od. VI. Šibenik, u sriedu 9. studenoga 1910. Br. 491.

HRVATSKA RIEČ Predplatna c l e n a : na sodinn v 10 — — — - —

na god inu donašanjem u kuću V T P 6 , g 0 d i n e K 6 " ~ Z a

uv i še poštanski trošak - P o i P f I i l l i h~~. / / I 0 « ^ "a godinu K 12 Pojedini broj 10 para. - Plativo i utuživo u

Šibeniku.

Govor o proračunu " č e n u o b ć o j p r o r a č u n s k o j r a z -

P r a v i d n e 25. l i s t o p a d a 1910.

° d d r . M . D r i n k o v i ć a .

S l u P n m P O d H ° ! - J C ° V 3 i S a b ° r b l ° " a Š O m

zaslugom zadnji put zatvoren i kada je izgle­d a o da n e će trajna života imati ni ovaj sadašnji , p.salo se kroz mjesece i mjesece, ko-»ka se silna šteta učinila zemlji i koliko se

liep.h predloga i osnova zakopalo i koliko se korist-n.h stvari ovoj zemlji,} odnosno našemu pučanstvu zapnec i lo . A, gospodo , kako je rekao moj drug dr. Dul.bić, evo ovdje smo kroz mjesec dana, pa ja te štete od naše obstrukcije, a ni koristi od ovog sabora nisam vidio. Ovu istinu što kažem, dokazuje i točka, 0 kojoj sada razprav-Ijamo.

D j e l o k r u g s a b o r a .

Izgledalo bi po toj točki, koja je danas na dnevnom redu, da mi možemo odlučivati 0

prihodima i 0 razhodima javnim naše zemlje, izgledalo bi, da smo mi gospodar i onoga što zaradimo i onoga, što razprodamo, u obće, da smo mi gospodar i u svojoj kući i da možemo urediti naše kućanstvo, kako nam se svidi. Ali tomu nije tako. Mi od svega toga ne-imamo ništa, jer nitko u ovoj državi nije du­žan nama polagati računa o prihodu i razhodu ove zsmlje. I kad bi vas sve pitao, koliki je pr ihod naše zemlje, a koliki je razhod, ja dr ­žim, da nitko od vas nebi znao odgovori t i ; nitko, jer svi mogući porezi, svi mogući nameti idu državi, a mi smo samo zato tu, da nam država dobaci onoliko koliko hoč*e, kada hoće i preko koga hoće. Ustavnog čimbenika, koji bi nam za ove stvari bio odgovoran mi ne imamo i ja držim u toj samovolji, u toj neodgovornost i vlade leži poniženstvo svih nas, leži šteta naroda, leži šteta zemlje. A ipak ja držim i u ovom kukavnom sustavu u kojem mi živimo, da bi se sve to dalo drugačije urediti; da bi odgovara lo bar donekle Časti i koristi žemlje, kad bi centralna vlada bar onaj dio pr i ­h o d a naših, koji dodieliva našoj zemlji, doda -vala čimbeniku, koji bi bio odgovoran ovom saboru . T a d a bi imali barem nešto, tada bi imali jedan organ, koji bi bio odgovoran ovdje i koga bi mogli pitati, zašto onoliko prihoda i zašto onoliko razhoda. Onda bi imali utjecaja na njeki način na vladu, mogli bi pitati račun od nje, račun naše zemlje, a to mi ne mo­žemo sada , jer nam vlada nijedna nije odgo­vorna. I gospodo , mi imamo ovdje sabor bez "kakve moći, mi imamo sabor , koji ponižava ne

mo p o n o s narodni , nego i ponos ljudski, mi vdje stojimo i tobož razpravljamo, a u istinu e možemo odlučiti ništa, jer se radi s našim a r o d o m i s našim narodnim trudima i ovdje no š to drugi hoće. Imamo tobože autonomnu

