1/47

NOVOLIT 2005 - TOPLINSKA ZAŠTITA

Računalni program za proračun uštede toplinske energije i toplinske zaštite u zgradama.

PRIRUČNIK ZA KORISNIKE

(verzija 1.7.2006)

Računalni program Toplinska zaštita - NOVOLIT 2005, prvi u Hrvatskoj, promoviran je u listopadu 2005 u Zagrebu na Stručnom skupu o primjeni Tehničkog propisa o uštedi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, na regionalnim skupovima, dorađen na temelju vaših dragocijenih sugestija i kontinuirane recenzije vodećih stručnjaka iz područja toplinske zaštite.

Program je izarđen u suradnji s Razredom arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu i usklađen je s Tehničkim propisom o uštedi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, kojeg je donijelo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (NN br.79/05). Program je na CD dostavljen svim članovima Razreda a može se slobodno preuzeti i sa web stranice.

Najnoviju verziju programa (ver 2.01) možete slobodno preuzeti sa naše web stranice : www.novolit.com/hr/ (4,5 MB).

Računalni program Novolit 2005 i Priručnik za korisnike u svojoj će se praktičnoj primjeni prema potrebi kontinuirano nadograđivati i inovirati. Povremeno posjetite našu web stranicu !

Vaša pitanja i primjedbe možete uputiti autorima putem e-pošte ili izravno telefonom.

- e-pošta: savjeti@novolit.com - tel/fax: 01 466 87 58 - GSM: 091 466 87 58

2/47

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SADRŽAJ 1 Instalacija ..................................................................................................................... 3 2 Priprema prije rada ........................................................................................................ 6 3 Rad sa programom ........................................................................................................ 7

3.1 Uređivanje osnovnih podataka o zgradi..................................................................... 7 3.2 Popis građevnih dijelova u zgradi ............................................................................13

3.2.1 Dodavanje neprozirnih građevnih dijelova.........................................................15 3.2.2 Građevni dijelovi sa ostakljenjem .....................................................................22 3.2.3 Katalog građevnih dijelova ..............................................................................25

3.3 Toplinski gubici......................................................................................................26 3.3.1 Toplinski gubici kroz grijane dijelove omotača zgrade ........................................26 3.3.2 Toplinski gubici kroz linijske toplinske mostove..................................................28 3.3.3 Toplinski gubici kroz točkaste toplinske mostove ...............................................29 3.3.4 Toplinski gubici kroz tlo...................................................................................30 3.3.5 Toplinski gubici zbog provjetravanja.................................................................31 3.3.6 Toplinski gubici kroz negrijane prostorije ..........................................................32 3.3.7 Toplinski gubici kroz negrijane ostakljene prostorije (staklenike).........................34 3.3.8 Specifični transmisijski toplinski gubitak............................................................36

3.4 Toplinski dobici......................................................................................................37 3.4.1 Unutarnji toplinski dobici .................................................................................37 3.4.2 Toplinski dobici od sunca kroz grijane dijelove omotača zgrade ..........................38 3.4.3 Toplinski dobici od sunca kroz negrijane prostorije ............................................39 3.4.4 Toplinski dobici od sunca kroz negrijane ostakljene prostorije.............................39

3.5 Proračun i rezultati.................................................................................................39 3.5.1 Transmisijski toplinski gubici............................................................................40 3.5.2 Potrebna toplina za grijanje.............................................................................40 3.5.3 Graf potrebne topline za grijanje tijekom godine ...............................................42 3.5.4 Pogrešni građevni dijelovi u zgradi ...................................................................42 3.5.5 Zaštita protiv sunčeva zračenja........................................................................43 3.5.6 Potrošnja energenata......................................................................................44

3.6 Ispisi ....................................................................................................................44 3.6.1 Projekt zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu .............45 3.6.2 Iskaznica potrebne topline za grijanje...............................................................46

3.7 Linkovi..................................................................................................................46

3/47

1 Instalacija Program radi na platformama Windows 9X, Windows ME, Windows NT, Windows 2000 i Windows XP. Za rad se preporučuje rezolucija displeja barem 800 x 600, barem 32 MB radne memorije i barem 50 MB prostora na disku. Instalacija programa Novolit 2006 vrlo je jednostavna. Dvostrukim klikom na instalacijsku datoteku novolit2005.exe otvori se prvi prozor čarobnjaka za instalaciju. Za nastavak kliknite na gumb dalje. Ako još niste instalirali program na vaše računalo, preporučamo, instalirajte sa naše web stranice najnoviju verziju (NOVOLIT 2005 Toplinska zaštita – download )

Ukoliko je na vašem računalu već instalirana ranija verzija, ovim i svakim daljnjim updateom baza će se nadograditi a vaši se raniji izračuni i unešeni podaci NEĆE izbrisati.

Program će instalirati novu mapu u start meniju (izborniku), koju takođe možete mijenjati.

4/47

Klikom na instaliraj kopiraju se fajlovi u odredišnju mapu.

Poslije instalacije program se može pokrenuti.

Ako se u aplikaciji pravilno ne prikazuju slova č, ć, š, ž pogrešno su postavljene regionalne opcije. Regionalne i jezične opcije nalaze se u «control panelu» i moraju se postaviti na hrvatski a opcije (options) jezika na srednjeeuropski (Central Europe). Postavi se i kao default (zadano) .

5/47

6/47

2 Priprema prije rada Za primjer rada programa odabrali smo obiteljsku kuću iz Dodatka L norme HRN EN 832, s pretpostavljenom lokacijom negdje u gradu Zagrebu.

Svi se potrebni podaci nalaze u Dodatku L norme HRN EN 832

7/47

3 Rad sa programom Za izračun uštede toplinske energije i toplinske izolacije zgrade potrebno je napraviti slijed koraka kako je u nastavku opisano :

1. Prvo, unesu se osnovni podaci zgrade (naziv zgrade, najbliža meteorološka postaja, bruto obujam itd.).

2. Izračunaju se sve prozirne i ostakljene površine i definiraju građevni dijelovi. Građevni

dijelovi definiraju se iz kataloga materijala ili se jednostavno kopiraju iz kataloga već unaprijed pripremljenih građevnih dijelova.

