~o ~ taru•.ca placena u gotovu
TRANSCRIPT
~O~TARU•.CA PLACENA U GOTOVU.
LIST IZLAZI TJEDNO. - GODISHJA PRETPLATA 30.- DIN. - ZA INOZEMSTVO 60.- DIN.
'l GODINA X. BROJ 4. ADRESA UREDHISTVA l UPRAVE: SIBENIK pp. t7.
OGLASI PO HAROĆITOJ T AlU Fl.
Božji blaqoslov U prvom smo mjesecu 1939 godi
ne, l novine donose Iz raznih iupa statistike rođenja l smrti. A. te su statistike takve, da nas slie na razmiUjanJe. Ne samo Iz gradova, nego l Iz mno,glh sela Javljaju, da )e smrt JačaJ od Jlvota, da vile umiru nego se rađaju.
Kad zbrolir.to sve brojke, ondči, ~odule, moiemo ustanoviti, da je broj rođenja u čitavoj naloj hrvatskoj domovini veći od smrtnih slučaJeva, aJI .se opaia l to, da se godimice rađa sve manje podm!adka. Pa ako ovako -prosll)edlmo, počećemo opadati, lz:u.miratl, kao Ito to vidimo već u nekim ~ruglm zapadnim drfavah1a.
U Savskoj banovini, u koJoJ flvl najveći postotak hrvatskoga( naroda, mnogo je !alosnije stanje nego u Primorskoj banovini. Dok se u Primorskoj banovini na tisuću flteljaJ rađa 37, .a umire 18, dotle se u Savskoj banovini rađa samo 18, ai umire Jednako lcao i u PrimorskoJ, naime 18.
Kako ćemo protumačiti ovo sve vile opadanJe poroda u nallm krajevima! - Reći ćete slromaltvol
Istina, Ima dosta stromalnih hrvatskih obitelJI, koje, živeći u vlafnlm l 1amnlm potleullcama, nemaju nl nasulnoga kruha. l to ne samo koji dan, nego mjesece l mjesecel
l nali radnici slabo žive. Zapravo oni ne žive, nego ilvotare, jer neki rade l deset st~tl na dan za ciglih de.set dlnaral
Priznajemo siromaštvo velikoga broja nallh seljaka l radnika, pa zato J osjećamo s njima. A.ll što vldlmol -Đa bal tl slromalnl slojevi Imaju najbrojnije obitelji, da se bal u njima najčelće čuje plač novorođenčeta! A. oni koJI se nalaze na na)vlllm drultvenlm položaJima, koj! upravljaju tvornicama l velikim trgovačkim poduzećima, koJI raspolafu milijunskim kapi· talom, nemaju niJedno dijete, 111 Imaju tek Jedno 111 dvoje.
Dakle, slromanvo, uglavnom, nlJe razlog sve većeg opadanja pučanstva. Kao l u drugim nevolja.ma, koje nas prltlltu, 4ako l tu moramo potražiti glavni razlog u slabljenju ćudoređa. Bezbrlfnost, lagodnost, ufltakl -eto glavnoga razloga.
Tisućama je danas geslo: Ispiti do dna čalu zemaljskih slastll - a dobro rajednlce, dobro naroda, deveta lm Je briga. Takvima je, naravno, svako diJele telko breme, l oni ga se, eto, J;)rotiv Bofjlh l naravnih z:aJconct osloloađaju.
Banat, SlavoniJa l Srijem se prorljecluju. Zlatno plenlčno klasje se u
Sibenik, ll. siječnJa 1939.
U slavu nalega Blaženika!
Jubilarna qodina bl. Nikole Tavilića Godina 1939. je za nas Hrvate
jubilarna godina, jer se u njoj slavi jubilej najvećega hrvatskog ugodnika Božjeg - bl. Nikole Tav i l ića , jerusalemskoga mučen i ka . U ovoj se naime godini navršuje 50 godina, kako je ovaj sveti Hrvat proglašen Blažen ikom katoličke Crkve. Taj je jubilej po svom značenju to veći, što je naš bl. Nikola Tav i lić u posljednjih nešto preko godinu dana postao po sv im hrvatskim stranama najproslavl jenij i sveti sin hrvatskoga naroda.
Danas nema hrvatskoga mjesta, u kojemu se ne b i znalo za bl. Nikolu Tavilića. Njegova je pojava zasjala neobičnim sjajem pred licem cijeloga hrvatskog naroda, otkad je njemu u čast podignuto hrvatsko svet ište u Jerusalemu. U tom se našem narodnom svetištu u svetom Kristovu gradu svakoga petka služe sv. M ise za sreću mukcArpnoga hrvatskog naroda i za pobožne pojedince, koj i tu namjenu zažele te pomognu uzdržavanje toga svetog hrvatskog jerusalemskog kut ića. Isusu, u Jerusalemu respetom, milo je to, što smo lim svetištem povezal i svoju domovinu s Njegovom zemaljskom domovinom, a po sv. Misama u tom svetištu i s nebeskom našom domovinom. To svjedoče mnogobrojne milosti, što su ih od osnutka hrvatskoga jerusalemskog svetišta, po zagovoru bl. Nikole Tavilića dosad već mnogi pobožni Hrvati primil i s neba. To svjedoči i ono sada već oko stotinu crkava po svim hrvatskim krajevima, gdje je dosad već postavljena slika, k ip ili oltar u čast toga našeg jerusalemskog Blaženika.
Cijela će ova jub ilarna godina bl . Nikole Tavilića biti u znaku sve većega širenja štovanja njegova. Već sada je najavljeno oko šezdeset daljnih crkava, u kojima će tijekom ove godine biti postav ljeni oltari, slike ili kipovi bl. Nikole Tavilića . Osim toga su u gradnji ili će se naskoro početi graditi tri crkve i šest kapelica njemu u čast. T o je, što se do sada zna. U mnogim mjestima se pripravlja uzveličanje bl. Tavilića, a da to i nije nigdje još objavljeno. A najnovija pojava u sve većem širrenju štovanja
nedogled tamo talasa, a nerM onih malih, dragih, veselih bića, nema hrvatske dje!=e, koja bl, kad odrastu, savila toplo domaće ognjllte, snažno prionula z:;w plug l z:aorala u mekotu plodnih njiva. Hrvatski narod tamo Izumire, a na njegovu vjekovnu djedovsku grudu naseljuju se .tuđinci: Mađari, Nijemci l Zidovi.
~oi sredinom prolle godine, dr Josip Rasuhln napisao je u »Seljačkom Domu(( članak: nNarod bez: dJece Je narod bez: budućnosti<<. - Tamo Zitamo l ovo:
!Nl/rod koJI se ne mnofl, ne mofe se mJeriti s drugim narodima. 0-
našega jerusalemskog Blažen ika jest lo , da sve v iše pobožn ih Hrvata nabavlja njegovu sliku i za svoju kuću . U svakoj katoličkoj kuć i ima po ko ja svetačka slika. A ne bi smjelo b it i nijedne hrvatske kuće, u kojoj ne b i b ila i slika i kojega hrvatskog ugodnika Božjega. Neka ova jubilarna godina bl. Nikole Tavil ića u tom što v iše odjekne i na to potakne što v iše Hrvata.
U ovoj će se jubilarnoj godini bl. Nikole Tavilića moliti svuda molitve za njegovu kanonizaciju , držat će se o njemu govori na kato li čkim svečanostima i kongresima, o njemu će se predavati u katol i čk im društvima, prikazivat će se film »Hrvati u Svetoj Zemlj i«, koji bl . Niko lu Tav ilića vel i ča, svaqdi , gdje još nije dosad prikazan (a u nekim mjestima i iznova), glumit će se glume o njemu, pjevat će se pjesme o njemu, izdavat će se knj ige o njemu, i tako će se na sve moguće nač i ne vel i čati njegova sveta pojava i poticati hrvatske duše na njegovo štovanje.
U središtu će jubilarne godine bit i sam jubilarni dan beatifikacije bl. Nikole Tav ili ća , to jest dan 6 lipnja. Na taj je on dan prije 50 godina proglašen blažen im. Taj će dan (u nedjelju prije toga) b iti po svim hrva tskim mjest ima proslav ljen na poseban nač i n . Do toga će dana biti sabrani potpisi iz cijeloga hrvatskog naroda na molbu Sv. Ocu Papi, da blaženoga Nikolu Tavil ića proglasi Svecem, pa da tako dobi jemo prvoga hrvatskog kanoniz iranog Sveca. Posebno će hodočašće odnijeti tu molbu s nekol iko stotina t i suća hrvatskih potpisa Namjesn iku Kristovu u Rim.
