Izdava: NUMIZMATIKO DRUTVO SARAJEVO Adresa: ul. Branilaca Sarajeva 30, 71000 Sarajevo

Glavni urednik: mr. Jasminko Mulaomerovi

sAdrAj

NAPOMENA O AKAMA IZ OSTAVE BINJEEVO KOD SARAJEVA ......... 1

ZAMJENA KRUNA AUSTRO-UGARSKE NA TLU KRALJEVINE SRBA, HRVATA I SLOVENACA .............................................. 4

BOSANSKOHERCEGOVAKE NOVANICE TAMPANE U ENGLESKOJ 9

LONDONSKO IZDANJE BOSANSKO-HERCEGOVAKIH DINARA IZ 1992. GODINE ................................................................................................. 14

PFENIG ILI FENING?................................................................................................ 20

ETON VOJNE USTANOVE ROMANIJA U SARAJEVU ............................... 22

NOVANI BONOVI VF KOMERCA ..................................................................... 24

U POSJETI CENTRALNOJ BANCI, JUNA 2003. .................................................. 27

GJURO KRASNOV (1922.-2000.) ............................................................................ 29

1Jasminko Mulaomerovi

nAPoMEnA o AKAMA iZ osTAvE binjEEvo Kod sArAjEvA

Radosna vijest za bosanskohercegovaku numizmatiku bilo je otkrie srednjovjekovne ostave u Binjeevu kod Sarajeva 2001. godine. Ostava je bila pohranjena u manjoj glinenoj posudici, a sadravala je srebreni gro kralja Tvrtka II, tri srebrna prstena i 89 komada aki (Fekea, 2002). Ostava je po-nuena na otkup Zemaljskom muzeju, ali oni nisu imali novaca za tu izni-mno zahtjevnu i delikatnu finansijsku operaciju, pa je sav naeni materijal dospio u ruke jednog privatnog kolekcionara iz Sarajeva.

Kako su radovi iz oblasti numizmatike, nakon smrti Gojka Kraljevia, prava rijetkost, a oni u kojima su obraene turske ake iz Bosne posljednji put objavljeni prije skoro jedno stoljee, prilog u Godinjaku je meu numizmati-arima doekan sa radou i posebnom panjom.

Nakon prvotnog ushienja, kao kod svake ljubavi, dolazi analaziranje, a onda i pronalaenje nedostataka.

Prvi je svakako taj to nema slikovnog materijala za ake, pa se podaci iz tabela ne mogu usporeivati sa stvarnim stanjem, a i niz drugih podataka vidljiv je sa slika (eventulni prekov, odsijecanje, razlika u kalupima za poje-dinu kovnicu i dr.). Drugi je raspon teina za ake. Kako i sama autorica, u biljeci na strani 518., kae, Zemaljski muzej nema precizne vage, odnosno, teina 0.7 i 0.8 gr je najmanja mogua teina koju ta vaga mjeri.

Kako se iz Tabele 1. u spomenutom radu vidi, skoro sve ake su kovane 886. godine po Hidri, dakle, za vrijeme vladavine sultana Bajazita II (1481.1512.). Na 5 primjeraka se godina nije mogla proitati. Potiu iz kovnica Konstantinija (12 komada), Galipolje (1 komad), Jedrene (9 komada), Serez (13 komada), Skoplje (9 komada) i Van (41 komad). Na etiri primjerka imeNa etiri primjerka ime kovnice se nije moglo proitati. Kod kovnice Van stavljen je upitnik (deter-minaciju kovnica i ostalih podataka sa aki dao je prof. dr. Ahmed Alii).

2Iz gornjeg se moe vidjeti da su sve kovnice, izuzevi kovnicu Van, vrlo blizu Bosne. Malo je udno otkud tolika koliina aki, u usporedbi sa drugim kovnicama, ba iz ovog dalekog grada sa istoka dananje Turske, da se nae u ovoj ostavi.

Pokuaj da doem do vlasnika ostave nije uspio i pored brojnih po-kuaja, pa ideja da ake izvagaju na analitikoj vazi nije ostvarena. to se tie fotografija morao sam se osloniti na one koje je imala autorica (ne ba visoke rezolucije, ali ipak upotrebljive) i koje mi je ljubazno ustupila. Na fotogra-fijama se jasno vidjelo da najvei broj aki ne potie iz kovnice Van ve iz kovnice Novar (Srekovi, 2002). Ova kovnica je zajedno sa kovnicom Novo Brdo koristila srebro iz istoimenog rudnika. U njoj su se kovali novci poevi od sultana Murata II, 834. g. po H. do sultana Sulejmana I Zakonodavca, 926. g. po H.

slika 1. nekoliko aki iz kovnice novar

slika 2. naini pisanja kovnice novar na akama

3Kako u ostavi nema niti jedne ake iz domaih kovnica poinju sa ra-dom 926. g. po H. (Srebrenica), 1032. g. po H. (Saraj), 1099. g. po H. (Bosna), 1003. g. po H. Banja Luka, a ni aki sa kasnijim godinama kovanja (918. g. po H. iz kovnice Novar; 918. iz kovnice Skoplje; 918. g. iz kovnice Serez; 918. g. iz kovnice Konstantinija; 918. g. iz kovnice Jedrene), to se moe pretpostaviti da su novci u Bosnu stigli izmeu 886. i 918. g. po H. (14811520.). Prisustvo srebrnine (gro i prstenje) pokazuje da se radi o blagu nekog pojedinca, koje je on, zarad nekih nesretnih prilika kojih u to vrijeme nije manjkalo, morao zakopati.

I na kraju jedno pojanjenje autoriine neprecizne formulacije: nisu sultani kovali novac samo prve godine svoga vladanja, nego kad god je to trebalo (a u dravama koje poivaju na vojsci to znai uvijek), a na novcu su stavljali samo godinu kada su poeli da vladaju (najee, ali ne i uvijek).

Literatura:

Fekea, L. (2002): Sluajni srednjovjekovni nalazi iz Binjeeva kod Sarajeva. Go-dinjak ANUBiH, knjiga XXXII, Centar za balkanoloka ispitivanja, knjiga 30: 509528.

Srekovi, S. (2002): Ottoman Mints & Coins. Ed. Slobodan Srekovi, Beograd.

noTE on AKCHEs FroM binjEEvo nEAr sArAjEvo

There is a brief review of the store of akches in Binjeevo near Sarajevo. The mint in town Van is misread and should be replaced with the mint Novar near Novo Brdo in Kosovo. Coins from the store came to Bosnia between year 886 and 918 (A.D. 12811520).

4Dr Hakija ozi

ZAMjEnA KrUnA AUsTroUgArsKE nA TLU KrALjEvinE srbA, HrvATA i sLovEnACA

Prvog Decembra 1918. godine, kontraverzno je proglaeno postojanje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (KSHS). Kako? Pa, za njeno osnivanje nije bilo demokratskog referenduma. U spomenutoj novoj dravi, naravno, trebalo je hitno unificirati (ne)legalni novac ujedinjenih teritorija1.

1 Slavko eerov, Nae finansije 19181925, Napredak Beograd, 1926. Dragana Gnjatovi, Stari dravni dugovi, Ekonomski institut Beograd, 1991.

