~ -edje­;l će l ll.

pr G­

e sv. Red

la

o

K

l

PoWarlna platena u cotovu God. Ill.

Oodlloja pretplata Dio 30.-

lt 1&\Nemltvo dvOitruko.~ ~resa Uredol~tva l

Oprave: Sibenik, p. p.17.

.l{.ltoHk" l&lad IVakl tjedao.

Šiben:k, 16. listopada 1932.

Kamo- _Iđemo? Nije mnogo da je u Moskvi sa­

moubijstvom zavr~io svoj život lječnik Dr. Suhov. U pismu što ga je ostavio, među ostalo pisao je i ovo: .Kažnja­vam samog sebe radi jednog grijeha. No ipak sam dužan još da nešto raz· jašnjim i to razjašnjenje ~ružam sud­stvll. Prije nekoliko godina je došla k meni supruga jednog profesora. Tužila se je radi bolova na gornjoj uSĐici. Iza ~to ~am je dobro pregledao činilo mi se da je taj dio nešto otečen, i to mi je bilo sumnjivo. Ćinilo mi se je, a kasnije sam se i uvjerio da su radi rabljenja .crvenilo za usnice­Ut:Jišli u nju neki vec;ma pogibeljni bakteri i da je cd njih dobila smrto­nosnu bolest. Upczorio sam muža, i savjetovao sam ga nešto što je on odmah izvr~io. Kad ~e suprug vratio kući dao je ženi jaku dozu otrova; siromašna gospoda umrla je tako a da ne lrpi, a ja sam dao svjedodžbu smrti radi klonuće srca. Iza ovog pr­vog slučaja, cdlučio s2m na i5ti na­fin postupati sa svim bolesnicima, fiju sam bolest držao smrtonosnom. Prije malo dana umrla je . • . uvijek radi slaboće srca, gospođa Natazija B. Ovaj slučaj je bio moje četrdeseta otrovanje.. Moja dijagnoza našla ju je bolesnu od raka koji se ne dade operirati. Ali kad sam vršio autopsiju, sa užasom uvjerio sam se, da se rs· .dilo od običnog tumora. Dakle sam ubio bez razloga (krasno zar ne?) Sada je došao red na mene."

Ubio se, ali bez razloga, jer smrt ne zadovoljava uv1jek, koliko kad se život primi kao zadovoljštimu. Sva· kako ne zadovoljava samoubojstvo, jer je ovo oružje kukavice, koji iza zločinstva hoće da izbjegnu ljud~ku kaznu • • • ali neće božansku prave­dnoga suca.

Eto kamo nas vodi civilizacija, koja ne priznaje Božju zapovijed .ne ubW Mnogi lijt:čnici po svijttu pa i kod nas, kad ne mogu da mnogo zarade ozdravljujući bolesnike, dali su se na unosniji posao, da ubijaju dje-

čicn prije n ego se rode, jer to traže neki roditelji bez sa :esti, gori od životi n Ja, koji traže u ženidbi samo uživanje bez ddcosti i odgo-.ornosti. Zato imademo gro:ne st : tdike, d.a ima na miljune uništene djece u Eu­ropi. Koliko stotina Sl' m 1 u Šibeniku l Radt necspjelih operacija, uz milijune ubijene djece, imamo na tisuće, na desetke tisuća ubijenia msjki (pre· klani u Njemačkoj 32.000 majka po. ginulo je uzrokom te operacije ll) I to sve u ime znanosti i medicine bez morala!!! Dakako kad se Boga i Cr­kvu ne priznajt>, ljudi zamisle svako· vrsne teorije pa onda ubijanje posta­ne dozvoljeno. Eto, smatraju duž­naš~ u ubijati neozđravljive ljude radi nekog mjećaja samilosti, - to je kukavičluk: za one koji to trate -a vrhunac sebičnosti je kod onoga koji je izvrši. Jedni odobravaju ovaj zlo­čin da ne trpe nad tuđim bolovima, drugi smatraju dužnošću da ubvjstvom djeteta zapriječ~ da se poveća broj članova obitelji pcd samom izlikom,

Starokatolicizam umire Švicarski popis pučanstva - piše

L' unite de l' Egli se - pokazuje kata­strofalni pad starokatolicizma i to baš u onim centrima gdje se je bio razvio. Po ~lu ž benim statist ik ; m11, odp11Ii sn u zadnjih deset godina od 55.000 na 45.000.

