POSTARINA PLAĆENA U GOTOVU.

GODINA IX. BROJ 11. RUKOPISI SE LIST IZLAZI TJEDNO. GODISNJA PLATA 30 DI N. ZA INOZEMSTVO 60.-

0GLASI PO NAROCITOJ TARIFI. Sibenik, 13. ofujka 1938. URED NIITV A l UPRA VY: ft i'BE NJK pp. 17

•

Misterij zla Jednog dana se grčki filozof Epik­

tet nalao u neprilici. Njegovi učeni­nicl ga zapltafe: Reci nam, učitelju,

!to Je Bogt - A učitelj mora odgo­voriti na svako pitanje svojih učenika! l Epiktet je odgovorio: Kad bih vam ja znao reći, Ito je Bog - 111 Bog više ne bl bio Bog liJ bih Ja postao Bog.

Ne znamo, kako su onda učenici ~hvalili učiteljev odgovor, all ml ga do!)ro razumijemo. Epiktet Je htio re­tJ: Boga ne mole shvatiti niJedan 1azum osim samoga razuma Božjeg.

Bog Je neizmJeran, a ml smo Iz­mjereni na milimetre l mlllgrame. Za­to je za nas Bog najveći misteriJ -ml<ferlJ U'llfek ~rct.•čavcan, a nikada

otpuno shvatljiv. Pa kao Ito je Bog misteriJ, neiz­

mjeran l neshvatlJiv, tako je misterij l zlo, grijeh.

Sto je zlot Sto je grljeht - Na 1a pitanja mole jedini Bog savršeno J potpuno odgovoritll Ml se tek mo­femo vrtjeli oko tih pitanja l nešfo o njima natucali kao što prvoškolac na­tuca o predmetima koje je tek počeo liČiti.

Grijeh je uvreda Boga; a kako je Bog neizmjeran, tako je l počinjena

-Mu uvreda neizmjerna. A sve što je neizmjerno, za nas je nerazumljivo.

Objava nam svjedoči da smo bill od Boga stvoreni l postavljeni na ze­mlju, da fivlmo na njoj rr.'ml, zado­voljni l sretni. Da ilvlmo, l da nikad 11e umremo!

A otkuda to, da Je danas sva ze­mlja široko prostrano grobljel Ot­kuda toliki lelek, ridanje l škrgut zubll

Apostol naroda odgovara: nSmrt Je plaća za grijehu! - A tako Je pla­ća za grijeh: l lelek, l ridanje, l škr­-gut zubU

Doskora će nam Crkva dozvati u pamet najbolnlji l najkrvavljl prizor: Golgotu, a na njoj Raspeti visi na krlfu.

Ko Je taj Raspetll - To je onaj koji je gluhima dao da čuju l nijemi­ma da govore; onaj koJI je samo do­bro činio. To je jedlnorođenl Sin BolJI!

Pa zašto Je Nebeski Otac dopu­~tlo, da Mu razapnu na krlf tako sa­vršeno dobrog l nevinog Sinai - O­pet nam apg,tol razlafe: "Njega Bog Jzlofl kS( ~lrbenu frtvu •.• « -

blofJ .-t\ na " sl lzlofl Ga radi ljud-.s~aspe .,e\r

d lanst'#O ..fl\e 0 ~o\e nas ~olgotl je strašno ~anst-lO ta od "~'bčtne grijeha, svjedo­dana "'

0 go\a ~o\\',at ovih korizmenih

~ac.\t\ na a do dna potresti l

!na.

/

Za našu duhovnu obnovu -a š korizme ni Dlan!

Naše se lo drži do Korizme. Daleko smo od onoga posta iz

starijih vremena. Nije ni danas sve iš­čezlo , al i nije kao što je prije bilo. A tomu je više uzroka.

Zasada o postu ne govorimo. Gradski svijet se ne će mnogo o­

bazirati na zabranu priređ ivanja veseli­ca u korizmene dane. To mi znamo iz prakse prošlih godina. Selo naše, i ono koje je j a čim korakom odmaklo naprijed, drži još uv ijek do le zabra­ne, i nitko se ne usuđuje prired iti za­bavu u ove dane, koji nas sjećaju mu­ke Gospodina Isusa Krista.

Dobro je da se toga drži, ali lo nije sve.

Vanjsko lice i sela i grada mora davaii zgle d d a su lo obt lavd li ; lts krštenih ljudi, koj ima je sveto sjeća­nje na teške časove Golgotskog Do­brotvora. No to nije dosta.

Uzdržavanje od bučn i h zabava i priredaba ne smije b iti nešto što se teškom mukom nekomu nametne, ne­go treba da je to zahtjev nutrine čo­vjeka, koji hoće da misli, koji hoće da bude sabran, koj i na korizmene dane gleda oč ima čovjeka i kršćanina.

Mir i tišina su plodovi kršćansko­ga gledanja na značaj korizmenog vremena.

Mi se ne zaustavl jamo kod vanj­skoga lica.

Sadržaj korizme nije u vanjštini, nego u nutrini , u dubini. Ne ćemo se dugo zadržavati da branimo znacaJ korizme pred on ima koji lo ne mogu ili bolje neće da shvate, nego je na­ma do toga, da istaknemo veliki sm i­sao naših korizmenih dana onima koj i u korizmu stupaju kao sinovi Crkve, koji hoće da slušaju.

Koji je sadržaj - pa, prema lo­mu, koji plod korizme ima biti? Duhovna obnova!

To korizmu čini karizmom. Da iz nje i zađemo duhovno ob­

novljeni i preporodeni, na novi ži­vot, život milosti, život prave djece Božje, baštinika Neba.

Ko je bez grijeha? Svi smo mi više ili manje sputani

okovima mana i pogrešaka. Korizma je da se čovjek trgne, i okovi popada­ju, le postanemo slobodni sinovi svje­tlosti, a ne robovi tame.

Obnoviti se, preporoditi sei

Stvoreni smo za sreću, za blaien­stvo, za raj. - Zašto nam onda Krist, vječna Istina, govori o mJestu, ,IgdJe crv ne umire l oganj se ne gasl«l -Jer Je čovjek, čineći zlo, prolgrao svo­Ju sreću l tako svojevolJno stvorio vra­ta, kroz koja se ulazi u mjesto vječno­ga prokletstva.

MisteriJ grijeha! Ko bl ga mogao shvatiti i razjasnltll - A Ipak, koga od ljudi ne mofemo okriviti zbog griJehal - Jedan Jedini je bio od njega čist, all nl taj nije bio samo čo­vjek, već Bogočovjekl

ma.

A ko nas preporada i obnavlja? • Milost sakramenta ispovijedi! Zato - ispovijed i Evo zadatka , evo rada svima na-

Takvo je danas vrijeme, da se od čovjeka traž i mnogo. Ruši lačke ide­je i sistemi traže od svoga pristaše sve, i dušu i tijelo. l katol icizam mo­ra tražit i od čovjeka mnogo - sve. l to posebice od onih koj i hoće da bu­du u p rvim redovima . A u prvim re­dovima moramo b iti svi mi ko ji zna­mo kako je život težak i mučan i o­slavlja za sobom vel ike b rojeve žrta-va .

Zato svi na posao za spas duša za spas čovjeka - pojedinca . Svi

r.a raJ - oko obnove duše, jer kada obnovimo dušu, obnovićemo i spasiti čovjeka , a time i d ruštvo u komu se kreće .

Nagovarali, opominjali i napomi­njati znancu, p ri jatel ju, ukućan i nu da ne sm iju svršiti kor izmen i dani , a da se ne okupa duša u milosti sakramen­ta ispovijedi. T o će b it i na pameti svima onima koj i hoće da ih smatramo dostojnima kršćanskog imena.

A glavna kori zmena misao i vanj­ska akc ija će to poseb ice biti orga­niziranim katol icima i u gradu i u selu. Svi naši članovi katol i čkih organ izacija će osim onih zajedn ičkih pothvata sa strane same organizacije u tom pogle­du nastojati uč i ni t i sve što im bude u mogućnosti. Svaki za sebe će opel stvo­rili posebni program i naerf ; odredi­će sebi odreden i broj lica koja oni moraju dovesti k ispovijedaonici kroz ovo vrijeme uuskrsne ispovijedi. Tu moraju svi položiti ispit svoje sposob­nosti utjecaja na druge, a i ljubavi ko­ja izvire iz onoga pravoga kršćansko­ga gledanja na život i ljude u njemu.

l u modernom vremenu uvijek ostaje prvotna dužnost: rad oko spa­sa vlastite duše, al i više nego ikada treba isticat i i rad oko spasa drugih, a to će doći do izražaja u našoj uskrs­noj borbi za spas kršćanskih duša.

Junior

Molimo čitaoce, da gwvu ,)(atolika'' sa s/Jkom Kristovom ne bacaju po ulici ili upotrebljavaju a nedolične svrhe, već neka je zar-ale, ako sve brojeve ,.Katolika'' ne ču­vaju kao cjelovite gođišnjake.