I z l a z i sriedom i s u b o t o m Uredništvo, uprava i Tiskara lista nalazi s e u ulici Bazilike sv. Jakova.— Oglasi tiskaju se po 16 ?^ara petit redak ili po pogodbi , te s e primaju s a m o oni, koji se unapried plate. — Priobćena pisma i zahvate tiskaju s e p o 20 para p o petit redku. — Nefrankirana pisma ne primaju se . — R u k o p i s i ne vraćaju

upravu, a ne ima ta autonomija ništa, čim bi mogla upravljati. Gospodo, mi imamo neodgo­vornu vladu, sabor bez moći, a ja mislim, da je to istovjetno absolutizmu, da to barem us­tavno nije, da to ne odgovara ni najprimitiv­nijem pojmu ustava. Varanje je sebe i najveća ironija u našoj zemlji govoriti o ustavu, a da je to ironija vidi se iz djelokruga, koji ima naš današnji proračun. Djelokrug našega proračuna bio bi, namaknuti sredstva, kako ćemo pokriti troškove prouzročene od tereta, koje država nije htjela, da primi na sebe, a to su uzdržavanje pučkog školstva, podizanje i uzdržavanje bolnica, pokriće za ukonačivanje vojnika i žandara, t roš­kovi za uzdržavanje poljodjelskih puteva i drugi mali troškovi i onda 170.000 K za troškove uprave naše autonomne vlasti. Gospodo, sve ove posle, koje obavlja naša autonomna vlast, mogla bi obavljati najmanja jedna obćina, ali obavljala bi to svaka obćina, koja do sebe štogod drži tek onda, kad bi joj država zato dala jednu naknadu. A tim više bi ona pitala tu naknadu, kad bi morala trošiti za ustanove, kao žandare i za škole, gdje nema nikakvog utjecaja. Pokrajina bi imala trošiti za škole samo onda, kad bi mogla u tim školama dati pravac i ustanovljivati naukovnu osnovu i posve ne­zavisno upravljati sa učiteljstvom, ali toga kod nas nema. Mi nismo gospodari naukovne osnove, a naše učiteljstvo, premda je plaćeno od p o ­krajine, ne zavisi od pokrajine, od nas, nego od c. k. vlade. Dakle bilo bi pravo, da teret za škole nosi vlada a ne mi. Isto tako za žan­dare. Mislim, da je najveća nepravda trošiti na jednu ustanovu, koja je ustrojena u liepu ko-ristnu svrhu, ali koja je sva u tudjim rukama i u kojoj nemamo utjecaja ni u pogledu jezika a kamo li u čemu drugomu.

Javni nameti .

Dakle utjecaja u najvažnije grane javnog • našeg života mi nemamo, niti smo čega gospo­

dari, a imamo ogromne troškove. Najprije mo­ramo namaknuti državi sve što ona od nas traži, a onda moramo guliti same sebe i namaknuti do 15.000.000 K za upravu najje zemlje i naših obćina. (Zast. Rad ić : Ne toliko). Računam apro­ksimativno i mislim da svota odgovara. Dakle na što se svadja ta naša autonomija ? Ja držim, da se svadja na služništvo vladi, koja nije od nas, koju mi ne možemo postaviti ni srušiti, svadja na fiskelnu službu državi, da namećemo namete, na najmrže terete, koje država nama nameće, t. j . mi namećemo prireze na one po­reze, koje se država ne usudjuje da povisi, a mislim, da je to najmrži posao, što možemo učiniti. Udaramo namete na izravne poreze, koje u istinu svaki najviše ćuti, a od neizravnih po ­reza nama država ne samo da ne daje računa, nego ni filira. Izravni državni porezi dosegli su vrhunac. Ja mislim da je to svakom dodijalo i

da se napried ne moše ići. Ali nije to dosta, mi moramo za ove terete, koje nam je država naprtila, globiti naš sviet i udariti 5 8 % odnosno 67"/ ( ) nameta.

