§t rana - 212.92.192.228
TRANSCRIPT
. j
Sl V
,Vf. nju n· s
tnY
i ji.
~~ je
to i
l iST IZLAZI TJi:DNO. - GODISHJA PRETPL .< t
'0.- DIN. - ZI\ INOZEMSTVO 60.- DIN
OGLASI PO HAROCITOJ T A IF I r GODINA X. BROJ 46.
Sibenik, 9. studenoga 1939.
Ideali vrijedni života Novme ptšu, a m\)rale bt Još i vl
še pasatt, o ak IJI o"'' prog1a$tmja svettm blazenoga r•Ukole Tavalića, Sl
bencanana, ktscduskoga mučenika u Jeruzollmu.
Veći broj naših biskupa na će u s narodnim hoaocašćem nalazi se o
ve nedjelje u R1mu, da posjeti vrhovnoga g1avara Crkve l pospješl čas, kada ć~ Hrvati pred citavtm svijetom
moći reći: imamo sveca. Lijepo bl
bilo to, kada bi poslovi bili dovršeni do 1941 g., toga velikog l značajnog
. datuma, kada se slavi 1l00 g. otkada
je hrvatski narod pristupio zboru kršćanske obitelji. Mi vjerujemo da će se ta nada osl\'3ritl, l tako ćemo biti
počaš eni najboljim ordenom š-to ga jedan kršćanski narod može dobiti.
Hrvati s tim računaju l tomu po
Jafu mnogo važnosti. Zato nisu suvišne, a nikada prevelike, sve žrtve koje se polažu u temelje oltara, na komu će zasjati aureola sveca - Nikole Taviti ća.
Nije Tavlllć jedini mučenik što ga je ova kršna zemlja dala Crkvi kršćanstva. Bilo je, ima, nadamo se da
će i do konca vjekova biti, kršćan
.sklh mučenika, mučenika krvi i volje, rada i žrtve, za uzvišenost evanđeo
.skih ideala. Providnosti se Je svidjelo,
~a Tavillć stupi u javnost kao predvodnik l predstavnik čitavih povorki .svetih duša, junaka duha, za koje šira
i uža Javnost zna l ne zna, all zaio, .!to je glavno, ne Izmiču Božjem oku,
""oje sve vidi l sudi. Ml smo ponosni na mučenika Nl
kolu Tavllića, ml smo ponosni na sva
koga našeg sina koJI muškom nogom .J<:roči u životu za visokim i lijepim Idealima - znak je to, da smo narod
koji Je sposoban živjeti i umirati za Ideale, a samo su Ideali vrijedni ži
'Vcta. To Je barometar kulturne visine l duhovnog odgoja naroda.
Može se učiniti da su sveci nu
tarnje pitanje crkvene zajednice, pita
nje Crkve bez posebnog uticaja l značaja za narodnu zajednicu. - Sva
ki svetac Je sin naroda, kao ito su
svi ljudi ujedno članovi Crkve l na
roda, vjere l roda. Crkveni l narodni krug Isprepliću se, krlfaju se a ne su
kobljuju se, u Istoj osobi, kod Iste lič
nosti. Tu Je nemoguća dioba po ko
joJ jedno s drugim nema nikakve ve
ze nl odnosa. Zato, koliko Je svetac svjedočan
stvo visokoga stupnja duhovnosti jed
ne zajednice, toliko Je uJedno od naj
Jačega značaja u odgajanju pokolje
nja Iste zajednice, za sada bez Ika
kvoga posebnog obzira na pitanJe
Prva enciklika Sv. Oca Pape Pija XII. "Summi Pontificatus"
(Nastavak 1.)
I=' od znakom Krista Kralja
U ovim prilikama stvari i vremena, C:asna Braćo, blagdan Isusa Krista Kralja, koji se već približuje i za koj i ćete dobili ovu Našu prvu Encikliku, neka dakle svima donese blagodati božanske milost i, kojima neka se duše smrtnika obnove evandeoskom krepošću i Kristovo Kraljevstvo neka se posvuda raširi i procvate. Posve ta ljudskoga roda Presvetom Srcu Isusa Krista, koja će se onoga dana obaviti svečanim obredom i posebnom pobo,žnošću, neka sjedini vjernike svih naroda i država kod olta ra Vječnoga Kralja, da mu se oni poklone, ekaju svoje i ostalih grijehe te njemu i njegovom presvetom zakonu istine i ljubavi pobožno zavjNe vjernost. Tada neka prime nebesku milost svi kršćani, u kojima neka se nebeski oganj, koji nam je donio Krist Gospodin, raspali i svijetl i. Isto tako neka prime milost oni, koji malaksavaju duhom, koji su umorni, kojima je sve dojadilo, te neka tako obnove neporočnost i snagu duha. Neka napokon i oni zadobiju milost, koji božanskog Otkupitelja ili ne poznavaju ili su ga veoma jadno napustili, a mnoštvo Kristovih vjernika, vrlo mnogo milijuna ih', neka toga svečanog dana mole Boga: »Svijetlo . . . koje obasjava svakoga čovjeka, koji dolazi na ovaj svijelcc (lv. 1, 9), neka im rasvijetli i pokaže pul spasenja le višnja milost probudi u nemirnim duhovima zalutatjh onu vatrenu čežnju za vječnim dobrima, koja neka sve privede k onome istome, koji ih s krvavoga prijestolja Križa najželjnije pozivlje te živo želi, da bude i njihov »put, istina i živolcc (lv. 14, 6).
OĆINSKA ZAHVALA
Dok ovu Encikliku, koju prvu izdajemo nakon nastupa Našega Pontifikata, puni pouzdanja i nade, stavljamo pod znak i zaštitu Isusa Krista Kralja, sigurni smo, da će svo stado Gospodnje to jednodušno i najoduševljeni je prihvatiti. Krize i kušnje, što smo ih iskusili u ovo naše doba, potiču duhove katoličkih ljudi na uzajamno prijateljstvo i osjećaj toga bratskog prijateljstva čiste i sve više bistre, kao valjda nikad dosad. One takoder u svima onima, koji vjeruju, da ima Boga, i koji slijede Isusa Kri-
milosti l posrednlftva pfed prijestoIJ~m Božjega Veličanstva. Za pokolje
nja Je svetac zvijezda u koju se upiru pogledi onih koji počinju živjeti l
spremati se za tivot RazumlJivo, onda, da u konkret
nom slučaju, pitanje progla~enja sve
tim mučenika nalega kraja ne samo
Interesira, nego se tiče, svih nas, crkvene l narodne javnosti, i oko toga
ćemo svi na svoj način poraditi. Ko
Ilko su Francuzi svih skupina učinili
sta kao vodu i ueitelJa, stle da ožiVI svtjel, kako sv tma skupa prijeti i ugrožava th zaJednička pogibelJ.
Osjećaj ovog uzaJamnog priJateljsiva katolika, koJI su, kako kazasmo, teške prtlike lehko povećale, a kejt umove k sebi pmivtje i utvrduje te daje snagu volJI za budućom pobjedom, napunio Nas je najprijaln1jim uživanjem i najvećom utjehom onth dana, kad smo drhćuć i , ali s pouzdanjem u Boga zakonito zasjeli na Stoltcu, koju je veliki Naš Predšasnik ostaV IO praznu.
Sada pak, dok Nam je duh obuzet živ im sjećanjem tolikih dokaza poštovanja, koji su nam spontano i s ves~ :;em stigli, kad smo b ili izabrani za Papu i kad smo svečan im obredom primili lo dostojanstvo, da nam posvjedoče najt ješnju vezu djece s Crkvom i Namjesn ikom Isusa Krista, ne možemo se svladati, a da vam, C:asna Braćo, kao i sv ima onima, kojigod pripadaju katoličkoj obitelji, ne izrazimo najveću zahvalnost, na dokaz ima ljubavi, poštovanja i nepokolebljive odanosti, odasvud up ravljenim Rimskome Papi, čim se baš priznavala služba Najvećeg Svećenika i Vrhovnog Pasti ra, od Boga ustanovljena. Ovi na ime dokazi bili su zaista namijenjeni ne Našoj skromnoj osobi, već jedino uzvišenoj i preleškoj služb i, na koje breme nas je Kri st Gospodin pozvao, da mu se podvrgnemo. Ako smo već tada osjećali veliku težinu preuzelog bremena, koje Nam je nametnula vrhovna vlast, povjerena Nam od Božje Providnosti, ali zalo Nam je bilo od najveće utjehe, dok smo g ledali najrječ i tije očitovano nerazdruživo jedinstvo katoličke Crkve, koja se, uređena kao nasip i utvrda , lo čvršće i tješnje pričvršćuje nesavladivoj pećini blaženog Petra, što je žešća bahatost Kristovih neprijatelja.
Ovo opće očitovanje katoličkog jedinstva i s Božjom voljom nametnutog bratstva naroda naprama zajedničkom Ocu svih , činilo Nam se, da Nas ispunja tim većom i polpunijom nadom, što su strašnije prijelile materijalne i duhovne prilike. Ugodno sjećanje na to prvih mjeseci Našega Pontifikata najbolje je na Nas dje lova lo, dok je trebalo izd ržali napore
l frtvovali u pitanju sve većega štovanja l Isticanja njihove Male Terezi
Je! Kada su Joj ono otrag nekoliko godina posvetili veličanstvenu bazili
ku, na dočeku sadašnjega Svetog O
ca PIJa Xli, onda kardinala Eugena Paccelli, bila je prisutna Crkva l drža
va, narodnost l vjera - a da se l ne govori o ogromnim skupinama koje
su bile u Rimu, kada je otrag petnaest
godina proglašena svetom. Spomenuli smo Francuze, a mogli smo l druge.