Stralnl l veliki misteriJ grljehal A svijet je, Ipak, IspunJen s njime kao šipak zrnjem Ill spulva na morskom dnu morem. Ispunjen t prepunjen, okrufen l profetl

NIJe ll to dokaz, da Je čitav svi­Jet velika ludnica, u koJoj su l ont bez luđačke koluiJe, bezumni l ludll Nl­je ll to dokaz, kako Je čovJečJI razum - nekoć sviJetla sunčana zraka -potamnlo l sannJiol

Sveci su tedlnl razumni stvorovi; razumni u pn·vom smislu. - l sveta Marija Magdalena Pacljska je bila ra-

Katoličke pobjede

ADMIRAL JAMAMOTO

Prije 2 godine je p. Lamping u Munchenu izdao knj igu »Menschen, d ie zur Kirche kamen<<. U njoj je sa­kupio 40 autobiografija poznatih obra­ćen i ka. 21 narodnost je b ila zastupa­na. U kn jizi je autobiografija i japan­skoga konlradm irala Jamamola, koji je primio sv. krštenje u kapel ici Marista u Tokiu. On o sebi p iše:

»Svaka je milost od Boga. Tako smo se uči li u ško li , a to je i naše nu­tarnje uvjerenje. Ako svako obraće­nje svjedoči jasno djelovanje dobrote Božje , tada moram priznati s obzirom na svoj prošli život, da je to osobito b ilo kod mene.<<

Kao 13 godišnji dječak mislio je o sebi: »Mo j o tac ima mnogo nova­ca i sigurno će me poslati na visoke škole u Tokio . Kasni je ću poslati mi­nistar i general.« Više puta ga je o­tac korio i opominjao, sve je bilo uza­lud. Zato ga nije poslao u Tokio . Baš tada su doš li u taj grad Maristička škol­ska braća, koji su osnoval i danas već znamen itu srednju školu Gyosei Ju tarnju zvijezdu.

O svoj im profesorima p iše : »Ka­ko su ljubili više nas nego sebe; sami su se d ržal i strogih pravila; imal i su zavjete i strogo ih održaval i. Sve to može rastumačit i samo njihova vjera. Kad sam se o svemu tome lično uvje­rio, nisam mogao d rukč ije, nego sam odluč io preći na katol i čku vjeru. le­lio sam vjerno služit i domovini i Bo­gu.<<

No o tac mu se p rotivio tomu. l­pak je na koncu popust io . T ada se dao pouč i t i u vjeri i na sam Bož ić je p ri mio od svoga profesora sv. krst.

nOd te ponoći , piše, prošlo je već 40 godina . Mnogo prol jetnih olu­ja i jesenskih bura je prošlo. U mor­nar icu sam stupio još vrlo mlad, su­djelovao sam u 3 bitke i kod toga sam više puta skoro čudesno spašen«.

SVEćENICI NAGRAĐENI OD FRANCUSKE AKADEMIJE

Francuska akadem ija d ijel i nagra­de ne samo za znanost i um jetnost, nego i za socijaln i i karita tivni rad. Tim odlikovanjem su prošle godine bila nagrađena i dva ka tol i čka sveće­nika.

Jedan je redemplorist p . B e g i n, koj i već 35 godina djeluje u Varšavi kao dušobrižnik jedne bolnice, koju

zumna. Zato je l rekla na smrtnoj po­stelji:

uOpraštam se od svijeta, l ono Ito nisam za flvota nikada mogla ra­zumjeti, to nl sada ne razumijem: Ka­ko je moguće, da samo jedan čovjek smrtno griješi! ((

A razumiJemo ll ml Mariju Mag­dalenu Pacljskul Ako Je razumiJemo, onda donekle l shvaćamo misteriJ gri­jeha; ~ ako nekako shvaćamo miste­rij grijeha, prlbllfujemo se najvećol

mudrosti l najdublJoj filozofiJI. J

lg.

Str. 2.

vode L1dovi. No o sam lo g a Je o n u­stanovio u to cn gradu pučku ku hinju, dječja ob danišfa i druge karila tivn.e ustanove te je apostol predgrađa polj­ske prij e stoln ice. Francuski poslanik u Varšavi javlja, da njegovo ime znač i : ljubav, vjeru i ufa nje .

Drugi je abba J o u r d a n, žup­nik na malom otoku Chausey u b lizini normand ijska oba le . Stanovnici su to­ga o to ka mo rnari i ri bari. U jesen i i zimi radi ve likih buta i o luja p o to liko dana su o trgnuti o d kopna. l žup!1 ik za nj ih sve žrtvuje. On im je d ušo­brižn ik, lij ečn i k, uč itelj i sav je tnik u svim ne voljama .

Sigurno ima i kod nas ova kvih svećen i ka , ko ji sve žrtvuju za svoj na­rod.

CU DESNO OZDRA VUEHJE U LURDU

L iječnička kom isija u Lu rdu izdaje svoj službeni list ))Journal de la Grot­te«. Taj tist na temelju dokumenata javlja, kako je see-tembra mjeseca 1915. god. u Lurdu iznenada ozdravila gospođa M a r i j a S e i l o . Od .oga vremena su p rošle već dvije ~odine, i ona je zdrava . Liječn ičk i ju je ured ponovno pregledao i dao izjavu o njezinom ozdravljenju.

Gospođa Scile se rodila 1895. u Otrantu u Ita li ji, gdje hara ve lika mala­ri ja . Pa i nju je muč ila . Zato je mo­rala uz imali kin in. Kad se uda la , pre­se li la se u Speziu. Dijele joj je odmah po porodu umrlo . Sest dana po po­rodu je i nju uhvat ila groznica. U bolnic i su je pregledali prof. Tori, dr. Dell~ Torre, dr. Borrachia i dr. Paita. Svi su ustanovili, da ima unutarnje za­paljenje i vodenu bolest. Više puta su joj vadili vodu, skupa su joj uzeli kakvih 1 OO l vode. Sest godina se mo­rala tako l i ječ i ti . Ostala je sasvim fscrpljena i oslabljena.

Ostala joj je jedina nada Lurd. Doista, 6. rujna 1935. s talijanskim hodočašćem je došla. Iza svakoga ku­J?anja se osjećala lakšom. Vode je nestalo i bol je uginula. 11. rujna su je pregledali francuski i drugi liječnici r konstatiral i, da je njezino slanje mno­go poboljšano.

4. rujna 1937. se gospođa pred­slavila u Bureau des Consfalalions u Lurdu. Liječni čka komis ija je uslano­'(il~, d~ su svi njezini organi u potpu­nom redu. Svi prvašnj i znakovi bole­~ti su nestali. Liječnički ure d je izjavio:

»Okolnosti, u kojima se izvršilo lo ozdravljenje, isključuje svaku misao na kakvo naravno ozdravljenje«. ~ .............. """ ............... ~"'"~~-... ŽIVOT S CRKVOM

Crkve.p k.ale.n~a.t" Nedjelja, 13. 111. : Druga ltorizmena necije­

lja (Pačisla). - Sv. Hkefor, b iskup carig rad­ski. Bio je neustraš iv u obrani štovanja rv. sli ­ka. Toga radi i b i P.rogn"n u progonstvo, gdje je i zav~ io život u najvećo j boli.

Ponedje lja k, 14. Il l. : Sv. Mali! da. Bila je kneiexskoga roda. K_ao kra ljica i žena nje­maćkoga kra lja Henr ika istakla se u ljubavi pre rT'I a Bog~ i iskrnje 111u. Poslije smrfi muža ot'de u s4(Tloslan, gdje je preminu la na, gla­su svetosti.

Utora k, 15. 111. : Sv. Longin, vo jnik, ko ji je probo Kristove grudi, a kasnije se obt~tio

1\Qrha s,rpske crkve (napisao O. B. LJubl .. l'\a. 193~ Str. 60)

Ljubljanski »Slovenec« od 16. ll. l. g. u podlistku don io je ovaj prikaz, koj i rad i njegove aktuelnosti prenosi­mo u cijelosti:

nSva Jugoslav ija je bila nedavno svjedokom ve like borbe za konker­dal, koja je razjarila najš ire redove na­roda i dovela državu u velike pote­škoće . Ta borci proli konkordalu zva­li su čak u pomoć č i tavo inozemstvo te istupili u društvu s polit ičkozy~ opo­z icijom na ulicu. Nj ihovi crkveni vo­d~ posegli su za najgoJ iro crkvenim kaznawa pcot iv on ih, ko ji su sprema­li nkonkordat« sooraz um s katol ičkom Crkvom, koj i su glasoval i za ko nke r­daJ, dotično se usfegli od glasova nja. Tako ošfto sll(pa crk.va u ofenz ivu sa­mo u slu~aju , kada joj je b islveno u­grožen opst~nak . Iz sve,ga loga mo­gao b \ netko zaključit i , da je ko nlcor­d at u Jugoslavi ji b io naperen protiv pravo slavlja , i lo ta ko sil'no, da bj lo

.. K A TO Ll K"

smrti u Ceza re ji Kapado-s o j.

Srijeda, 16. Ill.: Sv. Cirijak. Podnio je mučen ičku smrt u Rimu, pošlo je b io išiban i vre lom paklinom za live n.

Cetvrlak, 17. Ill.: Sv. Patrk lJ, aposto l Ir­ske Umro je g . 460.

Pe t <~.k , 18. Ill.: ~v. Ciril jeruzalemski. ZI­vio je u 4. v ij~ k u i b io je jeruza le mski b iskup. Is taknuo se kao ne.usl ra ~ iyi bran i č pravo­vje rja.

Subota, 19. 11 1.: Sv. Jos ip, preč i sti za­ručn i k Bl. Djevice i hranitelj Isusa Kr ista . l i­V l Je primJe r, uzor i zašt itn ik sviju radnika . Zaštitnik je i č i tave Crkve, sv. čistoće i do­bre smrti.