Da se te brojke 'bolje shvate, treba spomenuti koju činjenicu. U kanton Berne, starokatolici su pali od 5003 na 3986. U Berni, u gradu, ovi raskolnici su izgubili između 1920-1930, 400 duša, dok je kat. Crkva dobila ltiOO. U Bienne· u starokatolici su izgub1li 80 duša, duk su katolici dobili 700.

U t. zv. četiri sveta grada sta-rokatolicizma rimokatolička pučan-

stvo u zadnji d~s · t g~diila, b:tj ži napredak od 12.5% a starokatolici gubitak od 17.5 Ofo. Tako u ovom pro­testaoskom kraju kao što je Berna,

Br. 35. Cijena 50 para

Vlasnik l odgovorni urednik; • Sveć. J oso f' e ll e l n o v l ć,

Sibenik ulica sv. Martina.

Stampa : P u ć k a T l s k ar a (Braća Matačić pk. Petra) Predstavnik Vjek. Matačić.

Oglas! po naročitoj tarifi.

da je u doba ekonomske krize teško povećati broj djece više od jednoga, d v oica, ili ni jednoga.

Dok mnogi hoće da opra\'daju ova zločinstv:>, kat. Crkva ih o~uđuje sa ćudore dnog i kršćanskog gledišta. Ali, koliko puta sam ljudski razum pogriješi. Lako je drugoga ubiti, ali da je Dr Subov vrši > autopsiju na drugih njegovih 39 žrtava, koliko puta bi bio još konstatirao da je pogriješio?

Jao svijetu, ako se pušta voditi od ideje sebičnosti i uzi ;anja bez od­govornosti - najgore je barbarstvo logično provađanje ovoga neljudskog čina. - Nama se čini, da apostazija od Kristove nauke vodi E~ r vp u i nas, dosta brzim tempom do onog polo­žaja, od kuda nas je svjetlost Evan­đelja izvadila prije dvadeset vijekova. Idemo li dalJe ovtm putem, sl&bo ćemo svršiti, zato, eda okrenimo praktičnom katolicizmu, u kojemu je jedini i pravi spas. Pitamo školovane lju-de i druge vodeće krugove: Kamo idemo ako ne slušamo Boga i nje· gove zapovijedi? Dogođaji govore!

}oje

kato!. crkva broji danas 87.000 rimo­katclika, a tzv. narodna starokatolička crkva nema nl 4000 pristaša.

Kako je već poznato, starokatolici­zam je nsstao za vrijeme cr!<v~n:;g sa­bora u Vatikanu god. 1870, kad mala njemačka grupa pod vodstvom oholog Dollingera, nije htjela da prizna da je Papa neprevarljiv u vjerskim i ću­

dorednim stvarima kad govori kao učitelj ci jele Crkve, kao što su svi katolici od apostolskog vremena uvijek vjerovali i vjeruju do danas.

Ova grupa se je poslije organizirala i osnovala je tzv. starokatoličku crkvu, čiji je glavni vođa bio otpadnik, Schulte. Svoga prvoga bi'>kupa, dali su zarediti od holandeškog jansenisti­čkog biskupa.

St.:!rck: toJ:ci su se rašiC:Ji samo u njemačkim krajevima, a kod nas izni­mno, pojavili su se vlastima, kao crkva koja je opstojala u Austriji.

Btran& 2.