Priklonimo ove jubilarne godine svoje srce posebnim načinom bl. Nikoli Taviliću, pod čijom će nebeskom zaštitom u ovoj godin i stajati život cijeloga hrvatskog nla roda! lsprepletimo svoje pobožne časove molitvama njemu u časti Cinimo dobra djela njemu u slavu! Dajmo ga na krstu za zaštitnika svojoj d jeci! Postavimo njegovu sliku u svaku svoju kućul A~o se gdje sprema gradnja crkve
soblto se ne mof e mje-riti s onim narodima, koji se množe. Zemlja umirućeg naroda pripast će onom, koji ostaje. T u n l k a k v a p o l i t l č k a b o r ba n e k o r l s t l. Narod bez: djece je narod bez: budućnosti, a kuća bez nasljednika miJenja gospodara ... Nisu za opstanak naroda. opasni samo on_l, 1\o ih gonimo po sudovJma, Ito boluju l umiru, nego l oni, koJI se neće mnofltl.«
Tako misle l govore svi koJima je na srcu sreća l napredak hrvatskoga naroda.. Zato se neko mole l sto puta udariti u svoja borbena >>hrvatska prsa«, Ipak on nije pravi Hrvat,
RUKOPISI SE HE VRAĆAJU. BROJ ĆEK. RAeUHA 33.121
ili kapelice, ne zaboravimo, da 1h' možemo posvetit i i tom svetom Hrvatu! Pripravlja jmo se već sada na hodočašće u Rim Sv. Ocu Papi za Tav i l ićevu proslavu! Sjećajmo se i njegova hrvatskog svetišta u Jerusalemul Stogod na takav i na bilo koji drugi način uč in i mo na čast i uzveličanje ovoga Blaženika, činimo zapravo u slavu hrvatskoga naroda, č i j i je on bio na jsvet ij i sin i č i ji je on najveći zaštitn ik na nebu. .......................................... SociJalno zrnje
OCIJALNI TAJ ICI PRI MADžAR KI t OPćiNA 1.A Od l. I. t. g. svaka madžarska
općina imala je po taviti t. zv. ocijalnoga tajnika. To mje to mogu dobiti amo mladi ljudi s maturom, po mogućno ti iz istoga mj e-ta ili iz najbliže okolice. Dužno t
je ov ih socijalnih tajnik a, da pomažu općin kim činovnicima i Yode iro ča d ke poslove te socijalnu,
zdra tven u i pro vjetnu tati t iku. Taj niku pl aća država OO D in mjesečno.
Time e žel i, barem donekle, zapo liti nezaposlenu mlađu inteligencij u. O d 1791 općine dobilo j e socijalne tajnik e 1050 općina.
430 N O INA PROTN KOM -N IZMA
F r a n e u k o j j e 430 novina dalo zaj edničku izjavu, u koj oj mole ladu, da zabrani komuni tičku tranku, jer sp rema u zem lji bunu, a vani rat.
BORBA R SKIH RADNIKA PROTN BEZBOSTV A
Jedna vijest u »Trudu«, glas ilu ovjetsk ih indikata, utvrđuj e, da
u k rilu crvenih indikata postoj e ćelije, koje imaju zadaću , da e bore p rotiv djelatnosti bezbožnika.
ijest p ot rduje, da te ćelij e imaju i u pjeha uporedo s d jelo anjem bezbožnika. »Trud« vel i, da radničke mase ne lijedc naredbe bezbožnika, j er hoće da zadrže dobre odno e k rv ćan kim radnicima. »Trud« zaključuje, da ta činjen ica ne služi na ča t propa<1atorima bezbovtva.
ako od sebe odbija BožJI blagoslov, a to su djeca.
Da, djeca su Božji blagoslov, a ne samo te~ko breme koje nas žulja. Bog je začetnik, lz:driavatel) l gospodar svakoga ilvota, l zato niJe nikome dopufteno da sprječava ! Ivot ill da ga ubija. A ko se to usudi, počinja zločin nad !Ivotom! l mjesto Bož)egčV blagoslova - dJece, ulazi u kuću prokletstvo.
Nal narod lJubi Boga l NJegov blagoslov, pa zato mora lJubiti l kolijevke, u · koJima se ziblJu malena čeda, nasljednici danaln)ega pokoljenja.
lg.
STRANA 2.
ŽIVOT S CRKVOM Crkveni kalendar
NedJelja, 22. T. : Treća nedjelja po Bogojav/j,•nju. - v. Vincencij, đakon i mučenik. Bio je sin plemićke obitelji . Poc.Jnio je mučeničku ·mrt .~:n vladanja cara Dioklecijana u gradu Valenciji g. 304.
Ponedjeljak, 23. l. : v. Rajmull(/ dc Pennarort. Rodio sc g. 11 75. raniJim godinama bio je doktor i učitelj prava na sv.:u č il ištu u Bolonji . . 1222. stupi u Red sv. Dominika. Umro je u s totoj godini života g. 1275.
toru k, 24. l. : Sv. Timotej, bi kup i mučenik. Bio je pomoćnik sv. Pavla u 'iren ju sv. vjere. v. Pavao nazivlje ga Božjim čovjekom i najboljim prijateljem. G. 97. efeški ga pogani šta pima i kamenicama dotuk oše.
rijeda, 25. l. : Obraćenje sv. Pavla . Na putu u Dama k ukazao sc Isus v. Pavlu i kazao mu: »Savle, za to m e p rogo niš?« Pos lije ovog ukazanja obrat i se sv. Pavao i postade s ud izabrnni, koji je pronio slavu Imena Božjega po cije lom tadašn jem ku lturnom vijctu .
Cet vrta k, 26. J .: Sv. Po/ikar p, biskup i mučenik. Bio je učenik v. Ivana apostola i bi kup g rada Smirne. Prilikom mučenja
kazao je svoji m krvnicima : » Već O godina s lužim I susu , i nikada mi nijedno zlo nije učinio , pa kn ko da Ga sada uvrijedim! « Umro je g. 16-.
Petak, 27. I.: Sv. I van Zlatousti, biskup. N azvan je Z la tousti radi svojih z la tnih govo ra. U obra n i ćudoređa i pravde mn ogo je pretrpio, pa je ve liki dio svoga živo ta proživio u progons t vu. U m ro je g. 407.
Subota, 2 . l.: Sv. Petar No/asko. Utemeljio je Zadrugu za os l obođenje ro bova .
TREĆA NEDJELJA PO BOGO JA VLJENJU
C JTANJ E POSLANI E bl. Pa vla apostola Rimljanima ( 12. 16-21). - Braćo l Ne držite sebe mud ri m a. iko mu ne v raćaj
t e zl o za zlo, nas toj te oko dobra ne sa mo pred Bogo m, n ego i pred sv im ljud ima. A
ko je moguće, koliko je do vas, budite u
miru sa svim ljudima. Ne osveću j t e sc sami , pred ragi, nego ustupi te m jesto srdžbi (Božjoj), jer je pisano: »Moja je osveta, ja ću je v ratiti •, govo ri Gospodin. No ako je gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga; ako ie žedan, napoj ga; jer čineći to ugl cvlj e ognjeno zgrćeš n a g la vu nj egovu. Ne daj
d a te zlo nadvla da, nego z lo na dvlada j dobrim.
t SLIJ E DI SV. EVA D E LJ E po Ma-teju (8, 1- 13). -Isus s gore, pode za
J g le, gu bavac d o đ e
ono v ri jem e: Kad s iđ e
ji m ve liko mnoš tvo.
klanjaše Mu se go-vo reći: »Gospodine, ako hoćeš, možeš m e očis tit i. « I pmživši I us ruku dotakne ga sc govoreći : » Hoću , oči s t i se! • I odmah se o-
. či sti od svoje gu be. I reče mu I sus : »Gledaj da n iko m u ne kažeš, nego idi , pokaži se sveće niku , i p ri nesi dar koji je zapovijedio Mojsije za svj edo čan s t vo njima.« -A kad uđe u Kafarnaum, pristupi k Njemu s to tnik moleći ga i govoreći: »Gospodin e, sl uga moj leži kod kuće uzet i teško se muči. « Tada mu reče I s us : »J a ću doć i
i izliječit ću ga «. A stotnik odgova rajući rcče : »Gospodin e, nisam dostojan da uniđeš
pod krov moj, nego samo reci riječ i ozdravit će sluga m oj. Jer i ja sam čovjek pod
U gradu visokih pe~i Mršav je Apeninski poluotok rud
nim blagom, to svatko zna, ali ipak ono malo, što krije la zem lja, ne miruje u njezinoj utrobi, već se snagom razvikana autarhije izbacuje na povrsmu. Priznajemo, da se riječ nautarhija« izvadi la danas iz pametnih riječnika, ali treba pr iznali i to, da se pod njezinim upl ivom iskorišćuje, mnogo i skor išć uje, previše iskorišćuje blago majčice zemlje.
Pustimo to. Nemam namjere držati predavanje o iskorišćavanju rudnoga b laga i aularh ij i. Kanim naprotiv reći štogod o utiscima posve druge naravi, koje dobih u industrijskom gradu, gradu visokih peć i , kako ga nazvah.
Uosta lom ništa neobičn a. To je primorski grad, kao svaki drugi, grad velikih tvornica, visokih peći, a kao takav naravno pun dima, pun radnika, ali i pun - rekao bih, kad se ne biste nasmijali - komunista.
))KATOLIKu
vlašću i imam vojnike pod sobo m pa kažem ovomu: I di, i ide; i drugom e: Dođi,
i dođe ; i sluzi svom u: Uči ni to, i učini .«
A kad ču I su , zadivi sc i reče onima koji idahu za jim: ,. zaista vam kažem, ne nadah tolike vjere u Iz raelu. A kažem vam da će mnog i od i toka i zapada doći i sj es ti će za stol s Abrahamom i Izakom i s J akovom u kraljevstvu nebeskom, a sinovi kraljevstva bit će bačeni u tmine izvanjske; ondje će biti plač i š kripanje zuba.« I reče
I us s totniku: ll ! di, i kako si vjerovao, neka t i bude! « l ozdrav i s luga u onaj čas.
NASA SLABOST - SVEMOGUCSTVO BO!JE
Evo središnje točke današnje nedjelje :
l onaj jadni gubavac, koji se uzaludno bio obra ti o ljudima, e da bi se oslobodio svoje strašne nemoći; i onaj stotnik, koji osjeća da je nemoćan u pogledu smrti, koja se neumoljivo pribl ižuje njegovom slugi - i jedan i drugi, pun i pouzdanja, utječu se Isusu: »Ako hoćeš , možeš me oč i st i . . . Samo reci riječ, i ozdravit će sluga moj.« Tu se našla nemoć i slabost ljudska pred svemogućstvom Božj im.