RIJ :!OI-'51 !;J· Hf: '"""'CA• J
IIOJ ~EK. U~UHA U.tlt
i brige le nadvladal i krize, koj ima je ispre pleten pul m i st i č ne Zaručn i ce Isusa Kri sta .
Nit i mo žemo pre šutjeti, kako su Na m bile p ri jalne dobre želje i čest it ke i on ih, ko ji , i ako ne pripadaju v id ljivoj svezi katol i čke Crkve, ipak radi svoje pr i ređene plemen itost i i iskrenosti duha nijesu htjeli zaborav iti sve ono , č im su s Nama povezani ili rad i ljubavi naprama osobi Kristovoj ili radi vjere u Boga. Svi ovi dakle neka p ri me izraze Naše najharn ije zahvalnost i. Pojedine i svekolike Mi izr učujemo božanskoj zaštit i i božanskom vods tvu, dok svečano tvrdimo, da Nas samo je dna misao potiče i vodi, da revno naime slijedimo primjere Dobroga Past ira, da sve privedemo k pravoj sreći le da svi »imadu život i da ga imadu u izobiljucc (lv. 1 o, 1 0) .
PROVID~NCIJALNO DJELO LATERANSKIH UGOVORA
a osobit i način žeiimo oč itoval i harnost Našega srca uzvišenim carev ima i kraljev ima, najvišim upravnicima d ržava i predstavnicima civilnih vlasti, ko ji su Nas, u ime onih naroda, koji su s Apostolskom Stolicom povezani vezama prijateljstva, ovom sretnom pri likom htje li počastit i najplemenilijim iskaz ima štovanja . U broj kojih , u ovoj prvoj Enciklici, upravljenoj svim narod ima kugle zemaljske, posebnim veseljem možemo ubrojiti Italiju, Italiju, vel imo, koja, koja kao plodan perivoj katol i čke vjere, uvedene od Prvaka Apostola, nakon s voljom Božje Providnosti sklopljenog Lateranskog sporazuma, zau zimlje počasno mjesto medu onim državama, koje su u službenim prijateljskim odnosima s Rimsk im Papom. Iz ovih ugovora »mir Kr istov povraćen Italiji« poput zore sretno je za sjao navještajući mirnu i bratsku vezu duhova u svetim vjerskim pitanjima i u građanskom životu , koji pak mir donoseći uvijek vedre dane, kako usrdno Boga molimo, neka osvoji, ojača, usreći le unutarnjom silom okrijepi duhove talijanskog naroda, koji je Nama tako bliz i koji, kao i Mi, udiše isti životni dah. Vruće pak molimo i od srca želimo, da ovaj narod, Našim Predšasnicima i Nama zaista najdraži, obnavljajući na jvećom vjernošću slavna djela djedovske vjere i zaštićen božanskom zašt itom , od dana u dan sve više osjeti istinu, izraženu ovim r i ječima svetoga Psalmiste : »Blago narodu, komu je Gospodar Bog njeoovcc (Ps. 143, 15).
Ovaj toliko željeni novi položaj,
Hrvatska javnost sigurno će učiniti
svoju i lzvdlti zadatak koji kulturan
narod mora u ovom slučaJu učiniti.
Daj nam, Gospodine, sveca!
Za to Te molimo i molićemo.
Za to smo žrtvovali l žrtvovaćemo.
S time u svjetsku javnost Još Jačim korakom slupamo kao narod Ide
ala, a i to će biti od najvećega zna
čenja za one koji dolaze.
ml
§TRANA 2.
uveden u juridičkom i duhovnom pogledu, koji je ona j događaj, dost ojan vječne uspomene za sva vremena, dodijelio i svečano priznao Itali j i i svoj kato ličkoj zajednici. nikad Nam se nije uči n i o , da donosi vel iki sklad d uhova, kao kad smo po prv i put iz izvanjskog i uzvišenog balkona Vatika nske Baazi like raširivši i pod igavši Naše oč ins ke ruke od svega srca bla.goslov ili ko liko Rim, to sijelo Papinsiva i Naš premil i g rad, u kom e smo se rod il i, tol iko Italiju, sklopljenim sporazumom opet pomi renu s katoličkom Crkvom, te konačno sve narode na sv ijetu.
(Nastav it će se)
ŽIVOT S CRKVOM Crkveni kalendar
Nedjelja , 12. XI.: Dvadeset i četv rto nedjelja po Duhovima . - Sv. Ma rtin, Papa. Radi energične obrane pravovjerja bio je progna n na Herzones, gdje je u nnjtežim muknma izdahnuo 16. IX. 6-5. - Bl. N ikola Tavilić. Danas se u svim bisk upijama na· e države shwi izvanjska veča
no t i benčnnina bl. l ikole Tnvi lića . Ponedjeljak, 13. X T. : Sv. Stanko Ko
s t ka. Roden je g, 1550 u Polj koj . voj mladi život sproveo je u po tu i molitvi. Umro je kno isusovnčk i novak. Katolička u čcća omladina časti ga i slavi kao svogn zaštitnika .
tornk, 14. XI .: Bl. Nikola Tavilić,
hrvatski mučen i k. Podnio je mu čeničku smrt u Jcruzolim u upravo na dn n a~n ji dan .
rijeda, 15. XI. : Sv. Albert Veliki . Cijeli kato l ički vijet !avi dan sv. A lberta Vel., gla ovitog fi lozofa, koji je svojim svetim ži votom i u čenjačkim ra dom na daleko pronio slavu Božju . Bio je učitel j sv. T omi Ak vinskom.
Cetvrtak, 16. XI.: Sv. Ivan Trogiranin , b iskup i zaštitn ik grada T rogira . lnvi e s najvećom večanošću u T rogiru i ok olici.
Petak, 17. X T.: Sv. Grgur Cudotvorae. Bio je b i kup u rodn om mjes tu rovoj Ceza reji. Na početku svoga biskupskog rada imaq je amo 17 vjernika. Svetim živc tom i neumornim ra d om sav grad je pri veo pravoj vjeri. Radi neobični h i velikih čudesa nazvan je »Cudotvorac«.
Subota. 18. X I. : Sv. Odon, opat u amo tan u Klini , koji je pod njel,\ovom upravom postao jedan od na jglasovitijih samostana. mro j e g. 942.
DVADESET l ČETVRT A NEDJELJA PO DUHOVIMA
C:ITA JE POSLA ICE blaženoga Pavla apos tola Kološanima (3, 12-17) -Braćo ! O bucite sr kao izabranici Božji, sveti i lj ubcz:J I, u srdačno mi l os rđe, dob rotu, ponizn'lst, ćedno t, st rplj ivost; podnoreć i jedan tl ru f,_og n i opraštaj ući jedan d rugomu, akv ima ko tužbu na koga: kao što j e i Gospodin vama opro tio, tako i vi! Yrhu vcga to!!a imajte ljubav, koja j e veza savršenstva . l mi r Kr istov neka radosno v lada u s rci ma vašim na koji ste i pozvani u jednome t ijelu i zahvalni budite! Riječ Kristova 'n eka stanuje u vama obilato, U svakoj mudrosti u č ite i opominjite jedan drugoga sa psalmima, h im-
C5CJAC><:>CJAC>c::>C><::><:::><:::A:
Vatikanski grad Ljepota je posi jana širom svi jeta .
Po b rd ima i poljima, uz moru, jezera i rijeke. Tu je ljepotu, većinom posijao Bog.
Ali i čovjek stvara ljepotu. l on tom ljepotom obogaćuje veće gradove, osob ito prijestolnice. Zato se u srcu naobroženog kao i neukog ređa čež n j a , da posjeti svjetske pr ijestoln ice i u njima se nauživa ljepote.
Rim! - Da li se za b i lo kojim gradom porađaj u tako snažne i tople čežnje kao za nj im?
Ist ina, že lj eli smo v idjeti i Veneciju, i Milano, i Fi renzu i osta le gradove, al i p rema ni jednom nas nije tako neodol jivo vuklo srce kao za Rimom.
Na Porci junkulu, dok je popodnevni žar sunca sve v iše slabio, udobn i e l e kt rični v lak strasno je gutao p rostor i da ljin u, te nas, kao na kr ilima, nosio kraj Arezza, Teronto le, TraZimenskog jezerd, Chiusi, O rvieta ...
Kad se nebeski svod počeo kititi zv ijezdama, svaki čas sm o provi ri-
»KATOLIK(<
nima i duhomim pjc mnmn, za hvalno pjev du i u srcima vojim Bogu! Sve .što gou činite rije ju ili djelom, vc (čini te) u imc .ospodina l u n Krista, zahvaljujući
Bogu i Ocu po Isusu Kris tu Gospodinu na emu!
t LIJEDI E A ĐELJE po Mateju (1 3, 24--30) . U ono vrijeme rc-če I-us mno,štvu ov u pri ču: Kraljevstvo je nebesko slično ovjcku koji pos ija dobxo sjeme un njivi svojoj. A kad lj ud i spnva hu, dod e neprijatelj i posijn k ukolj među p ~en icu pn o tid e. A kad usjev U4raste i rod don ese, tada sc pokaza kukolj. Tada dodoše luge d maćina i rekoše mu : »Go podnru, nijesi li dob ro sjeme posijao na nJIVI vojoj? Otkuda dakle k ukol j?« l reče im: » ep rijn telj čo.vjek to učin i «.
A sluge rckoš : >>Hoćeš li dn idemo i da ga i ščupamo?« l reče : " e, da ne biste čupaju ći k ukolj izguli li zajedno s nj im i p'enicu. Os tavite dn oboje raste do žetve, n u vrijeme žetve reći ću žeteoci mn: Pokupite najprije ku kolj i sveži te g n u snop ove da se spali, a p enicu sakupite u ži tnicu mo ju«.