3. Treći je korak izačun toplinskih gubitaka. Za taj se izračun moraju upisati svi građevni

dijelovi i elementi, njihove orijentacije i površine kroz koje prolazi toplina. 4. Četvrti je korak proračun toplinskih dobitaka. Toplinski dobici od sunca automatski se

izračunaju jer kroz isti ostakljeni građevni dio ujedno imamo toplinski gubitak i toplinski dobitak zbog sunca. Ovim je posao već skoro završen. Potrebno je samo pregledati da li su rezultati odgovarajući i ispisati ih. Ako rezultati ne odgovaraju moguće je mijenjati parametre koje utječu na proračun (sastav građevnih dijelova, debljine slojeva, površine građevnih dijelova, razni faktori kod prozirnih građevnih dijelova itd.)

Svaka se zgrada može u meniju (izborniku) Program – Eksport zgrade eksportirati u samostalnu datoteku koja dobiva *.nv1 nastavak. Ta se datoteka može preko diskete, USB ključa, e-pošte i dr. poslati drugom korisniku koji je može preko izbornika Program – Import zgrade importirati u svoju bazu. Svi podaci o zgradama i materijalima mogu se arhivirati u izborniku Arhiviranje u *.zip datoteku. To je sigurnosna kopija koju je dobro spremiti na drugi disk, CD ili slično. Ujedno ju možete koristiti kada sve podatke želite prenijeti na drugu lokaciju (npr. uredsko ili kućno računalo). Pomoću izbornika Program - Dearhiviranje zamijenite postojeću bazu podataka. U izborniku Program – Opcije navedeni su podaci o projektantu koji se upisuju u odgovarajuća polja za svaku novu zgradu kod uređivanja osnovnih podataka o zgradi.. Kod rada sa slogovima podataka u tablicama/popisima mogu se koristiti i funkcijske tipke: F1 – pomoć F3 – novi zapis F4 – uređivanje zapisa F5 – kopiranje zapisa F6 – kopiranje u katalog F7 – kopiranje iz kataloga F8 – brisanje zapisa

3.1 Uređivanje osnovnih podataka o zgradi Prvo, nakon otvaranja aplikacije prikaže se popis svih zgrada za koje je već ranije napravljen proračun. Ta se forma ne može zatvoriti nego se samo minimizira jer uvijek mora biti izabrana neka zgrada. Zgrade u popisu mogu se sortirati klikom na zaglavlje kolone. Zgrade je moguće kopirati. Nakon kopiranja zgrada dobiva prefiks Kopija od... pred originalnim nazivom zgrade. Klikom na ikonu sa znakom Excel zgradu je moguće eksportirati u Excel. Zgradu je moguće zaključati lozinkom. Zgrada se može zaključati sa ili bez lozinke. Kada je zgrada zaključana, na njoj više nije moguće napraviti bilo kakvu promjenu. To je preporučljivo napraviti kako se ne bi slučajno izbrisala ili ispravljala zgrada za koju je izračun već napravljen.

8/47

Ako je otvoreno više prozora, mijenjanjem zgrade u popisu mijenjaju se i pripadajući rezultati, gubici, dobici i građevni dijelovi.

Za dodavanje nove zgrade kliknite na ikonu Nova zgrada , otvori se prozor za upis osnovnih podataka o zgradi.

Ako je nova zgrada malog obujma ili obiteljska kuća postavite kvačicu. Stavljanjem kvačice zgrada će se tretirati po članku 26. Tehničkog propisa (zgrada ima obujam grijanog dijela zgrade manji od 100 m3). Na prvoj kartici unesite podatke o zgradi. Obvezan podatak je Naziv zgrade ili dijela zgrade (Podatak se ispisuje na popisu zgrada i u glavi glavnog prozora aplikacije) i Meteorološka postaja. (Meteorološka

9/47

postaja utječe na mjesečne srednje vanjske temperature i srednju vanjsku vlagu na lokaciji zgrade. Isto tako dobivaju se podaci za sunčevo zračenje ovisno o zoni globalnoga sunčeva zračenja u kojoj se meteorološka postaja nalazi.). Meteorološka se postaja izabere klikom na gumb [...] pored polja. Otvori se prozor za biranje Meteorološke postaje. Kada se traži željenu postaju u polje Traži upišu se početna slova iz naziva i u popisu postaja automatski se filtriraju (izlistaju) postaje koje imaju u početku svog naziva tražena slova. Klikom na gumb Prihvati na temelju izabrane meteorološke postaje, zgradi se pridružuju podaci za mjesečne srednje vanjske temperature i srednju vanjsku vlagu na lokaciji zgrade. Isto tako pridružuju se podaci za sunčevo zračenje ovisno o zoni globalnoga sunčeva zračenja u kojoj se meteorološka postaja nalazi.

Za primjer izaberimo meteorološku postaju Zagreb Maksimir. Isto je tako obvezan podatak Namjena zgrade. O namjeni zgrade ovisi koje zahtjeve zgrada mora ispunjavati. Odaberimo namjenu: Stambene zgrade grijane na temp. 18°C ili višu. Za takvu zgradu moraju biti ispunjeni zahtjevi iz 7., 9., 11., 12., 13. i 14. članka Tehničkog propisa. Etažnost utječe na približni izračun obujma grijanog zraka prema 4. članku Tehničkog propisa. Taj se obujam određuje koristeći unutarnje dimenzije ili prema približnom izrazu V = 0,76·Ve za zgrade do tri etaže, odnosno V = 0,8·Ve u ostalim slučajevima. Tip unutrašnjih zidova / toplinski kapacitet utječe na izračun efektivnoga toplinskog kapaciteta C (W·h/K) grijanog dijela zgrade, koji se koristi pri utvrđivanju stupnja iskoristivosti dobitaka topline. Prema 11. članku Tehničkog propisa dozvoljeno je koristiti približne vrijednosti dobivene pomoću izraza C = 15·Ve , za zgrade s pretežno laganim unutarnjim zidovima, spuštenim stropovima, te za visoke hale, odnosno pomoću izraza C = 50·Ve za zgrade s masivnim unutarnjim i vanjskim zidovima bez spuštenih stropova. Moguće je izabrati i ručni unos. Dalje, na drugoj je kartici potrebno unijeti podatke za Obujam grijanog dijela zgrade ili bruto obujam. Za obrađeni primjer iz dodatka norme EN 832 Obujam grijanog dijela zgrade ili bruto obujam je 298 m3.