Mi smo u državi četrdesetičetvrti dio. Ova država ima proračun od preko dvie miljarde. Ako računamo, da sačinjavamo bar 50. dio, onda bi doprinašali 'mi državi 40.000.000 K, i ja mislim, da tih 40.000.000 K u istinu dopri-našama državi. A što nam vraća država od toga? Vraća nam za javne radnje, nastavu i bogo-štovje može biti 4.000.000 K. i to u najboljoj akciji njezinoj, a ono ostalo, valjda kakovih 15.000.000 vraća na činovnike i oružnike, a od toga ja mislim, velike koristi nemamo ni mi ni narod. Dobrih desetak milijuna država nam u ničemu ne vraća. Ja mislim, da vi, koji ste ve­ćina i koji o sebi kažete, da ste vladajuća stranka, da bi vi morali nastojati, da se ovaj odnošaj po mogućnosti popravi i promjeni. Od vas bi se moglo zahtjevatl, da barem od vlade pitate, da ona svota, koja je za našu pokrajinu u državni proračun unesena, bude dodieljena faktoru odgovornom ovom saboru, jer kakova je ta vaša uprava, kakva je ta vaša moć, ako ste vi faktično ,11 istom položaju kao i mi ? Ja mislim, da bi 'bilo do ponosa jedne većine, da to poniženje za nju prestane i da ona od vlade izvojšti, da dodieli preko autonomne vlasti zem­lji barem ono, što ju ide po državnom pro­računu. (Zast. dr. Machiedo: A sva milostinja za Vas). Ne shvaćate. Ali i onda, kad bi vam vlada to dodavala i onda bi cieli naš život bio ovisan od drugoga, jer bi se kretao u grani­cama poreza, koji drugi narodi udaraju na naš, a ne mi sami. Mi bi uviek gospodarstveno na­zadovali, jer jači i brojniji odlučuju u tim stva­rima.

Autonomija trajna gospodars tvena ovisnost .

O tom se lasno uvjeriti, jer se svi trgo­vački ugovori čine da drugom mjestu a ne ov­dje, carine se udaraju drugdje a ne ovdje, a obrtna i indistrijalna politika države jest dru­gačija, nego što bi željeli mi. Poljodjelstvo se takodjer kreće u drugom pravcu, nego bi bilo za nas koristno, a prometna politika i na moru i na kopnu upravo je naperena proti našim na­rodnim interesima. Svi mogući nameti udaraju se od ministarstva, vlade, parlamenta, koji ne zavise od nas. Ne samo da ne zavise, nego je to napereno diraktno na našu narodnu štetu. Gospodo, ja vam ne trebam zato iznašati d o ­kaza, jer- tih dokaza ste vi doživjeli. Dosta je da spomenem vinsku klauzulu. Dok je trebalo drugim narodima, koji su onda bili u nestašici vina, otvorena su vrata carevine vinu, da mogu lakše dobavljati ono, što smo mogli mi proda­vati, a sada udaren je n. pr. veliki namet na žito, na produkt, koji bi mi morali uvažat i koga prema tomu moramo skuplje plaćati, nego

li bi plaćali da je slobodan uvoz. Ribarstvo naše propalo je samo stoga, jer je Austrija uči­nila ugovor sa Grćkom takav, da Austrija na­meće veliku uvozninu na suho groždje i ostalo, a Grčka naravno vrać* isto tako za slanu ribu i onda mi moramo naš jedini važniji produkt poslie vina davati jednostavno u bescienu. Zato propadaju u nas tvornice ribe i u obće obrt ribarski. 0 pomorstvu mislim, da ne treba g o ­voriti, jer je to, može se reči, skoro propalo, a i da se je nešto tu učinilo i providjelo pomoću vlade. Gospodo, parobrodarsko družtvo mislim da i nemamo, a ono što imamo tako je ure-djeno, da će s vremenom propasti . Isto je tako s industrijom. Najbolji je dokaz cement, kojoj industriji su se u Dalmaciji prilično obveselili, a čini se, da će to doći mnogima na veliki teret, a može biti na propast mnogih i mnogih obitelji. Tako je isto u pogledu tvornice opeka i bilo čemu. Željeznica, gospodo, kroz toliko godina niti nemamo: pitalo se, govori se, pače učinilo se jedno željezničko vieće, ali mislim da iz toga neće biti ništa, osim ako slučajno budu to vojnički krugovt zahtjevali, ako to bude u interesu obrane južnih diela mouar-hije. Nego i kada budu ove željeznice izgra-djene, neće biti na našu korist, nego će biti tako uredjeni putevi i tarife, da će nam lasno bit na štetu, kao što je na štetu Banovaca že­ljeznica magjarska kroz Hrvatsku.