T o je baš ono, što je htio Isus. Zato je on dozvol io, da ova teška kušnja snađe gubavca i obite l j stolnikovu: da se na nj ima očituje i pokaže slava Božja.
• Naučite se od ovoga današnjeg
e v a n đ e o s k o g odlomka ovom ))dvostrukom OSJecaju«, kojim treba da je zadahnuta svaka vaša molitva: uvjerenje o vašoj skrajnjoj slabosti i nemoći te neograničeno pouzdanje u dobrotu i svemogućstvo Božje.
Cesto ponavljajle i vi molitvu, koju je osobito voli la učen i ca Isusov~ sv. Margarita M. A lacoque: »0 srce, puno dobrote, svega se bojim od svoje slabosti, ali se l emu nadam od tvoje dobrote!«
• Ovaj dvostruki osjećaj unesite u
P o č e t n u m o l i t v u današnje sv. Mise, kad budete molili svemogućega Boga, da mi lostivo pogleda na vašu slabost, i tražili, da pruzr desnicu svoga ve l ičanstva, da vas zaštiti.
Tada ćete s Psalmistom moći reći, da je i na vama desnica Gospodnja učinila vel ike stvari, radi kojih moći ćete zauvijek veličati i hvaliti djela Gospodnja (P r i k a z n a p j e -s m a).
Iz naših hrajeva REZOLUCIJA POSLAN IKA B. HSS.. Beo
gradsko »Vreme« od 16. t. mj. javlja: »Jučer (15. 1.) je u Z11grebu održ11n11 sjednica izabran ih posl1111ika bivše HSS, pod predsjedništvom g. dr. Vlad imira Mačeka. Na sjednic i je don ijel11 rezolucija kao zaključak lako zvanog »Hrvatskog narodnog nslupslva«. - U početku rezoluc ije ist iče se princip sa moodredenj11 naroda i spominje hrvatsko državno p ravo »da hrvatski narod bude gospodar sam na svome teritoriju«. Rezolucija zal im govori o »dvadesetogodllnJoJ borbi hrvatskog naroda za ofivolvorenJe loga prava«. - Dalje se u rezo luciji svi pr imljen i ugovori i obaveze >>proglaluJu niJielnlm i za hrvatski narod neobaveznim«. K11že se da hrvatski n11rod •ne mofe do kraJa l mirno podnosili, da mu se osporava pravo na opstanak i slobodu i da mu se uskratuje pravo da sam odredi svoju sudbinu«.
NAKON NE DJ E LJN E R CZOl.VC fJ E.
Zagrebački :o Obzor" od 18. t. mj . pi 'e: ~ Sto se pak ti če s ta novišta dra Mačka o ,tkt uc lnim po l itičkim prob lemima, a posebno o hrvatskom pitanju, o no je poznato. T c je ~ t ano
v iš tc doš lo do jasnog izražaja i ta .ledje ljnom astanku zas tu pnika HS S u Z greb u, koji je održan pod predsjedanjem d ra Mač
ka. Prem a tome se· dalj nj i razvit&k poli t ič
kih događaja ocrtava u pravcu rl vaj '.l s uprotnih s tanovišta: jednoga, koje je 1 az lož i o predsjednik vlade dr. Sto jadi no ~i~ u svom sinoćn j em govoru na sjedn ici zas tupn ičkog
k luba JRZ, a koje je i do sada predstavljao smjerni c u polit i čkog rada sadašn je vlade. To sc stanovište t emelji na posto jećem
ustavu i na ideji narodnog jed in s tva. Drugo sta novi š te zastupa dr. Maček, i ono je poz nato. Postoji doduše još uvijek i sporaz um od 8. listopada 1937. Ovaj su sporazum potpi sa le i tri grupe VO i o ne ga se formalno nijesu do da nas odrek le. Međutim je razvitak političkih doga đ aja don io s jedne s t rane
ulazak zas tupni ka triju gr upa UO u ~kup
š tinu, n s druge st rane novo fo rmuliran je zahtjeva dra Mačka, koje je došlo do izra
žaja u nedjeljnoj rezoluciji zas tupnika HS S. Ova rezolucija dodu še ne odbacuje sporazum od 8. lis topada 1937., isto onako kao ~to ulazak zas tupnika tri ju g rupa UO u s ku pšt inu ne zn ači formalno ods tup anje od tog političkog čina. Medutim rezoluci ja hrvatskih zas tupn ika od 15. o . m j. pointira mnogo izrazi ti je i jače nego sporazum od 8. lis topada 1937. sta novište dra Mačka o hrvatskom pitanj u, a posebno sc u rezolucij i is tiče ·kako je u izvadku te rezolucije javilo beogradsko »Vreme« - princip samoodređenja
n aroda i spominje hrvatsko državno pravo Toga pak n ema u ovoj formi u sporazumu od 8. listopada 1937. Sto pak još jače pod c rt ava razliku između teksta sporazuma od
~~~~~~~~~~~
Knjižara GrSJo Radić - Šibenik KRALJA TOMISLAVA 3
Preporuča svoje bo~ato skladište najnovijih izdanja beletristike, kao i dječje
i o m ladinske literature.
Dobavljam sve h ji~e, tuzemne i inozemne, u najkraćem rolm uz nepovi
šene cijene.
Ne ću da ovo posljednje krivo shvatite! Nismo u Rusiji ili kojoj »demokratskoj« državi, da se može lu slobodno govoriti o komunistima. Ta njima je, odavna, hvala Bogu, odzvonilo, ali nismo opet slijepi, da ustvrdimo, da ih je netragom nestalo. 'Lovjek se ne mijenja kroz jednu noć, a naš narod veli: »Vuk dlaku mijenja, ali ćudi nikada«. Tako i tu promijeniše mnogi vučju dlaku u crno runo, a ·u sebi, u dubini, kamo ne dosiže budno oko, ostaše ono, što su i bi li.
Vanjština se lako mijenja, pa zato čovjeka često i zavara, ali, koji promatra sve i spaja, teško da se prevari. Naravno da je broj takvih ovčih vukova danas pod udarcima ))snopova« jako stegnut, te naša snažna i moćna susjeda nema nikakve bojazni od njih. Oni se, kao ob ično, skupljaju oKo tvornica. Pa aKo igdje, tu ćete i6 nać i.
Prolazeć i vlakom kraj tvornice jedan se radnik tol iko zaboravio, opazivši me, da je u srdžbi počeo trčali prema vlaku stisnutom šakom. Najednom se zaustavi, pogleda okolo i pobjegne, jer se valjda sjetio, da je već šesnaest godina prošlo, otkad ne smi-
ju nagonili pse na poštene građane i zaustavljali vlakove, ako je koji ))klerikalac« u njima.
Ovaj mali slučaj pokazao mi je, da ima lu dosta sljedbenika razornih ideja i nisam se prevario, kako sam se kasnije propitkujući uvjerio.
Jedno naročito pada u oči pasjet iocu ovoga grada. Velika ćudoredna i vjerska zaostalost i nehaj.
Ne biste se mnogo ulrudili brojeći od 25 tisuća stanovnika one, koji znaju Očenaš. A imao sam priliku prisustvovati i takvim slučajevima, gdje jedan mladić prima četiri sv. sakramenta u jedan dan: krštenje, potvrdu, pričest i ženidbu. Računao sam, da malo iznad tisuće iznosi broj onih, koji vrše redovno ili barem kadgod nedjeljnu dužnost slušanja sv. Mise, što znacr jedva 5°/o stanovnika, koji se inače broje, da su katolici.
Umiru redovito bez vjerske okrepe i zadovo lje se samo, da jave župniku da jednu lješinu više otprati na grobište. U niži ćudoredni život ne diram, jer njegova se strahota već iz rečenoga predviđa.
A sad jedna misao za sve nas: Bez obzira, da li je ovo slučaj u kul-
BROJ 4.
8. listo pada J 937. i nedjC'ljnc rezolucije hr
va tski h na rodnih zastupnika u Zagrebu, t() je, da je prvi donešen kao zajedničk i političk i čin dra Mačka odnosno SDK i triju grupa UO. Već po tom e je karakter spo· razuma u Farkašiću u teme lju različit od· duha nedj e ljne rezo lucije hrvatskih narodnih zas tupnika, koja je donesena iskljućivo
od hrvatskog polit ičkog foruma, pa se :azlikujc i od ned jeljne rezolucije izvršnog odbora b. SDS. Glavno je dakle obilježje nedjeljne rezo lu ci je hrvatskih zastupnika, da je ona donešena i sključi vo kao po l itički čin
hrva ts ke poli tike i da se hrvatsko pitanje postav lja u njoj neovisno od svake dosadašnje polit ičke ili stranačke kombinacije HSS s c.Jrugim političkim grupama, u konkretnom s lu čaju s tri g rupe UO. - Ove činJe
nice i ovi momenti pokazuju prilično jasno . dalnji pravac razvitka političkih događaja,
a posebno smjernice, kojima će se voditi dr. Maček u svom daljnj e m političkom radu.«
SMRT FRA LUJE MARUNA. 15. t. mj .• umro je u dubokoj slarosl i od 82 godi ne fra Lujo M11run, n11Š vrlo zas lužni llrheolog. Rodio se u Skradinu 1857. Cil11v svoj život b11vio se arheologijom le je otkrio. više iskopina iz hrvalske prošlosti . Njegovom inicijat ivom osnov11n je i muzej u Kn inu, gdje se čuvaju le iskopina. 17. t. mj. Hrvali Kn ina prired iše mL lijep, i 11ko skroman, sprovod, jer je on lak11v izrič ito i želio. Na njemu je z11slupao raš Muzej preč. don !':rslo Slošić. P. u m.l
ZASTU PNICI UO l JNS SUDJELUJU lJ SKUPSTINI . Vodstv11 srbij11nskih opozicionih. grupa (Udružene Opozizicije i Jugoslavenske Nacionalne Slr11nke) jednoglasno su donijela načelnu odluku o ul11sku svojih poslanik!! u N11rodnu Skupštinu. lslovremeno je zaključeno, da svi opozicioni poslanici, koji ul11ze u Na r. Skupšt inu, i~lupaju k11o jedna. parlamenl11rn11 grupa, koj11 će im11!i svoj posebni klub. Njih je skupa sa drom Sekulom Dr l jev i ćem musl imanom l brahimpašićem.
koji također sudjeluju u Skupštini, 21.