10/47

Ako kod proračuna želite koristiti kalkulator kliknite na gumb pored polja. Obujam grijanog zraka ili neto obujam je nešto manji od bruto obujma i može se izračunati prema približnom gore navedenom izrazu koji ovisi o broju etaža. Isto tako za stambene se zgrade prema približnom gore navedenom izrazu može odrediti i Ploština korisne površine zgrade Ak. U navedenom je primjeru neto obujam točno izračunat prema stvarnim podacim, zato se makne kvačica na Izačun prema približnom izrazu (V=0,76Ve) i u polje upiše stvarna vrijednost (255 m3 - Dodatak L Tablica L.3), a Ploština korisne površine zgrade Ak izračuna se prema približnom izrazu.

Toplinski se mostovi mogu točno izračunati ili se mogu koristiti već izračunate vrijednosti iz kataloga toplinskih mostova prema HRN EN ISO 14638. Pojednostavljeno, toplinski mostovi za zgradu mogu su aproksimirati povečanjem koeficijenta prolaska topline svakog građevnog dijela oplošja grijanog dijela zgrade za 0,05 ili 0,1 W/(m2K) (Tehnički propis Članak 24.).

Jednostavnije je, najprije pokušati prema pojednostavljenoj metodi povećanja koeficijenta prolaska topline građevnih dijelova oplošja Klimatološki podaci se pridruže zgradi kada izaberemo meteorološku postaju. Unutarnja projektna temperatura važna je za proračun toplinskih gubitaka i dobiva se iz projekta ili se pretpostavlja da unutarnja projektna temperatura iznosi 20 °C.

11/47

Gustoča globalnog sunčevog zračenja za pojedine nagibe i orijentacije isto se tako dobije odabirom meteorološke postaje i njene pripadajuće zone globalnog sunčevog zračenja.

Kod podataka za grijanje potrebno je zbog ispisa na Iskaznici potrebne topline za grijanje odrediti Način grijanja i Vrstu i način korištenja obnovljive energije. Udio obnovljive energije u potrebnoj toplini za grijanje utječe na ograničenja godišnje potrebne topline prema Tehničkom propisu Članak 12..

Drugi i treći dio podataka za proračun energije za pripremu tople vode i potrošnje energenata prema Tehničkom propisu nije obvezan. Ako se želi nakon proračuna dobiti i podatak za količinu i vrijednost potrošenog energenata treba ispuniti i te podatke.

12/47

Podatke o projektantu treba ispuniti zbog ispisa na Iskaznici potrebne topline za grijanje.

Ako se u menuju Program izabere Opcije otvori se prozor za unos podataka o projektantu.

Uneseni i spremljeni podaci o projektantima za svaku se novu zgradu automatski upišu.

Preporučujemo u meniju (izborniku) Opcije ispuniti sva polja kako se za nove zgrade ne bi ponovo morali upisivati podaci o projektantu. Za pojedinu se zgradu može sastaviti i početni i završni komentar koji se postavljanjem kvačice na polje stavi komentar može ispisati na početku i na kraju ispisa Projekta.

13/47

Početni i završni komentar može se kopirati i priljepiti (paste) iz drugih aplikacija (npr. Word) sa kombinacijom tipaka CTRL-C, CTRL-V. Tako se svi unešeni osnovni podaci o zgradi mogu spremiti.( gumb spremi)

Dvostrukim klikom na zgradu ili klikom na gumb Uredi mogu se mijenjati podaci o zgradi .Ako se promijene podaci, koji su bitni za proračun (meteorološka postaja, obujam, površine itd..), aplikacija ponovo proračuna cijelu zgradu.

3.2 Popis građevnih dijelova u zgradi U slijedećem je koraku potrebno načiniti popis svih građevnih dijelova koji su korišteni u zgradi. Treba pripaziti da je u popisu zgrada označena zgrada za koju radimo proračun i zatim kliknuti na gumb Građevni dijelovi zgrade.

14/47

Pojavi se popis građevnih dijelova u zgradi za koju se radi proračun, a koji se kasnije koriste pri dodavanju omotača zgrade, kod gubitaka kroz tla, negrijane prostorije, ostakljene prostorije itd. U početku je taj popis prazan.

Za dodavanje novog građevnog dijela mišem je potrebno kliknuti na grupu građevnih dijelova u koju želimo dodati novi građevni dio i kliknuti na gumb Novi. Ako je označena grupa za neprozirne građevne dijelove otvori se prozor za sastavljanje neprozirnih građevnih dijelova.

Preporučujemo da najčešće korištene građevne dijelove spremite u katalog. Kod sastavljanja popisa građevnih dijelova povuku se iz kataloga klikom na gumb Iz kataloga Građevni se dijelovi mogu kopirati, stavljati u katalog građevnih dijelova i brisati. Pri brisanju program će provjeriti da li je građevni dio već korišten kod gubitaka (ne može se brisati građevni dio koji je upotrebljen kod omotača zgrade). U tom je slučaju prvo potrebno izbrisati taj dio iz omotača, negrijane prostorije ili tla. Ako uređujemo građevni dio koji je već uključen u omotač zgrade, gubitke kroz tla, negrijane ili staklene prostorije, toplinski gubici i toplinski dobici ponovo se preračunaju.

15/47

3.2.1 Dodavanje neprozirnih građevnih dijelova Potrebno je unijeti naziv (opis) građevnog dijela i dodati slojeve. Unutarnja projektna temperatura predložena je (odabire se) iz klimatoloških podataka o zgradi (za neklimatizirane prostorije je to 20°C). Unutrašnja vlaga potrebna je za proračun kondenzacije na površini, unutrašnje kondenzacije i kreiranje grafova (dijagrama). Klikom na gumb pokraj postotka vlage, otvori se prozor za dodavanje ili uređivanje unutrašnje vlage. Period (dinamič. topl. karakt.) potreban je za proračun dinamičkih toplinskih karakteristika za koje još nisu utvrđeni zahtjevi u hrvatskim tehničkim propisima pa je to samo informativni podatak..

Klikom na gumb Dodaj sloj otvori se prozor za odabir materijala.

16/47

Materijali su svrstani u više grupa. Lako ih se nađe kada u polje Traži po imenu upišete naziv traženog materijala i popis se materijala automatski izlista prema unesenim početnim slovima iz naziva.