Tako dodoše u Jugoslaviju. U početku su starokatolici proglasili, da vjeruju u staru katol. vjeru, ali da odbacuju svaku novu vjersku istinu. Tako da danas svuda starokatolici od katoličkog vjerovanja nemaju nego ime, što nije čudo, kad je vođama

bilo najglavnije doći do žene, a pri­stašama dobrim djelom, do promjene žene ili mu~a.

Za pobolJšanje l dobar glas (naše obale

Promet stranaca, koji svake godine sve to više raste. izazvao je po našim gradovima i varošima zanimanje i skrb za poljepšanje dotičnih mjesta. To je lijepo i pohvalno, jer ne samo da urednost i čistoća privlači goste, već

i strani gosti prema tome kakve nas vide, prema tome nas i sude. Nu to nije dosta. Malo će nam dignuti ugled pred strancima ovo poljepšanje m jesta, dok iz naših gradova i varoši ne ostranimo jednu sramotu; a ta sra­mota jesu one pogrdne psosti, koje se neprestano čuju koli po ulicama, toli na pristan ištima gdje se stra oci ukrca­vaju i iskrcavaju.

Na ove sramote i bogohule, koje se po našim gradovima i varošima čuju, mnogi se je pošteni strana~

zgadio i potuž·o a da i ne govorim o onim2. , koji ne rekoše ništa, ali zato pogledaše preko ramena, za do-

TKO JE PAPA? U sv. Eva ndel jima prikaza 1 je

Petar ·uvijek kao prvi, kao vođa A­postola. l<ao drug i prijatel j Kristov, na osobiti način odlikovan.

Isus propovijeda iz brodice Petrove, a ne iz one drugih Apostola (L. V. 3.)

Isus plaća porez za sebe i za sa­moga Petra (Mat. XVII. 26.)

Petar upravlja brodicom prigodom onih dvaju čudnovatih ribolova, jer je On dobio n:!lcg od Hri ta da vodi svoju lađ i cu u pučinu (L. V. 4.)

Petar je, koji prati Isusa, pa i tada kad se dijeli od ostalih Apostola; nje­mu se prije svih Apostola pokazuje posliJe uskrsnuća.

Petar ide po moru, i5to kao što i Spasitelj. On mu pomogne na čudno­vati način, kad je p očeo tonuti (Mat. XlV. ~9.)

KATO~

tičnim bogohulnikom, kao da htjedoše reći: Ko ja je ona vrsta životinje, koja se, služi onako. bestijalnim jezikom? Mnogi su već stranci bili očarani li­

jepotama i čarom naše obale, ali i zgađeni neoprsnošću i svetogrđom ri­ječi, koje se tu neprestano čuju.

Nažalost oni, koji se bave i rade ns promicanju ove vr ,:,ti prometa, za sve imadu oko, što treba ostranit, da ne bude zazorno strancima, ns sve misle, što treba uredit, a da im se ne zamjerimo, a za onu sramotu, koja nas ruži pred cijelim poštenim svije­tom, kao da ih nije briga? Ko zna? Valjda je to zato, jer bi neki morali da poč n u mesti ispred vlastitih vrsta.

Nu i bez obzira na strance ovoj sramoti trebalo bi stati na kraj. Pso­vaocu i bogohulniku nije mjesto u poštenu i pristojnu društvu. Pristojan čovjek, pak bio on vjernik ili bezvje­rac, on ne psuje. Ne psuje ako je vjernik, jer mu vjera brani psovati ono što je sveto; ne p·suje, ako je bezvjerac, jer zna, ako on ne vjeruje da vjeruju drugi; pak će se čuvati, ds vrijeđa tuđe svetinje i izaziva njihovo vjersko osvjedočenje. Ne psuje napo­kon ni jedan ni drugi i zato, jer je znak bezobrazluka i duševne podivlja­losti sl t žiti se pogrdnim i sveto gr d nim riječima . Prema tome sve kada i ne bismo bili kršćani, morali bi sve uložit, da ova sramota jednom već prestane. U kratko: sv i oni, kojima je ns srcu promet stranaca i dobar glas naših

P tru je l5US na zadnjoj večeri

oprao noge, prije nego svim ostalim Apostolima (Iv. XIII. 6.)

