od 1. marta akreditacija visoko{kolskih ustanova i

4
petak, 8. mart 2019. Od 1. marta akreditacija visoko{kolskih ustanova i studijskih programa po novim pravilima Jo{ godinu dana za popravke Beograd - Punopravno ~lanstvo Komisije za akreditaciju i prove- ru kvaliteta (KAPK) u ENKVA, evropskoj asocijaciji za obezbe- |ivanje kvaliteta u visokom obrazovanju, traje do februara idu}e godine, {to je rok u kojem KAPK treba da ispravi nedo- statke da bi zadr`ala ~lanstvo u toj organizaciji. Podsetimo, EN- KVA je KAPK stavila krajem fe- bruara 2018. pod pra}enje, i da- la rok od dve godine da se za- merke otklone. Predsednica Komisije za akreditaciju Neda Bokan ka`e za Danas da predstoji period is- punjen brojnim aktivnostima, koje uklju~uju pripremu izve- {taja o samoevaluaciju, organi- zovanje posete i panela sa eks- pertskom grupom koju bude poslala ENKVA, na kome }e iz- ve{taj biti razmatran. Bokan is- ti~e da je Komisija za akreditaci- ju napravila nekoliko va`nih ko- raka kako bi zadr`ali punoprav- no ~lanstvo u toj organizaciji. Dono{enjem novog Zakona o visokom obrazovanju obezbe- |ena je finansijska nezavisnost Komisije od Ministarstva pro- svete, {to je bila jedna od zamer- ki ENKVA. Uva`ena je i pri- medba izre~ena na ra~un javno- sti rada i sastava recenzentskih komisija, u kojima sada ima pet ~lanova - tri sa liste koju je utvr- dio Nacionalni savet za visoko obrazovanje, jedan student sa li- ste koju utvr|uje Student- ska konferencija univerzi- teta Srbije, odnosno Stu- dentska konferencija aka- demija strukovnih studija Srbije i jedan stru~njak za pojedine oblasti iz reda poslodavaca, profesional- nih ili strukovnih udru`e- nja, tr`i{ta rada, komora, koga predla`u odgovara- ju}e organizacije. Na pitanje da li je uva- `en zahtev ENKVA da u recenzentskim komisijama budu i ~lanovi sa stranih univerziteta, ona ka`e da je u zakonu eksplicitno istak- nuto da, ukoliko je re~ o akredita- ciji doktorskih studija, jedan ~lan mora da bude iz inostranstva. [to se ti~e akreditacije ostalih studij- skih programa i ustanova, Bokan ka`e da }e u prvom momentu bi- ti anga`ovani stru~njaci iz regio- na (koji znaju srpski jezik), ali da je intencija da u budu}nosti to budu u pravom smislu me|una- rodne komisije. Obja{njava da je veliki broj ustanova po~eo da pri- prema materijale za akreditaciju i da je re~ o veoma obimnoj do- kumentaciji, te da bi ustanovama napravilo problem ako bi se sada tra`ilo da se kompletna doku- mentacija prevodi. Druga te{ko- }a je {to anga`ovanje inostranih recenzenata podrazumeva niz pripremnih koraka, od toga da im treba obezbediti sme{taj, pre- voz iz jedne u drugu ustanovu... Promene u sastavu recen- zentskih komisija va`e od 1. marta, kada je po~ela akredita- cija po novim pravilnicima. Ve- likih izmena u standardima za akreditaciju nema. Miodrag Popovi}, ~lan Naci- onalnog saveta za visoko obra- zovanje, ka`e za Danas da je glavna primedba ENKVA bila da recenzenti ne uti~u u dovolj- noj meri na odluke Komisije o akreditaciji. - Oni su pisali izve{taj, a ~la- novi Komisije su i{li u posetu vi- soko{kolskim ustanovama. EN- KVA je tra`ila da recenzenti ra- de obe stvari i da budu unapred poznati. Oni }e pisati prelimi- narni izve{taj, na koji }e ustano- va mo}e da stavi primedbe, pre nego {to ga Komisija prihvati ili odbije - obja{njava Popovi}. Na pitanje za{to je ENKVA tra`ila ve}i uticaj recenzenata, ako KAPK i dalje daje „zeleno svetlo“ za akreditaciju, Popovi} pretpostavlja da ENKVA misli da su recenzenti ve}i eksperti za oblast kojom se odre|ena usta- nova bavi od Komisije, u kojoj su ljudi razli~itih profila. - Nije lako uva`iti preporuku da se u postupku akreditacije po- ve}a uloga stranih ~lanova u re- cenzentskim komisijama, jer obimna dokumentacija koju ustanove treba da pripreme mo- ra da se prevede. Sem toga, te{ko je na}i poznata imena, voljna da se prihvate posla koji je relativno malo pla}en. Mislim da ima i objektivnih te{ko}a. Mi smo ma- la zemlja i te{ko je na}i potpuno nezavisne recenzente. U akredi- tacionim komisijama u nekim zemljama imate ~lanove koji su u njima zaposleni, kod nas bi se ne- ko te{ko odrekao posla profesora univerziteta da bi bio ~lan Komi- sije - isti~e Popovi}. V. Andri} U dobrom pravcu Miodrag Popovi} ocenjuje da dosada{nje promene idu u dobrom pravcu, jer je obezbe|ena finansijska nezavisnost KAPK, ali ukazuje da je Komisi- ja mnogo vi{e zavisna od Upravnog odbora Nacionalnog akreditacionog tela nego {to je u prethodnom periodu bila od Nacionalnog saveta za vi- soko obrazovanje. - Vide}emo kako }e to funkcionisati u budu}nosti i kako }e na sve {to je ura|eno gledati ENKVA. Ali, mene vi{e interesuje kako }e na to gledati EK- VAR, jer vi{e nismo ~lan te organizacije. Nisam video njihove primedbe - isti~e Popovi}. Vera Vuj~i}, nekada{nja predsednica Komisije za akreditaciju, obja{njava za Danas da su ENKVA i EKVAR povezani i da EKVAR gleda {ta radi ENKVA, te da je na{e ~lanstvo u EKVAR-u prestalo nakon {to nas je ENKVA stavila pod pra}enje. Obezbe|ena finansijska nezavisnost KAPK: Miodrag Popovi} i Neda Bokan