Ako se traženi materijal ne nalazi u popisu može se dodati klikom na gumb Novi materijal. Otvori se prozor za dodavanje materijala. Unesu se svi potrebni podaci o materijalu. Ako se postavi kvačica u polje Parna brana, znači da je umjesto Faktora otpora difuzije vodene pare µ potrebno za material unijeti vrijednost Otpora propustjivosti vodene pare Sd i jednako tako Predloženu debljinu sloja.

Svaki se novi materijal spremi u grupu Materijali korisnika. Samo se materijali u grupi Materijali korisnika mogu uređivati.

Najjednostavnije je dodati novi materijal tako da se neki već postojeći, slični materijal kopira u grupu Materijali korisnika i zatim uredi.

17/47

Za dodavanje materijala u predmetni građevni dio potrebno je još upisati debljinu tog sloja u centimetrima i klikom na gumb Prihvati spremiti sloj.

Slojevi se mogu kopirati i pomicati klikom na ikone sa strelicom gore ili dole a nalaze se na desnoj strani slogova sa slojevima.

Nakon svake promjene (dodavanje, uređivanje, brisanje, pomicanje itd. slojeva) svi se relevantni rezultati automatski preračunaju. Prvi je dio proračun prolaska topline. U polju Koeficijent prolaska topline nalazi se izračunati koeficijent. Izračuna se kao inverzna (recipročna) vrijednost zbroja toplinskih otpornosti pojedinih slojeva i plošnih otpora prijelaza topline Rsi i Rse. Pored njega se prikaže dozvoljeni koeficijent uzet iz tablice 4. ili tablice 6 priloga „C“ Tehničkog propisa (ovisno da li je to obiteljska kuća i/ili je zgrada sa obujmom manjim od 100m3). Zeleno polje znači da je izračunati koeficijent manji od dozvoljenog i da građevni dio zadovoljava zahtjeve o vrijednosti koeficijenta prolaska topline

Klikom na gumb [...] pored polja za Izračunati koeficijent otvori se prozor gdje možete i sami unijeti željenu vrijednost koeficijenta prolaska topline.

18/47

Program pronalazi sloj koji je najbljiži vanjskoj strani i ima status toplinskog izolatora te promjeni njegovu debljinu. Debljina se zaokruži na 1 cm (odabire po razredima po 1 cm) zato se rezultat malo razlikuje od željene.

Građevnom se dijelu mogu još dodati ispravke koeficijenta prema normi HRN EN ISO 6946 Dodatak D. Za svaku željenu korekciju treba staviti kvačicu na Računaj ispravak zbog ... Za korekciju zbog mehaničkih spojnica potrebno je definirati materijal, broj spojnica i dimenzije.

Korekcija je potrebna i kod građevnih dijelova kod kojih postoje zračne šupljine zbog kojih se poveča toplinska prohodnost.

19/47

Ako građevni dio graniči sa negrijanim dijelom zgrade taj se negrijani dio sukladno HRN EN ISO 6946, točka 5.4 može uvažavati kao dodatni toplinski otpor. Ovo vrijedi samo za vanjske zidove.

Ako se građevni dio nalazi u datoteci naziva „ Stropova prema tavanu ili stropova prema negrijanom prostoru iznad „ otvori se malo drugačiji prozor (forma )

Površinska se kondenzacija računa prema HRN EN ISO 13788 i Tehničkom propisu Članak 41.. Kondenzacija na površini računa se samo za građevne dijelove koji graniče s vanjskim zrakom ili negrijanim provjetravanim prostorijama. Iz tablice se može razaznati da je siječanj kritični mijesec.

20/47

Kondenzacija unutar građevnih dijelova računa se prema HRN EN ISO 13788 i Tehničkom propisu Članak 40.. Kondenzacija unutar građevnih dijelova računa se samo za građevne dijelove koji graniče s vanjskim zrakom ili negrijanim prostorijama. Ako dođe do unutrašnje kondenzacije, generira se tablica iz koje se može vidjeti koliko i u kojem se mjesecu nakuplja kondenzat. Ako kondenzacija nastane u više slojeva mišem se odabere mjesto nastanka kondenzacije kako bi di dobili točne podatke u tabeli.

Dinamičke toplinske karakteristike računaju se prema tehničkom propisu Članak 42.. Program, iako to u Tehničkom propisu nije definirano računa dinamičke toplinske karakteristike i prema normi HRN EN ISO 13786. Ako građevni dio ima plošnu masu manju od 100kg/m2 potrebno je staviti kvačicu jer se prema Propisu ispunjenje zahtjeva dokazuje posredno preko koeficijenta prolaska topline.

Grafikon se može prikazivati za temperaturu ili za tlakove vodene pare.

Klikom na gumb sa strelicama može se se pomicati preko svih mjeseci i vidjeti promjene na grafovima.

21/47

Ako se na grafikon klikne mišem i s lijeva na desno-dolje označi određeni dio na grafu, on se poveća. Na originalnu se veličinu može vratiti ako se mišem klikne s desna na lijevo-gore i označi određeni dio na grafu.

Grafikoni se klikom na ikonu pored grafikona mogu kopirati u «clipboard» i priljepiti (paste) u neku drugu aplikaciju (Word, Excel). Kod svakog se proračuna pojavi zelena ili crvena ikona (semafor) koja pokazuje da li građevni dio zadovoljava zahtjeve pojedinog proračuna.

Difuzija se vodene pare predmetnog građevnog dijela može računati i sa različitim unutrašnjim temperaturama i unutrašnjim relativnim vlagama. Klikom na gumb pored polja s relativnom vlagom, otvori se prozor za promijenu tih podataka.

22/47

Vrijednosti za unutrašnju relativnu vlažnost zraka mogu se upisati u polje ili aplikacija sama odabire kada se izabere tip prostorije . Prostorije koje nisu na popisu sa pripadajućom unutrašnjom relativnom vlažnosti zraka mogu se dodati naknadno

Građevni se dio spremi i pojavi u popisu građevnih dijelova u grupi u odabranoj grupi (npr. vanjski zidovi) Za naš se primjer svi potrebni građevni dijelovi već nalaze u unaprijed pripremljenoj zgradi Kuća u Lozani prema EN 832 - Dodatak L. Tu se može vidjeti popis svih građevnih dijelova s pripadajućim slojevima, koji su korišteni na zgradi

3.2.2 Građevni dijelovi sa ostakljenjem Kada se dodaje novi građevni element u grupu Prozori, balkonska vrata, krovni prozori i drugi prozirni elementi ili Prozirni elementi u negrijanom prostoru ili stakleniku, tada se otvori prozor za dodavanje prozirnih građevnih dijelova.