5Radi navedenog posla, naravno, trebalo je hitno razrijeiti i niz prak-tinih pitanja. Recimo, u to vrijeme KSHS nije imala tampariju novca, pa se radi toga traila odgovarajua pomo od inostranstva.

Dok su se rjeavala tehnika pitanja unifikacije novca KSHS, nareeno je, kao privremena mjera, igosanje kruna AU. Navedeni posao je obavljen urno, preciznije, do 31. januara 1919. godine. Vrijednost igosanih kruna je vidljiv iz sadraja naredne tabele2.

u milionimaR.b Teritorija Kruna %1 Banat iBakoj 1.669 312 Bosna i Hercegovina 512 103 Crna Gora 64 Dalmacija 163 35 Hrvatska i Slavo. 1.949 376 Srbija 421 87 Slovenija 603 11

Ukupno 5.323 100

Ovlatenja za igosanje novca su imali samo odreena nadletva dr-avnih organa i banaka. U naprijed spomenutom vremenu je stanovnitvo KSHS bilo, uglavnom, nepismeno. Kako je igosanje kruna AU raeno sa slabo vidljivim igovima, radi toga su verceri poeli u te svrhe koristiti i igove na stranim jezicima. Prethodnu konstaciju potvruje i naredni fotos krunama AU.

Primjeri igosanih kruna u apoenima od 10 novanih jedinca.

2 Narodna banka 18841934 (Spomenica NB), Zavod za izradu novanica Topider, str. 140.

6Ubrzo se uvidjelo, imajui u vidu da su se na krune AU stavljali razni igovi, da nije svrsishodno obavljen planirani posao. Traei izlaz iz postoje-eg monetarnog haosa, odlueno je da se odmah izvri lijepljenje prigodnih maraka na zateene krune AU, izuzev sitnih novanica, preciznije, do 10 apoena. I ovaj je posao, nakon tampanja maraka, obavljen relativno brzo.

Jer, markiranjem kruna AU je izvreno od 26. novembra 1919. do 11. januara 1920. godine. Ukupno je markirano 5.686.606.730 zateenih kruna AU, odnosno, oko 7 posto vie nego to je ranije bilo igosano.

Primjeri markiranih kruna. Lijepljene mrke su bile slabo grafiki uraene. igosane su, kao to se vidi na ovom fotosu, i sa igovima za protokol pote.

Prilikom markiranja kruna AU, zanimljivo, zadravano je 20% od podnijetih kruna AU na markiranje, navodno, na ime prinudnog zajma3. Ta sredstva je KSHS upotrijebila, kako je naknadno objanjeno, da pokrije manjke koji su nastali obnovom Srbije4. Navedena monetarna mjera je, na-ravno, ista prevara preana (kako su u Srbiji nazivane teritorije KSHS iza lijeve obale Drine, Save i Dunava), a u istoj razmjeri dobitak za podruje gdje su ta sredstva utroena. To nije sve. Jer, u tom je vremenu Srbija upala, sa oko 700 miliona dinara kraljevine Srbije, u platni sistem KSHS.

3 Miodrag Ugrii: Novani sistem Jugoslavije, Zavod za izdavanje udbenika SRS Beograd, 1965, str. 100. Navedeni zajam je likvidiran tek 1928. godine, odnosno, nakon to je za de-setak puta dinar KSHS obezvrijeen.

4 Grupa autora: Naa domovina, Zagreb, 1942, str. 1168/II.

7Jo u fazi priprema zamjene zateenog novca na tlu tek stvorene KSHS, planirano je da se u omjeru alpari (isto) zamijeni kruna AU i dinar kralje-vine Srbije za dinare nove drave. Ali, potpuno neoekivano, 1920. godine je, (pro)srpska vlada KSHS je odluila da se kod zamjene daju etiri krune AU za jedan dinar KSHS. Planirani omjer zamjene dinara kraljevine Srbije nije mijenjan. Zamjena zateenog stranog novca na tlu KSHS je slubeno izvre-na od 1920. do 1921. godine, pa je, iz neobjanjivih razloga produavana do 1929. godine. Na taj je nain iz prometa povueno 5.121,611.345,20 kruna AU. Ova cifra je za oko 9 posto manja nego to je bilo evidentirano tog nov-ca kod markiranja, a, ak za oko 3 posto manje nego je igosano. Znai, kako se u medijima govorilo, nije bilo ilegalnog unoenja kruna AU.

Nakon to je, 10. septembra 1919. godine, KSHS zakljuila ugovor o miru sa AU, pa, kasnije, i ugovor o poravnanju relevantnih financijskih transakcija, ona je po osnovu salda tih radnji primila 12,500.597,13 zlatnih kruna AU.

Avers revers

Aleksandar

Od primljenih zlatnih kruna AU, opet neoekivano, upotrijebljeno oko 5.800 kg istog zlata za kovanje dukata KSHS, nazvanog Aleksandor. Ovaj dukat je podraavao dukat Napolena5. Zato? Pa, valjda, to se kralj htjeo sa njim usporediti!

Iz prethodnog teksta bi se moglo utvrditi da su spomenuti imaoci kru-na AU, (pre)raunato u milionima, prvo oteeni (512x20%) za oko 102,4 miliona kruna zbog spomenutog prinudnog zajma. Zatim su oteeni za (409,6:4=103,4x3) oko 307,2 milina kruna zato to njihova zamjena nije iz-vrena alpari. Ukoliko se navedene cifre dalje agreriraju, pa stave u odnos prema dolaru SAD, koji se tad vrijedio 6 kruna AU, odnosno, 1,50463 gra-ma zlata6, nastaje ovaj obraun:

Krune AU Dolari SAD Zlato u kg102,400.000+307,200.000=

409,600.000409,6000.000:6=

68,266.66768,266.667x1,50463=

102.716

5 Ugrii, Isto, 96. Jedna zlatna kruna AU je vrijedila 0,304 g istog zlata6 Slavoljub Petrovi, Rjenik numizmatikih pojmova, abac, str. 15.

8Prethodni aproksimativni obraun govori da su svi graani KSHS, koji su na dan ujedinjenja KSHS imali u posjedu krune AU, pretrpjeli ve-like gubitke, realno, najmanje u razmjeri sa kojem su uestvovali u ukupnoj masi spomenutog novca. To dalje znai, uz ostalo, da su i nekadanji imaoci kruna AU u BiH, radi (ne)realne njihove zamjenu od strane vlasti KSHS, pretrpjeli su tetu u vrijednosti od oko 103 tone zlata. Gdje su se ta sredstva (pre)(od)lila, ta bi se injenica moglo realno utvrditi samo na osnovu prou-avanja arhivske grae nekadanje Narodne banke Jugoslavije. Ona, naalost, jo nije obraena i publikovana. Jer, Srbija nema interesa da obrauje takvu grau. Zna se zato?

Prethodnim tekstom se eli, sa vremenske distance od oko 85 godina, potaknuti dalja istraivanja ove teme, ali i drugih slinih povijesnih tema iz vremena kad se BiH nalazila u sastavu KSHS. O tom povijesnom vremenu je objavljeno dosta (polu)istina, ali, u odnosu na oblast financijskih odnosa, udno, nisu vrena dublja istraivanja.