Druga korizm.ena nedjelja Citanje poslanice bl. Pavla Apostola

Solunjan ima (l 4, 1- 7) : - Broćo l Mo limo vas i zak linjemo u Gospodinu Isusu, kao što n auč i ste od nas, kako vam treba živjel i i u­gadafi Bog u, pa la ko i živite da što većma

napredu je te . Jer znale kakove sam vam za­povijed i dao po Go spod•nu Isusu. Jer je ovo vo lja Božja : posvećenje vaše , da se ču­vale od b lud nosti i da sv11ki od vas znade d ržati tije lo svoje u posvećenju i poštenju; a. ne u st rastvenoj požud i kao i neznaboš­ci ko ji ne pozna ju Boga; da niko ne nad­hilri i ne izigra u trgo ini bra ta svo jega, jer je Gospodin osvetnik za sve to, kao što vam i pr ije kazasmo i posvjedočismo . Jer nas Bog nije pozvao na neč isto ću , nego na svetost : u Kri~ lu Isusu Gosp od inu našemu.

t Slije<IJ sv. Evanđelje P!> Mateju (17, 1- 9). - U ono vr ijeme uze Isus sa sobom Petra. i Jakova. i Ivana i povede ih na visoku goru nasamo, i preobrazi se p red njima. l zasja lice Njegovo kao sunce, a ha lji ne Nje.­gove postadoše kao snijeg . l g le , ukazaše im se M,ojs ije_ i Ilija govoreći s Njime. A Pel!lr od­govarajuć i re<e Isusu: »Gospodine, dobro naro je ovdje b ili; ako hoćeš , uči nil ćemo

ovdje tri šatora, Tebi jedan, Mo jsiji jedan. a Iliji jedan l« Dok on još govoraše, gle, sja­jan obla.k ih zakloni i g le, g las iz oblaka QO..voreć i: Ovo je Sin moj ljubljeni, u ko­'1\e. sam se dobro nas ladio, Njega slušajte ! Kad to čuše učen ici, padoše n ičice i silno se prepadoše. l prhtupivši Isus dotakne ih se i reče im: »Ustan ite, nemojte se bojatil« A oni podigr <>vš i oči svoje nikoga ne vid je­še 1o \amoga Isusa. l s il azeći s gore zapo­vjedi im Isus : »Nikome ne kazujte što ste vi­djeli1 do k Sin čovješansk i ne uskrsne od mr­Ivi n i«

PRED IGRA USKRSHOGA SLA VUA

Ovoga ljedna liturgija nastč!vlja s.voje djelo ćudor~qne obnove, da u nama obpo'<i sliku apžju. Jučerašnja sveta Misa pokazivara na.m je našega baž.anskog Spasitelja u rT\q(u svijetla. Danas nam E v ~n d e l j e k lomu pri-

značilo svršetak pravoslavlja u državi. No zbiljski lemeUi takvog pravoslavnog otpora prot iv pravnog i obvezatnog uređenja katol ic izma u državi su sa­svim drl!gi negoJ i u o p a s n o s l i z a pr a v o s l a v l j e . Treba ih naime tražiti u neprijateljstvu službenog pra­voslavlia prot iv katolicizma, kojem su već nekol iko godina nakon smrl1 pa­trijarh.a Dimitrija g . 1930 prožeti naj­viŠI predstavnici pravoslavne hijerarhi­je. Ako je prije l aj skromni patrijarh zastupao mišljenje o zajedničkim nastu­pima kršćanskih crkava, pod pokojnim patr ijarho{11 Varnavom dobili su pre­vlast oni srpski bogoslovci, koji su se utekl i ruskoj filozotn1 slavenofila i r\.1-skorn »mesijanslvu•{, koji je vjerovao, da je jedin i re1 ig1ozni oblik S laven~

pravoslavlje, te su tC\ko p(euzeH fTii~ ljenje, da se kato licizam n. e u­k l j u č u j e u j u g o s l a v e s t v u Ta m uja stupila je javro u prolukalolicku o fen!ivu le nastupila proti ležnjama sporazurT\a s ~ato ličkom C-1'lrtv9m, k.oi• se_ očituj~ u o:ili li~u kook~dala. kakq ~i g a je zam islio :o š pokoj'"li Kra li. U trenut ku, kad je kon~ordat došao pr~d parlamenat, ta je struja sa svom silom r.avalila na sve je " i eJ n ike i poseg!d za

kazuje preobraženje Gospodinovo, kao predigru uskrsnoga slavlja.

Ned jelja iza korizmenih kvatara nije ima la svoje liturgije u p rvo doba. No kad su obredi, koji su se obavljali u subotu navečer, bili preneseni na su­bolu uj utro , uzeti su z.a Misu nedjelj9 tekstovi M isa prvoga ko rizmenog tje­dna. Današnja Misa p r dlaže nam na razmišljanje Ir i glavne misli: 1. žarki ni z dub ina« (od Početna pjesme pa do Skupne mol itve); 2. glas odozgo, ko ji zove k visinama (Poslanica i C::Jan­ael je); 3. radosni posluh (Pr ikazna i P ričesna p jesma). Poslan ica uč i nas p ul u, koj im ćemo doći do Preobraže­nj a : nVolja je Božja , da bude te sve­li« . Pul kojim ćemo to postići, je op­slu živa nje Božj ih zapovijedi: č i ste ru­ke, čislo srce!

Raditi Ispravno

T okom ovoga ljedna u Breviru Cr kv a nas upoznaje s patrijarhom Ja­kovom. Ezav, prvoroaeni sin Izakov, postaje ne dostojan prava prvenstva. Zalo Bog izabire Jakova, drugoroae­nog sina , da bude otac izraelskom na­rodu. Ipak treba osuditi djelo Rebeke i Jakova, koj im su prevarili Izaka. Bo­gu nijesu potrebite slramputice. da doce do svoje svrhe. Zalo grijeh Rebeke i Jakova skrivio je i donio ve­like boli i zla nj ihovoj kući le ga je Jakov okajao i ispaštao teškim i veli­kim kušnjama.

Na obranu. Božje časti!

~o se utioilo u Jjedou protiv psosti" po natim lopama ?

Ražanac U našoj župi »Tjedan pro tiv psosli« o­

bavio se ovalco :

2. l. upr. župe v l č. don Roman L u lc i n održao je p ropovijed o pogrdivan ju sv. l­mena Bo žjeg~ i na javio vjernicima ovaj Tje­da n.

9. l. naš vl č . up~. župe propovijed!lo je p re ko obiju sv. Misa i popodne protiv psosti.

1 O. l. održan je sastanak •Tretega ~e­da sv. Fran-;or, na komu je naš. vlč. upra­vite lj župe održao propovijed protiv psmli. Zaključeno je : javno ukoriti psovače, a čla­nove psova ča i sk ljuč iti.

11 . l. održan je sa.stanak d ruš tva ·~e­rl Miulji!le•. Zak lj uč.eno je, da će kro.z ci­jeli mjesec mo li ti za psovaće...

12. l. održan je sastaoa ~rlfar~_, Za-k ljučeno je , da Će č l a i'\OV( ara.tstva poduz.eli sve mjere~ dil se_ u njihovoj kuć i i kopli il uku

~redstvima , kob ni:esu bila umje.ma. i ~ko ~u u oo~ljed : cc.ma bila efektna i ura ljiva.

Sada je izašla kod nas posebna brošura »B o r b a s r p s ~ e e r k v e{{, u kojoj je poznavalac prilika jugosla­venskoga i ruskoga pravoslavlja sa­kupio najočevidnije dokumente le pra­voslavne ofe{'lzive u razvojpoj per­spektivi, međusobno ih uzročno pove­zao le lako pokušao ras umač i li b9rb~ srpske crkve u zadnjem sukobu glede konkordala. U pojedinim poglavljima analizira stanovište srpske crkve pre­ma k.~tol'cizm~ u prvom des~tljeću iza prevrata le početke nove protukalo­ličke borbene struje episkopa Nikolala Velimirović~ i dra Popovića, koja pak tadq još. n ije imala terena. N.o doskora po nastupu palrija~~ Varn~ve taj duh P.rotukatoličkog neprij~t~ljstvq ~o~ao je do izražaja u službenoj uskrsnoj poslanici g. 1 931., kojom pak radi ta­dašnjih cenzurskih propisa nije bilo. 111oguće polemizirati, i ako J~ pobudila pcote..ste. Sv~ više su se mnqžili gla­sov i pr~\ ~a.\ol i čk.oj Crkvi, koji su prP­izlazili i ~ ne~~ f)OVe bpgpslovr'le filo­zofije uzele iz ruskoga bogoslo~~a (Homjakov, Dostoje.vski ))Vehki i Vl-

BROJ 11.

odst,a ni g(dna psosl, a svaki č l an, koji op­suje, b iti društveno kažnjen i isk ljučan.

13.-16. l. b io je svečan i blagoslov s po korn ič kim molitvama, s propovijedi sva­ke večer i, psa lmom »Smiluj mi seu, općim isp itom savjesti po sv. Allonsu Liguori (kao rekole lccijom) i jednosa tnim klanjanjem pred izloženim Svelolajslvom.

Narod se odazvao u odličnom -bro­ju, osobito z.ad nja 3 dana .

Prvić Luka Prema naredbi fl18Č. Ordinarijata odr­

žao se i u n.Uoj župi »Tjedan prot iv p~o­sti« na s lijedeći način :

U nedje lju 9. l mj. žup. vikar vlč. o. Sebastijan L o n č a r obavijestio je svoje žup ljane i ra stumač io im ukratko svchu o­voga »Tjedna protiv psmli« le ih sve. po­zvao, napose č lanove i član ice raznih bra­lo.vilina i društava, da kroz ovaj Tiedan pristupe sv. sakramentima, te por11de u svojim obitel jima i svojoj bližoj okolici, da se ilo manje vrijeda sv. Ime Bozje.

Svake je veče.ri kroz o vaj Tjedan održan b lagoslov, pod ko jim se molila Gospina kru­nica, litan ije Imena Isusova, moli tva pom ir­nica Presv. Srcu Isusovom i 5 Oč., Zdr. M. i Sl. Ocu kao nadoknada za nebrojene psov­ke .

U subo u naveče i u nedje lju ujutro mno­g i su vje rn ici, većinom ženske, pr istupili sv. sakramentima ispovijedi i prič est i. Preko pje­vane sv. Mi! e održana je p ropovijed o psosti. Pos lije podne b ilo je izlo ženo Svetotajstvo­od l-S s. Prvi sal su vjernici, u pril ičnom broju, obavljali klanjanje svaki za se, dok je od 4 do 5 s. b ilo zajedn ičko klanjan je . Pjevao se i psalam " Pomiluj me, Bože«. Klanjanje je za­v r~eno sa svečan im blegoslovom. Time je za­ključen »Tjedan proli psosl i«. ..........•....... , ...................... . iiKriž.a.riiBiiii-iiiiiiiiiiaičiikiiiilae•vij••e•s•~'

ODR.%ANI TECAJEVL 31 l. le 1. i 2. ll­održan je tečaj u K a rl o v e u za radnice i učen ice. a vodila ga je s. M. Labaš. - 1.-11. održan je tečaj u O k u č a n i m a pod vod: stvom s. M. Dugački. - Istih dana odrfan je­

tečaj u M o r a v č u pod vodstvom s. l. Do­kupil.