Za proračun ukupnog koeficijenta prolaska topline potrebno je unijeti slijedeće podatke. Koeficijent prolaska topline za okvir može se izravno upisati ili kliknuti na gumb [...] nađe se materijal okvira (drvo, aluminij....) i unese njegova debljina – za pune materijale. Koeficijent prolaska topline za staklo isto se tako može izravno upisati ili ga odabrati iz kataloga ostakljenja, kojeg možete i sami uređivati.

23/47

Faktor smanjenja zbog okvira, označava koliki je udio ostakljenja u cijelokupnoj površini prozora. (Ff=1 znači da je cijelokupna površina prozirna, Ff=0 znači da nema prozirnog dijela). Stupanj propuštanja energije ostakljenja isto se tako može izravno upisati ili ga odabrati iz tablice u Tehničkom propisu Prilog C, Tablica 1..

Faktor zasjenjenja računa se prema HRN EN 832 Dodatak G.2.. Potrebno je izabrati kut za svaki tip zasjenjenja i orijentaciju prozora. Kako se može primijetiti, za zasjenjene je prozore, iako su jednaki, potrebno isti prozor unijeti višekratno, posebno za svaku orjentaciju. Kopiranjem prozora može se ubrzati unose.

24/47

Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja računa se prema Tehničkom propisu Prilog C, Tablica 2.. Faktor se mora unijeti dva puta: kada je naprava u otvorenom položaju (zimi za izračun toplinskih dobitaka) i kada je naprava u zatvorenom položaju (ljeti radi pregrijavanja pročelja).

Program omogućuje dodavanja prozora iz već unaprijed pripremljenog kataloga.

25/47

3.2.3 Katalog građevnih dijelova Građevni se dijelovi, koje bi mogli koristiti i u drugim zgradama mogu spremiti u katalog građevnih dijelova , a kasnije su dostupni iz svih zgrada odnosno projekata

U popisu građevnih dijelova, klikom označite željeni građevni dio i kliknite na gumb U katalog. Otvori se prozor za upis novog imena građevnog dijela pod kojim će se nalaziti u katalogu.

U popisu građevnih dijelova i u katalogu svaki je građevni dio upisan sa svojim nazivom i koeficijentom prolaska topline. Kada građevni dio nije uređen u skladu s propisom, prikazat će se u crvenoj boji.

Građevni se dio mišem može uhvatiti i premjestiti iz jedne grupe u drugu. Nakon premještanja koeficijent prolaska topline i ostale karakteristike ponovo preračunaju.

26/47

Slijedeći je korak proračun toplinskih gubitaka. Potrebno je kliknuti na ikonu Toplinski gubici . Otvori se prozor za proračun topliskih gubitaka.

3.3 Toplinski gubici Slijedeći korak. Mora se sastaviti popis svih građevnih dijelova, toplinskih mostova i negrijanih prostorija kroz koje prolazi toplina. Provjerite da je u popisu zgrada označena zgrada za koju radite proračun i kliknite na gumb Toplinski gubici.

3.3.1 Toplinski gubici kroz grijane dijelove omotača zgrade Prvo. Na popisu Omotač zgrade potrebno je staviti sve građevne dijelove (njihove pripadajuće ploštine i orijentacije) koji razdvajaju grijane prostorije i vanjski zrak. Građevni dijelovi: zidovi prema tlu, podovi na tlu, zidovi prema negrijanim ili ostakljenim prostorijama ne unose se u ovu tablicu, već za te građevne dijelove postoje posebne tablice.

27/47

Klikom na gumb Novi otvori se prozor za dodavanje Građevnog dijela u omotač.

Upiše se oznaka tog građevnog dijela prema projektu, zatim klikom na gumb pored polja [...] izabere ranije pripremljen građevni dio iz popisa svih građevnih dijelova u zgradi.

28/47

Potrebno je izabrati orijentaciju tog građevnog dijela. Orijentacija nije potrebna samo za prozirne građevne dijelove zbog toplinskih dobitaka, već je potrebna i za neprozirne građevne dijelove (vanjske zidove) zbog izračuna zaštite protiv sunčeva zračenja Nagib je potreban za proračun toplinskih dobitaka kroz ostakljene prostorije U dnu tablice automatski se zbraja ukupna površina omotača zgrade i ukupni toplinski gubitak Ld preko omotača zgrade. Kada se u omotač zgrade kod toplinskih gubitaka dodaju prozirni građevni dijelovi ujedno se automatski računaju i toplinski dobici kroz te dijelove. Ako se kod uređivanja zgrade odabere utjecaj toplinskih mostova prema stavku 3 ili 4 članka 24 Tehničkog propisa (povečanje koeficijenta prolaska topline obodnih dijelova zgrade) onda je u tom popisu koeficijent prolaska topline već povečan za 0,05 ili 0,1 W/m2K.

Brže i jednostavnije je slične građevne dijelove kopirati klikom na gumb Kopiraj i zatim im urediti ploštine i orjentacije.

3.3.2 Toplinski gubici kroz linijske toplinske mostove Popis linijskih toplinskih gubitaka se prikaže samo kada se kod uređivanja osnovnih podataka zgrade izabere računanje toplinskih mostova sukladno stavku 2 članka 24 HRN EN ISO 14683.

Klikom na izbornik Novi otvori se prozor za dodavanje linijskih toplinskih mostova.

29/47

Prema Tehničkom propisu linijski toplinski mostovi mogu se računati pomoču kataloga toplinskih mostova sukladno normi HRN EN ISO 14683. Klikom na gumb Kopiraj iz kataloga otvori se prozor za izbor tipa toplinskog mosta. Odaberite sličan toplinski most i kliknite na gumb Prihvati . Unesite još dužinu toplinskog mosta.

Ukoliko ste na neki drugi način izračunali dužinski koeficijent prolaza topline toplinskog mosta možete taj koeficijent i dužinu toplinskog mosta ručno unijeti.