ZASTUPNICI B. HSS l B. SDS NE SUDJELUJU U SKUPSTINI. Narodni poslanici b. HSS i b. SDS odnosno b . SOK zaključili su,. buduć je njihov slav ostao neizmjenjen, d& ne sudjeluju ni u r!ldu ove Nar. Skupštine~
PRVA SJEDNICA NOVOIZABRANE NAR. SKUPSTINE održ11na je 16. t. mj. PrisuslvoVIIIi su joj svi zastupnici osim onih HSS i SDS. Posl11nici su n11 njoj predali svo je punomoći. Na drugoj sjednici 17. t. m j. u verilikacioni odbor izabrano je 19 predstavnika JRZ i 2 predstavnika UO i JNS. Nosi111c lisle JRZ bio je bivši predsjednik N11r. Skupštine Stevan Cirić, a opozicione dr Milos Tupanj11nin. Od opozicije ulaze u verifikllcioni odbor k11o čl11novi gg. dr Tupanj11nin i Tripko :lug ić , a njihovi su zamjenici gg. llij11 Mihajlović i dr LIIZII Marković.
SASTANAK SENAT A. 16. t. mj. sastaose i Senat, le izabrao ovo novo predsjedništvo : Predsjednik dr Anton K or o š e e ; l. potpredsjednik dr Đuro Kotur, ll. potpredsjednik dr Mile Miškulin; l11jnici: Đuro Vukolić, Kamenko Božić i Cedomir Zaharić.
OTPUSTEN IZ DR:lAVNE SLU:lBE. Vje-roučitelj 1111 realnoj gimnaziji u Vukov11ru o. Silvesl11r Zubić otpušten je iz državne službe. Novi vjeroučitelj nije još imenov11n, pa su sada rimokalolički daci bez vjeroučite
lji! .
!urnoj zemlji ili ne, u potpuno katoličkom narodu ili ne, kod nas ili vani, morala bi nas ova pojava duboko zabrinuti kao katolike sinove jednog Oca.
Zar nije činjenica, da se ovakve pojave nalaze više manje posvuda, gdje ima tvornica, dima i radnika? Zar se ne moramo sa zebnjom pitati: Otkuda to?
Lak je odgovor: Kotači i buka strojeva zalupe brzo duhovnu stranu čovjeku-radniku: A razorne sile se tu navrijeme nađu, prije što se mi i maknemo, te nadomješćuju duhovnu stranu paklenskom mržnjom na sve, što je u protivnosti sa živinskim materijaliziranim težnjama prignječenoga čovjeka radnika i on srće stisnutom šakom na prvoga, koga sretne nemoćna.
Lijek tome pružaju nam oni Kristovi apostoli, koji nam svima dovikuju: nU predgrađa, u tvornice, da spasite najzapuštenijel« To je odlika i uzvišeni poziv današnjega socijalnog apostola.
,, F. Denys
š Tf l{ OI
iltb dana ~ a i plJI
~ . s j!!lle 1 . p sU oVI
filtii~OJ!) f!publi~aos ~jjiz0yan e .. a do~'o oDr jJ!JJji pol
centrale, trori!ta OI
oadzoroJ!). bili su oal lflati rero pesYerna
V E LIJ(
CIO ALIS osa, Tarra! duju na s ua. ovo n rr!i se s u ruč oko ov CJ.iistilke s renih četa
povlači Br crveni su
hiljada fe
jo za obnll
ju. p0 ulica
St poziva
posljednje
lib uznero:
na naciona
stičk.ih ra
1eoerala F polo!e or oalista.zemlii!la n !jade 358 nemaJU u~ tvorolh kil ju dvosrrul sim toga na hiljada star od 6 milij
Nacionalisti sad zarobt mj.).
MAD ZI KOM INTEl
ključak, da u kome su pao.
ANTI jestima iz
vjerske Rus dorskib miJ progoni u č su porušen lo je vile opljačkana.
PRVI
BOR sa.stao događaj slo ZllBčaJnih
sli Stoga no kao op Slovač(e u putacije. p1
žane su 11·
stima Slov; Bratislavi, · predsjednik
nistar nar. toga bila j u ll s. ll.!
voga za.sje davni sabo~ telki zada nja Sabora
po dalJni s1 RASPUST
KE. Ptalki
~elke vlad~ lralnjih pos\
skoj i S ie1~ ~ S lovačko! Je odmah l la taspullan munilllčke l
Raspulr •• · ~·l• pr. g.
aKAR PA Podkarpalskt akarpalska l
. PRILIKE llVjellaj o Prolesora t. . u "~>~Jtlske R UVjerio d ' a , nadne p . led · elrc
e. NJ se u , vidieiJ l li. l
1 zo Rusr· na
Je. Nare 9' dlece Odilelu, d
1 vof\ 0
all\o Pt
onih
sk e ryt-an ..
je koji
Mlna po-m
SU' b. su, d.!
ine.
V t-
nin
99·
u-
Jeo.
sl u
P' Je-
ta· og
e a, ~r
f.
a u
tu
IROJ 4.
"' Sirom svijeta TEROR U VELIKOJ BRlTANlJ l. Pro
IJih uann eksplodirale su bombe pri elektranama i plinarnamn u raznim krajevima En· aleske i Skotske. Engleske vlasti s matraju , da su ovi bombaški atentati u vezi s terorističkom akcijom agenata ilegalno irskorepublikanske armije. Cinjenica, dn jo mobilizovan cio stožer Scotland Yarda karakterizira dovoljno, kako se ozbiljno shvaća adalnji položaj u Londonu . Sve električne centrale, plinare, vodovodi i željeznička
čvorišta nalaze sc pod jakim redar tvenim nadzorom. U raznim kotarevima Londona bili su nalijepljeni plakati, u kojima nepoznati teroristi zahtijevaju, da sc sva Irska posvema očisti od britan kih državljana.
VELIKI USPJESI SPANJOLSKIH NACIONALISTA. Nakon osvojenja Vnlsn, Reusa, Tarragonc i Corvere nacionalisti napreduju na svim sektorima katalonskoga bojiIta. Ovo napredovanje u pravcu Barcelone vrši se s tri strane te sc sve više steže obruč oko ove katalonske prijestolnice. Nacionalističke snage su svuda slomile otpor crvenih četa tc progone neprijatelja, koji se povlači . Broj zarobljenika sta lno raste. -Crveni su u Barceloni mobilizirali čak 18 hiljada žena za ratnu službu te se spremaju za obranu. Barcelonu grozničavo utvrđuju. Po ulicama su nalijepljeni plakati, kojima se poziva građanstvo na krajnj i otpor do posljednje kapi krvi. No u gradu vlada velika uznemirenost , jer se već čuje grmljavina nacionalističkih topova. - S nacionalističkih radio-stanica objavljena je poruka generala Franca, da crveni - republikanci polože oruž je zbog sigurne pobjede nacionalista. - Od cjelokupnoga španjolskog zemljišta nacionalisti već posjeduju 284 hiljade 358 četvornih kilometara, dok crveni nemaju u posjedu više od 135 hiljada 538 če
tvornih kilometara. Nacionalisti dakle imaju dvostruko više zemljišta od crvenih. Osim toga nacionalisti imaju 12 milijuna i 500 hiljada stanovnika, dok crveni nemaju više od 6 milijuna i 200 hiljada stanovnika. -Nacionalisti su u ovoj zadnjoj ofenzivi dosad zarobili 38 hiljada crvenih (do 17. t.
mj.).
MADZARSKA PRISTUPILA ANTI-KOMINTERNI. Madžarska je donijela zaključak, da pristupa paktu protiv Kominterne, u kome su do sada Njemačka, Italija i Japan.
ANTISEMITIZAM U SSSR. Prema vijestima iz Moskve u mnogim m jestima Sovjetske Rusije došlo je do krvavih protužidovskih manifestacija . Naročito su teški bili progoni u čerkeskoj oblasti na Kavkazu. Tu su porušene mnoge židovske kuće. Poginulo je više Zidova, a njihova imovina je opljačkana.
PRVI SLOVACKI AUTONOMNI SABOR sastao se u Bratislavi 18. t. mj. Ovaj događaj slovački narod smatra za jedan od značajnih momenata svoje narodne povijesti . Stoga je otvaranje Sabora i zamišljeno kao opća narodna svečnost. Sve oblasti Slovačke uputile su u Bratis lavu svoje deputacije. Prije otvaranja prve sjednice održane su svečane službe Božje u svim rnjestima Slovačke. Svečanoj službi Božjoj u Bratislavi, između ostalih, prisustvovali su i predsjednik centralne vlade g. Beran i ministar nar. obrane general Sirovy. Nakon toga bila je velika smotra Hlinkine garde. U ll s. uslijedilo je svečano otvorenje prvoga zasjedanja Sabora. Slovački zakonodavni sabor čekaju mnogobrojni odgovorni i teški zadaci. Rezultat rada ovoga zasjedanja Sabora bit će od odlučujućega značaja
po daljni svestrani raz vo j Slovačke.