UNUTRASNJI NEPRIJATELJI KRALJEVSlY A BOZJEGA
Crkva, koju je ustanov io Isus Kr ist, da nastavi Njegovo djelo, dandanas do,živ lju je islu sudbinu kao i njena G lava Isus Krist . Isus je imao žes tokih neprijatelja među strancima, a i podmukJih neprijatelja među istim domorocima. Tako i Crkvu pobijaju nevjernici, pogan i, kri vovjerci, raskalašenici, ali je žalosti i ne mali broj njene izrađene djece, koja, preziruć i opomene i zakone svoje majke, dopiru čak dotle, te sklapaju savez s bezvjercima, · da je pobijaju. No kako je Kri st pobjedio jedne i druge, tako će se dogoditi i s Crkvom, u kojoj se Krist neprestano bori i pobjeđuje .
• Ova je utješna istina, označena u
u p r iči današnjeg E v a n đ e l j a. Ne-
..
pri jatelj je posijao kukolj u duhovnom po lju duša.
Ovaj kukolj prije ti, da će ugušiti, i svojom množinom sudbonosno ugrožava rast i plod dobroga sjemena, to jest djela tnost dobrih duša. Sluge bi htjeli odmah Iš čupati zle trave, koje ra.s tu na štetu dobri h. No gospodar govori : »Ne, da ne biste čupaju ći kukolj izgulili zajedno s njim i pšenicu . Ostavite da obofe raste do žetve, a u vrijeme žetve reći ću .žeteocima: Pokupite najprije kuko lj i svežite ga u snopove da se spali, a pšenicu sakupite u žitnicu moju.« Evo vrhovne suverene moći velikoga Gospodina , koji je Bog te ako dozvoljava, da bude zlih i u krilu Njegova kra ljevstva tokom ovoga života, da može izvesti dobro iz zla, doći će ipak dan Njegove svečane i neumoljive pravde.
~ J Zato sveta Crkva, puna povjerenja i pouzdanja u Gospodina, uprav-lja mu ovu dirlj ivu molitvu: .
»Obitel j svoju, mo limo, Gospodine, neprestanim pomilovanjem čuvaj, pa jer se oslanja na samu nadu n_ebeske milost i, bran i je nep restanim svojim okriljem« . (P o č e t n a m ol i t v a).
H0prosli, o milostivi Gospodine, zlodjela naša i uprav ljaj srca, koja kolebaju« (P r i k a z n a m o l i t v a).
Kao za log našega spasenja neka budu nebeska otajstva, ko ja smo primi li (Pr i č e s n a m o l i t v a).
• Kao pra k tični propis, da se zašti
timo od zasjeda, što nam ih namješta neprijatelj, poslušajmo i čin i mo ono, što nam sv. Pavao napominje u P os l a n i e i (Kološanima 3), koja je kratka rasprava o nutarnjem životu . U njoj nam se naime preporuča neprestana molitva, uzajamno opominjanje i ono, što je najvažnije, šio uže sjedinjenje s Isusom, od koga naša dje la moraju crp iti svoj životni sok.
Stara l nova vremena Često puta se o rosi oko mnogo
ga starca dok priča o dragim vremenima, kada su se ljud i međusobno volili, čast i l i i poštivali. Ne mo.žeš se naslušati li jepoga pričanja o povjerenju i pošten ju ko je je među ljudima v ladalo.
Mi, rođeni od devetstote pa ovamo, ne znamo o tomu mnogo reći, jer smo stupil i u život u ratnim godinama i onima neposredno za njima, kada su iz života izgurane sve one dobre i plemenite od like prošlosti. Starijim ljudima, ko j i su u mlađ im svojim godinama osjetili slatkoć u Božjega pr ijeratnoga vremena, sigurno je daleko teže snositi tv rdoću surovosti i neplemenitost i ovih naših dana, nego mlađoj generaciji , koja u praksi ne z;n~ za ve l ičinu povjerenja i poštenosti u dnevnom .ž ivotu čovjeka. Samo mlađa generacija u računu dolazi do zaključka, da je stvarno: povjerenje, ljubav, iskrenost čovjeka prema
va li kroz vagonske p rozore, jer znadijasmo, da nam se doskora, u noćnoj rasvjet i, mora pojaviti Vječni grad. l najednom začu se r i ječ, koja u nama probud i žuborne potoke uspomena, viz ija, i ščekivanja . . . ri j eč tako malena a tako čarobna: Roma! -Rimi
Bilo je osam sali uvečer, kad se iskrcasmo u sred iš tu kršćanstva. -Buka, vreva i promet na željezničkoj stanici sjeća nas Mi lana. Ali doskora sve to ostavismo za sobom, jer nas brzi automobili provezoše kroz rasv ijetl jene ulice i trg·:ive sve do zavoda svete M arte u Va' ;kamkom Gradu.
Dakle, nismo stanovali u Rimu, već u Vatikanskom G radu, u državi najmanjoj p rostorom i b rojem stanovništva, ali na jvećoj po duhu i slavi.
Civitas Vaticana - Citta' del Vaticano - Vatikanski g rad proslavio je ove godine desetgodišnjicu svoga postanka. - 11 v el jače 1929 potpisan je lateranski sporazum i zmeđu Vatikana i tal ija nske države, koji je ponovno uskris io nekadašnju papinsku državu.
O tada Papa nije više vatikanski suža nj. Postade suveren, vladari Uvijek je on to b io , ali otada ga svi , pa i prot ivn ici, p riznavaju vl adarom.
čovjeku najveće dobro i na1s1gurnrje jamstvo da život teče sređeno i zadovoljno.
U većini ni čitali nisu znali. Nisu oni zna li ni za ugovore ni za obveznice ni za potpise svjedoka ni za uredovne potvrde. Davalo se i č i nilo u četi r i oka, a da ko drugi za to nije ni znao, jer nije ni trebao znati.
U vremenu zlobe, mržnje, nenav idnosli, pakosti; u dan ima laži, krađe, prevare, otimanja; u časovima surovosti, naprasitosti, nepoštivanja, prezira - čovjek bi sve zemal jske mili june, sav tehnički napredak, sva znanja i umijeća dao za plemenitost i mekoću onih starih , Božjih dana, u kojima se vol ila, poštovala, ljubi lo i častilo. Ma čovjek će lakše preći i preko glada i preko oskudice, preko svih kr iževa duše i tijela, nego preko najvećega zla koje nas sve danas mori, a to je - što jedan u drugomu gledamo vuka, a ne čovjeka. S time smo
Vatikanska državica zauzima tek 500 kvadratnih metara površine, a broji oko 700 stanovnika, a ipak nijedna svjetska velevlast nema toliko podan i kč\ kao Vatikanski grad : 400 milijuna katol ika!
U Vatikanski Grnd se ulazi p reko trga sv . Petra. Citav Petrov trg pr ipada Vatikanu, ali, prema sporazurr.u, na r.1ernu čuvaJu red ne samo pap inski ga~disti, već i talijanska polici-Jr;.
Kad u čita l(om j;' imu ne bi bilo ništa drugo ne.go gorostasna i veličanstvena crkva sv. Petra, isplatilo bi se doći u nj sa najskrajnij ih točaka sjevernog i južnog pola.
Crkva sv. Petra sa svojim trgom, okruženim debelim gran itnim četverorednim stupovima - 284 na broju] - pravo je svjetsko čudo.
Milanska katedrala na prvi mah mnogo vi še zadivljuje putnika nego crkva sv. Petra . l ne čini se niti tako velika kao što uistinu jest. - Ali što je vi še posjećuješ i preg ledavaš, to posta je veća, raste do najvećih dimenzija, s ko jima se ponosi i zmeđu svih crkava na sv ijetu.
Negdje u sredini, na popločanom tlorisu crkve, ispi,sane su, po redu , najduže crkve na svijetu. Tako sam
BROJ 46.
rekli sve, i u t~mu je ključ za rješavanje one htadnoće s kojom jedan drugoga- ..ysusrećemo.
Iz srdaca naših ishlapila je ljubav, izvjetrila plemenitost. Zločinci su nas pokrali, pa smo uza sva bog~tst"va ubogi p rosjaci i uza sva znanja nesretni i nezadovoljni bijednici.
Oj, dati našim vremenima onu staru plemenitost, znači učiniti nas bogatima i sretnima. Ko bi nam to opet dao, pjevali bismo mu himne i pjesme zahvalnice, njegovo ime dizali bismo do neba i nazvali ga usrećiteljem nesretnoga čovječanstva.
Mi mislimo da to može učiniti iko drugi osim Njega jedinoga - Boga našega? On je onaj jedini koji blaži srca i p lemeni duše. A naše duše više nisu plemenite, jer je iz njih protjeran On. Otkada su nam počeli hramovi pustiti i srca su nam počela venuti; otkada smo Bogu duše naše dali olkaz, svaka p lemenitost i dobrota dale su otkaz i srcu našemu. Nisu to r i ječi praznine, nego surove zbi lje, koja nas ruši i ništi.
Može Hrvatska dobijati priznanje slobode sa svih sjedišta i vel i čina, ona će biti i ostati ropkinja i tužna sirotica sve dotle, dok njezina djeca još jednom ne postanu djeca i nasišu se ml ijeka na majčinim grudima -stare časti, stare p lemenitosti, staroga poštivanja, stare ljubavi, koja je izvira la iz sočnoga korjena kršćanskog odgoja. Ako toga ne bude, sloboda je prokartana.