3.3.3 Toplinski gubici kroz točkaste toplinske mostove Točkasti toplinski dobitak mora se ručno ili sa nekom neovisnom aplikacijom preračunati i unjeti u popis točkastih toplinskih mostova. Popis točkastih toplinskih gubitaka prikazuje se samo kada se kod uređivanja osnovnih podataka o zgradi izabere računanje utjecaja toplinskih mostova prema stavku 2 članka 24

30/47

3.3.4 Toplinski gubici kroz tlo Proračun toplinskih gubitaka kroz tlo računa se prema HRN EN ISO 13370. Klikom na izbornik/meni novi otvori se prozor za proračun toplinskih gubitaka kroz tlo.

Prvo se izabere vrsta poda i unesu potrebni podaci za proračun.

31/47

Ovisno o vrsti poda prikazuju se potrebna polja za unos podataka. Ako pored polja za unos postoji gumb [...] u tom je slučaju moguće građevne dijelove birati iz popisa građevnih dijelova zgrade. U našem primjeru iz HRN EN 832 Dodatak L, Tablicu L.4 vidimo da je vrsta poda, pod na tlu bez rubne izolacije. Ploština poda je 99 m2, izloženi opseg poda je 36,8 m.

3.3.5 Toplinski gubici zbog provjetravanja Već nakon dodavanja nove zgrade automatski se izračuna toplinski gubitak zbog prirodnog provjetravanja. Isti se izračuna iz podataka za broj izmjena zraka i neto obujma zgrade prema HRN EN 832. Prema Tehničkom propisu članak 11., broj se izmjena zraka određuje prema HRN EN 832 Dodatak F, za srednju razinu nepropustnosti za zrak omotača zgrade.

Ako postoji drugi način provjetravanja ili dio zgrade ima drugi obujam grijanog zraka i/ili drugi broj izmjena zraka može se postojeći zapis urediti ili dodati nove gubitke radi provjetravanja.

32/47

3.3.6 Toplinski gubici kroz negrijane prostorije Toplinski gubici kroz negrijane prostorije računaju se prema EN ISO 13789:1999. Kod negrijane je prostorije potrebno unijeti sve građevne dijelove s kojima graniči, kao i one koji omeđuju negrijanu prostoriju s vansjkim zrakom i tlom. Klikom na gumb Nova otvori se prozor u koji se najprije unese naziv negrijane prostorije, njen obujam te broj izmjena zraka između negrijane prostorije i vanjskog zraka. Za negrijane se prostorije predpostavlja da je broj izmjena zraka između grijane i negrijane prostorije jednak 0 (prema HRN EN 13789 5.4.

U ovom je oglednom primjeru obujam negrijane prostorije tavana je 86 m3 a broj izmjena zraka je 5 h-1. Nakon spremanja osnovnih podataka o negrijanoj prostoriji otvori se prozor za dodavanje svih građevnih dijelova koji graniče sa negrijanom prostorijom. Klikom na izbornik novi otvori se prozor za dodavanje građevnih dijelova. Potrebno je dodati sve građevne dijelove koji razdvajaju negrijanu prostoriju i vanjski zrak.

33/47

Klikom na gumb [...] iz popisa građevnih dijelova odaberite željeni, unesite njegovu oznaku, nagib, orijentaciju i ploštinu.

Ovim se postupkom upišu svi prozirni i neprozirni građevni dijelovi koji graniče sa vanjskim zrakom. U ovom je oglednom primjeru negrijane prostorije tavana taj građevni dio krov sa ploštinom 56,5 m2 orijentiranim na sjever i ploštinom 56,5 m2 orijentiranim na jug. Sada je potrebno unijeti građevne dijelove koji razdvajaju negrijanu prostoriju od grijanih prostorija. U predmetnom je primjeru negrijane prostorije tavana to drveni strop sa ploštinom 99 m2

Ako u negrijanoj prostoriji postoji i kontakt s tlom onda ih je potrebno izračunati slično kao i kod gubitaka kroz tla u grijanoj prostoriji prema HRN EN ISO 13370. U oglednom primjeru tavana nije potrebno kod tla u negrijanoj prostoriji ništa dodavati.

34/47

Provjetravanje negrijane prostorije prema vanjskom zraku izračuna se iz podataka za neto obujam negrijane prostorije i broja izmjena zraka.

3.3.7 Toplinski gubici kroz negrijane ostakljene prostorije (staklenike) Slično se računaju i toplinski gubici kroz negrijane ostakljene prostorije (staklenjake) prema EN ISO 13789:1999 a ujedno se izračunaju i toplinski dobici od sunca prema EN 832 dodatak D.1.

Prvo se unese naziv negrijane prostorije, njen obujam te broj izmjena zraka između negrijane prostorije i vanjskog zraka i broj izmjena zraka prema grijanom dijelu. Radi sunčevog zračenja potrebno je unijeti i orijentaciju i nagib.

Kada se spreme osnovni podaci o negrijanoj ostakljenoj prostoriji otvori se prozor za dodavanje svih građevnih dijelova koji graniče sa negrijanom ostakljenom prostorijom.

35/47

Klikom na izbornik Novi otvori se prozor za dodavanje građevnih dijelova.

Kod neprozirnih je građevnih dijelova potrebno odrediti jeli građevni dio apsorptivan za sunčevo zračenje. Ako se tu stavi kvačica potrebno je odabrati sloj koji je apsorptivni jer je potrebno izračunati koeficijent prolaska topline između upijajuče plohe tog zida i ostakljene prostorije. Koeficijent upijanja je potrebno ručno unjeti.

Dalje je potrebno unijeti tla u negrijanoj ostakljenoj prostoriji. Slično je treba izabrati upijajući sloj i njegov koeficijent upijanja sunčevog zračenja.

36/47

Provjetravanje negrijane ostakljene prostorije prema vanjskom zraku i prema grijanoj prostoriji izračuna se iz podataka za neto obujam i broj izmjena zraka.