Gospodo, u cielom državnom životu, u narodnom gospodarstvu, ne gleda se na naše potrebe, a naravno i ne može se gledat i ; ne samo da se ne može, nego kažem, da nije m o ­guće da se gleda. Ali ne samo da nije moguće, nego i onda kad bi se gledalo, kažem, da bi ljudi radih proti prirodnom zakonu, a to je iz-ključeno. Gospodo, mi smo južui dio monar­hije, u protimbi sa sjevernim dielom monarhije. U južnom dielu posve je drugi život, drukčiji produkti dego li u sjevernom. Južni je poljo­djelski, ratarski i pomorski, a gornji je većinom indurtrijklni i onda, što mi hoćemo skupo p ro ­dati, oni hoće da jeftino kupe, a što oni hoće skupo prodat, mi bi htjeli jeftino kupit, a to nije moguće dovesti u sklad. Zato mi u ova-kovom sklopu kakav je sada u monarkiji, mo­ramo uviek nazadovati, sve više i više, pak štogog mi ovdje govorili i odlučivali, jer je tako prirodan zakon. I makar država nama d o ­bacivala i milijune, mi moramo nazadovati. G o ­spodo, mi smo već ekonomski nazadovali, a na-rodno-gospodarstvo ne može se podići novcem, nego ga treba podići prirodnim putem, gospo­darstvenim životom, koji se razvija po samom narodu i po unutrnjim silama naroda. Svega toga danas ne može biti i ovaj nerazmjer iz-medju juga i sjevera u ovoj monarkiji biti će uviek, dok naš narod ne dodje do rieči u ovoj monarkiji, dok on kao ravnopravan član osta­lima, ne postavi svoje gospodarske interese u

IFereat Roclru-S. ( S v r š e t a k . )

Ej, Don R o k o ! — prousti on. —

"vedjer jošte u posteljn A m i s a ? - Ne mogu — izpodmučke odgovori Don

„ o k o , nauznačice povaljen i ukočenjen poput

™ m i j ! : Ma što je t o ? - onaj će drugi, pr i-

ičuć se k postelji i baš ustravljen. - bto

am j e ?

Ono smeteno obličje, onaj oćutn. naglasak,

ekšaše oni u b iednome Don Roku okame-

srce i od tuge i sa nenadne. Ovoga

uta izvrciše na uzmiešane oči dvie očite suze

čep iena se usta izkriveljala i treskaju, nu

V^odaplnju. Osjetiv se profesor da se on

-ičim ne javlja, sklisi k b a s a m a c r a a , pov.ka

d o I j e , da Podju p _ o l i e . u k , d v j c e ^ ^

- o k o l n e ga » s o b o , . Jecanje mu je

ridušilo glas . C.gla što ga nacu P

' a i a i l ^ ; ?

k r z b , ' L t e e o , - A o n d a što

došli k misi, stupiše ustravljeni u sobu, zaoko-lišajuć postelju, redomice izpitujuć Don Roka. On zamuko ko uztrpljivi Job, nastojeć, da nad­vlada sama sebe. Može biti ga zanovet sve one ljubopitne čeljadi, što se nada nj nadvi­sila, u tome pomože.

— Odlazite — najstrag će on zadnjim prišlacima — Niti treba liečnika, ni što drugo odilazite.

Četri se glave ugnuše nokat, nu svedjer u nj i ustrmice pilje i možda nekim izražajem prijačana straha.

— Velju vam, odlazite — opet će Don Roko.

Polaško izmuzoše i na dvoru zastadoše, da prisluškuju i propitkuju.