Neka je proklet život, kada brat mora strahovati od ruke bratove; neka se ni ne spominje sloboda u kojo) opaki silu nameće onomu koji je bio i ostao uvijek vjeran Domu, ali i Bogu; neka je prokleta i Hrvatska, ako misli dozvoljavali i oglušivali se na proteste pošten ih duša, gonjenih od ološa, koji uvijek i u svim prilikama otskače na vrh, kao smeće za obilne kiše. Takve Hrvatske nama ne treba i takvu slobodu otklanjamo. Otklanjamo slobodu u kojoj moraju u strahu živjeti oni koji duše i živote svoje žrtvuju za ostvarivanje našit) nacionalnih prava i toliko željene slobode.
Rekli smo da teško onomu koj i osjeća nemir radi toga, jer očekuje da sve tako idea lno ide, a ne ide. S time nismo opravdali odgovorne, koji znaju da negdje nešto krupna nije u redu, a odmahivanjem ruke olako preko toga pre laze. U političkom i svakom drugom poslu najnemoralnije i najpodlije postupa onaj koji opakomu u svemu ugađa , da ga drži1 a dobromu ne samo da nije pri ruci, nego pušta da mu opaki i silu nameće, s nekim mišljenjem da će dobar čovjek i onako uvijek vjeran ostati. A u to . mu upravo leži tež ina pitanja. Ono samo budalu zm ija iz istoga procjepa dvaput ujeda. Junior ................... ~~~~ ......
Ako još nijesi, molimo Te . dn odmr1l1 da nas podmiriš pretplaw! - T vo ja pretplata je jedino sred rvo. koje i:zdržnva naš • Kato /ih! - Ako m ožeš, doda j rom pri/i knm još i mali darak . za fo nd .našega »Katolika"!
pročitao: katedrala u Reimsu 138.6~ metara duga, u Mi lanu 134.94, Notre Dame u Parizu 130, sv. Pavao u Rimu 127.36, sv. Ivan Lateranski 121.84 . . , A glavna lađa u crkvi sv. Petra dugačka je 185 m, s predvorjem koje je široko 13 ml
A što da rečemo o podzemnim kriptama, u kojima snivaju zasluženi' san svi Kristovi namjesnici na zemlji, l o središnjoj, gorostasnoj Michelangelovoj kupoli, koja ima promjer od 42' m, a visinu od 143 ml
Kripte to su posebne kapelice i' crkvice. Najviše se zadržah u kapelici - pred grobom apostolskog Prvaka i pred sarkofagom zadnjeg, preminulog Pija Xl.
Sarkofag Pija Xl položen je kraj Pija X. Vjernici čitav dan posjećuju nji,h~~e smrtne ostanke, te ih kite sv1ez1m cvijećem i, klečeći, mole s& Boqu, ali ne za njih već za sebe, za bl ižnjega i za svetu Crkvu.
Obi laz im oltare, ali ih ne brojim, jer bih se po svoj prilici zabunio, a uz to b ih izqubio i više vremena , koje nigdje nije tako dragocjeno kao. na putovanju,
Sve sl ike na oltarima su od blistavog mozaika, a između njih se redaju prek"rasni nadgrobni spomenid
!liS'fO . ri d
lill·· p d oićlOIIl JJ prijcdlo .l su 2 ,.,a
II]B IOIIle
·znl).li H l J • r 03dio. l'
poče tlU jJI]!U vetin tonatno p sli USA o lllen13 te l
a USA Već prVO!
brsns i~ f Englesk• narlldlbe l
fraJJCUlkU
f11Člll J.OO ~ ,jetbu đenoga bro
usrc LA U R van· ih P' na radiu ! naglasio, grube sile,
1arania i poprari !t su!ctSivno m3• Vetik!
0svetničkili bitija 1 te metodom P
SOVJET:
ZUJI•. Z3 se n31aze t
brinuli i koja prij ski IOJniCI svom nov< zwra.njs b laze u biii danske ria brane i či jim građan
s crvenom naprotiv, · odredbe, p ma, dmli ruke, dl dwtrom i lllllllisle. !kolovanih Slalno pr
V)etskih 1
raća na io da se·~ niJesu imal
I013, 1 a pnvatnog dovoljstvo hovoj. Ill
oni počin'
zapovjedni! nuti i izda la.Ienja e se, da fe ieme biti· samizona Vtnih čet
tu svrhu.
r~znih Pal lJa veliko veoma te najljep!e<
Penjl subota u naplaćenE slije osve broja po! kupole, t
trga prič i lopta, a krelali de stadosmo galeriji, k ke.
onu n~ s
~ lo ~e i d~
sr e..
anje , ()..
~ siljeca a sišu
f.o~ IZVI-
rk og oda
bral ne-o joj )jO i
~g~; miro-
o looi
ilne e ba n jaa hu iri-nin
1e i &mu or o
go
-3.6~ Ire
'mu ...
im 1eni ji, j
e--41
BROJ 46.
Širom svijeta HlSTORlJ KA ODLUKA U A. 2. t.
mj., pri definitivnom gla anju u pr dstnvničkom domu jedinjcnih Američkih Držnvn, za prijedlog pred jcdnika Roo evci tn gin ' Cl·
vala su 243 zastupnika, n 171 prot iv. Prema tome vc inn za Rooseveltov prijedlog izno-si 72 glasa. Ovaj rezultat je vc iznenadio, jer u pristaše Roosevelta, još u početku kampanje, računal i s time, dn će
imati većinu od nll!jviše 30 glasova . Tako je konačno primljen novi zakon o neutralnosti U A od obiju kuća amcničkoga parin· menta te je ukinuta zabrana izvoza oru!ja iz USA uz klauzulu »Platu pa nosi «. ·Već prvoga dana, nakon što je ukinuta 7.a· brana izvoza ratnoga materijala, Francuska i Engleska potpisale su u Americi nove narudž be u svoti od 44 milijuna funti. Za Francusku se znade, da će postopcno naručiti 4200 avi.ona, a Engleska 1200 aviona za vježbu mlad ih pilota osim još neodređenoga broja bomba rdera i lovaca.
ZASTO JE VELIKA BRITANIJA USLA U RAT? 7. t. mj. engleski minis tar vanjskih poslova lord H a l i fax održao je na radiu govo~;, u kome je, među ostalim. naglasio, dn se Velika Britanija bod protiv grube sile, vjerolomstva, nepravde, ugn;e. tavanja i proganjanja slabijih. Ona hoće da popravi štetu , koju je Hitlerova Njcmačk.1
sukcesivno nanosila svojim s lab ij im susjedima. Velika Britanija ne teži za nikakvim osvetničkim mirom, nema teritorijaln ih ambicija i želi, da se mirovni ugovor sklopi metodom pregovora i sporazuma.
SOVJETSKl VOJNICI POSTAJU »BUR:lUJic. Zapovjednici sovjetskih četa, koje se nalaze u baltičkim državama, vrlo su 7.abni nuti jednom .neočekivanom ~njenicom,
koja prijeti sovjetski.rn garnizonima. Sovjetski vojnici se naime vrlo dobro o jećnju u svom novom položaj u usprkos prvobitnog zaziranja baltičkih građana, da s njima dolaze u bliži doticaj. Uostalom pojedine građanske vlasti izdale su direktno takve zabrane i činile veliku propagandu medu svojim građanstvom, da se što manje mijesaju s crvenom vojskom. Sovjetski zapovjednici naprot iv, iako su formal no pristajali na te odredbe, prema ugovoru s dotičrum državama, davali su svojim vojnicima slobodne ruke, da se što više sastaju i druže s građanstvom j, tako ih postepeno obrate u komuniste. Međutim, osim nekoliko osobito školovanih komunističkih agitatora, koji stalno prate crvenu vojsku, veliki dio sovjetskih vojnika ne samo da nikoga ne obraća .na komunizam, nego oru sami počinju
da se »zaražavaju buržujs.tvomc. Oni dosad rujesu imali prilike, da izbližega vide, kako se živi s onu stranu ruske granice. Medutim, kad su sada lično osjetili, kakva je to blagodat biti slobodan, bez stalnoga undzora, i kako u b altičkim državama, usprkos privatnog vlasništva, vlada idealan red, zadovoljstvo i veća pravednost negoli u njihovoj, na kolektivnoj bazi uređenoj , zemlji, oru počinju da se otrježnjavaju. Sovjetski zapovjednici sve više su zbog toga zabrinuti i izdaju sve stroža naređenja glede izlaženja crvenih vojnika iz kasarna. Govo~i
se, da će svi ti garnizoni za najkraće vrijeme biti izmijenjeni. a mjesto sadašnjih garnizona doći će specijalna odjeljenja ::I venih četa, koje će biti osobito poučene u tu svrhu.
raznih Papa. Svaki spomenik predstavlja veliko umjetničko djelo, pa fi je veoma teško odabrati jednoga kao najljepšega.
Penjemo se r u kupolu. Prva je subota u mjesecu, pa nas puštaju bez naplaćene ulaznice. Ali to nam se poslije osvetilo, jer nas, radi prevelikog broja posjetilaca, ne puštaju na vrh kupole, u jabuku, koja se odozdo s trga pričinja malena kao nogometna lopta, a u nfoj se mo.že slobodno kretati desetak odraslih ljudi. Zato ostadosmo duže vremena na vanjskoj galeriji, koja se širi ispod same jabuke.
Pogled je veličanstven kao što je veličanstvena i sama crkva. Nepregledno more ulica, trgova, vrtova, krovova, tornjeva ... širi se pred očima. A između njih' širokim koritom, fromo tetura starac Tiber, i gubi se u magličastim daljinama.
ok'rećem se prema vatikanskim vrtovima, po kojima se donedavno tako rado šetao veliki Pio Xl, a sada se, u slobodno vrijeme, koje je veona ograničeno, šeće i njegov nekadašnji suradnik, a današnji nasljednik Pio Xli.