3.3.8 Specifični transmisijski toplinski gubitak Ukupni su tansmisijski toplinski gubici zbroj gubitaka kroz omotač zgrade, kroz tla, kroz toplinske mostove i kroz negrijane prostorije. Specifični transmisijski toplinski gubitak izračuna se tako, da se transmisijski toplinski gubitak podijeli sa oplošjem grijanog dijela zgrade. Oplošje grijanog dijela zgrade je zbroj svih površina koje su u popisu toplinskih gubitaka kroz omotač zgrade, zbroj površina koja graniče sa tlom kod gubitaka kroz tlo i zbroj površina između grijanih i negrijanih prostorija. Oplošje se automatski zbraja kod dodavanja prije navedenih građevnih dijelova. Tehnički je propis u ovisnosti o faktoru oblika zgrade postavio zahtjeve za maksimalni specifični transmisijski toplinski gubitak. Ako je izračunati specifični transmisijski toplinski gubitak manji od specifičnog transmisijskog toplinskog gubitka koje predviđa Tehnički propis onda je polje zelene boje.

37/47

U ovom je oglednom primjeru oplošje grijanog dijela zgrade jednako zbroju svih oplošja: omotač zgrade 110 m2, podovi na terenu 99 m2, strop prema negrijanoj prostoriji – tavanu 99 m2, pregradni zid prema negrijanoj ostakljenoj prostoriji – zimskom vrtu 8 m2, prozor prema negrijanoj ostakljenoj prostoriji – zimskom vrtu 8 m2 što daje ukupno 324 m2. Ukupni koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka je jednak zbiru pojedinih gubtaka: kroz omotač zgrade LD=65,3 W/K, kroz tla na terenu LS=30,45 W/K, kroz negrijanu prostoriju – tavan HU=19,26 W/K, kroz negrijanu ostakljenu prostoriju – zimski vrt HUS=19,97 W/K što daje ukupno 134,91 W/K. Specifični transmisijski toplinski gubitak je tako H'T=HT/A=0,42 W/m2K Faktor oblika jest jednak fo=A/Ve=324/298=1,09 m-1 Maksimalni dozvoljeni specifični transmisijski toplinski gubitak prema Tehničkom propisu za stambene zgrade sa fo>1,05, računa se sa fo=1,05. Srednja mjesečna temperatura najhladnijeg mijeseca je -0,8°C zato je jednačina za maksimalni dozvoljeni specifični transmisijski toplinski gubitak H'T=0,30+0,15/f0 = 0,30+0,15/1,05 = 0,44 W/m2K. Specifični transmisijski toplinski gubitak zadovoljava zahtjeve Tehničkog propisa.

3.4 Toplinski dobici Toplinski dobici računaju se prema HRN EN 832 - 6. U popisu je potrebno označiti zgradu za koju se radi proračun i kliknuti na gumb Toplinski dobici.

Unutarnji toplinski dobici, Qi, i toplinski dobici od sunca, Qs, čine ukupne toplinske dobitke, Qg. Toplinske dobitke od sunca čine dobici od sunca kroz grijane, negrijane i negrijane ostakljene prostorije. Toplinski su dobitci ovisni o mjesecu, zato se u tablicama pokazuje samo izvor tih dobitaka.

3.4.1 Unutarnji toplinski dobici Unutarnji dobici se prema Tehničkom propisu mogu računati s vrijednošču 5W/m2 ploštine korisne površine zgrade.

38/47

Dodatno je moguće za toplinske dobitke uvažavati i dodatne unutarnje izvore topline. Za te izvore potrebno je pridodati snagu izvora i rada na dan. Ako se dodatni izvor topline nalazi u negrijanoj prostoriju, potrebno je te gubitke smanjiti za faktor smanjenja negrijane prostorije b. Taj se faktor dobije tako da izaberemo negrijanu prostoriju.

3.4.2 Toplinski dobici od sunca kroz grijane dijelove omotača zgrade Toplinski dobici od sunca kroz grijane dijelove omotača zgrade automatski se uračunaju već kod stavljanja prozirnih dijelova zgrade u omotač zgrade, kod toplinskih gubitaka.

39/47

3.4.3 Toplinski dobici od sunca kroz negrijane prostorije Toplinski dobici od sunca kroz negrijane prostorije automatski se uračunaju već kod stavljanja prozirnih dijelova zgrade u negrijane prostorije, kod toplinskih gubitaka.

3.4.4 Toplinski dobici od sunca kroz negrijane ostakljene prostorije Toplinski dobici od sunca kroz negrijane ostakljene prostorije automatski se uračunaju već kod stavljanja prozirnih dijelova zgrade u negrijane ostakljene prostorije, kod toplinskih gubitaka.

3.5 Proračun i rezultati Pozor ! Označite u popisu zgradu za koju radite proračun i kliknite na gumb Proračun / Rezultati.

40/47

Proračun je sasvim automatski i sam se ponovo preračunava nakon svake promjene bitnih podataka u zgradi. Ako su svi zahtjevi Tehničkog propisa zadovoljeni sve se ikone prikažu u zelenoj boji

3.5.1 Transmisijski toplinski gubici Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka Ht (W/K). računa se prema jednadžbi : Ht=Ld+Ls+Hu+Hs. Oplošje grijanog dijela zgrade je zbroj svih površina koje su u popisu toplinskih gubitaka kroz omotač zgrade, zbroj površina koja graniče s tlom kod gubitaka kroz tlo i zbroj površina između grijanih i negrijanih prostorija.

Ako je specifični transmisijski toplinski gubitak po jedinici oplošja manji od maksimalnog dozvoljenog onda je polje zelene boje.

3.5.2 Potrebna toplina za grijanje Potrebna se toplina za grijanje izračuna u skladu s normom HRN EN 832:2000, metoda proračuna po mjesecima. Vrijednost je zbroj godišnje potrebne topline za grijanje po svim mjesecima s tim, da je jedinica mjere u tablici (MJ).