Upload: others

Post on 25-Oct-2021

8 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Od 1. marta akreditacija visoko{kolskih ustanova i

p e t a k , 8 . m a r t 2 0 1 9 .

Od 1. marta akreditacija visoko{kolskih ustanova i studijskih programa po novim pravilima

Jo{ godinu dana za popravkeBeograd - Punopravno ~lanstvoKomisije za akreditaciju i prove-ru kvaliteta (KAPK) u ENKVA,evropskoj asocijaciji za obezbe-|ivanje kvaliteta u visokomobrazovanju, traje do februaraidu}e godine, {to je rok u kojemKAPK treba da ispravi nedo-statke da bi zadr`ala ~lanstvo utoj organizaciji. Podsetimo, EN-KVA je KAPK stavila krajem fe-bruara 2018. pod pra}enje, i da-la rok od dve godine da se za-merke otklone.

Predsednica Komisije zaakreditaciju Neda Bokan ka`eza Danas da predstoji period is-punjen brojnim aktivnostima,koje uklju~uju pripremu izve-{taja o samoevaluaciju, organi-

zovanje posete i panela sa eks-pertskom grupom koju budeposlala ENKVA, na kome }e iz-ve{taj biti razmatran. Bokan is-ti~e da je Komisija za akreditaci-ju napravila nekoliko va`nih ko-raka kako bi zadr`ali punoprav-no ~lanstvo u toj organizaciji.

Dono{enjem novog Zakonao visokom obrazovanju obezbe-|ena je finansijska nezavisnostKomisije od Ministarstva pro-svete, {to je bila jedna od zamer-ki ENKVA. Uva`ena je i pri-medba izre~ena na ra~un javno-sti rada i sastava recenzentskihkomisija, u kojima sada ima pet~lanova - tri sa liste koju je utvr-dio Nacionalni savet za visokoobrazovanje, jedan student sa li-

ste koju utvr|uje Student-ska konferencija univerzi-teta Srbije, odnosno Stu-dentska konferencija aka-demija strukovnih studijaSrbije i jedan stru~njak zapojedine oblasti iz redaposlodavaca, profesional-nih ili strukovnih udru`e-nja, tr`i{ta rada, komora,koga predla`u odgovara-ju}e organizacije.