RASPUST CESKE KO MUNIST ICKE STRANt<E. Pr11~ki «Cen lropress« javlj11: Služben i list če!ke v l11de donosi o bjavu minisli!rslvil unufri!!njih poslove, kojom se u Ce~koj, Morevsko j i Sleskoj r11sp uJ!a komun istički! strenke. U Slovečkoj i Ka rp11tsko j Ukr11j inl r11spušfen~~
je o d m11h posl ije 6. listo pad a. K11o r11z log ze rilspu!liln je n11vo di se, d11 je d jeli!lnosl komunističke stranke t•groŽIIVi! la j11vn i poredek. Respu!l11n je je slupil,., n11 snagu još 28. Xli.
pr. g. »KARPATSKA UKRAJINA«. O d sad će
Podk11rpalskil Rusiji! no sili službeni n11ziv »K11rp11tska Ukrajini!«.
PR ILIKE U SSSR. Pari!ki »Matin« donosi
izvje!l11j o predev11nju jedno g sveučili!nog profesori! u M11 rseilleu p o slije povr11fka iz Sovjetske Rus ije. Profeso r se n11 svo je oč i uvje rio, di! su pri like u Sovjetskoj Rusiji b ezn i!dne. Pelrogr11d p o k11z uje sliku n~~jveće bljede. Ni u jedno m gr11du Europe ne mogu se vidjeli f11ko prop11le filsl!de kuće. To Vilži i z11 n11jljepJe 11rhiteklonske spomen ike Rusije. N11ročito je sfrilho vile sllk11 bosonoge djece, koj11 trče uliceme u restrg11nom odijelu, dok žene moraju slati u dugim po
vorkema pred duć11nim11.
,,KATuliKu
Heka se znal
Nečuvena stvar u "Sovjetskoj Rusijiu! Kako novine javljaju, u Le
njingradu, po pr i put nakon proglašenja ovjetskoga režima, došlo je do trašnih radni ·kih nereda, koji su započeli time, to u radnici, po prvi put u o jetskoj Rusiji, zaposjeli tvornice.
Signal za nerede potekao je od brodogradilišnih radnika i odmah su vi obu tavili rad te se abrali u tvorničkim zgradama, protestirajući pr tiv sni ženja plaća i ukidanja mnogih ocijalnih mjera. Neredi su e odmah proširili na veliku tvornicu oružja Puti! ov.
U prvi ča je kod vla ti nastala panika. Nijesu znali, što bi trebalo poduzeti. Po Jano je nekoliko službenih govo rnika, da umire radnike, al i u oni jako zlo prošli. N eki su istučeni na mrt o ime, drugima e nije dopustilo go voriti, treći su jedno tavno izbačeni. Na meetingima u pojedinim dijelo ima tvornica e tražila u -postava prijašnjih plaća , s kojima se jed a moglo ži jeti, i ublaženje novih propisa o postupku radnicima, koji zaka·nja aju.
Kada se vidjelo, da bi ova pobuna mogla zauzeti veoma opasne dimenzije, vlasti u e, na nalog iz Moskve, odluči l e na odlučne mjere. U borbu protiv radnika, koji u zapo jeli tvornice, po Jano je
nekoliko bataljuna zlogla ne GPU, koji u prodrli u tvornice pomoću tankova, jer u se radnici zabarikadirali. Na mnogo mje ta bilo je potrebno upotrijebiti otrovne plinove i uzavac, da e radnike i tjera
Poslanica Franklina O. Roosevelta
-----------------------
iz pojedinih dij elova tv mice. tim borbama bilo je nekoliko desetaka radnika ubij eno i ranjeno. P je konačno uspj ela vladati otpor golorukih radnika. Operacije čišćenj a u završene i ukupno je poap"'eno 5 O radnika, koji u e najviše opirali. Oni će kratkim putem, bez suda, biti prognan i u ibir. 50 radnika, za koje je u tanovljeno, da u udjelovali u borbama, ali su se brzo predali, otpušteno je iz lužbe, i oni su o udeni na laganu mrt, jer više nigdj e ne će moći
dobiti po lal Radnici u e, nak n takvoga
po tupka vla ti, odlučili na pasivnu rezi tenciju, pak je zbog togu ugrožen cijeli plan gradnj e ratnih brodova i u najvećoj t vornici oružja Putilov. Kakve će mjere vla-ti poduzeti protiv ove pa ivne re
zistencije, nije poznato, ali e očekuju najdra ti čnij e mjere. tvornicama se ada nalazi veliki broj agenata GP , u dvori.tima se nalaze tankovi, premni za akciju, napeto t je vrlo elika.
Mo k i je vije t o ovoj pobuni radnika i o zapo jedanju tvornica izazvala najteži dojam. Samo zaposjedanje tvornica, prema uzoru francu kih radnika, matra e za Sovjet ku Ru iju nečim najnemogućnijim i naj trašnijim, jer ~ko e takav pokret proširi na cijelu Ru iju, može dove ti do općega za toja na vim poljima rada.
To~iko je dakle zado olj tva i reda 4 tolikom razvikanom »S Ovjet kolll raju«!
"Prva ustanova je vjera" Prilikom olvarenje ZI!SJf>dllnja XXVI. no
voga kongrese Udružen ih Američkih Drž11v11 , predsjednik Franklin D. Rooseve lt proč i tao je svoju poslenicu, koje je očekivane sa velikim interesom u svijetu. U njoj je u prvom redu iznio opomenu i ve li:
»Ral, koji je prijetio d11 obuhvati plameno m cio svijet, izbjegnut je, e li je lime posla lo jo ~ j11snije, d11 mir nije osiguran. Svuda oko nils bijesne neobjavljeni r11!ovi, kako vojni, l11ko privredni. Svuda oko nes povećav11 se ubislveno oruženje kako u vo jnom, leko i u privrednom pogledu. Svude oko nils pojavljuju se prijetnje novim izazivenjem keko vojnim tako i privrednim. Venjske bure neposredno ugroževaju Iri uslenove, kilo i uvijek neophodne za Amerikance. P rv a u s t 11 n o v a j e v j e r a. O -n a j e i z v or o s t 11 l e d v l J e: d e m ok r a e i j e i d o b r e v o l j e m e đ u n ll r od i m 11. U modernoj c ivilizl!ciji ove tri usilinove međusobno se dopunju ju. K 11 d g o d j e s l o b o d a r e l i g i j e b i l a n a p <! d en a, n a p a d e j j e d o l 11 z i o i z i z v o r 11 pr o t i v n i h d e m o kr a e l j e m 11. Ondje, gdje je d emokracija bi le preokretan;~, duh slobodnog vjeroispovijedenje je r.estao, a ondje, gdje su religija : demokrac:ia stvorilo dobru volju i uni.iele rezum u rT'OĆiunarod'le odnose, tu je bio olvoret1 pul Ill
t.k lanjan je am b icije i brulelne sile Onaj dru~lven i p o red11k, koji poliskuje religi ;u. dem o kraciju ili dobru volju među narodima u po zadinu, ne može se dovesti u sklad s ide11lima mira. USA odb11cuju takav poredak i o državaju sl11ru vjeru.«
" Dolazi vrijeme u ljudskim stvarima nastavio je dalje Roosevelt - k11d i oni mor11j u da se pripreme da brane ne samo svoje d o move već i nečel11 vjere i čovječno
st i, na ko ji me se osniva njiho v11 crkva, nji hova v li!davinll i n jihova prava c ivilizec ija.
O dbra na religije, demokr11cije l dobre volje među narodime predstav lja pol je borbe. Da b ismo spas il i jednu od ovih ustanova, mo remo učiniti duhovnu pripremu za
spas svih. 'V !lJ Zn~~mo, ~lo bi se moglo dogodili name
u Sjedinjenim Američkim Drž11vama, 11ko bi nove fi lozofije o sili obišle druge kontinen te i prodrle ne n~~š kontinent. Nii le m11 n je od osl11 li h na roda ni mi ne možemo izbjeći de nas opko le neprijalelji naše dobre volje i neše čovječnos t i. Na ovo j zapadnoj polovini zeme ljske kugle imamo, okupljen i u zajedn ičkom idea lu demokra tske vledavlne, bogelih mogućnosti l raznolikih sredslev11, k11o i n11rode, koji ser11đuju ne poštujući mir. Na ovoj hemisferi s ovim mirom 1 s ovim Idealom namjerevamo da sudjelujemo u obrani od bura, ma odekle one
dol11zile. Neš narod i nov11 pr ivredni! sredstva deju nam jemslva de os iguramo ovu obranu.