41/47

Najveći su iskazani gubici u zimskom razdoblju dok ih u ljetnom gotovo i nema posebice ako su srednje mjesečne vanjske temperature veće nego projektna temperatura. Unutarnji toplinski dobici su gotovo konstantni kroz cijelu godinu. Dobici od sunca su najveći u ljetnom razdoblju jer je tada jačina sunčevog zračenja najveća. Faktor iskoristivosti izračuna se iz vremenske konstante zgrade i omjera dobitaka/gubitaka. Potrebna toplina za grijanje računa se za svaki mjesec prema jednadžbi Qh=Ql-ηQg. Kako se može vidjeti toplina za grijanje nije potrebna za svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz i rujan. Ako je potrebna specifična godišnja toplina manja od maksimalne dozvoljene onda je polje zelene boje. Pogledajmo kako je izračunata potrebna toplina za mjesec siječanj. Toplinski gubitak izračuna se prema jednačini. Ql=H (Θi- Θe) t H = (HT+HV)= 134,91 + 42,16 = 177,07 W/K Θi- Θe = 20°C – (-0,8°C) = 20,8 °C = 20,8 K t = 31 dni 24ur 60min 60sec= 2678400 s. Ql=177,07 20,8 2678400 = 9865 MJ Srednja snaga unutarnjih dobitaka je prema HRN EN 832 Tablica L.1 jednaka 250W. Prema tome je unitarnji dobitak u siječanju jednak Qi=250 t=250 2678400 = 670 MJ Dobici se od sunca teže izračunaju. Prikazati ćemo, radi lakšeg snalaženja, izračun za jedan prozor orijentacije na jug ploštine 9m2 sa g-vrijednosti 0,6 i faktorom okvira 0,8 i nagibom 90°. Efektivna ploština za taj prozor je AS=A FS FC FF g = 9 1 1 0,8 0,6 = 4,32 m2. Dobitak od sunca je iz podataka za gustoću globalnog sunčevog zračenja za Zagreb QS=IS AS = 178 4,32 = 769 MJ. Adekvatno se dobiva za prozore na istok QS=1,44 68 = 98 MJ, za prozore na zapad QS=1,44 80 = 115 MJ i za prozore na sjever QS=1,92 39 = 75 MJ što skupa znači 1057 MJ. Ostatak dobitaka do 1530 su toplinski dobici kroz zimski vrt, za koje je izračun teže izvodljiv . Ukupni dobici su Qg = Qi+Qs =670 + 1530 = 2200 MJ. Omjer dobitaka i gubitaka je γ= Qg/ Ql=2200/9865=0,22 Faktor iskoristivosti računa se prema η=(1- γ a)/(1- γ a+1) gdje je a=1+τ/16. τ je vremenska konstanta zgrade koja se izračuna τ=C/H = 10000/177,07 = 56,475 s (C je efektivni unutarnji kapacitet). Tako je a=4,52 i zato η = (1- 0,22 4,52)/(1- 0,22 (4,52+1))=1

42/47

Potrebna toplina za grijanje za mjesec siječanj izračuna se prema jednadžbi Qh = Ql- η Qg = 9865 – 2200 = 7665 MJ. Ukupna specifična godišnja potrebna toplina za grijanje za stambene zgrade znači godišnju potrebnu toplinu za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade. Za ovaj je ogledni primjer to Q''h = 29628 MJ/95,36m2= 29628/(3,6 95,36) = 86,30 kWh/m2a. Maksimalna dozvoljena specifična godišnja potrebna toplina za grijanje za stambene zgrade sa fo>1,05 prema Tehničkom propisu članak 7. iznosi Q''h=95,01 kWh/m2a. Potrebna toplina za grijanje tako zadovoljava zahtjeve Tehničkog propisa.

3.5.3 Graf potrebne topline za grijanje tijekom godine Grafički prikaz daje bolji uvid u mjesečne potrebe topline za grijanje zgrade.

Stupci u plavoj boji prikazuju toplinske gubitke, stupci u žutoj boji predstavljaju toplinske dobitke a stupci u crvenoj boji prikazuju potrebnu toplinu za grijanje zgrade. Klikom na ikonu za kopiranje grafikon se kopira u «clipboard»

3.5.4 Pogrešni građevni dijelovi u zgradi U ovom se prozoru prikažu svi oni građevni dijelovi koji ne zadovoljavaju zahtjeve Tehničkog propisa u pogledu Tablice 4. ili Tablice 6 za zgrade malog obujma ili obiteljske kuće.

43/47

U oglednom je primjeru to prozor sa U=2 W/mK jer prema Tehničkom propisu potrebno je barem 1,8 W/mK.

3.5.5 Zaštita protiv sunčeva zračenja

Kakvoča zaštite protiv sunčeva zračenja računa se prema članku 13. Tehničkog propisa ....... » ako je učešće ploštine prozora u ukupnoj ploštini promatranog pročelja veće od 20 % za orijentacije pročelja od zapada preko juga do istoka, odnosno 30 % za orijentacije pročelja od sjeveroistoka preko sjevera do sjeverozapada, odnosno 15 % za krovne prozore (nagib prozora prema horizontali od 0° do 60°), tada za promatrano pročelje, odnosno krov produkt stupnja propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje, uključivo predviđene naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, gtot, i učešća ploštine prozora u ukupnoj ploštini promatranog pročelja, f, treba ispuniti zahtjev: 1. gtot*f < 0,20 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest 21 °C, odnosno 2. gtot*f < 0,25 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest < 21 °C.« Program automatski izračuna površine pročelja i krovova u odnosu na orijentaciju već kada se dodaju prozirni i neprozirni građevni dijelovi u omotač zgrade. U ovom oglednom primjeru imamo četiri orijentacije (S, E, W, N) sa pripadajućim ploštinama zida i prozora. Za svaku se orjentaciju izračuna fe faktor gtot*f i pogleda da li je taj faktor veći od 0,20. Krov se tu ne pojavljuje jer grijane prostorije ne graniče na krov nego na negrijani tavan.

44/47

3.5.6 Potrošnja energenata Ovo je informativni izračun kojeg Tehnički propis , ne zahtjeva

3.6 Ispisi U popisu zgrada treba označiti zgradu za koju se radi proračun i kliknuti na gumb Ispisi.

45/47

3.6.1 Projekt zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu U popisu zgrada treba označiti zgradu za koju se radi proračun i kliknuti na gumb Projekt zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinske zaštite zgrade. Na taj način program automatski slaže ispis projekta sa svim sastavnim dijelovim.

46/47

Klikom na ikonu sa kovertom ovaj se ispis može spremiti u pdf (Acrobat reader) ili u rtf (MS Word) format.

3.6.2 Iskaznica potrebne topline za grijanje U popisu zgrada treba označiti zgradu za koju se radi proračun i kliknuti na gumb Iskaznica potrebne topline za grijanje

Iskaznica je sastavljena sukladno Tehničkom propisu, Prilog D.

3.7 Linkovi

47/47