EXCHAngE oF KrUnAs oF AUsTroHUngAriAn on THE TErriTorY oF THE KingdoM oF sErbs, CroATs And sLovEniAns

Exchange of krunas of AustroHungarian on the territory of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenians was being solved as a temporary measure, stamping of AustroHungarian krunas was ordered. Only particu-lar authorities of state organs and banks had the authorization for money stamping. As the population of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenians was mainly illiterate, smugglers started using postmarks in foreign languages. Seeking the way out of the then current monetary chaos, it had been decided that attaching of appropriate stamps on remaining krunas was to be executed immediately. During the stamping of krunas, 20 % of krunas submitted for stamping was being retained, allegedly on behalf of obligatory loan. The Kingdom of SHS used these funds, as it was afterwards explained, to cover the deficits that appeared with the reconstruction of Serbia.

9Amer Sulejmanagi

bosAnsKoHErCEgovAKE novAniCE TAMPAnE U EngLEsKoj

Najtajnovitiju stvar bosanskohercegovake numizmatike uope, i kod kovanica i kod novanica, predstavljaju tzv. londonska izdanja. U numiz-matikoj javnosti se ova izdanja dovode u vezu sa bivim viceguvernerom Narodne banke Bosne i Hercegovine gospodinom Mustafom Imiroviem (u nekoliko lanaka u sarajevskim novinama Osloboenje iz prve polovine 1993. godine njegovo prezime se navodi kao Ibriimovi). Viceguverner Im-irovi je po pisanju ondanjih novina otiao iz Sarajeva na slubeni put u jeku rata (oktobar 1992) i nakon obavljenog posla se nije vratio nazad, nego je u Londonu naruio kovanje prigodnih bosanskohercegovakih kovanica. Re-akcije novinara i njegovih kolega iz Narodne banke su bile vrlo negativne.1 2 3 Kovanice je stvarno naruio na svoju ruku, nije bilo nikakve odluke Narod-ne banke ili Vlade, ali se protiv njegovog ugovora sa kovnicom Pobjoy Mint nije moglo uiniti nita, jer je on ipak bio viceguverner i imao je tambilj i papire sa memorandumom NBBiH. O izradi kovanica u Engleskoj je javnost u Bosni i Hercegovini bila obavjetena u maju 1993, kada su prve kovanice vec bile izraene.

Meutim, tri mjeseca ranije, u februaru 1993, je sarajevsko Osloboe-nje donijelo i prve informacije o tampanju novanica Narodne banke Bosne i Hercegovine u Engleskoj.4 Iako to u lanku sarajavskih novina nije ni na-vedeno, zbog zgusnutosti deavanja, mjesta izrade i odsutnosti viceguvernera Imirovia iz Sarajeva, javnost je i ovu aferu povezala sa njim.

U doba kad su Slovenija i Hrvatska ve uvele svoj novac, a Narodna banka Jugoslavije u Beogradu promjenom boja na postojeim novanicama uvela novi novac u apoenima od 100, 500 i 1000 dinara, te novu novanicu od 5000 dinara sa goditem 1991, Vladi i Narodnoj banci Bosne i Hercegovine je

10

bilo jasno da i ova republika mora krenuti putem monetarnog osamostalje-nja. Dizajn novanica je uradio akademik Devad Hozo i napravljena su dva elaborata za izradu istih. U poetku je postojao plan da se novanice tampa-ju u vedskoj u istoj tampariji gdje su tampane i prve novanice hrvatskog dinara, ali se ubrzo odustalo od toga. Ostale su dvije mogunosti: engleska tamparija Thomas de la Rue i slovenaka Cetis Security iz Celja.

Vlada Republike Bosne i Hercegovine je jo prije rata (najvjerojatnije u januaru ili februaru 1992. godine) sklopila ugovor sa engleskom tamparijom i istoj uplatila avans. Ugovor je bio tajan i sklopljen je bez znanja tadanjeg guvernera NBBiH, gospoe Hajre Balorde koja bi, kao osoba politiki vrlo bliska beogradskom reimu Slobodana Miloevia, sve uradila da se takva stvar ne realizira. Zato se na tim prvim londonskim novanicama javlja pot-pis gospodina Jure Pelivana kao guvernera iako je on bio predsjednik Vlade, a obzirom da BiH tada jo nije imala ozvanien novi grb dizajnom je predvien grb Bosne iz doba austrijske uprave (ruka sa sabljom).

To je prva londonska serija i raena je u prvoj polovini 1992. Iz te serije su do sada poznate samo dvije novanice, i to od 100 i 500 dinara.

slike 1 i 2 (novanice od 100 i 500 dinara prve serije)

Zatim slijedi druga, probna ili proof, serija. Njena karakteristika je da je umjesto grba iz vremena austrijske uprave stavljena slika mostarskog Sta-rog mosta, promijenjen je potpis guvernera NBBiH, i tampana je samo lati-nicom. Engleskoj tampariji je bilo poznato da je umjesto gospoe Hajre Ba-lorde, 28. aprila 1992. godine, na mjesto guvernera izabran gospodin Stiepo Andriji, ali izgled njegovog potpisa nisu imali, pa se neko potpisao umjesto Guvernera (pravi potpis Guvernera se nalazi na tzv. Celjskim novanicama). Ova serija je raena u prvim mjesecima 1993, za sada se zna samo za dvije novanice (opet 100 i 500 dinara) i obje imaju na donjoj margini prednje ili zadnje strane datum, rukom napisano PROOF i potpis. Proof je oznaka prob-nog otiska, obino proba boje, i to je svrha ove serije.

11

slike 3 i 4 (novanice od 100 i 500 dinara druge, pokusne ili proof, serije)

Trea serija je kombinacija prve dvije i njena izrada je zapoela odmah iza druge serije. Tekstovi na njoj su dati i latinicom i irilicom (kao kod prve serije), dok su sa druge serije koriteni potpis guvernera i slika mostarskog Starog mosta. Do sada su poznate novanice od 50, 100 i 1000 dinara ove serije, uz napomenu da je apoen od 100 dinara izuzetno rijedak.

slike 5, 6 i 7 (novanice od 50, 100 i 1000 dinara tree serije)

Iako je ukupni iznos novanica tampanih kod tamparije Thomas de la Rue skoro isti kao i iznos novanica tampanih u Celju i kree se oko 17 milijardi dinara do sada je do numizmatike javnosti doprlo ukupno samo sedam razliitih novanica iz sve tri serije, te pretpostavka da su sva etiri apoena raena za sve tri serije ima jako vrsto uporite. Mislim da u budu-nosti moemo oekivati i ostale, nedostajue, apoene u sve tri serije. Informa-cije o ovim novanicama je danas nemogue dobiti, obzirom da NBBiH vie

12

zvanino ne postoji, a rukovodstvo tamparije nije spremno davati nikakve izjave bez odobrenja naruioca. Takoer nema informacija kako je rijeeno pitanje ostatka duga NBBiH prema proizvoau novanica.