Spa 5itelj je Petru prorekao način

kako će umrijeti. Kad se u Evanđeljima spominju

imena svih ili samo nekih od Apo­stola, najprije se spominje Petar. On govori i odgovara u ime ostalih Apo­stola.

Ovi i još mnogo drugih primjera, što bi smo ih mogli donijeti, dostatno d(:kazuju, d:1 je ls!.!s im:w neke osobite namjere s Petrom. Apostoli su to zato poštovali i smatrali svojim poglnvicom i kao takav on je radio potpuno svi­jestan svoje visoke dužno ti.

Isus se iza uskrsnuća pokazJje Apo· stolima na Tiberijad kom jezeru i t:lda reče Isus Simonu Petru: Simone Iva­nov, ljubiš ll me više nego ovi? Taj mu je upit postavio tri puta pa kad

mjesta, moraju bit uvjereni, da neznam što l!činili z!l poljepšanje naše obale, makar ju oni u perivoj pretvorili, ako se ovoj sramoti ne stane na kraj, mi ćemo pred poštenim i pristojnim svi­jetom izgledati samo prostaci i ništa drugo. e

Naši dopisi Dolazak preuzv. biskupa u Vođice.

Slavljenjem zvonova javilo je da se vodičkoj obali približuje parobrođ

kojim nam dolazi preuz. biskup. lako dolazak nije bio služben dočekali sa preuzv. biskupa sve mjesne vlasti u­čiteljski organi sa školskom djecom i vjerni puk. Spuštanje počasne za­stave s jamb ora • Kozjaka• najavilo je. da je preuzvišeni stupio na obsiJL Tada su škole i Kdžarice predale u­kusne kite cvijeća uz prigodne dekla­macije. Praćen školskom djecom, a kroz špalir ljudstva otišao je preuzvi­šeni u crkvu, gdje se je zahvalio na dočeku.

Na licima ljudi odrazivala se je radost, jer je u njihovoj sredini toli ljubljeni pastir.

Crkvena svečanost se je započela

u 6 sati poslije podne. Novoređenici

su položili na ruke svojega biskupa propisanu zakletvu. Zatim je bio bla­goslov.

U 7 sati ujutro je bila svečana sv. misa preko koje su primila prvipat nevina djeca bijelu hostiju. Majke sa

je svaki put dobio, odgovor ljubim, reče .Pasi ;aganjce majer .Pasi ova mojeJ« (lv. XXI. 15-17.)

Iz ovoga se vidi, da kao što se kuća gradi na čvrstim temeljima, tako Krist hoće, da na temeljima - koji daju jakost, solidnost i jedinstvo zgradi - gradi svoju Crkvu. A taj čvrsti

temelj jest Petar, koji će svojim aukto­ritetom uzdržati cijelu ovu zgradu, tako da je vrata paklena ne ć~ nadvladati. Klj Jčevi su znak vlasti. Tko ima klja e kuće ili g~ada znak je, da je on vla­sJi:{, Kad e prodaje kuć1 ili predaje grad rednj .t se kljućevi. Samo tko ima ključeve može da ulazi u zgradu i upravlja s njome. Ovi ključevi znaće

za Petra vlast da upravlja s Crkvom. Kad mu je pak dao vlast da pase ja­

gan} i ovce t. j. vjernike i biskupe, jer su ovce majke koje hrane jaganjce, Isus je stavio Petra na ·čelo svog ov·

ma111 bale, , ako , Illi

svi-

BroJ 35.

lj ocevi na pun ili crkvu te uživali u ve­·selju svoje dje~;e. Vrhunac svečanosti

je bila sv. misa u 9 sati, koju je j)ri· kazao Bogu preuzv. biskup. Preko mise podijelio je đakonima gg. F. Ko· 1edniku i I. Trstenjaku treči i. zadnji 1red - red prezbiterata. Prostrana crkva bila je dupkom puna svijeta, koji je sa zanimanjem i ustrajnošću promatrao

<duge. a dirljive obrede.