Na pitanje da li je uva-`en zahtev ENKVA da urecenzentskim komisijamabudu i ~lanovi sa stranihuniverziteta, ona ka`e da jeu zakonu eksplicitno istak-nuto da, ukoliko je re~ o akredita-ciji doktorskih studija, jedan ~lanmora da bude iz inostranstva. [tose ti~e akreditacije ostalih studij-skih programa i ustanova, Bokanka`e da }e u prvom momentu bi-ti anga`ovani stru~njaci iz regio-na (koji znaju srpski jezik), ali daje intencija da u budu}nosti tobudu u pravom smislu me|una-rodne komisije. Obja{njava da jeveliki broj ustanova po~eo da pri-prema materijale za akreditacijui da je re~ o veoma obimnoj do-kumentaciji, te da bi ustanovamanapravilo problem ako bi se sadatra`ilo da se kompletna doku-mentacija prevodi. Druga te{ko-}a je {to anga`ovanje inostranih

recenzenata podrazumeva nizpripremnih koraka, od toga daim treba obezbediti sme{taj, pre-voz iz jedne u drugu ustanovu...

Promene u sastavu recen-zentskih komisija va`e od 1.marta, kada je po~ela akredita-cija po novim pravilnicima. Ve-likih izmena u standardima zaakreditaciju nema.

Miodrag Popovi}, ~lan Naci-onalnog saveta za visoko obra-zovanje, ka`e za Danas da jeglavna primedba ENKVA bilada recenzenti ne uti~u u dovolj-noj meri na odluke Komisije oakreditaciji.

- Oni su pisali izve{taj, a ~la-novi Komisije su i{li u posetu vi-

soko{kolskim ustanovama. EN-KVA je tra`ila da recenzenti ra-de obe stvari i da budu unapredpoznati. Oni }e pisati prelimi-narni izve{taj, na koji }e ustano-va mo}e da stavi primedbe, prenego {to ga Komisija prihvati iliodbije - obja{njava Popovi}.

Na pitanje za{to je ENKVAtra`ila ve}i uticaj recenzenata,ako KAPK i dalje daje „zelenosvetlo“ za akreditaciju, Popovi}pretpostavlja da ENKVA mislida su recenzenti ve}i eksperti zaoblast kojom se odre|ena usta-nova bavi od Komisije, u kojojsu ljudi razli~itih profila.

- Nije lako uva iti preporuku

da se u postupku akreditacije po-ve}a uloga stranih ~lanova u re-cenzentskim komisijama, jerobimna dokumentacija kojuustanove treba da pripreme mo-ra da se prevede. Sem toga, te{koje na}i poznata imena, voljna dase prihvate posla koji je relativnomalo pla}en. Mislim da ima iobjektivnih te{ko}a. Mi smo ma-la zemlja i te{ko je na}i potpunonezavisne recenzente. U akredi-tacionim komisijama u nekimzemljama imate ~lanove koji su unjima zaposleni, kod nas bi se ne-ko te{ko odrekao posla profesorauniverziteta da bi bio ~lan Komi-sije - isti~e Popovi}. V. Andri}

U dobrom pravcuMiodrag Popovi} ocenjuje da dosada{nje promene idu u dobrom pravcu,jer je obezbe|ena finansijska nezavisnost KAPK, ali ukazuje da je Komisi-ja mnogo vi{e zavisna od Upravnog odbora Nacionalnog akreditacionogtela nego {to je u prethodnom periodu bila od Nacionalnog saveta za vi-soko obrazovanje.- Vide}emo kako }e to funkcionisati u budu}nosti i kako }e na sve {to jeura|eno gledati ENKVA. Ali, mene vi{e interesuje kako }e na to gledati EK-VAR, jer vi{e nismo ~lan te organizacije. Nisam video njihove primedbe -isti~e Popovi}.Vera Vuj~i}, nekada{nja predsednica Komisije za akreditaciju, obja{njavaza Danas da su ENKVA i EKVAR povezani i da EKVAR gleda {ta radi ENKVA,te da je na{e ~lanstvo u EKVAR-u prestalo nakon {to nas je ENKVA stavilapod pra}enje.