Pred novom, lijepom zgradom upravitelja Vat,ikanskoga Grada jasno
»KATOLIKa ·--------- ~~~-------------------------------------
STRANA 3.
Duhovno hodočašće hrvatskog naroda u Rim Z kanonizaciju bl. Nit' ole Tavilića
14. ~tudcno{!a je blngdun bl. , ikolo Tnvilićn (koji slnvimo u ovu nedjelju). Ove će godine blagdu n toga svetog llrvutn imati posebno vcčano zna č nj e, jer će tih danu stupiti pred v. Oca Papu Pija Xll. edmo.ricu hrva kih nadbiskupa i biskupu n 150 hodočasnika. dn Ga u imc hrvat koga nnrodn zamole, neka toga velikog hrvnl kog Blaženiku, sina h rvatske Dalmacije, apostola drage naše Bo ne i jeru alemskoga mučeniku, proglasi prvim hrvntsl-.."im Svecem.
Velik je tQ događaj zu cijeli hrvatski narod. Velik, jer sc radi o tom, dn najvećom mogućom lavom bude počašćen jedan sin svete llrvat ke, koja će takoder biti proslavljena po svemu katoli kom svijetu. A velik je taj događaj i radi golemoga duh,ovnog dob~:a, što će ga hrvntski natod pri,miti po svetačkom liZ.veličanjt•
toga svo_g si na, koji tim postaje naj veći nebeski zaštitnik Hrvat ke.
T aj vclik.i i sveti događaj treba zato da okupi u jednu duhovnu manifestaciju sve Hrvate katolike. l olba. koju Sv. Ocu Papi podnose hrvatski bi kupi za kanonizaciju bl. ikole Tnvilića treba da nad e odjeka u svakoj hrvatskoj duši, pa da tak.:> tu molbu duhovnim načinom podupre <' tie 1 hrvatski narod.
Treba tom prili kom u neku ruku ostvariti duhovno h odočašće cijeloga hrvatsk0J.! naroda u Rim . Prije dvije godine pridružilo se 120 tisuća Hrvatu duhovnom hodočašću u vetu Z emlju, kad je hrYatski metropolita preuzv. g. dr Alojzije Stepinac pošao u Jeru alem, da ondje ll ime hrvatskol'a naroda prodiči bl. Ti kolu Tavitića. To je tada ostvareno potpisima. Bog je ono jeru alemsko duhovno hodočašće hrvatsko!!a naroda obilno blagoslovio, jer su velike i nebrojene milosti, što ih je hrvatski narod otada primio po zagovoru bl. Nikole Tavilića . A sada, kad hrvat ki metropolita s još ·e toricom b iskupa ide u Rim, da još većma bude prodičcn isti taj veliki hrvat ki Blaženik, neka opće duhovno hodočašće hrvatskoga naroda ll Rim pomogne, da se po tigne sveti cilj, ko j i sad molimo i očekujemo
od amjesnika Kri tova .
Tom rimskom duhovnom hodoča ~ću
hrvatskoga naroda zu svetačko uzveličanje bl. ikoJe Tavilićn neka se svak1 Hrvat pridruži tim, da sebi nabavi sličicu toga hrvatskog Blaženika, pn da moli. molitve, koje su na tim sličicama u čast bl.
Tikole Tavilića. Za mali prinos od 50 para dobiva svaki lijepu li čicu toga svetog Hrva tr< te će se tako svakom u dušu ucijepiti njegov veti lik. A po broju tih sličicu. raspačanih po &vim župama. pred svim cr~-vama, po svim katoličkim zavodima i dru.tvimn, ustanovit će se broj toga duhovnog hodočašća hrvatskog naroda. To će uj ed no biti kao plebiscit (!!la ovnn je) hrvat koga naroda zn kan oni7.aciju prvoga hrvatskoJ:! Sveca , pn će i o tom biti izvje·tena duhovna vla st. kojoj će (Sv. Otac Papa) povjeriti, , da ispita opće
štovanje bl. ikoJe Tavilića, potrebno zn kanon izacij u.
Ako dakl e želimo posti ći sveti cilj, za koji hrvatski bi skupi sad idu u ime
se opaža z1v1 šimšira, koji kljaštrr.
papinski grb od zelenog vrtlar često zalijeva i
U pravcu sjevera nalazim vatikansku kratkotalasnu radiostanicu, čuvenu zvjeidarnicu i abesinski kolegij.
Odmah uz crkvu, s istočne sJrane, dižu se papinske palače, u kojima su smještene razne kongregacije. Neko mi pokazuje i prozore privatnih Papinskih soba. Kako je Papa tada bio na odmoru u Castel Gandolfu, to su radnici nesmetano mogli popravljati, na podignutim skelama, vanjsko obličje palače.
Idem oko galerije i promatram, sa svih strana, grad, o kojemu Natko Nodilo reče: »Sunce ne obasja grada divnijega.« - Promatrao bih ga tako čitav dan, ali moram silaziti, jer oko sebe ne vidim već nijedno pomato lice.
Društvo se zadr,žalo u trgovinama, pa i ja pođoh za njima. -- Zaista, to su pravi dućani, s bezbrojnim i raznovrsnim devocionalijama, i uspomenama na Rim, a poredani su na krovu crkve sv. Petra! Dosta ih je, a još bi ih nekoliko puta toliko moglo stati. Tako su tu veliki, široki prostori.
:Lelja nam je bila, da se i mi pro-
hr ntskogn nurodn u Rim, moramo s jedne strnne ~to dost:>jnije proslaviti blagdan bl. ikolc Taviliću i ujediniti sc svi u molitvama zn nJegovu kanonizaCIJU, n s dru g,c strane uprijeti sve sile, dn sc o blngdnnu bl. ikole Tavilićn i u dnne do kon ca studenoga raširi što veći broj Blaicnikovi h sli čica u hrvatsk i narod, je r će
to biti najočitiji dokaz, da dois ta želimo dobiti prvoga svog narodnog Sveca. A koja župa, samostan, zavod ili društvo raspnču 400 ličicu nabavljenih od Hrvatskog Odbora za Sv. Zemlju (Zagreb, Trenkova 1.) dobit će u pro incu lijepu veliku sliku bl. ikolc Taviliću zn svoju crkvu ili kapelicu. Tako će na lak i brz način biti postignuto i to, da već u god. 1940. ne bude nijedne hrvatske crkve bez slike ovoga svetog Hrvata, kao što je to za njegovu kanonizaciju i potrebno.
Pridružinm se dakle svi na ovaj lako provedivi i divni manifes tativni naćin duhovnom hodočašću u Rim! Poduprimo time ono sveto d jelo, za koje sad naši biskupi stupaju pred O cu svega kr ćanstvu l Neka od danas do 14. st udenoga, a i od toga blaf!dana bl. ikole Tavilića sve do krnja mjeseca tud enoga vrijedi geslo: Sličica bl. ikoJe Tavilića je sveta glasovnica. kojom sc svaki Hrvat izjavljuje za svetačko uzveličanje tojla svetog Hrvata, koji neku bude nebeski čuva r reće hrvat kog naroda u ada~njo ti, budućnosti i vječnosti l ----
Iz naših krajeva HODOCASCE U Rl 1. 150 hrval3kih
hodočasnika kreće u Rim iz Zagreba u pc
tak 10. t. mj. hodočasnicima putuju zajedno i preuz.v. gg. zagrebački nadbiskup i hrv. metropolita dr Aloj zije L e p i n 11 e, ši benski biskup dr J erolim M i l e t a i split·
k1 bi kup dr Klement Kv. B o n ef n č ić. arajev k.i nadbiskup dr Ivan S ar ić već
ranije će stići u Rim, a i križevačk i vladikn dr Dionizi je j a rad i posebno putuje. Krčki biskup dr Jo ip re b r n i ć i senjski dr Viktor B u r i ć putuju preko Riieke te će se u Italiji pridružiti našim hodočasnicima. Hodočnš e nosi Sv. Ocu Papi dvije umjetnički na pergameni izrađene adrese, Kerdićcv novi mali pozlaćeni kip bl. Nikole Tavilića i svečano izdanje životopisa Blaženikova od o. dra B. Polonijo. - Ovo hodočaJćc ima cilj, da zamoli v. Oca Papu, da se bl. ikolu Tavilića proglasi prv1m hrvatskim svecem.
HRVAT KA JEV CKlH I
ORTJE1 T OKA CK TH
U B -HRV TA .
Zagrebački »Hrvatski Dnevniku od 8. t. mj . o tome, medu ostalim, piše i ovo: »U vrijeme dakle, kad u e odrediYalc granice ove držaVT(e zajednice, pokazali su bunjevački i šokački T-lr·vati, da n jihov!l hrvatska orijentaciju nije nikal-va smetnja za njihov ulazak u Jugoslavi ju. Ali to ujedno znači, da Jugoslaviji ne može i ne srn.fje bitr nikakva smetnja ta njihovu hrvatska or ijentacija. Kakvog dakle ima smisla, da gg. Be lić i Tomić obilazeći hrvatske krajeve u Bačkoj i Baranji nastoje suzbiti hrvatsku narodnu mi-
š.ećemo između onih čempresa, platana, paoma, agava i ruža, s kojima se sada često, u miru r sabranosti, razgovara Pio Xli. Ali za to bismo bili morali tra~iti posebnu doz.volu od upravitelja Grada. Kad je tako, zadovoljili smo se s dozvolom nižih vlasti, s. kojom smo se mogli prošetati do vatikanske željezničke stanice, na kojoj se, valjda, u izvanrednim prilikama iskrcavaju samo viši odličnici. Ta, ima samo dva kolosjeka!