!{ATOL~

Cilj za kojim se je išlo, a koji je sigurno postignut, je bio - kako je u svojoj propovijedi reltao slim preuzvi­šeni - da narod zavoli i još jače prione uz svećenike Božje, da upozna kojim obredima sv. Crkva postavlja svećenike za namjesnike samog Boga na zemlji, te da mole i rade što više za svećenički pomladak.

Iz kat lič~oga l eni~a U CRKVI SV. ANE BLAGDAN

.N!A TERINSTVA BL. DJ. MARIJE. U nedj_elju 16. o. mj., slaviće se na Ka· .:§telu svetkovina Materinstva Bl. Dj. ..Marije, čija slika nalazi se na glavnom .oltaru. Ova svetkovina se je i prije svetkovala, ali za neko vrijeme obu­stavljena, na novo je uspostavi sada­.šnji sv. Otac Papa Pio Xl., na uspo· menu 1500 godi na Efešlwg sabora, na kojemu je svečano proglašeno Mate­ri-nstvo Bl. Dj. Marije. Taj dan biće

svečana sv. Misa na Kaštelu u 10 sati a · poslije podne u 4 s. blagoslov sa 'Presvetim. Počastima majku Božju, koja je i majka naša taj dan, a ona neće zaboraviti svoje djece.

BLAGDANI SV. TEREZIJE M. l. i "SV. FRANE ASIŠKOGA. U starodre­vnoj samostanskoj crkvi sv. Frane, nakon svečane devetnice sv. Terezij i M. I. i sv. Frani As1škomu, najweča­

nije proslavljena su oba ova blagdana dne 3. i 4. li stopada uz sudjelovanje

činjaka, dao mu je vlast nad svim vjernicima i pasti rima. Pače grč !a riječ .koju rabi sv. Ivan Vorke Poimaine ne znači samo pasi već vladaj, uči, kraliuj. Dakle Petru samomu je dana potpuna vlast uprave i učiteljstva nad cijelom Crkvom i zato m u je Isus još rekao: .Simone, Simone! eto vas kuša sotona, da vas samelje kao pšenicu; - a ja se molih za tebe, da vjera tvoja ne prestane, i ti kadgod obrativši se utvrdi braću svoju!" (L. XXII. 31.)

S:}to:1a će na?<:st: s;e Apo:>to!e, a Krist moli za samoga Petra. Zašto? Jer je on pag avica a jer ima duž­nost da utvrdi svoju braću, to kad Jsus moli za (njega) Petra, moli i za sve Apostole. ·

Prigovaraju da je vl2st dana sv. Petru, jednako predana i drugima a­postolima: .štogod svežete na zemlji, .bit će svezano i na nebu; i štogod raz-

mnogobrojeoog građanstva. - Na blagdan sv. Frane u 6 s. jutro, nakon pjevanih šteoja o svečevom životu i Tebe Boga hvalimo, prvu pjevanu Misu sa skupnom sv. Pričest i i Papinskim Blagoslovom za članove Ill . t(eda od­služio je preč. D. l. Ivan ović , pre­pozit "ibens !e Katedrale. Do 9 sati slijedile su svako pola sata tihe svete Mise. U J O sati zadnju svečanu Misu , prema starodrevnom običaju; odslužili su mp. Časni Oci r eđa sv. Dominika. Preko ove Mise mješoviti pjevački • Ce­cilijanski Zbor" veoma i precizno ot pjevao je mi~ u od Foerster pod diri­govanjem vrijednog M.o Sentinella. Poslije podne u 5 s. nakon svečanog

blagoslova S!'! Presvetim, koji su tako­đer udijelili narodu mp. oo. Domini­kanci, održana je pobožnost "Premi­nuća sv. Frane. Pjevanjem pjesme: .o. sveče vehl<i" i ljJbljeojem svečevih