Obezbe|ena finansijska nezavisnost KAPK: Miodrag Popovi} i Neda Bokan

Page 2: Od 1. marta akreditacija visoko{kolskih ustanova i

II p e t a k , 8 . m a r t 2 0 1 9 .

VODI^ ZA STUDENTE

Budu}i studenti, na{a Visoka {kolasocijalnog rada u Beogradu je pri-vatna obrazovna institucija koja {ko-luje budu}e diplomirane i mastersocijalne radnike, logopede i oku-pacione terapeute. Za sva tri zani-manja potra`nja na tr`i{tu rada u Sr-biji i inostranstvu je velika. Potrebe zaovim profilom kadrova postoje uustanovama socijalne za{tite, pred-{kolskim i {kolskim ustanovama, pri-vredi, dru{tvenim delatnostima, jav-noj upravi, zdravstvenim ustanova-ma i nevladinim organizacijama, {toneosporno potv|uje da Visoka {kola socijalnog ra-da stvara kadrove za budu}nost.

Na{a misija je da budu}e stru~njake dobroopremimo znanjima i ve{tinama, ali i da ih nau~i-mo kako da se bore za svoje mesto u dru{tvu, za-po~nu samostalno svoju profesionalnu karijeru,stvore nova poznanstva i veze sa svojim kolegamau zemlji i inostranstvu kroz razmenu studenata iobavljanje studentskih praksi.

Od februara 2019. godine po~inje prijem ra-nih prijava za studije, za sve koji se prijave do30.05.2019, uz POSEBNU POGODNOST - za-garantovano mesto i 20% popusta na {kolarinu

za prvu godinu studija. Predupis na prvu godi-nu akademskih (240ESPB) i master (60ESPB)studija, kao i na prelazak sa studija drugih fa-kulteta, traje do 30.05.2019. Upisna kvota naprvoj godini akademskih studija je 100 studena-ta, a na na svim master programima je 75 stude-nata(po 25 na svakom smeru).

Visoka {kola se nalazi u samom centru Beogra-da, na adresi Terazije br.34 i svakog radnog danaod 9-15h, o~ekujemo pozive ili dolazak zaintere-sovanih studenata.

Kontakt telefon je telefon je 011/4040 838, ime-jl [email protected]., a sajt www.asp.edu.rs

Visoka {kola socijalnog rada u Beogradu

Kadrovi za budu}nost

VISOKA @ELEZNI^KA [KOLA STRUKOVNIH STUDIJA Zdravka elara br.14, Beograd

akreditovana od strane Ministarstva prosvete,

nauke i tehnolo{kog razvoja

U P I SOsnovnih i master strukovnih studija

u {kolskoj 2019/2020. godini.

OSNOVNE STRUKOVNE STUDIJE - prvi nivo studija

STUDIJSKI PROGRAMI Broj studenata za upisBuxet Samof. Ukupno

@elezni~ki saobra}aj 40 20 60@elezni~ko ma{instvo 20 10 30Elektrotehnika u saobra}aju 20 10 30Komercijalno poslovawe eleznice 40 10 50Javni gradski i industrijski saobra}aj 20 20 40UKUPNO: 140 70 210

Kandidati pola`u prijemni ispit iz JEDNOG od ~etiri predmetapo sopstvenom izboru i to:1. OSNOVI SAOBRA]AJA; 2. MATEMATIKA; 3. FIZIKA;

4. POSLOVNA EKONOMIJA.

[KOLARINA za samofinansiraju}e studente iznosi 80.000,00dinara (mogu}nost pla}awa u 8 rata)

MASTER STRUKOVNE STUDIJE na studijskim programimaSAOBRA]AJNO IN@EWERSTVO, ELEKTROTEHNIKA U SAOBRA]AJU i KOMERCIJALNO POSLOVAWE U SAOBRA]AJU su u procesu akreditacije - drugi nivo studija.

Okvirni termini: PRIJAVQIVAWE KANDIDATA 24, 25. i 26. juna 2019.; POLAGAWE PRIJEMNOG ISPITA 01. jula 2019.; UPIS 10, 11. i 12. jula 2019.

DODATNE INFORMACIJE011/2768-095, 32-92-517 i 060/0901160

[email protected] www.vzs.edu.rs

Page 3: Od 1. marta akreditacija visoko{kolskih ustanova i

p e t a k , 8 . m a r t 2 0 1 9 . III

VODI^ ZA STUDENTE

Najve}a nada svake zemqe le`i u primerenom {kolovawumladih.