Ako Petar Grgec u svojoj knjizi »Kod Namjesnika Kristovacc tvrdi: »Bazilika sv. Petra već sama po sebi zaslužuje studij barem od par mjeseci, jer tu je nagomilan rad vijekova« -koliko bi onda trebalo mjeseci, da se temeljito pregledaju svi vatikanski muzeji, a da i ne govorimo o čitavom Rimu l
Zalo, doduše, možemo reći, da smo prošli kroz vatikanske galerije i muzeje, ali teško je o njima izreći bilo koji sud. Tu je toliko povijesnih predmeta i umjetničkog materi j:lla, da ga ne možeš kroz nekoliko :;ati niti u trku letimično pogledati. A mi smo imali za vatikanske muzeje samo tri sata vremena!
Jedino smo se po drugilut navratili u Sikstinsku kapelu, koju je ge-
suo'? Om u tome nikada ne će uspJeti. Kod su bunJcvu čki i šokački J Trvnti u~pjeli sačuvati hrvatsku narodnu svijes t u daleko nepovoljnijim prilikama, nema nika kvih izgledu, da bi je mogli sada iznubiti amo :rnto, što ona nekoj!a smeta. Oni su
bili, Jesu i o&tal će l !rvati, bilo to nekomc pravo ili krivo."
G. K W VIC ZA (;ETVRTU BA-OVI U. vi h dana ministar Kulenović
izjnvio je novinarima, da pored Hr vatske, loveni je i Srbije treba stvoriti četvrtu
jugos lavensku bn'novi nu, koja bi obuhvaćala Bosnu i Hercegovinu. Prema nj egovom mišljenju potrebita je, da postoji ova četv rta. jujloslavcnska jedinica, jer bi ona spajala o tale tri banovine, koje da. su osnovane na plemenskom obilježju.
JRZ ZA TRI BA 10Vl E. vezi s izjavom ministra g. Kulenovića o četv rtoj
banovini Bosne i H ercegovine mjerodavni krugovi JRZ tvrde, da mišljenje g. Kuleno\'i ća pred tavlja -njegovo lično mišljen ·e. a ne mišljenje JRZ. - Zn~Zrebač~i "J Jr, ats k i Dnevnik.- od 8. t. mj. međutim dobro opaža »Ona (Hrvat ka cljačka
Stranka) nikada nij e pris tala , da sc od cijelo<; državnog područja izvan sadašnje H n atske i, razum ije se, izvan Slovenije form ira rp ka banovina. Predsjednik dr Maček dao je u tom pogledu potpuno jnsnu izjav-u na posljednjoj sjednici Hrva tskog arodnog Zastupstva. Ako se budu u državi fonniral e samo tri jedinice, onda je jasno, da se teritorij Hrvatske ima povećati . O tome pitanju ne mogu odlučivati samo JRZ, zemljoruclnici, Boža Maksimović i dr Lazar Marković. To je barem wnkome jasno. Zaključci, protivni tome, bili bi r a č u n b e z k r č m ll r a .«
POVEC ' JE DJEDH 1 Povjerenik r;; bcnske općine g. Vidović uputio je nedavno upravi dr:lavnih monopola. jednu predstavku, u kojoj je bilo traženo, da se dozvoli sadnju duhana nekojim elima 'ibenske općine. Pred tavka je bila. motivirana činjenicom, da se ranije u tim selima proizvodio duhan vrlo dobre kvalitete, a dn u ta sela ove godine nastradala uslijed elementarnih nepogoda. Osim upravi ddavnih monopola. predstavka je bila upućena i ministru financija dru Suteju, kojemu je nar. zastupnik g. Dane karica stvar vrlo toplo bio preporučio. Ovih dana stigao je odgovor od g. ministra financija g. dra uteja, da je uprava d..rhvnih monopola donijela odluku za ponovno osnivanje duhanske stanice u Dr n i š u , pa da će u vezi s time odobriti sadnju duhana u općini drni ko.j. Sto se tiče ponoYne sadnje duhana u općini šib~skoj, naređeno je duhan koj stanici u T rog i r u , da zainteresovnna sela šibenske opći,nc U'nese u predlog za sadn ju duhanu u 1940. godini, "to je tanica već i učinila . Osim to!!a rije·eno je, da e i u rejonu duhan ke stanice u S i n j u
ponovno odobri ndnja duhana. 1a koncu pisma ističe se, du će proizvodnju duhana obuhvatiti sve primorske rcjone. u kojima je ranije bio sađen duhan.
MIROV1 A UDOVE AUGUST SE-OB. ovi povjerenik zagrebačke općine
g. Starčević povisio je na dostojnu visinu mirovinu udovi Augusta Scnoc. To je uči
njeno iz poštovanja prema udovi velikoga pisca i njegovim neprocjcnjivim zaslugama za grad Zagreb.
nijalni Michelangelo uresio svojim velikim i nenadmašivim afresko-slikama. Navratismo se ne tol iko radi afreski, koliko radi peći, u kojoj sagorijevaju izborne listiće prilikom izbora novog Pape. Prviput je niko nije opazio. Ali ni drugiput! - Cuvar kapele nam je samo pokazao mjesto gdje se namješta za vrijeme konklavea, a onda se opet uklanja radi ljepšeg izgleda dvorane.
Nigdje nisam osjetio toliki umor koliko u Firenzi, dok sam pregledavao dvije velike galerije slika, i u Rimu, pregledavajući vatikanske muzeje, galerije, stance i kapele. - Htio bi kroz kratko vrijeme što više vidjeti i proćutiti, pa ti se duh napuni utiscima i premori do pospanosli.
Malen je Vatikanski Grad, ali je i velik po svojoj slavnoj povijesti, po bogatstvu umjetničkih spomenika, po svojoj biblioteci sa 500.000 svezaka, a najveći je što u njemu živi i vlada nepogrešivi Kristov Namjesnik, k.<:')i se uvijek smatrao »sluga slugu BozJih«.
Kraj· te njegove veličine blijedi i veličina svega ostaloga klasičnoga, staropoganskoga, kao i savremenog fašističkog Rima.
Don Ivo Grgurev
STRANA 4. ----- ----
Naši dopisi KR ·E O (kod O bro vca)
Prosla •a i posveta Ka t. Doma to javni pu ki zbor
Pred 3 godin · :t.tl p OČ!!O je na' ~upnik P a ,·lo' Ira ;\n tc nkciju oko sagradenJit Kn t. Doma u nnšcm selu, dtl na·, omladinu, okupi i sačuYa od nc,•jcrc, pokvarc i komuniw1n. Bilo je prif.!ovora s n11:nih tntnn , jer sc rad započeo bez d innra u džepu. ali on je ' ' e tc prigovore kao i dru~e potc'·koćc sve prcbrdio poznatim ·njcgov tm humorom i uYijck nnsmt itmim licem. tlkupljn je milodnre od kuće do kuće, dinar po dinar, od irolmjskogn naroda, uzdajući e jedino u Providne t Božju i na·u , o pu od Zdrn\' lja. pod čije je pokrovi telj tvo s tavio ova j naš Ka t . D om, tako da je ovo p rvi Kat. Dom na , el u u b en kovačkom kota
ru. vcčnnu posvetu Doma obnvismo 22.
X. L g. i nazvasmo ga »Hrv. Kat. clj. Prosvj . D om Go p. loge u Krušcvu«. Po vctu je obavio domnći župnik uz asistenci ju prcč. dekana don ]\ . K l n r i ć a. Kumovah u ~f.!. F rk o v i ć Mart in, pred j. kot. org. H . , V u j ić J . ta jnik org. , Jadre K a m b e r predsj . G. l. i inc J nk o" č e v trg.- svi iz Benkovca. Iz Obrovon : Don \. K l ar i ć i L. I v e z i ć, trg. , a iz Kruševa : l van S o "' a, predsj . opć. org., n ić Ante, pred j. mj. orl}. , V rk ić Jure. glavar, Vrkić Mijat, banski ce ta r i K n r a m ar k o i kola, trg.
Poslij e obavl jene crkv. funkcije o tvorio je javni pučki zbor Ivan S o ' n. Domaći ž u p n i k za h alio sc vim prisutnima. o obito gg. kumovima i izaslaniku dra '\a čka g, Frkoviću . Pozvao je narod, ela
bude sl~žan i vjeran idejama pk. 1arkicc Klanca, koji nas je prvi uz pripomoć ondn·njega župnika Pavlov o. Vlade i ~o' a Iva'tla oJ..."1lpio u H , radi čega je i mlad poginuo od biv~b režimlija, ostaviv·; oca od 80 godina slijepa i petero nejake neopskrbljene dj ečice. Zamolio je prisutne, dn mu d jecu pripomognu kojim milodnrem i da ne nasjedaju komuni ti čkim krilaticamn, koje sc u zadnje doba jako ·ire kroz narod . Jadre K a m b er govorio im je o organizaci ji Gosp. Sloge i Selj . Zaštite, n g. Frković prikazao nam je vanjsku i nutarnju situaciju u vezi Banovinom Hrvat kom i novi m pril ikama u
zemlji. P lije oduševljenog klicanja dru ~ta
čku , slobodnoj Hrvatsko j. g. Frkoviću i kumovi ma te o. župniku i preč. don l. Klariću narod sc razbježao radi ki'c svojim kućama . Računa e, da je bilo vi~c hil jada naroda, jer su osim domaćih mno!!i do~li i iz okolnih seln, a iz Obrovca pun teretni auto. Gg. izaslanildc i uzvani ke počas tio je o. župnik, a ostale po ebni prijatelj i. Kako radi kiše nije mogao. javno gov oriti. prcč. don M. K l n r ić izrekao je divni govor o selj ačkom pokretu pk. Stj . Radića za objedom i pozdravio prisutn e te ih pozvao, dn pomognu o. župniku dovrši ti iznutra i nnmjc' tnjcm ovaj
kat. sclj. dom. Kako smo siromn~o i, to apeliramo nn
sve Hn·at icc i Hrvate, da nas pripomognu svoj im udovičkim milodarom, dn započe to djelo i dovrši mo. vc. pa i najmanje milodare. sa zahvn l no~ću prima : 2 u p s k l U r e d - K r u š e v o , z p. O b r o v n e ,
Dalmacija . Prcdsj . hrv. sel j. kat. omladine
L. Anić
K I
Društvo hrva tskih katoličkih učenica
imalo je prošle nedj elje svoj redoviti sastanak, na kojemu je gd ica D u l č ić, nastavnica na mje noj gimnaziji, održa la p redavanje o pokretu hrvatskog katoli čkog daštva. Prcclnvnnjc je bil o jako zanimivo t c ink je trnja! prck jednoga sata, članice u do kraja pra tile izlaganja s ve
likom pomnjom. Tajnica
OLID
Od lazak jednoga zlozaslužnog
Pred 20 ~odina došao je u naše mj esto raspnrnnih hlača, bez kućo i ku ćišta,
pre d avajući po putevima dronjke i oslntke, dok sc nij e obogatio i postao pašom, koji je pa ~ovao i hnračio pod imenom držnvnotvorca, zaš ti ćen bivšim režimima. To vam je Ferara Jakov, došljak iz Betin e, prije nastanjen u Loš inju, koji je sada nap okon odletio na sokolskim krili m a., otpra ć<m od olib koga naroda mrtvim zvonom, crnim zastnvama, glazbom rogo-
»KATOLIK« ------------------------------------~BR~_J _4_6.