MOVA DRUSTVA osnovana su u: K o dr ić u i ĐKS ll. u O s i j e. k u (đakovačka bi­skupija); P o t o č a n i m a i 2 e p č u (vrhbo­(senjska b iskupija); Z l ar i nu (šibenska b isk.u­sanslca nadb iskupija) ; L i č k o m R i b n i k ll' p ija) ; V e l o j l u e i (splitska biskupija}.

OKRUl"-1 VJES~IK. PosJet dnd.tva: Dru­štvo u S k rad i n u 5. i 6. Ill. posjetile su ss. Tomič i ć M. i Bakija M. - M~ uskrsna propaganda. Sestre l Evo nas opel u korizmi. Prošle godine su mnoga na5a dnritva za. vrijeme korizme razvila vrlo lijepu uskrsnu prtlpagctndu, pak je bilo i uspjeha. ~dd jeo opel naša sveta dužnost, da se svim žarom. svoga kr i žaričkog !!poslolala dademo na po­sao, i lo sve, sva naša društva. Do Usk~ nastojmo što više ljudi dovesti ispovijedao­nici i pr i če.snom stolu. U lu svrhu w ; odbo­ri neka odmah održe sjednicu i do.gQvore se, kafo će to u pojedinostima učioiii . ~azbo­rilo razdijelile uloge, vodile raču!'a o poseb­nim pril ikama vašega mjesta, pak se svom dušom bacile na ovaj sveti posao. Pri svemu tome ne zaboravile. f\a molitvu, ltoja je ~va­ko g lavni uvjet uspjeha. lz.a U5 F$ll abradujla nas opširnim iz.v ješlaji iT\a o u~hu vaiega rot da i nastojan ja.

U ENGLESKOJ ima 24 ml\ijl.l~ k a r a e a , a i t; n a 25 I'T\iliju()a,

zilor,{), kako dokazuje pisac ~ velikom bogoslovnorn erudicij~!ll u p~se~­nqm pog_lavlju. Tu m1s~o~-~sl, koJa J~ bila izgrađEtna za dr1.1kc•!e doba . 1

drukčije prilike, neorganski su. P.rent­jeli u našu državu. Samo pod •~Itkom takvoga jugo~avenskog pcav~a.vnog rn.e..sij(\pslv4 bio je mogl.{ć ta~av otpor, koji je naltao pri bor?i :a konk?rdat koja po taktici kao na m1saonosh ne­ma oslona ni u kršćanstvu ni u kul­lurnosti, još manje pak doprinosi mi­ru u državi te ta borba faktiQ\o je n& samo prot1.1driovna, već i pro.tu!la(*' na. Sve. to kuša prot\lmačiti ova b(o­šura, koja objašnjava mnogokoje taj­ne u toj borbi i otkriva nam pogled u zakulisje vodstva pravoslavlja u na­šoj driavi. Svima. koji su pratili R(O­

tl(konkord tsku borbu, taj spis, koji j~ pisan s ve.Ukim bog9stovnil1' zn~ njem i poznavanjem prilika, nar~vl"\o će zorno pokazati naj • ·.~Ije uzroke čudnoga nastupa takvri~/eon ostavlja. koji po nekoj pogrje~ ~bi seJ. po-­Či{lje borbu međ\J p k 5/ 0ie. Prot; ~b~ ispovii~stima. u d~~ b a da za v( ez_ zdruil fi sve kršćaf\Sk ~Št.lr'j 8 d~d~ . boštvu, koje danas '"·«-svijetom. - Cijena ·

ll

,.KA TO LI K" ------------------~~~~~-------------------------

--------------~~

OSNOVNA. DOGMA. BOUSEVIZMA.

Til HOVA. SVECA. ZA. USI<RS. Prema vi­

ll iz Vatikana na sam Uskrs sv. Ol11c Pll­

poglllslće Iri nova sveca: bl. A n dr j J u

~o la, poljskog isusovca, koji ja umro

ičkom smrću od Kozaka; brala S a l v a -

1 re d o H or l a, španjolskoga franjevca,

l v ll n 11 L a o n a r d i , talijanskoga sveće-

Ko i eli i sprema novi svjetski rat 'l ske Rusije dovesti do novoga krvavog rala.

osnivača Družbe Majke Božje.

\IMORSTVO SVECEHIKA. HA. PROPO·

.AONICI. U selu Lubovu kraj Poznanja

n istaknuli komunista ustrijel io Je jedno­

svećenika u času, kad se on popeo na

vijedaonicu, da održi propovijed. Po-

Još nam nijesu zacijelile ljute m­

ne od prošloga svjetskog rata. livi

smo svjedoci posljedica toga rata.

Mnoga današnja zla samo su posljedi­

ca loga. A uza sve to ima ih, koji

spremaju i koji se vesele novom kla­nju.

Nijedna se država na svijetu ne

brine toliko za besposlene, za bijed­

ne, za zdravu prosvjetu i narodno

zdravlje, koliko za oboružavanje. Dru­

štvo Naroda je izdalo službeno izvje­

see, u kojemu se konstatira, da se

god. 1937. potrošilo 550 milijarda Din.

za oboružavanje. A moramo znati

povrh toga, da nijedna država nikada

ne kaže svu istinu, nego veliki dio to­ga prešuti.

Staljin je stari poganski bog Ja­

nus s dva lica. Njegove izjave, koje

zadnje vrijeme česfo daje, o tome nam

jasno govore, da je neiskren prema

svijetu, a iskren sebi i svojoj ideolo­

giji. !\oji put čitamo njegovu izjavu,

kojoj objektivni posmalrač ne može

vjerovati. Poznalom novinaru Roy

Howardu je izjavio, da sovjetska Uni­

ja nema nikakvih svjetsko-revolucio­

narnih nacrta i namjera, kao što joj se

nepravedno predbacuje le je dokazi­

vanje onih, koji savjete na laj način

kleveĆl:, nazvao »tragikomično nespo­

razumijevanje«. Po ovoj bi izjavi iz­

gledalo, kao da se gosp. Staljin od­

rekao svoga prvašnjeg vojničkog in!e­

gralnog komunizma.

loga se ubojica popeo na propovijeda­

u i uskliknuo: »Zivio komunizeml Uč i­

sam ovo djelo za komunh:am lu Ogor­

nllrod je f11d11 nap11dača zgrabio i izru-

policiji, koje je poapsila još i više sukri­

lsposfavilo se naime, da Je ovo gro­

umorstvo bilo zakljuC:eno na sjednici

vne komunisliC:ke organizacije, jer im

•vojim k11ril11tivnim radom mnogo ome tan

OD EKSPRESA.. Novi

motorni njemački aeroplan tvornice

'nkel razvija u zraku srednju brzinu od

kilometra u salu. Zr<!čan promet je s11da

f!OSječno pet puta brži od brzih vlakova,

a u sigurnosti ne ZIIOslaje također nimalo.

d11leko dan, k11d će zračni promet bi­

običan, jQftin i posve bespogibeljan na­

putovanja i za šire slojeve.

SA.VREMEHl A.POSTOLA.T. U Rimu po­

~~ udruženje svjetovnjak11 za pripomoć

enstvu u kalekizaciji, u kojemu je

lanjenih 155 kalehisfa. Oni su među os-

im spremil i i 3500 rimskih dječaka i dje­

~čica za prvu sv. pričesf.

PLEME HITA. OSTA. VSTIHA.. Jedna ~ospo­

iz Kniggsbridgea u Engleskoj ostavila je

ručno preko Iri milijuna dinara za razli­

katoličke ustanove. l onaj dao imetka,

je ostavila sl(ojoj sestri, mora iza smrti do-

A d11 pređe u ruke Cr~ve za dobre svrhe.

lo ov11kvih osfl!vština ne bl bilo i kod n11s?

UAGE«. Do konci! o­

'ka izl11ze svibanJske propovijedi od dr

Slanka P e l rov a, bivšeg provincijala i

esora fronj. gimnozije u Sinju, pod

-c.u.om; »ZrC41o bez !joge«. Priznali hr­

ki književnik, ni!Š odlični suradnik i

ni Gospin pjesnik F. S. Milovl!nov, po­

je Zi! punih dvadeset i pet godina po

im d~lmatinskiro gradovima i varošima

osio Marijina !lovaoe<~ slatkim svib4njskim

propovijedima o Mi!riji, evo si!da le svoje

propovijedi objavljuje u poslj!bnoj knjizi pod

!llfpisom: abc11lp biz ljage«. Uprava glas­

a »Gospa Sinjska<< izdaje le proppyijedi

Po treću knjigu svoJI" knjižnice, da svima

Mo~erno oru,žje je veoma skupo.

Tako na pr. jedna teška granata stoji

do 20 hiljada Din. Zar to nije ogro­

mni izdatak? l usprkos svega loga, lju­

di žele, traže rat. Neki kažu, da je sadašnji položaj

u svijetu jednak onomu iz god. 1914.

i da stojimo na pragu novoga svjet­

skog klanja. Odnošaj pojedinih drža­

va je svakoga dana nesnošljiviji. U

svijetu vlada velika napetost između

političkih ideologija, između ogromnih

go.spodarskih interesa, između pojedi­

nih nacionalnih sila, koje su uvjerene,

da žele jedna drugy napasti. Jedina zapreka novom svjetskom

ratu je strah P.red ratom. Beneš baš

zato sto postotno drži, da će se sve na­

p~tosti i interesi riješiti na mirni način.