Poslije zavretka rata, 1996. ili poetkom 1997. godine, su predstavnici firme Thomas de la Rue doli u Sarajevo da sa rukovodstvom Narodne banke Bosne i Hercegovine dogovore preuzimanje odtampanih koliina ovih nov-anica, preostalog papira i tamparskih boja. Narodna banka je odbila da to preuzme, pa je sve ostalo kod proizvoaa, osim neto primjeraka novanica sve tri serije koje su kao uzorke uzeli neki slubenici NBBiH.

izvori:

1 nepotpisano, udna samoinicijativa viceguvernera, Mujo kuje novac u Londonu, Osloboenje, Sarajevo, 12.V.1993

2 nepotpisano, Narodna banka R BiH, Samovolja viceguvernera, Osloboenje, Sara-jevo, 13.V.1993

3 H. Arifagi, Tragom izrade specijalnog BH. novca u Londonu, Od dukata boli gla-va, Osloboenje, Sarajevo, 18.V.1993

4 R. ivkovi, Na pomolu jo jedna novana afera, Dva novca, a sredstava nigdje, Osloboenje, Sarajevo, 27.II.1993

sUMMArY bAnKnoTEs oF bosniA And HErZEgovinA

PrinTEd in EngLAnd

The Government of Republic of Bosnia and Herzegovina signed a contract with English banknote printing works Thomas de la Rue in Janu-ary or in February 1992. The aim of this step was to ensure the first quanti-ties of banknotes for independent Republic. The contract was secret, without knowledge of Governor of National Bank of Bosnia and Herzegovina. The first banknotes were printed with signature of Prime minister Mr. Pelivan as Governor, and they were the first series.

The second, proof, series with signature of Governor Mr. Andriji (sig-nature was not genuine) followed in the first months of 1993.

13

As the combination of basic elements of previous two series, the third series followed immediately.

Although the London banknotes were printed in total amount of about 17 billion dinars these notes did not reach the circulation, National Bank refused to accept them from the printer and just a small amount of 50 and 1000 dinars notes of the third series reached the numismatic market. Seven differrent banknotes are known to exist (two of first, two of second and three of third series), but author expects that each four banknotes in each three series are printed.

14

Prof. dr. Jusuf Muli

LondonsKo iZdAnjE bosAnsKoHErCEgovAKiH dinArA iZ 1992. godinE

Na numizmatikom tritu pojavile su se novanice u apoenima od 50, 100, 500 i 1000 dinara Narodne banke Bosne i Hercegovine, bez nadnevka i godine emisije i s potpisom guvernera Stijepe Andrijia. Apoeni od 50 i 1000 dinara imaju slovne oznake serije i registarske brojeve (jedno veliko slovo latinice i sedam brojki), a apoeni od 100 i 500 dinara, samo slovnu oznake serije A i registarski broj od sedam nula, to znai da spadaju u nultu seriju, ali su bez uobiajene oznake specimen. Ova emisija novanica u numizma-tikom rjeniku poznata je kao probno londonsko izdanje, a kao godina emisije navedena je 1992.

Budui da mi je potpis prof. dr. Stijepe Andrijia vrlo dobro poznat, posumnjao sam u njegovu vjerodostojnost, kao i u to da je ove novanice emitirala Narodna banka Bosne i Hercegopvine u vrijeme dok je on bio na dunosti njenog guvernera (15. svibnja 1992. 10. listopada 1993.). Da bi to i zvanino moglo biti potvrjedno, obratio sam mu se pismom od 5. svibnja 2004. godine, a u prilogu dostavio novanice u apoenima od 50 i 1000 dinara sa registarskim brojevima i fotokopije sve etiri novanice. U pismu sam ga zamolio da mi odgovori na dva pitanja: prvo, da li je Narodna banka Bosne i Hercegovine emitirala te novanice i, drugo, da li je na njima njegov potpis, te da mi se potpie na novanicama i fotokopijama (Prilog 1)?

Na odgovor prof. Andrijia nisam dugo ekao. U pismu, koje nosi nad-nevak 19. svibnja 2004. godine, potvrdio je da sa tom emisijom novanica Narodna banka Bosne i Hercegovine, u vrijeme dok je on bio guverner, nije imala nikakve sveze, a da potpis na njima nije njegov. O tzv. probnom lon-doskom izdanju, nije mi mogao nita vie rei, jer mu okolnosti u kojima su emitirane nisu poznate (Prilog 2). Takoer, udovoljio je mome zahtjevu iTakoer, udovoljio je mome zahtjevu i

15

potpisao se na novanicama u apoenima od 50 i 100 dinara i na fotokopijama novanica u sva etiri apoena.

16

novanice tzv. londonskog izdanja s krivotvorenim i vjerodostojnim potpisompotpisom guvernera nb biH prof. dr. stijepe Andrijia

Na osnovu onoga to je u pismu prof. Andrijia navedeno, moglo se je utvrditi samo da su novanice tzv. probnog londonskog izdanja, ipak, emi-tirane u vrijeme dok je on bio na dunosti guvernera Narodne banke Bosne i Hercegovine. Utvrivanje okolnosti u kojima se emitiranje odigralo, zah-tijevalo dodatna istraivanja. Zbog toga sam odluio da ovo, u novarstvu,

17

zaista, rijetko stanje, pokuam na licu mjesta razjasniti.

Iz razgovora, koje sam obavio sa svi-ma onima koji bi mi u svezi sa emitiranjem tzv. probnog londonskog izdanja novanica mogli dati bilo kakvo obavjetenje, dalo se je naslutiti da se sve odvijalo nepisanim na-logom Vlade Bosne i Hercegovine odnosno njenog predsjednika Jure Pelivana (l. sijenja 1991. 3l. listopada 1992.), Ministarstva fin-ansija i tadanjeg diplomatskog predstavnika Bosne i Hercegovine u Turskoj.

Prvo samo ugovorio sastanak sa g. Peli-vanom, tadanjim lanom Nadzornog odbo-

ra NB BiH, zaduenim za tednju puanstva, s kojim se vrlo dobro poznajem. Razgovor je obavljen dana 25. svibnja u zgradi Central banke Bosne i Her-cegovine. Gospodin Pelivan mi je potvrdio samo da mu je poznato kako su novanice iz tzv. probnog londonskog izdanja tampane u Londonu, ali da je sve ilo preko diplomatskog predstavnika Bosne i Hercegovine u Turskoj. On je uspio od nekog nepoznatog darovaoca dobiti 2,5 miliona njemakih maraka za podmirivanje trokova tampanja tih novanica. Sjetio se, takoer, da je taj predstavnik poslije zavretka srpskocrnogorske agresije na Bosnu i Hercegovinu, pozivan da otkrije pojedionosti utroka darovanog novca, ali je on odbio da to uini, uz obrazloenje da je darovatelj postavio uvjet o tajnosti njegovog pravog naziva.