' ' ll i Iata i onom iz \ orov nika , koja isp raćuje amo ovakv o zaslu žne Uud e, u Biograd n m, da us r eći tamo· nje rcpare. Olibski ! !rvati d u:,!o će se sj eća ti do u ~ ni
kn rcrnre, njegove /.ene, sinova, drugova kao i nj iho ' ih nedjela, ali će sc i on jeća ti i pra ćaj a iz O libu, jer ba •, oni , ko
ji u mu bili na jcrniji, morali su mu garantirati , dt mu e ne će zbog njegovi h ncdicln n .. ta zla dogoditi, kada to nijesu mogli njegovi najmiliji uz š tićenike žandare. [1 \ jcsnn znštit!t pnsila m u je život, i ako to nije 7n lu :l. i v no. t\ on i u zadnji čas, odalečiv·; sc brodom iz luke, svojim nep ris tojnim gestom pokazno je ono, š to je bio i ~ to jest, dok Ol ibl jani b ili u, ostali su i o tat će uvijek svjesni svoga po!; tcnja i hrvatstva. 1 ekn sc on d iči ,
kao i n jegovi. sn vojim lažima i nep risto jno tima , n mi zahvalju jemo Bogu, što smo oči ti li iz nnšc rcdi nc i ovu nes reću .
Olibljanin
Život Sibenika PRO L A BL. ' JK LE T\ ViLI-
· n edjelju 12. t. mj. grad Sibenik proslavit e nnjs ,·cčnmjc bla gda n svoga grnda nina bl. N iko le T nvil i n. Da bi pro-
Inva blagdana ispala što vcčanij c , osobito u Ši beniku. preuz. bi kup uputio je pismo vj ernicima u Si beniku. Biskupovo pismo bilo je pročitan o u nedjelju S. t. mj . u svi našim crkvama. Po naredbi prcuzv. bi kupa za tri dana slavi t će zvona po svim našim crJ..."Vama prije blagdana, a u k a t e d r n l i bit će trodnevna pobožno t 10., ll. i 12. t. mj . u 5.30 s. uvečer . Izvanj kn svečanost bit će u nedjelju 12. t. mj . Po svim na ·im crkvama bit će svečana služba Božja s propovijedi o bl. ikoli Tnviliću . U k a t e dr n l i bit će glavna proslava u nedj elju 12. t. mj .
jutro u 5.30 s. bit će lekcije. U 6 s. pjevana v. lisa. 7, 7.30, 8, 8.30 i 9 s. ti hc sv. Mi e. U ll . svcča·nn sv. Misa. Popodne u 5.30 s. propovijed i bla<1oslov s Presvetim. - 14. t. mj ., na spomendan Blaženikovc mrti. n u času , dok hn•atski bi kupi budu molili sv. Oca, da pospjcši njegovo prog,la en je za vec a, bi t će u katedrali u 9.15 s. svečana v. Misa.
PUT PREUZV. BI KUP U RIM. Na· preuzv. b i s k u p otputovao je danas zn Zagreb, da e pridruži hrvatskim hodoča nicima, koji l O. t . mj . putuju u Ri m. Iz šibenika još s njim putuju u Rim prepozit kaptola pre vij . lvl ons. don Rudolf P i n n i na~ uredni k pre č . don A nte R n
d ić .
\ILO TINJA Z »KONFERE CIJU V. Vh K P KOG «. Preuzv. bi-
skup u svom pismu o bl. ikoli Taviliću
preporučio je i mil linju zn ramežljive siromahe, za koje se skrbi Konferencija v inka s ovim riječ i ma: " p ozi vljem
va , da budete velikodušni te svi bez iznimke žrtvujete svo j obol za grad ke sramež lj ive siromahe i tim počast i tc voga gradan ima bl. ikolu Tavilić!t. « - U duhu ove naredbe prcuzv. biskupa u ned jelju 12. t . mj . sakupl jnt će sc milostin ja u našim crkvama p reko svih S''· Misa zn sramežljive siromahe. U istu svrhu snkup ljat će se milodari pred crkvama.
BOLE T G. DA E SKARICE. K bolesnom našem narodnom zastup niku g. Dani Skarici 7. t. mj. stigao je iz Zagreba primari us g. dr Branko Benzon i pregledao ga u društvu mjesnih lij ečnika dra ovaka i d ra Trlaje. akon pr gleda dr Benzon je izjavio, dn je g. ška rica oboli o od upale pluća i upale porebrice na desnoj strani, tc sc potpll'no ložio nalazom i liječenjem dra ovaka. Sto sc tiče prognoze može sc očekivati povoljan tok bolesti. jer se bolesnik dobro osjeća. T emperatura je niža, a s rce pravilno radi. Nadati sc dakle skorom bolcsnikovom ozdravljen ju, koje mu i ml želimo.
BLAGO LOV RKVE lE ZASTA-VE. nedjelju 5. t . mj . u crkvi sv. Iv a n a bila je na veča n način blngoslcwljena nova crkvena zn tava u ča t bl. ikole Tnvilića i sv. Ivana Krstitelja. vcčani čin blagoslova oba vio je biskup k i delegat, prcpozi t stolnog Kaptola i apostol ki protonotnr pre vij . Mons. don Rudolf P i n n uz asis t enciju vlč. don Kreše Z o r ić a i vlč. don Vinka B e l n m n r ić n. Ovu divnu zastavu crkvi v. Ivana darovali su g. Z u n i ć T o m n i nj egova supruga K 1 e of n. Zastava, koju je izradio g. tjepan S a j n o v i ć iz Osckovn, vnnrcclnc je lj epote. Kumovala joj je gđa 13 e n k o v ić Janja. rkvn v. Tvnnn taj dan doživjela je pravo lavlje. Svcčnnost
j e započela slavljenj em zvona, koja su na-
javila dolazak prcsvi j. Pinna . Crkva. j e poprimila divan izgled i bi la je lijepo ukrašena. Prisus t\•ovnlo je mno·· tv svijeta, tako ela ih je mnogo moralo o ta ti ispred crkve, jer u crkvi više nije bilo mjesta. Po~hj e večnnog pontifikalnog blagoslova z ns ln vc medu narodom je n ns talo ilno odu l'.cvljcnjc. Zn ti m je prcsvij. P i a n održao zano nu i di rl jivu prigodnu propovijed slikovi to prikazav~i i is taknuvši mučenički lik bl. likolc Ta ,·il ićn, koji treba da svi lijc dimo. jegovn nas je propovijed dubok ganula i sve oduševila. Raspalio je nn~n srca, dn što više ; t ujemo bl. ikolu Tavilića. akon propovijedi sli jedio je svečani po nt ifikalni blagoslov s Presvetim. vcča n ost j e zavr ena pjeva· nj em »D neb e B<' , a zatim sc upravitelj crb ·c sv. h rnna vl č. don Vinko B e l am ar ić znhvnlio p rcsvij. P ianu. Ova će svrčanost svima prisutnima živo osta ti u uspomeni. - T ovom prilikom presvij .
\ ons. P ian u t c gosp. Tomi žuniću i njegovoj ~rospodi nnjsrdačnijn hvala, a od Bogn o iln n plata - Upravitelj crkve.
Bl K P R ZANC . Preuzv. b i-skup u prošlu nedjelju otvorio je i blagoslovio u Ražancu nov u rcdovničku kuću čč. cstarn Predral,locjcnc Kn•i. Povratio sc u utorak. Pratio ga je tajnik vl č. don Ivo B u j a s.
l'.'OVI T J IK PREUZV. BI K P . Buduć dosadašnji tajnik prcuzv. biskupa vl č. don Srećko D i o m a r t ić otputovao u Rim, dn nastavi svo je t eološke nauke, prcuzv. biskup imenovao je zn svoga novog tajnika vlč. g. don Ivu B u j a s a.