Prošle dane smo čitali izjavu francu­

skoga poslanika u Berlin1.1 Ponceta, kQ­

ji je izjavio, da nijedan pametan čo­

vjek i nijedna sila nč! svijetu ne sum­

nja, c;fa budući rat ne bi imao više ni

pobjednika ni pobjeđenih, nego da bi

svi bili pobjeđeni i da bi mir tek on­

da zavladao, kad bi bilo porušeno sve

do temelja, što mi danas zovemo bla­

gostanjem i kulturom. Sovjetska Rusija i svi njezini svjet­

ski simpatizeri - razne pučke fronte

- alarmiraju i govore o sutrašnjem

neizbježivom ratu. Svi oni žele rat i

tvrde, da su sve buržuoazijske zemlje

pripravne za rat, i to protiv Rusije. To

je već davno prije govorio Lenjin, a

to ponavlja danas i »svemoćni(( i kr­

voločni Staljin. Sjetimo se samo ne­

koliko zlonamjernih vijesti, koje su So­

vjeti raširili po Evropi, da izazovu ne­

nadani rat: Najprije u siječnju 1937. njihova

vijest o iskrcavanju njemačkih četa u

Spanjolskom Maroku. Zatim 30. svib­

nja 1937. napiKiaj dvaju ruskih avi­

ona, koji su bili u službi revolucijske

vlade, na njemački ratni brod »Deutch­

land((, Nakon toga kriva obavijest,

da su se talijanske čete iskrcala na

Ma jarci. Ovo je sve izazov Rusije za rat

među kapitalističkim državama u Ev­

ropi, koji bi bio potrebna predigra

~ svjetsku revoluciju, B.ivši predsjednik

Francus~e Flandin izjavio je n~ 11ekoj

'!kupštini, da će ih ~rijateljstvo sovj~t-

Najnovije iz ~asiJe

No najnovija izjava »cara« iz

Kremlja nas je razočarala ili još bolje

uvjerila, da je on ostao uvijek vjeran

glavnoj misli komunizma, a to je svjet­

ska revolucija ili uništenje svega. 13.

p(. mj, je naime u moskovskoj »Prav­

di« objelodanio pismo, upravljeno

rtekom vođi »Komsomola<< (radnička

organizacija) Ivanu Ivaniću. Ovo pi­

smo ruši i baca u pepeo sve njegove

prijašnje izjave i svih njegovih prija­

telja po svijetu, koje uzdižu i veličaju

toliko njihov »demokralizam«. U tom

pismu govori, da je rat između Sovjet­

ske Unije i kapitalističkih država ne­

izbježiv. Ta će borba donijeti potpu­

nu pobjedu socijalizma. Sovjetska U­

Aija i sve međunarodne radničke or­

ganizacije moraju usredotočiti sve

svoje napore da proletarijat dođe do

konačne pobjede. Crvena armada -

govori Staljin - je samo oružje bolj­

ševizma pri tom njegovom naporu. Ci­

jeli svjetski komunizam treba mobili­

zirati. Svjetska revolucija je i ostaje

- nadodčtje Staljin - osnovna dog­

ma boljševizma. Radi loga treba

mornaricu i ~vijatiku povećati do naj­

veće mjere i narod se mora pripraviti,

da bude spreman za napadaj. Staljin

zaključuje svoje pismo pozivom na

svjetski proletarijat, da pomogne Mo­

skvu. Taj trud će biti njima naplaćen

uvađanjem sovjetskoga režima na ci­jelom svijetu.

Ovo nešto drukčije ZVl.IČi, nego

vječno vikanje Toresa, šefa komuni­

stičke stranke u Francuskoj, koji traži

kruha, mira i slobode. Zar ćemo u­

naprij~d moći vjerovati svim prijatelji ...

ma sovjeta, da između njih i Staljina

nema nikakve veze. Staljin dakle go­

vori pred cijelim svijetom, da mora

vladoti prava solidarnost što se tiče

i cilja i sredstava za pobjedu komuniz­

ma u svijetu. Ovim nam je cilj komunizma pof­

P4no poznat i drukčiji i~gleda negoli

nazt~d dvije godine, kada je gosp. Sta­

ljin posl~o Zidova Litvinova u Zene­

vu, da pretstavlja »demokratsku<<

»mirolj4bivu« R4siju.

R •• in D.