(Erazmo Roterdamski)

U~iteqski fakultet Univerziteta u Beogradu imaStudijski program za obrazovawe u~iteqa i Stu-dijski program za obrazovawe vaspita~a. Na Fa-

kultetu su akreditovani programi osnovnih, master i dok-torskih studija. [kolovawe traje 8+2 semestra po novimstudijskim programima kojima se obezbe|uju teorijska i prak-ti~na znawa neophodna za obavqawe u~iteqskog i vaspita~-kog poziva. Tokom studija, studenti sti~u profesionalnekompetencije u oblasti planirawa, organizovawa, realizo-vawa i vrednovawa obrazovnog i vaspitnog procesa, kao i uoblasti komunikacije, re{avawa problema i razumevawa po-treba dece. Velika pa`wa poklawa se profesionalnoj prak-si, odnosno boravku i radu u pred{kolskim ustanovama iosnovnim {kolama tokom studirawa. Ciq nastavnika i sa-radnika jeste da pomognu studentima u sticawu i usavr{ava-wu pedago{ko-psiholo{kih i stru~nih znawa, negovawu kri-ti~kog mi{qewa i razmeni ideja u obrazovnom procesu.

Za mlade qude koji se {koluju da rade sa decom veoma jeva`an i ambijent u kojem sti~u svoja stru~na znawa i kompe-tencije. Zato se na U~iteqskom fakultetu, sme{tenom u cen-tru Beograda, puno ula`e u opremu prostora, u~ionica i ka-bineta. Studentima stoje na raspolagawu dobro opremqenabiblioteka, ~itaonica, kompjuterska laboratorija i student-ski klub.

Osnovne akademske studije

U~iteqski fakultet je mati~an za didakti~ko-meto-di~ke nauke. Nastavni planovi Fakulteta uskla|eni su sabolowskim sistemom i Zakonom o visokom obrazovawu. Pozavr{etku osnovnih ~etvorogodi{wih studija sti~e se

stru~ni naziv diplomirani u~iteq, odnosno diplomiranivaspita~. Po zavr{etku master studija sti~e se stru~ni na-ziv master u~iteq, odnosno master vaspita~, a okon~awemdoktorskih studija kandidati sti~u nau~ni stepen doktornauka – metodika razredne nastave.

Studentski ivot na U~iteqskom fakultetu vrlo je ra-znovrstan. Studenti imaju mogu}nosti da poka`u svoja zna-wa i ume}a u raznim oblastima, od muzike, glume, sportskihaktivnosti, do organizacionih ve{tina. Fakultet omogu}a-va studentima kroz redovne i izborne predmete da se iska-`u a studenti mogu i sami da preuzmu inicijativu kako biu~estvovali u mnogim kulturno-umetni~kim, javnim, sport-skim, humanitarnim i volonterskim aktivnostima.

Fakultet prima 180 studenata na Studijskom programuza obrazovawe u~iteqa i 140 studenata na Studijskom pro-gramu za obrazovawe vaspita~a – u Beogradu; 70 studenatana Studijskom programu za obrazovawe u~iteqa – u ode-qewu u Vr{cu i 50 studenata na Studijskom programu zaobrazovawe u~iteqa – u odeqewu u Novom Pazaru.

Izbor kandidata za upis u I godinu osnovnih studijaobavqa se na osnovu rang lista koje se sa~iwavaju pre-ma ukupnom broju bodova svakog kandidata po utvr|enimmerilima – op{ti uspeh iz sredwe {kole i rezultat po-stignut na klasifikacionom ispitu. Kandidat mo`eosvojiti najvi{e 100 bodova (najvi{e 40 bodova na osno-vu op{teg uspeha iz sredwe {kole i najvi{e 60 bodovana klasifikacionom ispitu).

Za kandidate za upis na oba studijska programa – za obra-zovawe u~iteqa i za obrazovawe vaspita~a, organizovanaje pripremna nastava iz svih potrebnih oblasti za prijem-ni ispit, kao i probni prijemni ispit koji je ukqu~en u cenu.