Nakon toga, obavio sam razgovor i sa g. Aleksandrom Acom Lincen-derom, efom trezora bive Narodne banke Bosne i Hercegovine i sadanje Centralne banke Bosne i Hercegovine. Ni on mi, o okolnostima u kojima se je odigrala emisija novanica tzv. probnog londonskog izdanja, nije mogao nita rei. Meutim, bilo je dragocjeno to to mu je poznato da su novanice u apoenima od 50 i l000 dinara, ipak, stigle u Bosnu i Hercegovinu, doturene u filijale tadanje Slube drutvenog knjigovodstva na tzv. slobodnoj terito-riji Bosne i Hercegovine (ratni okruzi Livno, Travnik, Zenica i Tuzla), ali da nikada nisu putene u opticaj. Odatle su povuene u Centralu NB Bosne i Hercegovine i unitene. Meni je darovan po jedan primjerak tih novanica. Poslije Dejtonskog sporazuma u novembru 1995. godine, iz Londona je u tre-zor Narodne banke Bosne i Hercegovine stigla i neutvrena koliina probnih

18

novanica u apeinima od 100 i 500 dinara, gdje je, takoer, unitena. Sauvan je samo manji broj kompleta za njenu zbirku. Koliko je kompleta iz Londona ili iz Sarajeva dosopjelo u privatne ruke, nije se moglo utvrditi, ali je, zacijelo, neznatan. To potvruje i injenica to se kompleti probnog izdanja ne pojav-ljuju na nuizmatikom tritu.

Nisam uspio doi u dodir sa nekim ljudima koji su, navodno, bili u svezi sa emitiranjem novanica iz tzv. probnog londonskog izdanja. Meu-tim, izvjesno je da dodatni razgovori ne bi unijeli nikakvo novo svijetlo u okolnisti emitiranja tzv. probnog londonskog izdanja dinarskih novanica Bosne i Hercegovine, jer bi sugovornici morali odgovoriti na dva kljuna pi-tanja: prvo, tko je i uz ije odobrenje krivotvorio potpis guvernera Narodne banke Stijepe Andrijia i, drugo, tko je i na koji nain doao u posjed izvje-snog broja primjeraka probnih novanica nulte serije u apeonima od 100 i 500 dinara, koji se vie ne pojavljuju na numizmatikom tritu i onih koje su bile namijenjene za putanje u opticaj u apoenima od 50 i 1000 dinara?

Ovo to sam do sada uradio, prua osnovu za slijedee zakljuke:Prvo, emisija novanica iz tzv. probnog londonskog izdanja dinar-

skih novanica nije krivotvorina, jer je sve obavljeno po nalogu i uz sagla-snost Vlade Bosne i Hercegovine;

Drugo, novanice su emitirane dok je njen guverner bio prof. dr. Sti-jepo Andriji (od 25. svibnja 1992. do 15. srpnja 1993.), jer ga se, u protiv-nom, ne bi moglo tako titulirati, a najvjerojatnije od 25 svibnja do 15. srpnja 2004. godine, budui da taj nadnevak nose novanice iz prve dinarske emisije Narodne banke Bosne i Hercegovine, sa potpisom njenog guvernera Stijepe Andrijia;

Tree, da se apoeni od 50 i 1000 dinara, koji imaju oznake serije i regi-starske brojeve, ne mogu smatrati probnim, jer su bile spremljene za putanje u opticaj, nego da se samo mogu kvalificirati kao novanice koje nisu putene u opticaj, a u apoenima od 100 i 500 dinara samo kao probne novanice.

Iz reenog, jasno proizlazi da ova emisija predstavlja jedinstven pri-mjer u numizmatici, iz slijedea dva razloga:

Prvo, zvanini organ vlasti, bez suradnje i suglasnoti s emisionom ban-kom odnosno Narodnom bankom Bosne i Hercegovine i njenim guverne-rom, ugovara emitiranje novanica Bosne i Hercegovine, koriste njeno ime i preutno se suglaava s krivotvorenjem njegovog potpisa;

Drugog, novanice u apoenima od 50 i 1000 dinara sa oznakama serije i serijskim brojevima mogu se oznaiti kao novanice koje su bile pripremlje-

19

ne za putanje u opticaj, ali nisu putene, a u apoenima od 50, 100, 500 i 1000 dinara, kao probne.

Na ovu oklonost ukazuju i cijene novanica na numizmatikom tri-tu. Novanice u apoenima od 50 i 1000 dinara, sa slovnom oznakom serije i registarskim brojevima, u stanju bank frish, prodaju se po cijeni od 15 eura za par. Numizmatiari, koji se bave preprodajom novanica, na raspolaganju imaju vei broj kompleta ovih novanica, zbog ega im se cijena sve do danas zadrala na poetnoj. Oito je da zanimanje numizmatiara za ovaj komplet nije naglaeno. Koliko se kompleta novanica iz probnog izdanja do danas pojavilo na tritu, nisam uspio utvrditi. Istraivanjem sam doao do pouz-danog podatka da je jedan komplet od nekog preprodavca iz Sarajeva kupio neimenovani numizmatiar iz Splita i za njega mu platio iznos od 2.500 eura. Novanice iz probnog izdanja vie se ne pojavljuju na numizmatikom tri-tu. To je i razumljivo zbog toga to su ogranienim brojem otisnutih nov-anica mogla raspolagati samo dva ili tri ovjeka, koji su neposredno bili u svezi sa njihovim emitiranjem ili su njima kasnije rukovali. Ako se ovo ima u vidu, nema izgleda da se vei broj kompleta pojavi na tritu. Zbog toga e, za one koji sakupljaju probna izdanja novanica odnosno njihove specimene, sve tee biti da ih nabave, a cijene e im stalno rasti. Treba imati u vidu da ovim novanicama dodatnu vrijednost predstavlja i to to se radi o dravnoj krivotvorini.

THE London issUE oF bosniAn And HErZEgoviniAn dinArs oF 1992

Banknotes in denominations of 50, 100, 500 and 1000 dinars of Nati-onal Bank of B&H appeared on the numismatic market without date and the year of emission and with a signature of Stijepo Andrijic. According to Mr. Andrijics claim, the National Bank of B&H, at the time he was its governor, had no connection with that banknote emission and that signature on them is not his own. It is shown in his work that these banknotes had been issued in London and that all had been executed via diplomatic representative of B&H in Turkey, according to the order of official governmental organs and without cooperation and consent of the emission bank (i.e. the National Bank of B&H and his governor), using the name of the bank and tacitly agreeing with forging the governors signature.

20

Jasminko Mulaomerovi

PFEnig iLi FEning?

Moj prijatelj i vrlo otroumni zapaa jezikih neloginosti, Dafer Obradovi, zapazio je u pjesmi After Spicer Semezidina Mehmedinovia (u njegovoj zbirci Devet Alexandrija, izd. Durieux, Zagreb, str. 22) stih Njema-ka potanska marka od 50 Pfenniga.... Rije Pfenniga mu je bila sumnjiva. Bunilo ga je veli dva n, jer njemaki mu je bio blizak kao i svakom drugom naem, bivem ili sadanjem, radniku na bautelu. Ako ba i nije mogao na njemakom diskutirati o Fichteu ili Heideggeru (inae, moj prijatelj Dafer je u slobodnom vremenu magistar filozofije), a ono je o markama i sitnijoj nje-makoj pari znao sasvim dovoljno. S druge strane, kupujui (a i jedui) svako jutro kifle, morao se, htio on to ili ne htio, baviti i sa naim sitnim novcima koji se tako ili slino nazivaju. Da li je to nekadanje gastarbajtersko iskustvo ili ovo svakojutarnje, na Drveniji, pobudilo iskru na nekoj modanoj okuci, tek rodila se opravdana sumnja. Kako sam mu ja nekako najblii za podijeliti, ali ne kiflu, nego sumnju, eto ti ga meni!