ijinim itovaocima dade prilike da se u-

19i=nQju s~ žiyolom i kreposli(T\a zajedničke

lllm nebeske Majk4 i Zaltilnlce. Ove su

Rfqpovijeq!1 u prvom redu, udešene za večer­

Ije pobožnosti kroz svibanj, ali će ol')e odlično

eosluž)fi braći SVeĆenicima i za SVa~u propovi­

t.4 o Gospi P.r~ko godine. A i obični vjernici

64~~~~ ih sa u~qdnOŠfU i na veliku duhovnu ko­

f?u. K!1ji~~ se šlarppa na lijepom papiru,

irlfće o"o 140 slrol')a, ~ stoji dii'Jara 15, vl­

~ 1 difJ~r Zli P._onarinu. Požurile se s na­

Ndžbom, jer je naklada ograničera radi da­

~ojih teških prilika. Knjigu ćele najjedno­

,1f.v.rtUe i n~jeflinije nqručiti, ako nam C:e­

ir,Qm glas~;~i~a nGospa Sinjskact pošaljefe

elin 16 i na ~l~ici napišete da je lo za

~ji~~ »Zjcajo bez ljage«. Ko. nema n~še­Procesi proti vođama komunizma

~~~a, fll!k4 za 25 para kflpl na pošli o-

t\~!\~ čekovnu uple~Jnic11 i na njoj napiše

čfilkqvJli qroj 4~p5 i naslov: nGiasnik

Gospa Sinjskau - Sinj. Nprudžbe prima:

ltp r Cl v a q la s n i k a »G o s p a S i n j -

1~11« - S i nj.

JEftOlJ(~K PROSVJ~Tt'll LIST »~LA.·

THQ IU,A.SJE• brqj 2, za ož~~k o. g., izaŠI\~

J., s ovi111 Sl\~ržpje~; »Uvijek jedan korak,

naR~ij\ld~ qd ureqnik,a, Dr, Fran Milobar nNe-

1\q m~c;> 9 nqvc;ut<, Stjepan Gorupić nSto

~ d~ i uef.a... jupa?~~"~ F~rd,o Rožić »Už~­

rena kruna«, Dr Boži~ar Sirela uPučki mu­

zički instrumepti kod Hrvatau, Dr F. R. uRal u

Paltqlin\ i što znači laj rafu, Dr Ilija Seder

•Selja~ sam svoj odvjetnik na sudu«. Ne­

djeljko Subotić »Tralorka«, Dr Marko Mo-

»S"!l~E!. tjera sl~ojevecc, Dr Ferdo

Wi~ »Kako je postaJa ova nala zemlja",

ing. Ivo Krnić nVilina kosa«, vodič po

loijoj izložblu od urednika. - »21alno

klasj~u izlazi šest pula godišnje. Pretpla­

ta mu je na godinu Din. 1 O, pojedini broj

sl~ji Din. 1.50. N<!ručuje se na naslovi

Zagreb, Trg K..r. To.mislava 21. ""'"'"' ______ ..,~-----~~11t.~

nsam ti gadmirio ar&1DJita7

Prošle godine smo pažljivo čitali neis­

tmila izvješća o sudbeni111 procesima doju­

čerašnjih vocla. l ovaj z~dl'\ii ptoces u Mo­

skvi, koji još traje, vrši se prol i uglednim

dojučera.šl'\jim ideolozirna.. Staljin je htio

dt\ opel doživj u g9d. 1938. p~ke nqve

momente u svojoj krv~voj vlad.lvinl. On m~

ra lzabrjl!i ova. na•\ln!l sredstva. Dildalorj ili bo­

lje reći tirani utječu se s vra.,..ena. na vri­

jeme silovitim djelima, ~ se održe na vla­

slj. Boje se s11me svoje sjene.

Povodom ovoga procesa zgraia se ci­

jeli kulturni svijet pa. i sami ljev i~a tL Oj)­

fui!Uli 5U bili do j~C:E!r prvaci slrank~ i re-­

žima i samo radi loga sjede na optužen ičkoj

klupi, j«U su 5u01njivj azijalu Steljinu. Ge­

nerali mnogi su VEiĆ pali i j~i uvijek pada­

ju, b'U suda, i lo samo raqi loga, jer s14

priječili, da vojska b~t;ie pqdVfgnulll stran-

ci. Cudna je igr!l, da svi priznovjlj4 l

pretjerano 511mi se,bQ optužuju, laJO dil, sile

publiku na smijeh. Oplyžen~i semi sebe op­

luiuju. Opluienik l v a n o v, bivši "'ini~\IIJ

za. drv!Ulu industriju, ptvi je, kome se pu­

blika smije radi preljet!lnog samoopl~i­

vanja. Jedino B u h a r i o disku!irf s dda.\1~

nim odvjetnikom. Dvllde~et ~ jedan vl$old

lu(\kcionor oph,lfeni su kao fašistički !piju­

nl, ~,0 OfY, koji će Qc;ijep,iiJ p9jedine dije-

love od Rusije. Kalr.o je moguće, da su pravi

komunisti u. sluibi drugih dcžava, a protiv

svoje domovine! Ako su is lif1ile opfužl:l~

Sl11ljipa, nišll! ne slijedi dcugo, negp do. Sl.l

svi vođe vlad,ajuće stranke u Rus ijl zločin­

ci. Buharin, jeqan od najvećih ideologa ko­

rnunilti~ke stranke i najužih sufadnika Sta­

ljina, optužen je n11je,qampul kao neprijatelj

države l

~lumov liPQR~Ifllt"•• padiki socijalist ički

dnevnik, piše, da samo sadisli mogu izmi­

sliti, qa će sura~p(ci L11njin~ uči11lli ve­

leizqaju. »Mi pciznajemo - pil~ nPopu­

l~irc« - da. je u Rusiji zavl~da(9 lud ilou.

Pisac dalje kaže, do. je nemoguće, da bi ~e

mogao usporedili Staljinov režim s prvim g_o­

diniUTJa f{llf1Cuske r~vQh.~cije, jer boljševiti

vladaj11 s bivJorn Rus ijom već lO g_odipo i

jo! uvijek daju svijetu primjer živins~e ... sli­

jepe i "'razumljive tiranije.

U Paci~u misle, d,a je ovo napisao ~am

Leon B l u rn, b ivii presjednik vlade puč­

ke fronte. Sve socijalističke novin~ i druga

socijalističk.a internacion11la u B.tuxellesu pro­

lesli(ale s~ prlll iv ovđ.ko krv.avom procesu.

~ bolesna. fa[11az ija lu<{pg~ St.ljin~mo­

gla je ioscenirati no.vu urQiu pC\d imenom

»8Jq"' desničarskih lrockisla" - lvtd~ oni,

Tr o e k i je dao izjavu, da je moskov­

ski proces najveličajnija komedij11 ovoga

svijeta. Proces je počeo luđak, kome je

sudbina dala vlast u ruko, Taj čovjek p11d11

IZ ~IISII U ČIIS U ludilo.

V !Slom socijalishčkom 11Populalre v·u

mmislar F11uro pile, da na optuženičku klu­

pu dola;z:e marJIJii, generali, admirali i di­

plomate, pa je upravo nepojmljivo, kako ih

mogu optuživali zbog neke veloizd11je. Pre­

ma mllljenju Faure-a lo jo znok ludi111. Pro­

Jie godine 1h je palo oko 4 hllj11de, 11 ove

godine Bog zna koliko1

Ovaj će proces otvoriti mnogim11 oči,

lc će se uvjerili kako mnogi zlorabe riječ

"demokracije«, a nijesu dostojni ni da je

izuste. R •• ln

KAKO POSTUPAJU U SOVJETSKOJ TAM­

NIC11

Na oplužen lčkoj klupi sjedi u mos­

kovskom procesu i K re s t i n s k i , nlljbo­

lji diplomata Sovjetske Rus ije, desna ruka

Lilvinov11, bivši ruski poslanik u Berlinu.

Optužen je, d11 je bio u službi drugih ,dr­

žava.

Prvi dan rasprave izjavio je, da je sve

n11jgora i najsramoln ija Iai, što ga optužu­

ju, o drugi d11n, i:i!amo u novinama, da je

pri;z:nao sve, za što ga terete.

Poljske novine izn11I11ju razlog lome:

Odveli su go nokon prvoga dan11 raspra­

ve, na kojoj je tvrdio, da je nevin u zlo­

glasnu tamnicu Ljubljanku. Svukli su ga i o­

ko pola noći mučili sv11kokvim mukama. So­

ba je imala toplinu od 50 stupnjeva Cel­

siusove topline, a četiri jak11 reflektora su

mu svijetlila u oči. Kreslinski je morilo ci­

jelo vrijeme stojali n11 nogama. Svako po­

la sata morao je pili pola litre slane vode, ko­

ju je morao svu popiti. Nalo su mu poka­

zivali n11jgroznije slike mučenja. Oči nije

smio zatvarali .

To su muke nepodnosive. Po ponoć i su

došli krvolok Ježov, šef tajne pol ic ije, i

Viiinski, državni odvjetnik Sovjetske Rusi­

je. O.slali su jednu uru. Slu~ali su, kako je

Kreslinski kričao i zvao pomoć. Nalo su

Kreslinskoga odveli u drugu prostoriju . Bio

je strašno satrven i izgledao je kao lu­

đak. Liječnik tamnice morao mu je dali in­

jekcije. Izgledao je, kao da je stariji od

jučer za 20 godina. Glava mu je padala

na prsa.

Zatim su ga odveli u sudnicu i tamo

je sve »priznao«. Ovo su donijele i same

ljevlč~trske novine u P11rizu i sve naie no­

vine.

Lijepa je ovo »sloboda« i »demokra­

cija«!

UA PSE N l ST ARI SPECIJALIST A ZA SR­

CANE BOLESTI PLATNJEVI - A ZASTO?

Optužuju ovog sovjelskog specijalistu,

da je ofrov.ao p isca Maksima Go1koga A

i~tina je obr11fno.

Gorkornu su se zgadjl4 SV/l zločinstva

Staljina. Gorki je nastojao, da spasi nevine

frlve od terora. Tako je radio za procesa

Kamenjeva. Od loga git, je Sfaljjfl zamnio

- i na~on loga Gorki je umro,

Staljin okrivljuje Plalnjeva, da je oi­

rovao Gorkoga. Taj Plelnjev je z.adnji le­

njinova,c, koji uopće 11ije sposoban Zli zlo­

čin. Ovaj čovjek uiiva u Evropi velik gla~

i simpatije i kao čovjek i kao specijalista.

Nije 11i čudo, da same ljevičauke no­

vine pilu da u Rusiji vlada ludak.

STAUIN POLUOIO

Neke e11gleske novine piJu, da je Sta­

ljin poludlo i da Kremlj čuva njegova gar­

da, potpuno oboruiana. A čla.,ovi tajne

policije svakoga po Moskvi pre~ledavaju.

......... ._ ....... ~············ ......... .. Naši dopisi

Olib Papin dan. Kako po svim župama na­

ših dv iju b isk uRija, lako se i u našoj župi 6.

lt. l. g. proslavio najsvečanije Papin dan.

Cla(IOVi i člonice naših društava pris tupili

su lp~a d11na zajednički na sv. Pričesl. U

crJr.vj pr"k9 sv. Mise govorio je vlč. žup-.

n ik d.on J. L u i a, o Pap instvu, do.k je

~od svečanQ~il se~sjanka Kriiara govorio o.

temi I> Papa i Hrvatice. 27. ll. l. g . noši Kri­

ŽAri do.li su svoj~ akademiju u čast sv. 0-

C<!. Program je b jo bira(\. Proslov, koji je

održao g, C ~k a r Kaži"'ir, djelovao je sil­

no. Napomenuo je nestajanje i brigu sv. O­

co oko općenilo.g mira i dobroslanja ljudi.

Spomenu9 je njegol(u ljub11v oko katoličke

Akcije, u koju zove sve i pomoću koje će se

doći do pobjede . Pozv11o je na~u mladež o­

~oj~a. spola na suradnjy ok.o proširenja

kraljevstva Bpijega. S11ma pak drama •Po·