moći zaključena je ova ljepa svečanost na radost i zadovoljstvo mnogobroje-

dtlješile na zemlji, bit će razd rij eŠf'llO

i na nebu", (Mat. XVIII. 18.) i isto je tako dao Isus svim Apostolima nalog propovijedanje svim narodima: "Idite dakle i nau'avaite sve narode kršteči ih u ime Oca l Sina i Du/za Svetoga, učeći ilz, da drže sve, što sam v9m zapovijedio. l evo iu. sam s vama u sve 1dane do svršetka svi­iela" (Mat. XXVIII. 19-20.)

No ipak nije tako, jer je Isus: l) samo Petru obećao da će na njemu sagraditi svoj:J Crk-Ju: 2) sa:no Pet~u ob t>ćao ključ ~ve kraljevstva nebeskoga: 3) samo Petru dao nalog da p11se jan j ce i ovce , a 4) on u istu vlast što je dao Isus ostalim apostolima kao vezati, razrij ešiti i podučavati još prije, na o<>ob iti način bija~e pred'lo samo­me Petru, zajedno sa onim drugim vlastima i pravima što je isključivo

dao samome Petru. Dakle jedini Pe-

Straaa a.

nog građan 5tva. - I ovom prigodom kip sv. Terezije M. I. kao i lik sv. Frane na oltaru, u sredi:li crkve i nad glavnim vratima bili su ukusno rasve­tljeni mnogobrojenim elekričnim ža­ruljama TEČAJ KRIŽI\RICA UČENICA. Ovih

je dana u našem gradu održan tečaj Križa rica· učenica, koji je trajao od 25. IX. do 7. X. Svakog su jutra za vrijeme tečaja članice prisustvovale sv. misi i pričesti. Nakon mise održao bi duhovnik Križarica vlč. don Ante Ra­dić kratku eksortu, u kojoj je na zgo­dan način prikazao važnost i značenje triju bogoslovskih krepcsti, i potakao članice na vršenje istih. O im toga održano je 14 slijedećih predavanja: l) Križarski pokret u svijetu i kod nas (M. Šarin); 2) Euhari tij~ki život Kri­žarice (L. Sa fl ić); 3) Križarica i misije (V Baraka); 4) Kršćanska karitas (L. Pavletić); 5) Naš prosvjetni zadatak (E. Ćosić); 6) O socijalaom pitanju (vlč. don J. Fel cinović); 7) Demo kra-l >l OBIT~E~~ •. ri!S.l~

CIPELE Jer Vam neče biU nczahvalne.

Snižene djene svim clpelarual l Naročito ženskim l dječjim!

ŠIBENIK SPLIT Kralja Tomislava Marulićeva 7.

tlir ima sailzoslalno potpunu vlast u Crkvi, dok kod drugih Apostola ta je vlast pođložna Petru kao poglavici Crkve ..

Istina je, da Pavao piše Efežanima, da je Crkva • na zidana na tell)elju a­postola i pror6 ' a", (Ef. ll. 20) ali ovaj te melj lwji ovdje govori sv. Pavao jest objavljena nauka. zajednička apo. stolima kao što i proroc ima. Samo Sv. Pismo ne pr iznaje biskupima, iza­branim od Apo5tola ne{!o ogran i čenu

vlast to liku koliko je ootrebita za up ra vl janje bisku pi om i s vjernici ma njima povjerenim (D. Ap. XX. 28).

Na kon uzašašća Go pođinova, mi vi imo da Petar odmah vrši primat vl asti što mu je Is us dao, premda bez one vanjske svečanosti koju ooložaj Crkve u to dooa niJe dozvolJavao a koju vidimo tek kasnije kod nasljeđ· nil1 a Pf. trovih .