Ovo ne trebe shvatili leko kao da emeričke republike žele da se ud11lje od države nil osl11lim kontinentima. To ne znači:
Amerika protiv ostalog dijela svijeta. Stojimo na gledištu svoje historijske misije, da se sevjelujemo se svim osle lim nerodim11 s ciljem da se nepedečke namjere među njimil dovrše, dd •a obustave neljecl!nj'! u
naoruž11nju i de se obnovi trgovina.« ~>Ali, nastavio je Roosevelt, svijet je po
slao lako ma li, e oružje ze borbu leko brzo, da nijedan narod ne može bill siguran da održi po svojoj volji mir lako dugo, dok druga neke moćna na c:Jn odbija da r ije~ a · ve sukobe za zelenim stolom. Jer, eko me koja v led11 prijeti s p ovodim11 za ret i insistirl! na političkim nasiljim11, obrambeno oružje pruža sigurnosi. Mi smo u svojim međun~~rodnim odnosima iz prošlosti naučili što treb11 da činimo. O d novih ratove mi smo naučili što moramo činiti. Mi smo naučili,
de one svjetske demokrecije, koje vode rečune o nepovredivosti ugovori! i o dobroj volji u odnosima s drugim neredima, ne mogu biti revnodušne, eko se uvede međunerodno bezv l ašća me gdje. One ne mogu uvijek ost11viti da bez efektivnog proteste bud u či njeni 11kl i a g resi je prema brelsklm narodima, ekti, koji semi po sebi obuhveleju sve nas. Neravno one moreju da postupe na prekličen l mirol jubiv način . Riječi mogu bifi prolezne, pa i rat ne predslevlja s11mo komendirenje l izezivanje !tovanja u javnom mnijenju čovječ,nsiV !I . U nejmanju r\.iku možemo i mi ćemo Izbjeći sveku 11kciju ill pokušaj akcije, kojom se želi učiniti potpore napede ju. Znamo, d e kad bismo dregovoljno donijeli zakon o neutral nosti, te j zekon bi nejedn11ko i neprevedno mogeo pružiti potporu nepadaču olk11zujući lu potporu žrtvi nap11daja. Mogućnost nepedaje u mnogome p11de obezbjeđenjem uvijek spremne o
brane.« U zadnjem dijelu svoge govora pred
sjednik Roosevelt se osvrnuo ne svoju politiku ističući na prvom mjestu pilanj11 nilrodne obrena le socija lnu i privrednu re
formu. ~~~~~~~~~~~~~~
U FOND NASEGA LISTA doprinijeli su: Da počasll uspomen u pk. d r 11 A n l e T r u mb l će: P11 leka Ilija (Zemunik) Din 20. - Dil počasle uspomenu pk. B o ž i d 11 r a R a d ić a: Don Frane Grandov i gđe N. N. po Din 20. - Da počl!sle uspomenu pk. M l rj11ne Jadronja: Don Anle Radić i Vlešić ud. Klementina po Din 10. - Uprava
herno Zilhvaljuje.
STRANA 3.
Naši dopisi BIOGRAD n/ m
Pro.1 /a va 1v. Antl.\'tazije (StoŠIJe) B10gradc, tVOJ b1skup opet dolaz1 k tc
bi. TVOJ Om crk vom opet odJekuje staroslavens ka pjesan ''- uStiJU bis kupa, tvoga narodnog s:na. Svećenstvo 1.1. o ko li ce dohrlila je kao na saborovanje. Sve JC to do&lo, da proslavi blagdan tVOJe za§titmcc sv. Stoš1jc. Došlo je svojevoljno i radosno, jer sv. StošiJa niJe samo za~titnica tvoja, nego ciJele naše biskupije.
J e 1: Biograd dostojno proslavio taJ dan, nije potrebno pitati.
Srdačan doček biskupov, kojega je skupa s građanstvom dočekala kat. omladina pozdravom 1 pjes mom, bio je uvod u svečanost.
Svečanu pontifikalnu Misu, uz divno pjevanJe crkvenoga 1-bora, služio je prcuzv. biskup dr M i l e t a na staros lavenskom jezik u. Bila je to posebno daoas žarka molitva naroda Bogu svome : »Kriste Bože, neka hrvat kom narodu dođe Kraljevstvo Tvoje!« U propovijedi v l č. U g l e š i ća o životu i krepostima v. Anastazije dobio je okupljeni narod pobude za jakost i ustrajnost u životnoj borbi. Mučenka sv. AnastaziJa bila mu u tome i dalje svijetlim primje1om i zaštitnicom!
rkvena svečanosL završena je poslije podne blagoslovom, a onda je u počast
preuzv. biskupa održana predstava, koj u su priredile čč. Sestre iz dječjega čuvališta.
Program je bio obilat i raznov rstan. Omladina je pozdravila svoga biskupa pjesmom i pozdravnim govorom. Osobito je milo bilo gledati troje najmanjih iz čuva li šta, koje s u pozdrav1le biskupa i posute ga cvijećem.
Kad mu je mala Iva predala kitu cvijeća,
biskup, razdragan, poljubio je dijete. U toč
ci •Cctvrt sata među malima« pokazala s u djeca iz čuvališta svoje znanje i male vještine. Mali Branko i Zvonko bili su tako zgodni i dražesni. •Ca r Miško«, šaljivi igro kaz u 3 čina, izveli su đaci priv. gimnazije. Saljivi doživljaji šegrta Miška, koju je ulogu vrlo spretno odigrao Pe ro Morović, činil i
su, da se dvorana tresla od smijeha. imbolička igra » Vrbn iče nad morem e, koju su izvele učenice priv. gimnazije, bila je zbilja na umjetničkoj visini. Aranžman pozornice, kostimi vila prirnorkinja, pjevanje uz pratnju, a osobito dotjerana ritmika, moglo je da zadovolji i najfiniju publiku. Deklam acijom sv. Anastaziji i p jevanjem »Hoćemo Bogac završena je priredba. Mala Sonja pozdravila je preuzv. gosta i sve prisutne, i zaželila mu doviđenja za dogod ine. Nekoliko točaka izveli su i učenici-ce glazbe na glasoviru, a za vrijeme pauza svirao je gudalački orkesta r.
Interes za ovu priredbu bio je velik, i ne bez razloga, jer je priredba zadovoljila iznad očekivanja. Dvorana je bila pretrpana i nije mogla da primi ni polovicu onih, koji su htjeli doći. Zato su čč. Sestre bile primorane, da udovolje njihovoj želji, i sutra ponovno održati priredbu.
Je li naš biskup zadovoljan s nama? On nam posvećuje posebnu pažnju i ne želi ništa drugo, nego duhovni napredak našega mjesta. Pa jesmo li ga čime od lani obradovali? Ipa k jesmo. - Poznata je njemu briga i trud za stvar dječjega čuvališta.
To je on vidio prigodom blagoslova kuće.
A sada je evo vidio i uspjeh. Uspjeh na svim poljima, kako sc sigurno nije nadao. Poznat mu je i trud oko Katoličke Akcije. Slogu i uradnju je naročito preporučio.
:o Sve samo na veću slavu Božju«! - to je njegova jedina želja, pa mora biti i naša. Zato dao Bog dogodine još obilnijih plodova l To će njemu biti n ajbolj i doček i ispraćaj l B.
DRNIS
Tjedan proti psosll. Prem11 odredbi Ordinarijata župnik je već na Novu Godinu p o čeo nerod pripravljotl na Tjedan proli psosli . Kao uvod i zadovoljštinu za uvred e, nilnesena Veličanstvu Božjemu psovkom, izn imno Je išla procesija sa Svetotajstvom preko cije loge mjesta, ne kojoj je sudjelovelo siln o mnoštvo nllroda te drušlv11 Ket. Akcije se svojim zastevam11, predvođen.:J
društvenom glazbom. Teda je prvi put )ovno nastupilo preko 200 seoskih djevojak11, koje su se orgenizir!lle u ll' a t. A ~ c.iju. Po božnost je završila blagoslovom s Presvetim i litanijama Presv. Srce ls•Jsova. Istoga dane pristupilo Je nil sv. Pričes l preko 500. -Svetkovi ni! Triju Kr11lja b;la je bliža pripreva ze 1!1j Tjedan. Teda je stvoren program. Vlč . župnik sezvao je !upsko Vijeće Kill. Akcije i ,spor11zumno su odred ili, keko de se provede le akcije. Određeno je, da sve društva Kot . Akcije i oslele vjerske društva pris tupe na sv. Pr ič esl , e župnik je već na-
rod na to upozorio. C la nov i ! upskoga Vij eća odn ije li su le tke prol i p so sli po sv im krčmama, gostion a ma, radn jama, u red ima i ško lama te iz loži li na javnom mjest u. Takodor su u čt njeni posebni p la kal i, ko ji su p nz1va li nđ bo rb u prol i psosl i i nu ja vili program. - 12., 13., i 14. 1. mj. b ila je u :Cupskoj crkvi večernja pobožnost s propovijed ima o psost i, koj e su održal i župn ik fra Peta r dr B e r k o v i ć, Ira Lujo P l e p o l, župn ik Graca, i fra Niko la S a b i ć , žup ski pomoćn i k. Posjet je b io izvanre d an, osob ito mu škaraca . Preko pobožnosti pj e val i su so pokornički p sal mi i završava lo o lagoslovom s Presvetim, koji je bio izložen i p reko propovijedi . -1 5. t. mj ., to jest u nedj e lju, b io je zakl j u čn i dan Tjed na p ro li p sosti. Tada je župn ik pred župlja n ima se ljan im11 tznto i rekap itulirao svu težinu p sosli, posljed ice i kaznu psost i. Kao za kl ju č u k i od luke jest poziv na upisivanje mladića u Kat . Akciju s ciljem iskorenuća psost i. Bile je zaj ednička ispovijed i Pričest društava Kal. Akcije . Osim toga pr istupilo je na sv. Pričest o ko 600. Kao javnu zadovoljštinu ze javne uvrede pozva o je žu pn ik žup ljane u izvanredn u procesiju . Tako je opet preko c ijeloga mjesta išla procesija s Presvet im, u ko joj su se p jevale litanije Presv. Imena Isusova, a glazba je svirala nabožne p jesme. Završeno je blagoslovom s Presvetim.
.Akcija za zimsku pomoć. Općinsko v ijeće na svojoj sjednic i od 26. X. 193B. izabralo je prehrambreni odbor od 8 lica, koji se u sobi opć inskog upraviteljsfva konsti tu irao 12. l. 1939. na slijedeći način: Predsjedn ik Gorefa Mate, narodni zastupnik; podpredsjednik Fra Petar dr Berković, župnik i opć .
v ijećnik; tajn ik Nak ić-Alf i rev ić Zvonim ir, opć.
načeln ik; odbornici : V i dović Ivica, težak, opć. vi jećnik, Ožegović Lujo , težak, opć . v ijećnik, !ivković Ivan, težak, opć . v i jećnik , Kozić Paško, težak, glavar, Sučić M.:~rftn, težak, g lavar. - Taj odbor svatko je rado J:ozdravio u nad i, da će pomoći siromĐ šnitn
općina ri ma nabavkom žita i osf!lle hran e.