bie~a nevln,osll•, odigrllflll je odlično, le

su time naši Križari opel osvijetlali lice i po­

kullli se svijesni svoga programa.

l Str. 4.

Poklade. Kako sva ke god ine, la ko ove godine bila Je običajna ma~karada kar­nevala, koju je na rod ZllvrJio narodnim ko­lom . l dok se na Ja mladež ovako okuplja l obnavl ja stare običaje, vođena uvijek od svojih tde11 ia, dotle su ono par na ~ ih smu­tl jtvaca na ist i den uvečer pak cijelu noć sve do 4 sala ujutro plesali, jeli i pili kao nekome za inad. U 2 sa la poslije ponoći, dakle na Cistu sr ijedu, kada su svi svijesni i pravi katolici u svojim domovima, jer po­slije ponoći započinje sv. korizma i koriz­meni post, oni su se gostili janjetinom. !a­losno je ovo čuli; all Još žalosnije kada sc ovo pravi kao za inad - sebi najv iše a najžalosnije kada djeca pripovijedaju, da je jedan od naJih prosvjelitetja (va ljda po ob ičaju u veselom stanju) janjefinu na vil ici zafcJknjivao u zapučak (žepić) od ka­pula . - Svijesni Olibljani ovo osuđuju. Na­g lesiti je, da on i koji ove i ovakve stvari vode u našem mjestu, jesu samo stranc i, p omognuti od p ar naJ ih, koji no vide ka­mo ovo vod i. Tješi nes či njen ica , da već

svatko vid i, š to su Olibljani, a Ilo pridošl i­ce, koji bi htjeli uvađati u naše mjesto lu­dc novotarije i lako zasjesti na leđa naroda zavev~ i za sobom par slijepaca. Ali Olibljani su bili i osta ju katol ici i Hrvat i, a d Đ i eko bile od njih izde jicc.

Olibljanln

Sali USPJELA KRIZARSKA PRIREDBA

Koncem studenoga prošle godin e os­novano je u naše m selu Kri žarske Bratstvo, na veliku radost nas Saljana, Jer smo se poveselil i, da će opet nadoći ona lijepa vrem en a, kad je naša mladost u orlovskom društvu lijepo i uzorno n11predovala.

l zbilja nijesmo se prevaril i u svoj im nadama. Mlad ić i su jedva dočekel i osnu­tak društva. Odmah ih se up isalo oko 40 redovitih članova le isto toliko starješina i potporn ih članova . Svakoga drugog da­na imaju sastanak, na kojemu deklamiraju predavaju, čitaju it'd. Sv11koga mjeseca imaj~ zajedn ičku sv. pričesl. Mjesec dane izD osnulk11 (8. Xli.) dali su uspjelu ak!ldemi­ju, kojom su prikazal i svoj program, čim su osvojili simpatije ljudi, koji ih prije n ijesu razum ijeval i.

27. pr. mj. dali su d ivnu priredbu. Uz par deklamacija, pjevanje i jednu šalu iz vojn ičkoga života izveli su, nil opće za­dovoljstvo svih prisutnih, dramu u 5 činova »Matija Gubec" po romanu A. Senoe od Jcsihe . Divno su odigrali glavne uloge: M. Maras Mafiju Gubca; M. Milić Mogaića; Mladenka Milić Janu, Jurkovu kćerku, i J. Finka župnika Bab i ća. U njihovoj izvedbi bilo je takv ih prizora, da se mnogome gle­daocu oko orosilo suzama, a osobito , kad Je Jima nllslupala kao luda, J njen susret s Mogaićem , kao i tragičan svr~elak Gup­čeve urote. Treba pohvalili i R. Grandov, ko­Ji je Igrao slijepoga Jurka; S. Grendov, kao Tahija ; Grbine, kao Grmeči ća ; A. Mih ića , slugu Tahova, l M. Grandova, kao Alapi­će. l sporedne uloge izvedene su s osj eća­jem lako, da je svaki čin bio popraćen dugotrajnim pljeskom, a publika kojom je kuća b ila prepuna, raz išla se puna udiv­ljenja .

Uspjehu ove pr iredbe doprinije la je mnogo i estetski uređena pozornica, koju 5U izrad ili križarski prijatelji, i ukusan izbor od ijela, dobavl)enih iz vana.

Nezahvalnost bi bilo ne d11l i priznanje za cijeli ovaj uspj eh našem župniku vlč . don Anti S l r g a č ić u, koj i Križa re vod i i koji Je uložio mnogo truda, de prire dba što bo lje uspije .

Križari l Samo us frajle u vešem nom radu za dobrobit našega sela skoga naroda.

koris­hrvat-

Sa ljanin

Skradin KRIZARSKJ TECAJ

Od 4. do 6. o žu jka održan je križarski le­ča j u Skradinu ze Skrad in i okolicu . Tečaju su prisustvovali izaslanici iz ovih mjesta : Skrad in (3), Benkovac (3), Perušić (2}, Tije­sno (2}, Piramefovci (1 ), Dubravice (2) i Son­ković (1 ). Pored loga su Križ11rl iz Skr11 d in11 prisusfvovllli, 11li ne eljelo vr ijeme. Teč11) je zepočeo Sll »Dođi Du še«, koj i je uz prigod­nu propovijed obavio duhovnik skr11dinsk lh KriŽ11r11 i duhovnik t ečaja vl č . don Josip Ar n e r ić, kapel11n u Skr11di nu .

Zal im su s lijedi lo pred!IVDnje, kojih je bilo sv11ki d11n 4. Predav11nje su bila O VII : C ilj kr ižarske organizaci je, Des tru ktivne or­ganizacije u hrv11fskom neredu i križllrsk11 o-r­ganizllcljll, Hrvatsk i keto l ički pokret i J­ven Merz, Socljelno p il11nje, Kroz povljesl, Uvjeti neprefk11 križ11rskog pokrel11, Bog stvo-

"K A T O L I K"

Za sve one koje zanima

XXXIU. medunoro~ni eu~oristijs~i konures u Budimpešti Primamo od Stalnog odbora Euh.

kongresa u JugosiDviji s lijedeća ob!lvješle­njt~ :

1. Po novinama se raznijela vijest, d11 će nil XXXIV Međun . Euh. Kongres u Bu­d impešti b ili Esperanto službeni jezik, u kojemu će so vodili r11sprave ltd. To je posve frml l ljcno. Pre ma slalulima, od~

bran im od crkvene viDsli za Medu narodne Euh. kongrese, službeni je jezik na lim kongresima uvijek jez ik naroda, u kojemu se vode priprave za takav kongres. U Bu­d impešti bil će d11kle slu žbeni jezik madžarski. Kako je pak madžarski jezik u svijetu malo poznat, lo je Centrlllni odbor za Euh. kongres u Budimpe~li odlučio, d 11 će pored madžarskoga jezika bi l i u služ­b enoj uporabi još francuski, njemački i ta­lijanski jezik. Pored toga uredilo se već, da će svaki narod imal i svoju crkvu i svoju dvoran u za svoj e pobo žnost i, odnosno za svoja javna zborovanja . Hrvat ima je dodi­je ljena Ka pucinska crkva, Budapest Fo utce 32 za Jifurgič ne funkcije, dvor1ma »Budaii Vigado«, Bpesl, Szil11gyi Dezso Ter 5 z11 javna zbo rovDnja. Osim loga će sv11k i na­rod prigodom veli kih zajedničkih sveč11nih

zborovanja nastupili preko svoj ih govornik!! s krat kim govorom u svom jezi ku. Samo u

- ~

lom slučaju doći će Esperanto do svo g Izra­žaj!! i nigdje drugdje .

2. Veliku za bu nu je prouzročila vi­jesi u prospekfima, što ih je »Putnik« raza­slao, da je n11 Zllključni dan Kongresa u nedjelju 29. svib nja polazak vl11kova Iz Bu­d impešte odreden u 6.30 s. uvečer. Prema kong resnom programu naime poči nje vel ika f eolor i čn11 procesi ja u 4 s. poslije podne.

Cit11va se f11 Zllključna svečanost ne će slalno završili prije 8 s. uveče i kad bi l11ko bilo, mor111i b i hodočasnici jednosl11vno n11jljepši dio Kongresa napu stiti i bježali na kolo­

dvore, de uhvate svoje vlakove. Međutim se interveniralo kod Ministarstva Unutrašnj ih poslova i od11nle je dana 25. veljače do­

šlo službeno saopćenje, da je po srijedi samo nespor11zumak, 11ko je »Putnik« pol11zak vlakova postavio u 6.30 s. uveče. Vlakovi će odlazili kasnije u noći od 29. na 30. svibnjo . Mini starstvo zaht ijeva s11mo lo, d11

hodoč11snici ne ostanu 30. svibnja u Bu­dimpešti, kod se u lome gradu vrši velika Jubilorna svečanost 900-godišnj ice smrti sv. Stjepona Kraljo . - »Putnik« je već obećao,

d11 će zo pola zak vlakova odredili kasnije doba lako, da ·ne će vl11kovi iz Budimpe­šte ot ić i prije 11 s. noću.

Zivot Sibenika BISKUP OTPUTOVAO U RIM. U prošli

ponedjeljak preuzv. b iskup službeno je otpu­lovilo u V11f ikonski Grad, d11 izvijesti sv. Oca Papu o slonju naših dv iju b iskupi ja . Ispraća j

preuzv. biskupa b io je trad ic ionalan i svečan. U 1.30 s. popodne sva zvona sa svih grad­skih crkava svečano su zaslavila i n~~javile vjernic ima b isku pov odl11zak . U kaledroli do 1.30 s. bio je sakupljen sav stolni kaptol, po­elis ni kanonici, konsull. ap. administracije , gradsk i župnici, rektor sjemeništa, samostanski

sta rješi ne, vjeroučite lji mjesn ih škola, korlzmeni propovjednik, sav svjetovni i redovni kler i svi pifomc l sjemeništa. To čno u 1.30 s. nepuslio je palaču Preuzvi šeni i pojovio se u katedra­li. Dok se Preuzvišeni klonjao Svelolajslvenom Isusu i preporučivao se za pul, Zbor sjeme­n išta na koru pjevoo je Rossaflijevu »!'"dpinu himnu «. Poslije otpjevane Papinske himne presvfj. prepozit Pian z11želio mu je sretan pul u ime kle ra i vjernik!!. S11 suzom u oku među drug im rek11o je: » Recite , Preuzvišen i, sv. Ocu - živome Pet ru , koji ima rij eč i vje­čnog!! živof11, da ga u Jugosl11vij i mnogi i mnogi ljube, i11ko ga mnogi i mnog i mrze«. Na r iječi presvij. prepozlla zahv11lio se preuzv. biskup le je obećao da će izručili pozdr11ve Sv. Ocu i da će se molili za sve na grobu Prvak apostolskog. Na koncu pod ijelio je svi­mo prisutnima b isku pski blagoslov. Z111im kroz vel ika vrata uz proln ju sviju p ri sutnih ot išao je na porobrod i u 2 s. otputovao nil ­kon što se Iz rukovao Sll cijelim klerom. Na o ­bali pril ikom is praćaj!! n o~ao se lijepi broj vjern ika l organ izovan ih katolika. Do Z11dr11 su s njim pufovoli l ispr!lflli ga preč. g. don A. Radić i vlč . don J. Sp11nić.