Pfennig, pfening ili ...?Mi, u naoj veseloj zemlji, imamo konvertibilnu marku kao novanu

jedinicu. Marka ima svoj najsitniji dio koji se zove pfenig. Tako kae Slubeni glasnik BiH, a Slubeni glasnik to ti je zakon. Ko misli da to i nije ba zakon, jer se tu objavljuju stvari koje se tiu vesele zemlje Bosne i Hercegovine, tu su i Slubene novine Federacije BiH koje to potvruju, i to na sva tri jezika i u dva pisma. Da je to tako vidi se na novanicama od 50 KONVERTIBILNIH PFENIGA, i onim sa Skenderom Kulenoviem i onim sa Brankom opiem. Dodue, Slubeni(e)... i stvarne novanice se malo razilaze u detaljima pa tako u Slubeni(e)... imamo konvertibilnu marku, apoen od 50 pfeniga, a na novanicama 50 KONVERTIBILNIH PFENIGA. Dakle, prema Slubeni(e)... marka jeste konvertibilna, ali pfenig nije, dok je prema novanici i PFENIG

21

konvertibilan. Ima tu jo malo nejasnoa oko velikog i malog slova u rijei pfenig, ali kao da je to, uostalom, i vano, i ko e sve to, bogati, gledati!?

Meutim, imamo mi i kovanice. Iako su i one dijelovi marke, samo od metala, one se kod nas drugaije zovu Fening. Tako na kovanicama moe-mo proitati 10 Feninga, 20 Feninga i 50 Feninga. Poto smo mi ba vesela ze-mlja, moramo biti mimo svih, pa nam se tako sitni novac razliito naziva ako je u papiru ili ako je u metalu. Kako smo mi, uz sve reeno, moda i jedina sveosve vesela zemlja na svijetu, a to se trudimo da i ostanemo (ostale zemlje se trude da budu ozbiljne) takvu budalatinu sa nazivom novca imamo samo mi i niko vie.

Da li je ova zbrka u nazivu sitnog bosanskohercegovakog novca zbu-nila mog prijatelja Dafera Obradovia, te ga potakla da posumnja u pjesniko-vu rije (iako je i sam knjievnik), ja to ne znam. Znam samo da njemaki jezik, a takoer i priruni Obodov rjenik, za sitni novac ima rije Pfennig.

Znai, pjesnik Mehmedinovi je sjedei u bati nekog kafea u LA tano napisao sumnjivu rije, iako na potanskoj marci nije mogao proitati rije Pfe-nnig jer se ona tamo nikad i ne pie. ovjek jednostavno zna i ne sumnja.

Iako, ve i prema samo jednoj jedinoj upotrebljenoj njemakoj rijei, nemamo pravo sumnjati u pjesnikovo poznavanje njemakog jezika, u Da-ferovo imamo. Dodue, postoji i jo jedna mogunost da Dafer za vrijeme svog bautelovanja jednostavno nije imao razloga da zna za tu rije. ovjek je radio samo za marke, pisma nikom nije pisao, pa nije morao ni kupovati potanske marke. O feninzima, i tako i tako, rauna vodi samo fukara u Bosni i gospoda u Njemakoj.

A dilema: Pfennig, PFENIG, pfenig ili fening!? Pa koga za to briga u naoj veseloj zemlji?

Moda nekog dokonog numizmatiara.

PFEnig or FEning?

The work discussed confusion about the name of the least Bosnian and Herzegovinian money unit. Different terms are found in official decisions, metal and paper money.

22

Jasminko Mulaomerovi

ETon vojnE UsTAnovE roMAnijA U sArAjEvU

Iako je i prije pojave Kataloga etona R. Mandia bilo numizmatiara u BiH koji su u svoijim kolekcijama uvali razliite etone (ponajprije zahvalju-jui radovima Krasnova i Doleneca u Numizmatikim vijestima i Obolu), tek se pojavom ovog sveobuhvatnog djela intenzivira sakupljanje i inventarizaci-ja ove vrste numizmatikog materijala. Za vrlo kratko vrijeme u zbirkama (. ivkovi, R. Kovaevi, L. S. Maksimovi) je naeno ne malo novih etona koji se ne spominju ili su podaci o njima nedovoljni u postojeoj literaturi.

Meu takve etone spadaju i etoni Vojne ugostiteljske ustanove Ro-manija. Na aversu je, du zadebljane ivice, ispisano: VUU *ROMANIJA SARAJEVO*, a na reversu: KAUCIJA. Sluili su kao, kako se to iz natpisa vidi, kao garancija povrata praznih flaa uglavnom u kasarnskim kantinama. Redovna vojska, a posebno rezervisti bi uzimali flairano pivo ili sokove i iznosili van kantine, a najbolji nain da to ponovo vrate bilo je da se odmah naplati kaucija za flae. (Iako ivimo u modernijem vremenu dobro bi bilo da i sada imamo takvu praksu manje bi bilo flaa po planinama, izletitima, obalama rijeka, parkovima ili ukratko: u svakom budaku.)

eton je plastini, promjera 28 mm i debljine 3 mm.

23

Vojno ugostiteljska ustanova Romanija je radila na podruju Sarajev-ske armijske oblasti. Jedan njihov restoran poluotvorenog tipa bio je otvoren i pored Centralnog zatvora u Sarajevu. Prema kazivanju Duanke Kovaevi, majke naeg kolege Radivoja Kovaevia, koja je radila u VUU Romanija, etoni su se koristili sedamdesetih godina na podruju cijele Sarajevske ar-mijske oblasti. Ta se armijska oblast nije poklapala sa administrativnom, re-publikom granicom Bosne i Hercegovine) pa se slini etoni mogu nai i u susjednoj Republici Hrvatskoj (Vinkovci, Osijek).

Spomenuti katalog poznaje samo etiri boje u kojima se pojavljuje ovaj eton. To su: crvena, uta, tamna sivoplava i svijetla sivoplava (Mandi, 2001, 59). Nedavno se u jednom kompletu etona, koji su svi odreda pripada-li ovoj ustanovi, pored postojeih boja nalo jo pet etona i to u naranastoj (dvije nijanse), sivoj, svijetlo zelenoj i tamno zelenoj boji.

Tako se broj poznatih boja u kojima se javlja ovaj eton popeo na de-vet, sa velikom vjerovatnoom da e se vremenom pojaviti jo koja boja.

Literatura:

Mandi, R. (2001): Katalog privatnog novca jugoslavenskih zemalja: vrednosne i nadniarske (rabotne) marke, konzumni novac, etoni i drugi substituti me-talnog novca u 19. i 20. veku = Catalogue of Tokens of the Yugoslav Lands: Serbia, Montenegro, Bosnia and Herzegovina, Macedonia, Croatia and Slove-nia. Srbsko numizmatiko drutvo = Serbian Numismatic Society, str. 154, Beograd.

ToKEn oF THE MiLiTArY insTiTUTion roMAnijA in sArAjEvo

Token of the military institution Romanija is briefly discussed in the work. It is used as a guarantee of return of empty bottles mainly in barracks cantines of Sarajevos military area. It is plastic and it is known in four col-ours: red, yellow, dark greyblue and light greyblue. Now there are also vari-ants in orange, grey, light green and dark green.