Detaqnije informacije o pripremnoj nastavi, pri-jemnom ispitu i studirawu na U~iteqskom fakultetumogu se dobiti na sajtu Fakulteta www.uf.bg.ac.rs iliputem imejla [email protected].

U^ITEQSKI FAKULTET UNIVERZITETA U BEOGRADU

DOBRIM OBRAZOVAWEM DO BOQE OBRAZOVNE PRAKSE

Kraqice Natalije 43Qutice Bogdana 46

11000 Beograd, Srbijatel: (+381 11) 3615 225,

2686 787faks: (+381 11) 2641 060

e-mail: [email protected]

Stomatolo{ki fakultet u Pan~evu upisuje osamnaestugeneraciju studenata

Savremena nastava i rad u malim grupama

ve {kolske godine Stomatolo{ki fa-kultet u Pan~evu upisuje osamna-estu generaciju studenata. Kao pr-vi privatni stomatolo{ki fakultet nana{im prostorima postoji i uspe{no

radi od 2002. godine. Fakultet je izrastao u elitnuobrazovno-nau~nu i zdravstvenu ustanovu. Stu-dije se odvijaju po principu Bolonjske de-klaracije kroz tri studijska progra-ma na osnovu re{enja odgova-raju}ih ministarstava.

Studenti u~e u lepom iprijatnom prostoru, radesa najmodernijomopremom i savreme-nim materijalnima.Vi{e od devedeset pro-fesora, asistenata i sa-radnika izvode nastavuiz integrisanih aka-demskih studija, aka-demskih specijalisti~kihstudija i doktorskih aka-demskih studija. Na Fakultetuse istovremeno obavljaju i zdravstve-ne specijalizacije iz svih oblasti stomatologije.

Stomatolo{ki fakultet upisuje 60 studenatapo generaciji {to pru`a mogu}nost da se studen-ti kroz nastavni proces potpuno osposobe za sa-mostalan rad u struci. Integrisane akademskestudije su u trajanju od pet godina u obimu od300 ESPB bodova, po ~ijem zavr{etku se sti~ezvanje doktor stomatologije-master.

Nastava na sva tri studijska programa je orga-nizovana kroz trimestre {to ima velikih predno-

sti, lak{e savladavanje nastavnog plana, ~esti is-pitni rokovi i samim tim skra}enje vremena stu-diranja. Ovakva organizacija nastave, u kontinu-itetu kroz ceo trimestar, iziskuje maksimalnu an-ga`ovanost i nastavnika i saradnika. To istovre-meno zahteva i kontinuiran rad studenata u tokutrimestra u jednoj {kolskoj godini, ~ime je omo-

gu}eno da studenti lak{e svladaju predvi|e-no gradivo i uspe{no okon~aju pola-

ganje ispita. Svi zaposleni i studenti na

ovom fakultetu rade uogromnom i odli~no opre-mljenom prostoru na naj-modernijoj opremi uznajsavremenije materi-jale koji se danas koristeu stomatolo{koj praksi.Fakultet raspola`e CAD

CAM sistemom za kera-miku, najnovijim laserima

za tvrda i meka tkiva, 3D di-gitalnim ortopanom i telerend-

genom, aparatom za kompjuterskodavanje anestezije, lampom za utvr|iva-

nje oboljenja usne duplje, kao i najsavremenijimaparatima za indirektan rad. Kroz nastavni pro-ces posve}uje se maksimalna pa`nja radu sa stu-dentima kako na medicinskim tako i na stoma-tolo{kim predmetima. Posebna prednost ovogfakulteta je {to se ve`be iz stomatolo{kih pred-meta obavljaju u malim grupama, od po {est stu-denata, {to omogu}ava da svaki student radi nasvojoj stolici uz nadzor jednog profesora i asi-stenta.

O

Page 4: Od 1. marta akreditacija visoko{kolskih ustanova i

IV p e t a k , 8 . m a r t 2 0 1 9 .