Z'upnlk i sakristan na sudu ostali rlj~ieni. Kako je javnosti poznato, preko devefnice sv. Ante pao je ve liki kamen sa zvoni ka ~v.
Ante i teško u glavu ranio Nikolić Elso.J Dt ·šanovu, koja je, hvala Bogu, ubrzo ozdravila i bez ikakvih posljedica proslijed ila g imnaziju u Sp litu. - Državno Tužiošt vo pod iglo je optu žnicu proti župniku, kao ~Iralo
Iju zvonika, i sakristanu, kao neposradnom nadziratelju . O krivljeni su za kr i vično djelo iz. § 18L,2. Na glavnoj rasprav i, koja se o d rža la u Drnišu 30. Xl 1938. riješeni ,u, po~to se nije mogla dokazati nj ihova kr.vic~
P.adosna vijest. U čitavoj ovoj prostrJno j l<~ajini radosno se primila vijest, da je Vodstvo u Zagrebu uvažilo molbu l žel;u stanovnika ove općine i kotara u pogledu nadžupnik11 fra Petra dra Berkovića, koiega su željeli na svaki način imati u svojoj sted ini.
SIVERJC
Blagoslov zvona. Na Mlad ince, i<.oda Sivericani sl11ve laj Božićni blagdan, obavi.l ie vt č. župnik blegoslov dvaju zvona, koji! su nab avili iz Za groba kod g . Lebiša. l rabe i~tekn uti ljubav S i verićana prama crkvi u svakoj rrigodi, p11k tako i u ovoj. On i su irIvoval i od svoga za'ogajl! i dal i za n ~bov
ku ~vana.
SILBA
Uspjela priredba naše dj ece. G. t. mj . razveseliše nas mala djeca mjesnoga zaba
višta sa zabavom, koj u prirediše s Malim Križarima i Križnricama u domu Potrošne Zadruge. Program je bio biran i u vezi s Božićnim blagdanom. Bilo je veselih i ša ljivih točaka prog rama. Zahva lni s mo za
ovu priredbu na prvom mj es tu naš im radišnim i neumornim čč . Sestra ma, kojima prosimo s neba blagoslov u njihovom nastojanju i radu oko irenja svega, što je lijepo, plemenito i za dušu koris no.
:.Tjedan protiv psosti«. Kroz cijeli • Tjedan proti psosti « počevši od 8. do 15. t. mj. obav lj ene su u ž upskoj crkvi razne po· božnosti : kao Jzložen jc Svetotajstva, Križni put, pjevanje pokorničkoga p alma » mi
luj mi sc «, zajedničko pjevanje pokajničke
pjesme • Ja sc kajem«, molenjc litan ija o Imenu Isusovu, o presvetom Oltarskom Sa
kramentu i o gorkoj muci i smrti I susa Krista. Ovoj pobož nos ti pri sustvovalo je mnogo vjernika, osobito prigodom procesije, koja je obavljena z adnji dan . - vjereni smo,
da je ova dirljiva pobožnos t pos tig la svoju s vrhu , za koju je ustanovljena, jer će se
sm an jiti, a d ao dobri Bog i iskorcnuti psos t i kletva u našem narodu. Tome će dopri
nijeti i razdijeljeni letak •Tjedan protiv
psostic:. - Euharistijski Isus, kome smo so
ove edmicc klanja li, a b io je i h ranu m nogim pobožntm d ušu ma , us lišto naše
m olbe!
VODICE
Miće Sprljan, učen ik V razreda osnovne škole, pre se lio se u v j e čnost 12. l. mj . Umro je najbolji i na jsposob ni ji učenik, rekao Je g. upravitelj ško le u govoru, što ga je u ime škole, nastavn ika i učenik!! izrekao na groblju . - Na sprovodu su bili svi u čenici s gospodom nastavnicima, brojn11 rodb ina i pr ija telj i. Njeg ov i mali drugovi iz mjesnoga zbora Me lih Kr ižara, u križarskim kĐpama , b ili su u počasnoj straž i. Kao vjerouči tel j i njegov duhovn ik, i u ime Malih Križara rekao mu je posljednji zbogom vlč .
župn i upravitelj. U ime rodbine oprostio se oml11d inac Josi p Sprljan. Dobrom dječaku
nebeski mir, a obitelj i i rodbini naše saučešće i ovom prilikom.
Život Šibenika BISKUP U BIOGRADU n/ m. U p ro šl u
nedjelju naš preuzv. biskup u Biogradu n/ m. svojom prisutnošću uveličao je proslavu sv. Stošije, zaštitnice našega dijela bivše zadarske nadbiskupije. Preuzv. biskup u dupkom punoj crkvi otpjevao je ponlif ikalnu sv. M isu. U pratnji preuzv. biskupa b io je kanonik preč. dr Eškinja, konsultor i preč . Basiol i i Saša, vjerouči telj vlč. Letinić i bisk. tajnik vlč . D i om11rf ić . - Povrat io se u Siben ik u poned je ljak ujutro.
ZAKLJUCNl DA »TJEDNA PROTIV P O Tl« bit će u nedjelju 22. t. mj . s ovim ra porcdom: U 7 sat i ujutro u k a t e dr al i sv. Mi a. p ropovijed te zajednička sv. priče st mladi ća i ostalih mu ' karaca, a u crkvi sv. Fr a n e žena i onih djevojaka, koje se i ove nedjelje budu htjel e priče titi . - Popodne u 5 sati u katedrali zaklj u čna pro· povijed preuzv. biskupa i euharistijska po
božno t. - U 6.30 sati naveče zbor nladića i prikazivanje dra me • Svijetlo planina« u Kat. Domu.
BOZIC E PRIREDBE U KAT. DOM . a Stj cpanjc i Novu godinu Kr i ž a-r i -o m l a d i n e i odigra li su historij ku dramu • Garc ija loreno«. - Na Bogojav-ljenje do lačka • B r a t o v š t i n a G o s p e L u rd s k e « dala je svoju božićnu priredbu s obilnim progra mom. Sve tačke odigrale su s mnogo ljubavi i mara Male Križarice iz Doca. Proslov je održala njihova voditeljica gđica R adin Anka. - U nedjelju 8. t. mj . Z a b a v i š t e č č . s s . D o m i n i k a n -k i dalo je svoj u već uobičajenu božićn u zabavicu s ov im programom: l. Proslov; 2. J adranski s t raža ri, simboličk i sastav s pjevanjem; 3. Neven-kolo, gimnas tička igra uz g lazbu ; 4. Božićna g rančica, igrokaz; 5. Zlatna ribica, igrokaz u 3 čina. Svih 5 tačaka
mladi glumci i glumice izveli su upra vo odlično . Naše čč. ss. D omin ikanke mogu b iti ponosne sa svojim zabavištem. l ova božićna zabavica dokazala je još jednom, da je ono na zamjernoj visini. Ovom prilikom isto tako svaki objektivni g ledalac, zd rav ih oč i ju , morao j e ostati zadivlj en, s kakvom ljubavlju i kakvom požrtvovnošću naše redovnice uzgajaju naše najmanje i na jmi
lije. - Sve ove naše tri božićne priredbe počas ti o je svojom pri sutnošću i naš prcuzv. biskup.
u neb es ke vt m c. 17. t. mj . p riređ en joj je
v rlo lijep p rovod. Ucvi ljenim roditeljima i rod bi n i na pose maj c i gdi Dinki , na šoj blaga jnic i • Zorc«, naše iskreno saučešće, a do b rOJ M irjani želimo rajsko už iva nj e !
PR E DAVANJE PROF. DA E CRLJE-A. priredb i Podo d bora »Matice Hrvat·
ke« održao je 15. t. mj . gos p. pro(. Dane rl jen pred ava n je: »Temelji i smjernice hr
vats koga naciona lizma«. Prika zavš i, kako se h rva ts ki nac io na li s ti mo ruju rukovoditi nac io na lnim p rog ram o m dra Ante Starčevi ća
te socija lnim prog ra mom braće dra Ante i tj cp a n a Radi ća, o predij e lio je naš stav pre
ma k o muni <~mu , fa'i1.mu i d emokraciji. Dotak ao sc i pitanj a Z id ova i [rama ona. -Predava nj e, koj e je traj a lo jeda n at, bi lo je sa lušano n eobičnom pomnjom od mnogo· brojnih slu ša laca , li s tom m ladih ljud i. koji u na kon c u gosp. pred a vača nagradi li to
p li m i od uše vlj en im plj es ko m.
ROĐ Nl , UMRLI I VJE CAN I U VAROSKOJ Z Pl. va roškoj župi Gosp c va n g rad a kroz g. 1938 bi lo je : rod enih 25G, umrlih 181. vje n čanih 103.
BLAGO LOV KUCA uoči 13ogojavljenja ob a vlj e n je i ove godine u cijelom na-šem gradu . Građanstvo je s krš canskom prijazno'ću i ljubavlju dočekiva l e svoje s v ećenike i primalo njihov blagoslov. Ovom prilikom dijelili su sc također lctaci protiv psosti, kao i prošle godine.
50 PJEVAC!CA NOCN IH LOKALA potjerala je splits ka policija iz Sp lit a. Potjerane pjevačice došle su onda u naš grad , da svojim >> s lavul jskim « g lasom oduševljavaju naše građanstvo te mu isprazne džepove i o truju duše.