24

Jasminko Mulaomerovi

novAni bonovi vF KoMErCA

Bonovi u vrijednosti 50 i 100 KM. Uposlenici Ekonomskog fakulteta mogli su birati ili da dobiju 100 KM u novcu ili 150 KM u bonovima koje mogu potroiti u prodavnicama VF komerca. Bonovi se moraju potroiti do 20 12. 2003. godine.

izgled bonova

Bon od 100 jedinica tampan tehnikom viebojnog ofseta u utim i plavim nijansama. Avers bona je podijeljen na dva dijela. Desni , vei dio (3/4 bona) ima u podlozi jednostavni gijo crte koji ide preko podloge od slova VF. Jedini motiv na bonu je 11 zvijezda petokraka. Na sredini ovog dijela je vrijednosna oznaka 100. U gornjem dijelu je tekst: PRIJATELJ KUNOG BUDETA, a u donjem tekst: Vrijedi za kupovinu u PJ VF komerc-a. Lijevi dio polja ima bijelu podlogu sa bordurom uz desni rub i irokom linijom u gornjem dijelu koja je nastavak gijo crtea. U gornjem dijelu je estocifreni serijski broj u crnoj boji, ispod njega je vrijednosna oznaka 100, a u donjem dijelu je tekst: Direktor, ispod koga je vlastoruni potpis. Na sredini ovog di-jela je slubeni peat izdavaa bona VF-komerca. Lijevo i desno polje spaja logo izdavaa bona u zelenoj boji.

Avers bona je u jednoj boji, svijetlo plavoj. Na podlozi koja se sastoji od niza slova VF u kosim redovima na sredini bona je postavljen logo izdavaa.

Bon je u svemu vrlo ukusno dizajniran. I na ovom bonu kao i na mnogo drugih mjesta u tekstovima gdje se

upotrebljavaju velika slova nepravilno je napisano slovo D. Ovo slovo u go-tovo 100 % sluajeva se pie pogreno kao D, dakle kao sastavljena dva veli-ka slova D i , umjesto velikog D i malog , jer su D i d znakovi za glas d. Ali kako to nije jasno ni mnogim profesorima knjievnosti na fakultetu ne treba to kao ozbiljnu greku uzeti ni na ovom bonu.

25

Druga pojedinost je takoer interesantna, a odnosi se na slubeni naziv izdavaa bona. Na peatu se moe proitati naziv: VF-KOMERC SARAJE-VO, a u dnu bona: ...u PJ VF komerc-a. Prvo, u nazivu na peatu potpuno su nepotrebni navodnici, a, po mom miljenju, i crtica. Ali ako je naziv ve takav onda bi spomenuti tekst na dnu bona trebao glasiti: ... u PJ VF-komerca, bar prema Pravopisu bosanskoga jezika autora Senahida Halilovia (ed. Prepo-rod, Sarajevo, 1996).

Svi bonovi imaju jednake dimenzije - 120 x 62 mmEmitovano je pet apoena i to od 1, 2, 5, 10, 20, 50 i 100 vrijednosnih

jedinica.

26

MonEY CoUPons oF vF CoMMErCE

The work disscused very nicely solved money coupon of VF Com-merce, company which has its stores in big towns in Bosnia and Herzegovina. Coupon was obtained, among others, by the workers of Faculty of Economics in Sarajevo (where I saw it) who could choose between 100 KM in cash mon-ey or 150 KM in coupons that had to be spent until the end of year 2003.

27

Jasminko Mulaomerovi

U PosjETi CEnTrALnoj bAnCi, jUnA 2003.

Posjeta Centralnoj banci radi kupovine seta specimena. Ne mogu se kupiti sami specimeni koji kotaju 7 KM nego samo sa albumom koji kota 23 KM. Sami specimeni zasluuju poseban osvrt ali o tome drugi put. Album je izdat 1998. godine kada i prva serija novanica. U meuvremenu su izdate jo etiri novanice (po dvije iste nominale od 50 i 100 KM - varijanta za Federa-ciju BiH i Republiku Srpsku) sa godinom izdanja 2002. Za te novanice nije predvieno mjesto u albumu tako da sada neke od novanica moraju stajati po dvije u foliji. Uz to ne postoji od ranije novanica od 1 KM za Ivom Andri-em, a u ovoj seriji specimena nije raen ni specimen za 100 KM varijanta za Republiku Srpsku. Podrazumijeva se da specimen od 200 KM nedostaje. Sve u svemu komplet bez ikakvog reda i smisla.

Milenijum set je jedino neto to je za svaku pohvalu. U njemu su sve kovanice sa godinom izdanja 2000. Dodue, nije jasno zato se ovakav set nije pojavio 1998. godine kada su izdate prve kovanice. Postoji izdanje na en-gleskom i na jezicima naroda BiH u latinici i irilici. Jedini kulturan suvenir koji neko moe ponijet iz B&H, a za koji znaju samo rijetki numizmatiari. teta!

Vijest o jubilarnom novcu: projekat je stopiran, do daljnjeg. Prema iskazu slubenika u odjelu za numizmatiku, novac je trebao biti vie suvenir, a ne normalno plateno sredstvo. Bolje da nije izaao.

Moda bi sve bilo drugaije da nije 30 stepeni u hladu.

in THE visiT To THE CEnTrAL bAnK, jUnE 2003

During the purchase of specimens in the Central Bank of Bosnia and Herzegovina one can see all the clumsiness of the numismatic department. You cannot buy the specimens only, which cost 7 KM (konvertible marks)

28

per each complet, but only the album which costs 23 KM. There lis no room for the newly issued specimens that have been added to the set in that album, and some specimens do not even appear.

Millenium set with coins issued in 2000 is the only thing praiseworthy.Notice about jubilee money: the project is stopped. It is better that way

because it was meant only as a souvenir anyway.

29

gjUro KrAsnov (1922.2000.)

Navrile su se evo etiri godine kako nas je napustio na veliki prijatelj Gjuro Krasnov, dugogodinji lan i doivotni poasni predsjednik Hrvatskog numizmatikog drutva.

10. prosinca se, nakon duge i teke bolesti, ugasio jedan bogat i plodan ivot. Otiao je u vjenost ovjek koji je iznimno puno dao kako Hrvatskom numizmatikom drutvu tako i nama numizmatiarima iz Bosne i Hercego-vine. Bio je uporan, nezaustavljiv i vrst tijekom cijelog svog ivota. Takav je ostao i tokom posljednjih pet godina od kada mu je dijagnosticirana neizlje-iva bolest. Gotovo smo pomislili da je uspio pobijediti i nepobjedivo, bile su rijei koje je izgovorio u svom oprotajnom govoru predsjednika HND Dr. Damira Kovaa na sprovodu Gjure Krasnova 14. prosinca 2000. godine (Obol, Glasilo HND, XXXIX, 53, 3, Zagreb).

Gjuro Krasnov rodio se 6. svibnja 1922. godine u Novom Sadu. U Pe-trovaradinu je zavrio osnovnu kolu, a srednju u Novom Sadu. 1941. godine obitelj se seli u Osjek. U Osjeku je Gjuro Krasnov radio u graevinskoj struci. U Zagrebu upisuje studij graevinarstva koji i zavrava u zvanju ininjera hidrogradnje.