t SARE ud. SIMICA. U subotu 5. l. mj . pre­minula je u našem gr11du Sim ica ud. S11re, mllj­kll gradskog župnika ka nonika Mons. don Ante Sare. Pokojn ici! je prem in ula u 76. godi­ni života. Bila je jedno od onih starih naši h vrijednih žena, o kojima je riječ , da su no­sile Iri ugla svoje kuće . U utorak ujutro bio joj je priređen lijep sprovod. Sprovodu je

prisusfvov11o stolni kaptol, brojni s većenici i bogoslovi. Poslije odrješenja u kt~ledrali smrt­ni ostanci preneseni su i ukop11ni n11 grob­lju u rodnom Zlarinu . Vrloj pokojnici ne­ka od Gospodina bude obilna plać11, a preč. don Ant i i rodbini iskreno saučešće.

KORIZMENI BLAGOSLOV U DOCU biće svakog ponedjeljka u 5.30 s. 11 ne u 5 k11o dosad11.

DEVETNICA U CAST SV. JOSIPA drž i se u crkvi sv. Fr a n e svake večeri običnim da­nom u 6, a nedjel jom u 4.30 s.

POST l NEMRS kroz ovu nedjelju je u srijedu 16. t. mj . i u petak 18 l. mj .

KORIZMENE PROPOVIJEDI drže se u ka­tedrali srijedom i petkom u 7 s., a nedjeljom u 11'/,, s. uju tro posliJe konvenfua ln e sv. Mise.

BLAGDAN SV. JOSIPA slavi se svečano u crkvi sv. Fr a n e u subotu 19. l. mj . Uju­Iro bil će u 5 s. lekcije. U 6 s. pj evana sv. Mi sa. Zatim sv11ko pola sala tiha sv. Misli. U 10.30 s. s več11na sv. Misa . Popodne u 6 s. propovijed i blagoslov s Presvet im.

POB02NOST ZA DOBRU SMRT pred izloženim Svetotajstvom je sv11koga korizme­nog pelka u crkyi sv. L u e e u 6 slili naveče. - 18-20 l. mj. b if će u crkvi sv. Luce trod­nevnlca u hst sv. Benedikta. U petak 18 t. mj . počeli će u 6 s., u subotu 19 l. mj. u 5.30 s., 11 u nedj el ju 20. t. mj. u 4.30 s.

U FOND NASEGA LISTA doprinijeli su: Da poč11sle uspomenu pk. Ant ice ud. G a r ­k o v i ć: Don Ante Jagić (Zagreb) Din 100.­DII poča sfe uspom enu pk. S i m i e e u d . S 11 r e: Radić Grgo Din 20 i don Ante Rll­dić Din 10.- Uprava harno zt~hvllljuje.

SVIM ĆLANICAMA ,..ztVOGA SVIJET­LA" javljam, da je nakan11 klanj11nja za sli­jedeć i fjed11n (14-20. Ill.): z a n a š a m j e-· s n 11 d r u š l v a, d a u s v e l o j k o r i z m i pre st11n u sa bučnim zabavama i p l e s n im v j e n č i ć i m a t e l i m n e o . g r j e š u j u s e o i z r ič i l e p r o p i s e k ll­t o l i č k e C r k v e. - Don Ante Radit.

--~---------------------------------------------­rlfelj neba i zemlJe, Katolička š l11mpa, Naš prosvjetni rad, Duhovni život Križlltll, Litur­gijski pokret , Komunizam, Kršć11nsko društve­no uređenje, Križ11rslvo obnovn i pokret.

Z11 vrijeme tečaja priređen je iz let n11 sl11pove rijeke Krke. Tečaj je pot put11 posje­tio presv ijelli opet skradinski don Sljepen P o l j e k i župn ik Dubravica fra Raf!lel Ro­m ić.

U nedjel ju 6. l. mj . priređena je !lk!lde­mijll sa s l i jedeći m progr11mom : Krihrsku je himnu ofsvirao l11mburaški zbor, slijed io je pozdrt~vni govor l deklllm!lcijll, pak poput­nice » Hrv11fsk11«, koju je izveo l11mburaški zbor, a onda je bile dram11 u 3 čina >>izda­jtca« od Alligera, vrlo dobro Izvedena od skr11dinskih Križara.

OvaJ t ečaj im11 veliku va žnost za naš kr11j, jer Skr11din Je iz ložen o mjesto l sredi­na svoje okolice, p11 uspjeh Krl f11ra u Skril­dinu znači mnogo za SliV ov11) kr11j. Pouzda­no se n11da mo, d 11 će ov11) feč11 j donijeli us­pjeh!!. Da će skradinski Križa ri r11dlfi i uspje­fl, n~~jboljl n11m Je )!!m lle n!IŠ vrijedni kapel11n vlč. don Jos ip A r n er l ć, koji mnogo žr­tvuje Ill svoje Krlf11re. Bog živi! Krlfar

Iz naših krajeva Posvetenje kotorskog biskupa. 6. t. mj.

uslijedilo je, n11 najsveč11niji način, posvećenje, novog11 kolorskoga biskupa preuzv. Pavl11 B u l o re 11 . Obred posvećenj11 ob11vio je· spl it­skl b iskup dr B o n e l a č i ć uz asistenciju dubtoVIIČkog biskupa dr11 C a re V i Ć ll i hV!It­skog b isk up11 Mons. P u š l ć a . Posvećenju je u imc nuncijature prisustvovao Mons. Pav11o B er l o l i, vršioc dužnosti nunclje u Beogra­du, predstavnici vlasti i društava le veliki broj gr11đan!l .

Prestali bill llanovl sv. Sinoda. Srpsko prllvoslllvnl 11rhijerejski s11bor izd11o je Sll svo­je sjednice od četvrtka 25 pr. mj . ovo Sllopće­nje: »Sveli 11rhijerejski sabor održ11 o je d!lnes svoju drugu van re dnu sjednicu pod predsje­dništvom NJ. Sv. p11frijarh11 G!lvril!l. Na dne­vnom re du bll11 je izjava episkopa d!llmafin­skog g . dr11 Irinej!! Đorđev ića o r11zlogu nje­govog postupka u vezi s Izborom p!llrij<lrhll, l lzj11va mclropo lil!l zagreb11čkog g. Dositeja, koji je zemolio sabor, da se dan11šnji čl11novi svetog si nod11, čiji je on potpredsjednik, zbog znmorenostl ra:rr lje~e du žnosti, i n11 njihovo

BROJ ·

mjesto lz11bere novi sinod. Sabor je zabili! d11rio sv. sinodu na dosadanjem radu l po inače dvoj ici arhijereja čl11nova sinoda - p predsjedniku milropolifi zegrebačkom g. [ sileju l episkopu d!!lm11tinskom g. dru lrin• - is tiče prop is11n rok kroz dva mjesece, us\ jio je njihove r11zloge i n11 njihov!! 1')1jeslll Z!lbrao mi fropolif11 skopskog g. Josifa i e skopa banalskog g. Vikentija. - Na kraju p t či tan je projekt s11borske poslenice vjernit i usvojen.« - Prem11 lome nijedan od Iro ce najžešćih protivn ik/l konkordllfll nije v član Sv. Sinoda.

Ing. Kofutlt o narodnom referendun Na kota rskom sastanku HSS Zli vanjski zag bačk i kol11r, održanom u Zagrebu 6. l. mj., • nalor ing. Košutić, kao izaslan ik predsjedn i dra Mačka, u svom govoru medu ostalim zao je i ovo : »Samo u Zlljedn ici s naroda ima netko pr11va rješavali opće n~~rodne pr bleme. Ne smijemo z11boraviti, da je u pr gram HSS uvrš ten i referendum. l b11š l11j ferendum, l. j. p ilanje narodil, d11 svojim gl som odlučuje o općim, kulturnim, gospod skim i polit ičkim pitanjima, tražimo, d11 svud11 provede ... u

....... t ....................... , .. ~~~

Križarske vijesti

OKRUZNl VJESNIK

Duhovne vjefbe održ11ne su u M u r l< r u 10., 11 i 12 JI . (vl č. don J. Amerić), a l čaj 12-13 JJ. (br. Z. M11lić) . - Tečaj je o ž~~n u S kr a d i n u 4, 5 i 6. lli. (br. L. Z darčić i br. Z. Malić). - lz!ls lanik okružje l pohodio novoosnovano Bratstvo u T i j ( s n o m e. - Razaslane okrufnlce o nSocijt nom D11nu« neka sv11 bratstva odmah prov du u svojim mjesf im11 lačno po upuf11mll spremaju se za učestvovanje u $ibeniku. O govorile n11 Okružnicu. - Krlfarske kape l dijela treba nabavili, jer skoro započ i nju pn slave i kongresi. - SociJalni dan moraju s vjesno spremili sv11 Br11fslvll, jer će na svln učesfvovefi iz!lsillnik. Z11to )11vife un~~prij€

dan priredbe. - Krlfarskom disciplinom nel odbori i svi članovi izvršav11ju propise, jer gradimo mukom i žrtvom novu Božju Hrva sk u.

NOVO KRIZARSKO BRATSTVO vano je u L e v a n j s k o j

je đakovačko).

OSUĐEN RADI SV. PISMA. U vičkoj Rusiji osuđen je jedan seljak na godine f11mnice zalo, šio je omladini mačio Svelo Pismo.

Javna zahvala Prigodom smrti moje nepreialje

ne majke S l M l C E u d. S A R E

mog andela čuvara za 31 godine sv.e ćeničke službe, primio sam mnogo IS

kaza prijateljske sućuti. Ovim izričem svakome moju naj

dublju zahvalnost. Zahvalan sam g. primariusu Dn

J. Pasini i g. Dru M. Cičin Sain na pa žnji za njezine bolesti. Haran preč kaptolu, braći svećenicima i redovnici ma na iskazima bratske ljubavi i n sv. misama koje su otčitali za poko njezine duše.

Zahvaljujem mojim dragim neka župljanima Doca koji su ispratili moj pokojnicu u velikom broju sa župni­kom na čelu sve do Zlarina. l

Zahvaljujem mojim mještanima njihovu župniku koji su mi pri sprovo· du bili pri ruci te iščekati u Zlarinl mrtvo tijelo, sproveli ga i sahranili ne vječni počinak.

Svima - koji su mi lično ili pl· smeno izrazili svoje žalovanje ili ot­pratili mrtve ostanke do rodnog ml Zlarina ili doprinijeli obol u dobro­Ivotne svrhe da počaste njezinu uspo­menu, - moja trajna blagodarnosti

Plemenita duša moje najmilije ro­diteljke odvratila im zagovorom kod Boga s onog svijeta!

Sibenik 10 marta 1938. Don Ante kanonik Sare

gradski župnik

DOLAZAK NJEMACKOO KR TASA NA JADRAN. Prošlih dana stigao je u grušku luku njemački krstaš "Emden", ko­ji se nalazi na naučnom putovanju sa 156 kadeta najstarije klase njemačke ralne mor­narice. Priređen mu je svečan i srdačan dO­ček. Na !Jrodu je sk:uph s posadb'm i časn~ cima 800 ljudi.

VLASNIK l ODGOVORNI UREDNIK : DON ANTE RADIC -SIBENIK ULICA BL. NIKOLE TAVELICA i07. - TISKARA »KACICa (0. BERNARDO l BULJEVIC:),

•""u>ft>l><l

Sad se čini se, lita ju, kao lt poslije 11jlh.

Pr kao lli

lljaju ~ vaju 1

strukih lo najl IVijell ~

i" 1 munja, one Q

se laj boja fl

l

o danas nas k; samo ha va

' ~

sllask1

l silan stra! t~ lhlo l ~ao n left ~ leko l

l