U FOND nKATOLICKE KA RIT AS« doprin:jeli su : Da počasti uspomenu pk . B o ž id ar a R 11 d ić 11: Miho Jerinić Din 20. -Da p0i'as fi uspomenu pk. M i r j a n e J a -d ron J a: Obitelj Ivana Zorić!! Din 20. -Odbo r najl jepše blagod11ri.
DEVElNICA SVIJEĆNICI (Gospa K!!nd~lora) počinje u k a t o d r 11 l i u ulor11k 24. t. mj. Sv11ke večeri u 5.30 s. ruzarij i devetnicl!.
POBO:Z:NOST >> PETNAEST SUB OT A GOSPE POMPEJA « počinje u N o v o J er k v i u subotu 28. l. mj . Sv11kog!! pelk11 popodne u 4.30 s. pa dalje b it će ispovijed11nje, a subotom ujutro u 6.30 s. prv!l sv. Misa, te u 7 s. druga sv. M isa. Prije sv. Mise bit će prilika za sv. ispovijed. Popodne u 4.30 s. ruzarij i blagoslov s Presvetim.
SVIM CLAN ICAMA »ZIVOGA SVIJETLA « jav lja m, da je nakana klanjanja za slijedeći tjeda n (22.-28. l.) : d a p l o d ov i i k o ris t i n a š e g a dr u g o g a »T j ed n a p ro t i v p s o s t ic b u d u š t o već i i š t o t r a j n i j i . - Pozivljem sve člani·
ce, da u nedjelju 22. t. mj . pristupe na sv.
p r i č e s t u 7 sati ujutro u crkvi sv. Franc tc popodne u 5 sati na pr o p o v i j e d p rcu zv. b iskupa i zaključnu pobožnost u ka
tedrali sv. Jakova, kao i u G.30 s. na priredbu u Kat. Domu. - Don An te Radić.
Križarske vijesti
ODRZA NI TECAJEVI. U S ar a j e v u održan je okružni tečaj 4.-8. s iječnja, kojemu su prisustvovali izaslanici iz raznih dru
štava okružja Sarajevo. - Održa n j e tečaj
od 5.-8. L u M a l o j S u b o t i e i , a vodio O USPJEHU »TJEDNA PROTIV PS O- - ga je izaslanik VK.B. br. Pech.
STI« u našem gradu izvijestit ćemo opšir- l ZL02BA STAMPE. Krajevni odbor nije u s li jedećem broju. Kotoribe organizirao je iz ložbu hrvatske ka-
• SVJJ ETLO PLANINA«. U nedje lju toličkc š tampe u Kotoribi, Draškovcu, Do-22. t. mj., pri zaklj u čk u ovogodišnjega ~Tje- njem Vidovcu. Krajevni odbor Kotoriba po-dna protiv psosticc, u d vorani Katoličkog sveć uj e veliku brigu oko organiziranja iz-Doma da je sc veo ma aktuelna drama u G ložaba katoličke š tampe, pa bi bilo dobro, činova ~svijet l o planina«, koj u igraj u naši sjemeništarci. Bilo bi šte ta , ako ovu dramu ne posje tile, jer je sam sadržaj divan , a
naši je sjemeništarci zbilj a majstorski izvodc. Prcporučamo s toga svi m a, da dođ u i ne
će se pokajati. Početak tačno u 6.30 sati n aveče. Na programu su još i prigodni go· vor i deklamacija .
t MIRJANA JADRON JA. lS . t. mj . nakon kratke, a li teške bolesti odijelio se od svojih mili ovaj mali anđelak, dn poleti
SVOJ K SVOME!
dn sc i ostala druš tva ugledaju u ovaj pri · mjer.
ZA PR OSLA VU PAPINSKOGA DANA.
Već su se neka društva obratila na VKB. radi priredbe prigodom papinskoga dana. Upozor ujemo sva društva, da sc mogu obratiti
na VKB za igroka z, koji mogu tom zgodom održati.
DUGOVI VKB-U. Kako je zavr š iJa poslovna go dina, pa se uređuju računi, molimo sva Križarska Bratstva, koja nisu pod-
SVOJ K SVOME! čast mi je oba ijestiti gg. župnike te cij. crkvene bratov
štine i samostane, da u svojoj tvornici izrađujem v o š t a n e s v i j e će iz najboljih YOŠtanih surogata, koje se ne krive ni u najvećoj vrućini , lijepo gore te ne kaplju niti dime, za što imam mnoga priznanja i jamčim. · --... • -· .. - ··~···
CJI.JElWJE :BEZ :&I[OlW:&I[UJRElW'«JI_..E%
fUDRniCH UOUHftiH SUIHĆH NIKO JURAS-SIBENIK z
VUSHIK l ODGOVORHI UIEDHrK: DOH .AHTE I.ADIC - SIIEHIK UUC.A IL. HIKOLE TAYEUCA t07. - YISK.AI.A aK.ACIC•
mirila svoja dugovanja, prema VKB-u, da to
š to prije učine.
KRI2ARSK1 KALENDAR. Upozoravamo sva Križarska dru štva, da ne na ručuju
više križarske ka le ndare, jer su svi primjerci
rasprodani. ODRZANE SKUPSTINE. U P o dr a v
s k o j S l a t i n i održa na je skupština Kra
j evnog odbora u ned jelju 15. I.
l{azne vijesti
1ZL02BA KATOLICKE STAMPE. U Ma l oj S ub otici u nedjelju 15. t. mj. otvo rena je izložba katoličke štampe, koju je organizirao križarski Krajevni odbor iz
Kotoribe. PRIREDBE PAPlNSKOGA DANA. O
na Križar ka Bratstva, koja pripremaju pros lave Papinskoga daua, a žele izaslanika, neka se odmah najave VKB., da b i mogla dobi ti izas lanika.
GLASNIK PRIMORSKE BANOVINE. U Splitu izlazi drugu godinu mjesečn i Č!lsopis
n GIĐsn i k Primorske b!!novine«, koji se bavi svim problemim11 i pitanjim11, tehničkim, privrednim, kulturnim, socij11lnim i društvenim Primorske b11novine. Casopis je u prošloj god ini donio bogato ilustriran niz čl111111ka
iz svih područj11 primorskoga živola i r!!d!!. Primili smo broj 1. »Glasnika Primorske banovine« Z!l j11nuar 1939. s ovim sadržajem i mnogo ilustracija: Dr. Ante Ercegović, upravnik Oce!!nografskog instituta u Sp litu: Oce!!nografski institut i njegovi zadaci ; B. R.: Mosor-p lanina i počec i p la ninarstva u Splitu; prof. dr Josip Nagy : Berlinski kongres g. 1878. i Dalm!!cijll (povodom šezdeselgodišnjice Berlinskog kongres!!); Anđeo Uvodić,
kustos Galerije umjetn ini! u Splitu: O novim akviz icijama G11lerije umjetnina Primorske banovine; Kronika. - Pretplati! na »Glasnik Primorske banovine« iznosi 40 dinar!! godišnje. Pojedini broj 4 dinara. Uredništvo i Uprav<'! Split, Sibensk11 1.
JO$ JEDNA PAPINSKA ZVJEZDARNICA
U Castel Gandolfu podići će se JOS jedna Papinska zvjezdarnica, treća po redu za vrijeme pontifikata Pape Pija Xl. l onda još kažu neki, da je Crkva protiv znanosti!
javna zahvala U dubokoj boli, koja nas je za
desila naglom smrću naše nezaboravne i neprežaljene kćerke
Mirjane dužni smo da se zahvalimo u prvom redu gg. liječnicima, koji su sve svoje sile uložili, da je spase, čč. ss. Milosrdnicama, bolničarima i bolničarkama, što su našem anđelku danju i noću bili pri ruci, a nama na utjehu.
Osobita hvala i dužno poštovanje vlč. i preč. gg. svećenicima, koji su je u njenoj bolesti češće posjećivali, a nas u našoj žalosti tješili i njezine nevine ostanke ispratili na vječno počivalište.
Napose hvala čč. ss. Benediktinkama, rodbini, p rij atelj ima i znancima te učenicama Ill raz. realne gimnazije, koje su svojim prisust\ ovanjem na sprovodu odale zadnju počast mrtvoj sestri svoje drugarice.
Posebno se zahvaljujemo čč. ss. Dominikankama, a osobito č. s. Pauli, koja ju je brižno pazila u školi i u bolesti te s onom nevinom dječicom iz svoga zabavišta uzna-tojala, da njen ispraćaj do oroblja
bude što ljepši. Na kraju se zahvaljujemo svi
ma ostalima, koji su nam izrazili svoje aučešće, uveličali sprovod cvijećem te otpratili našega milog anđelka do . vječnoga počivališta.
Ponovno svima hvala, a od ~oga vječna plata!
U Sibeniku, 18. siječnja 1939.
.. ·ucviljena
Obitelj Mate Jadronja trgovca
(O. IEIMAIDO IUUEVIC).
Lako ko popra le usrano proljeće ~
veoma l fi kojega svoje me
l da ~ zlo. l lui Iz svo ll sve na davno uo ga vile pt
Konce UG francu 1ukomunls obraćaju
zabrani k cuskoj. II proglasu:
»Na ganlzaclja -kako ~ stranoj drl nlsll~kom
je prava bolj!anje tiHi za nj Podrfava ona Ima elje Zapa na tri nal ~unarodn dobara 1
Da jE
~linu oz~ evropskih svoJem 1~ lovanje kj
IJem ~~l drldtveno la OSUdili ~amoJ os Polovica l me nete Jol natro opravda!![ lu i Zebu disali Oni ' 'Po lie ul lc~ llllkih k
ln~e osude l ~ linja, ljuc
inldillla l
~e se lot lolja~e '
~e l
90volilllo. kot~~ un~ se 1 .. •tO l Pra'fda l