Ve kao djeak pronalazi novie u pijesku na obalama Dunava, prou-ava ih i tako se raa njegova ljubav prema numizmatici. itav svoj ivot on je dijelio izmeu ljubavi prema numizmatici i prema svop zanimanju hidro-graevinskog ininjera. lanom Numizmatikog drutva u Zagrebu postaje 1956. godine, u vrijeme kada su zaljubljenici u stare novie bili malobrojni. U poetnoj fazi bavio se preteno bizantskim i ruskim novcem te novcem Srbije, Crne Gore i Jugoslavije. Pratei numizmatiku literaturu a uz to i pod uticajem Ivana Rengjea poinje se baviti Hrvatskom numizmatikom, pogla-vito srednjevjekovnom, te 1961. godine objavljuje svoj prvi rad iz numiz-

30

matike. Tajnikom HND postaje 1962. godine. Od tada se ustrajno brine za osiguravanje sredstava poglavito za izdavaku djelatnost. Svojim neiscrpnim entuzijazmom i energijom utjee i na poticanje vee aktivnosti kod ostalih lanova. Dopisuje se i kontaktira sa svim poznatim numizmatiarima u Jugo-slaviji. Zahvaljujui njegovoj podrci i sugestijama osnivamo Numizmatiko drutvo BiH. Kako smo manje vie bili lanovi HND. A imali i povjerenika za BiH Milana Rebia. Poznati nai kolekcionari numizmatiari lanovi HND i to: Dr. Jozo Petrovi, Dr. Pavao Varda, jedan od osnivaa HNDa 1928. go-dine, fra Bono apina, Dr. Boo Pokraji, Kosta Radovanovi, Milorad Joji, Dr. uro Basler, Ladislv Slavko Maksimovi. Nismo imali ambicija za osniva-nje naeg numizmatikog drutvapreovladala je njegova sugestija i mi 1969. godine osnivamo numizmatiko drutvo BiH.Sa svim pomenutim numizma-tiarima Gjuro Krasnov se redovno dopisivao. Pomagao nam je slanjem nu-mizmatike literature. Tako se njegov rad moe podijeliti na organizacijsku i strunoznanstvenu djelatnost. Pored sveg poinje se baviti medaljarstvom, organizira razne izlobe i simpozije, izradu drutvenih medalja i etona.

Kao to sam ve spomenuo bio je dobar organizator, potie osnivanje podrunica drutva u gradovima irom Hrvatske. Godine 1963. pokree a-sopis Bilten (dananji Obol) koji izlazi za ire itateljstvo kao informator i prirunik. Svojim dugogodinjim radom napisao je oko 150 strunih i znan-stvenih radova koje objavljuje u numizmatikim edicijama u izdanju JAZU (HAZU), Akademije nauka SSSRa, ekoslovakim, slovenskim, srpskim i italijanskim numizmatikim asopisima, te u hrvatskoj reviji Maruli. Prou-ava novce ubiaBribirskih iz 14 stoljea, detaljno analizira novce Nezavi-sne drave Hrvatske, vrlo mu je istaknut rad o novcu Bijelih Hrvata, a velik je njegov rad o znanstvenim hrvatskim numizmatiarima. Prvi sistematizira monete Dalmatie te otkriva nepoznate primjerke novca.

Opisao je gotovo sav opus ivuih hrtavskih medaljara. Takoer je ko-autor prvog numizmatikog filma Numizmatika na povjesnom hrvatskom tlu, kao i objavljena knjiga o etonima.

Kako je medaljarstvo postala njegova glavna preokupacija organizira prvu izlobu hrvatskih medaljara u Zagrebu 1964. godine, na kojoj je u Mu-zeju za umjetnost i obrt izloeno 289 medalja od 15. stoljea do polovice 20. stoljea. To je bila prva izloba takvog znaaja poslije drugog svjetskog rata i postigla je veliki uspjek u hrvatskoj kulturnoj javnosti. Znaajna je i izloba Dvanaest hrvatskih medaljara, odrana u 1988. godine u Muzejsko galerij-skom prostoru.

31

UHND obnaao je mnoge funkcije bio je tajnik, podpredsjednik, te predsjednik od 19851989. godine. Dobio je nagradu HNDa za ivotno djelo. Bio je voditelj medaljarske sekcije drutva. Objavio je opus svih ivuih hrvat-skih medaljara te znamenitih slovenakih medaljara (ega, Stoviek i dr.).

Poslije I. Rengjea preuzima glavnu brigu oko prikupljanja grae i ma-terijalnih sredstava za izdavanje numizmatikih vijesti koje neumorno vodi i niz godina kao glavni i odgovorni urednik. Pored svega navedenog bio je kroniar zbivanja u numizmatikim drutvima, primjerice u Slovenskom nu-mizmatikom drutvu, , austrijskom numizmatikom drutvu, Numizmati-kom drutvu BiH i td. Njegov rad o hrvatskoj numizmatici objavila je 1984. godine Akademija znanosti biveg SSSRa.

Vano je napomenuti da je Gjuro Krasnov lan drube Brae hrvat-skog zmaja a 1955. godine dobija titulu Zmaj Petrovaradinski. Red Brae hrvatskog zmaja osnovan je 16. studenog 1905. godine zalaganjem Emilija Laszovskog i knjievnika Velimira Dealia. Druba je dobila svoje sjedite u kuli nad Kamenitim vratima. Rijetki su znanstvenici koji dobijaju tako la-skavo i veliko priznanje. U hrvatskoj knjievnoj reviji Maruli (3/1996, str. 608611) Gjuro Krasnov pod naslovom Zmajske vijesti ukratko nas upoznaje o povijesti i djelovanju Hrvatskog zmaja.

Ovo sve navedeno pokazuje da je Gjuro Krasnov bio ovjek neiscrpne energije, upornosti i sistematinosti, a te su ga odlike krasile i u trenucima njegove teke bolesti. U svemu je bio borac.

uvam dragi mi dar koji mi je poslao po gosp. Gjuri Mesiu, plaketu sa 2. meunarodnog kongresa u Opatiji sa dirljivim pismom. Svjestan je bio svoje teke bolesti. Napisao mi je: Dragi prijatelju Slavko ipak sve ima svoj kraj. Koliko sam uinio ne znam, imao sam jo mnogo toga da uinim, ali na alost oi me izdaju, a bolest je sve tea jako me boli. Ove rijei, kao i njegova smrt, i danas nakon tri godine su u meni. Posluit u se oprotajnim rijeima dr. Damira Kovaa na sprovodu Gruje Krasnova 14. prosinca 2000. godine:

Za sav tvoj trud, rad, zalaganje za dobrobit drutva mi ti dragi Gjuro iskazujemo iskrenu zahvalnost i tovanje uz vjeno hvala.

U Hrvatskim numizmatikim vijestima 2001. godine br. 1 (54), str. 226226 gosp. Edgar Fabry dao jeEdgar Fabry dao je In memoriam Gjuri Krasnovu.

Ladislav Slavko Maksimovi

32

isPrAvKA

U prolom broju asopisa, u radu dr. Hakije ozia Inostrani dugovi budeta KSHS, autoru se potkrala greka (na strani 10) koju na ovom mjestu ispravljamo.

Umjesto:

treba da stoji: