KAO PRIMAOCIIMPULSA), DOK FIPRONIL DELUJE NA SPOREDNI KANAL HLORNIHJONA, PODIUI PROPUSTLJIVOST MEMBRANE NERVNE ELIJE.

    PELE U POTRAZI ZA HRANOM SAKUPLJAJUI NEKTAR PAMTEMIRIS CVETAJUIH BILJAKA, TAKO FORMIRAJUI NEKU VRSTUMIRISNE MAPE KOJA E IM KORISTITI ZA BUDUE LETOVE.MEUTIM, NAVEDENI INSEKTICIDI OTEUJU CENTRE U MOZGUODGOVORNE ZA MEMORIJU I ORJENTACIJU, IZAZIVAJUIDEZORJENTACIJU PELA. PELE NE ZNAJU DA SE VRATE UKONICU, LUTAJU I UGINU OD GLADI. PELE SU UZNEMIRENE SANEKOORDINIRANIM PONAANJEM PRI SAKUPLJANJU POLENA INEKTARA.

    PELE SE MOGU VIDETI NA GLAVICAMA SUNCOKRETA KAKO VISE,NAJPRE SU VRLO AKTIVNE, A ZATIM POSTAJU APATINE SAGREVIMA I KLONULOU, TO SE NA KRAJU ZAVRAVAUGINUEM.

    NOSEMA I KRENO LEGLO

  • NOSEMA I KRENO LEGLO

  • Menadment ???

    NOSEMA I KRENO LEGLO

  • NOSEMA I KRENO LEGLO-Prenaseljenost-

  • NOSEMA I KRENO LEGLO

  • P E L I NJ A K

  • Pozicija pelinjaka u odnosu na saobraajnice i peake staze

  • Grupni smetaj konica na pelinjaku

  • Ureeni pelinjaci, prilagoeni terenu

  • A. Improvizovana zatita pelinjaka

    B. i C. Adaptirana transportna vozila za konice-Pelinjaci na tokovima

    B

    C

    A

  • A. Nezdrav, vlaan terenB. KOnice u hladu, nedovoljno osunane,C i D. Jednobojne konice-oteana

    orjentacija pela.

    A

    C

    B

    D

  • AB

    C

    A. iI B. Nepravilno postavljen pelinjak, Previe osunan

    C. Nadkriven pelinjak s nepravilno iznivelisanim platformama za konice

  • iana podnjaa Langstroth- Rootova (LR) konice

  • iane podnjae se koriste kako u dijagnostici i kontroli prirodnog mortaliteta krpelja, tako i u programu kompletne ekoloke

    strategije borbe protiv varoze.

  • Metalni uloak iane (antivarozne) podnjae Langstroth- Rootova (LR) konice

  • NUKLEUSI - OPLODNJACI

  • MINI OPLODNjAK

  • B. Okvir sa saem u sunanom topioniku

    A

    B

    Sunani topionik voska

  • Usisiva za pele i usisavanje pela sa ramova

  • Ram sa pravilno izgraenim saem i zatvorenim leglom

  • Milerov ram sa matinjac

  • Razliiti tipovi hranilica za pele

  • Pelari hobisti -Konvencionalna proizvodnja

    Pregledati sva drutva. Preglede obaviti:

    - pre prolenog tretmana;- nakon prolenog tretmana u cilju utvrivanja njegove efikasnosti;- sredinom leta u cilju izbegavanja znaajnijih oteenja jesenjih pela;- pre jesenjeg tretmana i-nakon jesenjeg tretmana u cilju utvrivanja njegove efikasnosti.

    Komercijalni pelari - Konvencionalna proizvodnja

    Pregledati 10% konica na svakom pelinjaku. Preglede obaviti:

    - pre prolenog tretmana;- nakon prolenog tretmana u cilju utvrivanja njegove efikasnosti;- sredinom leta u cilju izbegavanja znaajnijih oteenja jesenjih pela;- pre jesenjeg tretmana i- nakon jesenjeg tretmana u cilju utvrivanja njegove efikasnosti.

  • Pregled zapisnika predhodnog pregleda

  • A. Pravilmo odlaganje pregledanog okvira,

    B. Poloaj okvira pri brzom pregledu,

    C. Pelinje drutvo se uvek uznemiri pri pregledu-Stres pcela

    A

    BC

  • A. Vlaga u konici-uzrok svih problema,

    B. Nepravilnim dodavanjem satne osnove u sredinu legla razbija se leglo,

    C. Nepravilno i neuredno postavljeni okviri u konici

    A

    B

    C

  • Po pregledu svake konice zapaanja treba zabeleiti u pelarski dnevnik

  • Nuno zloeerna pogaa

  • Nuno zloeerni sirup

    Slide Number 1Slide Number 2Slide Number 3Slide Number 4Slide Number 5Slide Number 6Slide Number 7Slide Number 8Slide Number 9Slide Number 10Slide Number 11Slide Number 12Slide Number 13Slide Number 14Slide Number 15Slide Number 16Slide Number 17Slide Number 18Slide Number 19Slide Number 20Slide Number 21Slide Number 22Slide Number 23Slide Number 24Slide Number 25Slide Number 26Slide Number 27Slide Number 28Slide Number 29Slide Number 30Slide Number 31Slide Number 32Slide Number 33Slide Number 34Slide Number 35Slide Number 36Pcelarstvo-I vezba.pdf

    NOSEMA I KRECNO LEGLO 21.pdfSlide Number 1Slide Number 2Slide Number 3Slide Number 4Slide Number 5Slide Number 6Slide Number 7Slide Number 8Slide Number 9Slide Number 10Slide Number 11Slide Number 12Slide Number 13Slide Number 14Slide Number 15Slide Number 16Slide Number 17Slide Number 18Slide Number 19Slide Number 20Slide Number 21Slide Number 22Slide Number 23Slide Number 24Slide Number 25Slide Number 26Slide Number 27Slide Number 28Slide Number 29Slide Number 30Slide Number 31Slide Number 32Slide Number 33Slide Number 34Slide Number 35Slide Number 36