VODI^ ZA STUDENTE

Specijalni dodatak. Mart 2019. Marketing: Vesna La}arak Urednica: Vesna Andri} Korektura: Ana Ron~evi} Tehni~ka priprema: Slobodan Srem~evi}

MENTORSKI RAD I SAVREMENA NASTAVATehnolo{ko-metalur{ki fakultet Univerziteta u Beogradu or-ganizuje nastavu kroz akreditovane akademske osnovne,master i doktorske studije na studijskim programima: he-mijsko in`enjerstvo, biohemijsko in`enjerstvo i biotehnolo-gija, in`enjerstvo za{tite `ivotne sredine, metalur{ko in`e-njerstvo, in`enjerstvo materijala (sa grafi~kim in`enjer-stvom) i tekstilna tehnologija.

Studije TMF-a karakteri{u mentorski sistem, savremena na-stavna i laboratorijska oprema, stru~na praksa u zemlji i ino-stranstvu, stru~ne ekskurzije i takmi~enja.

Diplomiranji in`enjeri TMF-a rade u svim granama privrede,u na{im uspe{nim kompanijama na vo|enju procesa proiz-vodnje, razvoju proizvoda i tehnologija, kontroli i obezbe-|enju kvaliteta i menad`mentu. Tako|e, rade u privrednimpredstavni{tvima inostranih firmi, komunalnim preduze}i-ma, inspekcijskim slu`bama, institutima i fakultetima.

FAKULTET

TEH

NO

LO[

KO

-ME

TALU

R[

KI

Po~inje Sajam obrazovanja EDUfair

esnaesti sajamo b r a z o v a n j aEDUfair, odr`avase danas i sutra uBelexpoCentru u

Beogradu. EDUfair 2019 pred-stavi}e brojne novitete za stu-dente i obrazovne institucije uSrbiji.

Posetioci }e mo}i da dobijusve informacije o obrazovanjuna jednom mestu, savete o iz-radi motivacionih pisama iupoznaju predstavnike vi{e od100 obrazovnih institucija izSrbije, Evrope, Amerike, Kana-de i Kine. Pored informacija ostudiranju, posetioci EDUfair-a bi}e u prilici da se informi{uo {kolama stranih jezika, sred-njim {kolama i internatima uSrbiji i inostranstvu.

Mladi koji jo{ nisu odlu~ili{ta `ele da studiraju, tokomEDUfair-a mo}i }e da se opro-baju na testovima profesional-ne orijentacije Centigrade iPreview, koje je za potrebe ja-snog definisanja profesional-

nih predispozicija razvio Cam-bridge Occupational Analysts,tim stru~njaka iz Velike Brita-nije.

Jedan od noviteta koje EDU-fair ove godine donosi u Srbijuje i autenti~ni elektronski si-stem digitalnog prepoznavanjainteresovanja, koji predstavlja

moderan na~in obilaska sajma.Kad se besplatno registruju naportalu integraledu.rs, posetio-ci dobijaju personalizovanukartu za sajam, kao i mapu kre-

tanja kroz EDUfair, kreiranu uskladu sa njihovim potrebama.Pored besplatnog ulaza, ovaj si-stem posetiocima omogu}avazna~ajnu u{tedu vremena, kaoi maksimalnu preglednost svihmogu}nosti.

Posebnu potvrdu kvalitetaovoj manifestaciji daje ~injeni-

ca da je EDUfair u Beogradunedavno postao deo najve}e sa-vetodavne mre`e za obrazova-nje u jugoisto~noj Evropi – In-tegraledu. D. D.

F akultet za bankarstvo,osiguranje i finansije jejedan od najbolje

rangiranih u oblasti ekonomije idru{tvenih nauka. Zahvaljuju}ikvalitetu i kompetentnostipredava~a, kvalitetu ud`benika,motivisanju studenata zaostvarivanje uspeha, razvijanjunjihovih analiti~kih sposobnostii ve{tina, na{i studenti u veoma

o{troj konkurenciji uspevaju danastave studije na presti`nimevropskim i ameri~kimuniverzitetima, da se relativnobrzo zaposle i to u finansijskiminstitucijama i vode}imdoma}im i me|unarodnimkompanijama.

Sa inostranim univerzitetimaFakultet ima zaklju~eneugovore o razmeni studenata.

Povodom jubileja iobele`avanja petnaest godinauspe{nog rada, svim studentimakoji akademske 2019/20. godineprvi put upi{u osnovne, masterili doktorske studije, Fakultet }eomogu}iti studiranje uz 20odsto ni`u {kolarinu.

Za odli~ne u~enike i najboljestudente Fakultet obezbe|ujestipendije.