Z POBOLJ ANJ E ZELJEZ IčKE VEZE ZAGREBO 1 I PLITO '\. Iz Zagreba su se povratili gg. Ćiril Tomnseo i Andrija Lu · ić, koji su kao predstavnici sjevcrodnlmatin kih privrednika i dru ~tva
za promicanje turizma u sjevernoj Dalmaciji intervenirali kod odjelnoga predstojnika za trgovinu dra Lamcrn i direktora že l jezn ičke direkcije u Zagrebu ing. Terčeka, za uspostavu vlakova nn pruzi Sibenik-Perkovi ć- livno. koji su po novom voznom redu obu tnvljeni. G. Lu ić i Tomase su iz javili. ela im je obećano, dn će e u tom pravcu poduzeti intervencija kod !!cneralne direkcije drž. željeznica i kod ministar tvn. saobraćaja . tign.o je odgovor i od direkcije državnih željezn ica u Zagrebu na pred tnvku šibenske općine u tome pitanju. nopćn.va e, da je tn predstavka upućena ministarstvu financija i generaln oj direkciji drž. željeznica u Bcog,rad i zatraženo je, dn se ukinuti vlakovi na pruzi Sibenik-Perković-Slivno ponov
no uspostave. PRTREDB ZBOR "co PE OD
HLO Tl«. Diletantski odio crkvenog pjevačkog dru tvn :o Go pc od Milo t i« davao je u nedjelju 5. t . m j. u Kat. Domu savremeno-religioznu dramu s predigrom u 3 čina » ukob vi jctla i tmi ne« od Knjsinči ćn . Mlade dil ctnnt icc su dosta dobro o
di grale ovu dramu. V . TVA TRO GIR , L slavi se u
crkvi sv. T v a n n u utorak 14. t. mj. Ujutro u 6 s. bit će lekci j e, n zatim pjevnna sv. '\isa. Popodne u 5 s. blago lov s Pre-
vetim. ZBOR DJECAKA. Crkveno Pjevačko
Društv " Gospe od Milosti« pokreće "zbor dj ečaka« . Stoga pozivlj e ovim rod itelj e, da svoju djecu od 8- 12 godina upišu u ovaj 7bor. U pisivanje e vr i ponedjeljkom, srijedom i petkom od 6- 7 s. uvečer, n nedjeljom od 11- 12 s. u jutro u društvenim pro ter ijama u amo tnnu sv. Lovre. Sačuvajmo i na ovaj način našu mladost vjeri i Bogu l - Uprava.
DEVETNICA GOSPI OD ZDRA V-LJ u k a t e dr a l i počinje ll. t. mj. i dr/.i sc svake večeri u 5.30
SVI 't LA ICAMA "2fVOG SVI-JETL « javljam, dn je n11knna klanjnnjn za slij deći tjcdnn ( 12.-18. Xl.): d n e na š S ib c o čn nin blaženi ikoln Tnvilić pr og l as i svecem i njcf! Ovo š t ova n je što vi še pro š iri po svim hrvn t kim krajevimaDon Ante Radić.
U FO lD 1AšEG LI T doprinio je vlč. don leksandar Ccpin (Zablaće)
D in 20. - Up rava hnrno znhvaljujc.
T KOVT PRETVARAJU E U T RAK-TORE! Nova Spanjolska pretvara svoje ratne tankove u poljodjelske trakt ore. Spanjol -kn vojska je kao svoj prvi prilog dala 64
ta.nka, p ret varena u poljodjelske traktore, dn e pošalju u pokrajinu. gdje je potrebno ubrzanje pol jodjcl kih radova. Kamo sreće,
kad bi e tuko svi tankovi na vrjctu pretvorili u poljodjcl ke traktore!
Razne vijest:i -APEL BELGIJSKOG KRALJA l NIZOZEMSKE KRA LJICE ZA MIR. 7. t. mj. belgijski kralj Leopold ll I. došao je u po· sjete nizozemskoj kraljici Vilh elmin.i , našto su oni poslali zajedničke brzojave zaraćenim stranama nuđajući svoje usluge u korist obnove mira. U apelu sc kaže: »U ovim uL
bil jn im časov i ma napetosti uvjereni smo, da moramo jo~ jedan put dići glas u ko rist mira, prije nego rat na zapadu <.apočne svom žest mom. Prije nekoga vremena zaraćene
drž:a ve izjavile su, da bi bile spremne pnstati na pravednu osnovu mira., ako je ta zn njih prihvatljivu. Mi se stavljamo svim svoj im snagama njima na raspolaganje s time, da nam iznesu svoje prijedloge, da bi sc u pri jatel;skom duhu posLigao sporazum. Ovo je, kako izgleda, zadatak, koji moramo ispuniti i zato, obzirom na dobre odnoš:.l je s a svim sus jedima, možemo ponuditi svoje posredni čke usluge. Ako one budu prihvaćene, mi ćemo sa svim silama raditi na obnovi mira u korist naš ih naroda i cijeloga svijeta. Nadamo sc. da će ova naša ponuda biti p ri hvaćena i da će ona predstavl ja ti prvi korak k trajnom miru. «
ITALIJA ZELI MIR. ~vc dosada~njc
lične promjene u talijanskoj vladi i u drugi m istitucijama te nedjelj ni razgovori Mussolinij evi s najvišim predstavnicima vojske u političkim krugovima su pobudili veliku pozornost. Im enovani s u i novi članovi državnog d irektori ja fa š i s ti čke stranke. Ge nera! Carboni u listu »La Stampa« piše, da izvršene promj ene ne mogu itznenadit i političku javnost. Italija želi mira i ne će dn se ponovi pokušaj iz godine 19 15., kad je bila povučena u rat, a da nije tačno odmjerila domašaj njegovih posljedica. Mus-olini će svakako pojač:Lli talijanske vojnič
ke pripreme, da bi državu osigurao od ~vakog iznenađenja.
TRGOVACKI SPORAZUM ITALIJE I BUGARSKE. Talijanski listovi ističu važno t potpisanog trgovačkog sporazuma iz
među llalije i Bugarske tc kažu, da su pregovori vodeni u atmosfeni najveće srdač
nosti i uzajamnog razumiljcvanja, tc da SIJ
tako otklonjene sve teškoće. Dopunski protokol ima političku važnost , jer svjedoči o prijateljskim vezama, koje postoje između
obi ju vlada.
TESKO STANJE U VARSAVL Vatikan ki ,.Qsservatore R omano« objavio je č l a nak o sadašnjim životnim uslovima u Y:lr
šavi. Prema tome članku preko polovinu zgrada u Varšavi sravnjena je sa zemljom Zbog z.račn ih napadaja i bombardiranja pojavlla sc nestašica vode. Još ima mnogo ranjenika, a premaleni je broj liječnika, da im pruZi liječničku pomoć. Zbog opasnosti zaraze proučavaju sc planovi o evakuaciji
grada.
OGROM l KREDIT ZA POJACA 'JE AM ER ICKE FLOTE l AVIJACIJE. Predsjednik odbora za pomorstvo u zastupničkom
domu dao je izjavu, da će američka vbJn traži ti u ijcčnju od za tupn.ičkog doma, da joj se o igura kredit od milijardu i iOO mili juna dolara za izgradnj u novih ratnih brodova i aviona. Prema planu vlade dolazi u obzir izgradnja 95 novih ratnih brodC'va J oko 2400 ratnih aviona.
VELIKA FR CUSKA ZRACNA PO-BJEDA. 6. t. m j. 9 fra ncuskih lovačkih aviona na.palo je grupu od 27 njemačkih lovačkih aviona. Pri tome je oboreno 9 njemačkih aviona, dok su se svi francuski avioni vratili neoštećeni .
RUSKA SFINGA. Kominterna u Mo-kvi. povodom 22-godišnjice boljševičke re
vol ucije, izdala je proglas upućen radništvll čitavoga svijeta, u kome, medu ostalim, či
tnmo i ovo: »Neka nitko ne očekuje, dn će sc Sovjct.ska Rusija boriti na strani Njemačke. Sadašnji rat značit će konac svih ka· pital ističkih vlada i svih vladajućih krugova u državama, koje se danas nalaze u ratu. Radnici ne miju podupirllti tc vlade, koje vode reakcionarni i imeperijalistički rat.« Komintcrnn i sovjct.ska vlada su ipak uglavnom jednako pod Staljinovom kontro· lom tc prividno odvajanje mišljenja između Kominterne i ovjct ke vlade - ka.c() mntrasj u londonski politički kcrugovJ - mo
že se tumačiti na taj način, da su simpatije prema Njcmačko.j vrlo površne i prividne.
~~~~~·~~~~~~~~
Križarske viJesti
ODR2A I TECAJEVI. Odt".lnn je okružni tečaj Okru:'.jn Hvar u S u m ar t in u (na Braču). Prisustvovao je i delegat VKI3-n br. Lav Znidarčić. - Održan je okružni tečaj u D u b r o'' n i k u od 3. do zaključno 5. XI., na kojemu je sudjelovao i delegat VK.B-a br. Lav Znidnrčić.
ea nl
bolje: P radblskUR u ovo d unlltenja
jelom l urodi pr nije l n3
'loga sud
Drag dule, nije samljeo u vom red svi kardi ćenlci i mlio nas voreno 11
ze u rat
Dok nre, ču
drukčij e
stranu. G ge slran rahtjeva, A Ipak, dan moi1 najbolje ponelto
Tako 11orali pl rasluilla mjesto d, vedno pt
l drt stojanstve krenoga naJe stva ljac,_
Tako bl svoj Uldlie lE
'Ylilm vre llarod, a
Bog 'Vedan; p kradene Pada če, le Puta sebičnost vanje,
Z~to llrno za 111ada, s Illo litva Đotje :o ta Pobje
Nek "' na b di, Pa n "utl
VLASNIK I ODGOVORNI UREDNIK: DON ANTE RADIO - šiDENIK ULICA BL. NIKOLE TAVILićA 107. - TISKARA .KACICc (O. BERNARDO BULJEVTC). !taJni di,