(Nastavlće seJ

8tran& 4 lt.& TOLIK BroJ a!S. ------------------------------------------~~-----------------------------

tizam u našim redovima (M. Tana­šćuk); 8) Naš svjetovni nazor {vlč. don Fr. Graodov); 9) O našim najmlađim& (M. Belamarić) ; 10) NGš studij (M. Ostojić); ll) Naša pozornica (.R. Ba­raka); 12) Apostola t naše učenice (M.

J)rolzvađa

jedino

SJ BENIK

Damske liDele sa visokom petom,za sva~ kodnevnu uporabu od crne ili smedje kože

Din 145·-Damske ripele sa sponom, u pumps fa~ zoni u modernim boja~ ma i od laka, za je~ senske šetnje

Din 165·-Dilmske liP~Ie od

l laka sa crnim semišom kombinirane, sa viso~ kom lli poluvisokom petom za večer i šeinju

Din l 95·-Di1mskP liDPie u najnovijim modelima, najmodernijih boja i ukusnog oblika. Ukra~ sili smo ih sa kombi~ nacijom raznih boja

Šarin); 13) Molitva žrtva i apostolat Križarice za ugled i porast svećeničkog staleža (Alba Goll); 14) O izboru zva· oja (vlč. don A. Radit). Predavanja su praćena velikim interesom i živom de­batom u kojoj su sve članice sudjelo­vale. Ovaj je tečaj mnogo koristio na­šim Križaricama, jer im je dao prilike da dublje prqđru u samu suštinu ract_a svoje organizacije, i da je tako još više za vole. Tečaju su prisustvovale i sestre omladinke u dosta lijepom broju. Ovim je tečajem mnoga iskra križarske ideje, koja je već počela tinjati, po­novno usplamsale svetom vatrom kri­žarskog oduševljenja. To oduševljenje rodilo je mnoge lijepe i korisne od luke, koje će na~e Križarice uz pomoć Božju provtsti u djelo. Neka Bog bla­goslovi sve one, koji su svcjim požr· tvovnim radom mnoge doprinijeli u s­pjebu ovoga tečaja, a to su u prvom redu vrijedni du huvnik Križarice vlč. don Ante RadiĆ, koji je uza sav na-porni školski i drugi rad dr evno pri-

sustvovao tečaju. Takoder zahvaljujemO> vlč. FeJicinoviću i vlč. Grandovu, kojif su svojim iscrpljivim predavaojim~ o· svijetlili mnogu tamou stranu u vjer­skom i socijalnom pogledu. Tečaj je­završen 7. X. sv. Misom i pričesti. -Krlžarica.

U FOND "KATOLIKA•. Don SrećkQ· Pavić i don Ante Sttga._čić po din 20,. da počasti imendan preuz.v. biskupa dra J. Milete. - Da počasti uspomenu blagp. Marije Vodopije don S. Pavić:

din 10. - Uprava lista hamo zahva­ljuje.

------------------~ PRVA DALMATINSKA TVOR-NICA . CRKVENIH VOST ANIH

SVIJEĆA NA PARU

LJUBO MANOJLOVIĆ - SIBENIK "

lzraduiem crkvene vo§tane svijeće svake veličine.

Spt>cHatna izradba svijeta sa nakitima Iz na t bolle vrsti

"osla rine-•.

Mu~ke polulipele od crnog ili smedjeg boksa, sa trajn~m pot~ pl~ tom Din) 165·-MlJ~ke DDIUtfpele· crne m smedje ~ ele~ gantnom gospodinu ~ elegantna cipela

Din 195·-Mo-!kt! polu~:ipele ,,Orig. Goodqear Welt" izradbe od crnog ili 1 smedJeg boksa ili od laka. Eleg. udobna ci­pela za odličnog go~ s podi na

Din 245·· Muške· visoke li· PPI! crne ili smedje, prvorazredna gornja koža i l~a potplati

Din 195·- Din 165·-

BOGATI IZBOR SVAKOVRSNIH DJEČJIH CIPELA! PRODAVAONE : Sibenik, Kralja Tomislava 18, Split. Marullceva 4 l u svim većim mjestima u državi.