Beogradska bankarska akademija povodom jubilejapripremila pogodnosti za budu}e studente

Jeftinije {kolarine

[

Predlozi upisnih kvota na Beogradskom univerzitetu

Mesta za 15.000 bruco{akoliko Vlada pri-hvati predlogeupisnih kvota, naBeogradskomuniverzitetu na

svim nivoima studija mo}i }eda se upi{e 29.875 bruco{a.Prema predlogu, koji je usvojioSenat UB, na osnovnim aka-demskim i integrisanim studi-jama bi}e mesta za 15.117 stu-denata, od ~ega 9.587 u statusubud`etskih i 5.530 samofinan-siraju}ih. Na master studijama

bi}e 9.451 mesto, od ~ega 4.090na bud`etu, dok }e doktorskestudije mo}i da upi{e 1.901 stu-dent (718 bud`etskih). Kona~-nu odluku o broju bud`etskihmesta done}e Vlada Srbije.

U narednoj {kolskoj godinina pet fakulteta Univerziteta uBeogradu {kolarine }e posku-peti. Senat UB usvojio je na po-slednjoj sednici {kolarine za{kolsku 2019/20. godinu.

Najve}e pove}anje bi}e naSaobra}ajnom fakultetu, na

kojem je {kolarina sa pro{logo-di{njih 90.000 dinara poraslana 108.000. Ma{inski fakultetpove}ao je {kolarine sa 66.000na 72.000 dinara, Pravni sa95.000 na 99.000 dinara, U~i-teljski sa 99.000 na 102.000,dok }e studije za samofinansi-raju}e studente na Ekonom-skom fakultetu ubudu}e ko{ta-ti od 90.218 do 118.708 (do sa-da je cena bila od 85.272 do112.200).

V. A.

U

Konkurs za ljubitelje matematike

Japanske stipendije za studente i istra`iva~e u SrbijiOsmu godinu zaredom kompa-nija Japan Tobacco Internatio-nal u saradnji sa AmbasadomJapana objavljuje konkurs zaSakura stipendije za radove uvezi sa Japanom namenjenesvim radoznalim i ambicioznimstudentima i istra`iva~ima. Nakonkurs koji je otvoren do 1.aprila mogu da se prijave stu-denti osnovnih i postdiplom-skih studija, kao i istra`iva~i kojinisu zaposleni puno radno vre-me. Za u~e{}e na konkursu po-trebno je podneti predlog istra-`iva~kog rada na temu u vezi saJapanom prema obrascu koji jedostupan na sajtu www.sakura-stipendije.rs, iz jedne od slede-}ih oblasti:

Dru{tvenih i humanisti~kihnauka (ekonomije, prava, politi~-kih nauka, filozofije, japanskogjezika i knji`evnosti)

Kulture i umetnostiKaizen menad`menta

V. A.

entar za promoci-ju nauke raspisaoje konkurs za na-stavnike, profeso-re, u~itelje i sve

koji su posve}eni obrazovanju ipopularizaciji nauke na teritori-ji Srbije, a koji `ele javnosti dapredstave interesantne mate-mati~ke metode, pojmove ilidoga|aje sa svojih ~asova. Biloda su u pitanju interaktivne ra-dionice, matemati~ke igre, na-u~nopopularna predavanja, ilinova ideja kojima bi ovog majabila promovisana matematika -svi zainteresovani su pozvani dase jave na konkurs koji }e po-mo}i da se napravi matemati~-ka mapa Srbije. Konkurs trajedo 25. marta, do 18 ~asova.

Komisija Centra za promo-ciju nauke odabra}e pet najbo-ljih programa kao primereuspe{ne prakse. Taj izbor bi}ezasnovan na tri kriterijumakvaliteta: plan implementacije,inovativnost predloga i prilago-|enost ciljnoj grupi. Ovih petpredloga, odnosno pet nastav-nika i profesora, zajedno sa ti-mom Centra za promociju na-uke, radi}e na kreiranju video-baze primera dobre prakse. To-kom manifestacije „Maj mesecmatematike“ javnost }e imatipriliku da se upozna sa ovimprimerima dobre prakse, a na-kon toga program }e nastavitiputovanje po nau~nim klubo-vima {irom Srbije.

V. A.

C