— Dakle? — profesor će. — Što vam j e ? — Ništa. — Da šta ćete onda u postel j i?

Don Roko okrene glavom k zidu. Sad mu se stale suze navraćati. Ne može progovoriti .

— Ma u ime Božje, što je t o ? — pri-

čvrlji profesor. — Odaminut će mi, odaminuti - nateže

se Don Roko jecajuć.

Profesor ne zna, ni što bi, ni kako bi. Upita ga, hoće li vode i matori će prosjak brže bolje, da mu donese vode i pruži je Marinu. Don Roko se nije za njom ni zere polaksio, ali se sve isto navraća: „hvala, hvala, odaminut će mi — i priklonito srknu.

— Dakle? — iznovice će profesor. — Imali .ste vi pravicu — odgovori Don

Roko. — U čemu? — Radi ženske. — Zbog Lucije? Taman ću upi ta t i :

Gdje je Lucija? Zar je nije? Ili je utekla? Don Roko kimnu na jestnu. Marin se za-

blenut zagledS i svedjer se navraća: „Zar utekla? Zar utekla?" Četvero ih se navrati u sobu i jeknuše: „Zar utekla? Zar utekla?"

— Ma čujte! — profesor će. — Pa zar vi s toga razloga čubite u postelji ? Zar da po taj način podivljate? Ajde, obla­čite se.

Don Roko ga pogleda, zajapuri se do vrh glave, saže orošene očice u posmjeh, ko da znamenuje: Sad ćete se vi smijati!

— Nemam odjeće — probrska on, Š t o ?

Profesor uz upit prisambira i zakretaj, ko da će reći: „Zrr vam ga je ona odnie la?" Svejednako odgovori i Don Roko zaklimajem glave izpodmuče; a uočiv, da se ovaj nadmlje, da suspregne lomljavinu smieha, silimice se i on prignu, da se nasmije.

— Vajni Don Roko! — prousti profesor i pridoda, dok mu je svedjerice smieh u grlu, izražaje žalosti, samilosrdja i utjehe, i priupita se za dociglu sitnicu, kako se to dogodilo. — Ah, da ste me poslušali, da ste je poslali ć a ! — zaveza, ah.

— Tako j e ! — izreče Don Roko, prihva-ćajuć i ovu umiljeno. — Imali ste vi pravicu. A da što će sada reći gospod ja?

Profesor uzdahnu. — Što biste, moj sinko, da reče? Ne će

ni pisnuti. I to se moralo prigoditi, da je vaš nasljednik pisao, kako se sasvim riešio dosa ­dašnje službe i kontesi je na razpoloženje.

Don Roko se skunjio i muči. — Eto, iščikam — iza kratka će on muka,

— na devet će i p6 doći s paripčetom po me. Bilo bi reda, da mi nadpop ili pomoćnik po­zajme što preobuke.

— Ja ću, j a ! — povika profesor u svakoj

ravnovjesje sa svojim potrebama života i svoga razvitka. Dok toga ne bude, mi ćemo uviek gospodarski izrabljivani biti, a ne ćemo se moći niti kulturno razviti, kako bi inače mogli i m o ­rali. Gospodo, kad promislim, kako je nama Širom svih naših pokrajina u našoj domovini, kad promislim, da mi ne odlučivamo, niti kakva nam može biti vlada niti koja, kad ne možemo mi kao narod niti jednog broda sagradit, niti jednog brzojavnog stupa postaviti, kad ne mo­žemo napisati niti jedan list papira s našim bi­ljegom i kad mi od ciele obale našega mora

^ e možemo za se upotriebiti niti jedan škrip, kad mi u trgovini ne možemo kao <«arod kupiti niti koru hljeba, kad mi ni u školi ne možemo ništa odlučivati, onda, gospodo, ja ne znam, što imademo mi od ove naše autonomije i od ovoga sustava, koji nad nama vlada. Sastasmo se ovdje, da to­bože po našoj volji sami sobom vladamo, da po svojoj volji odlučivamo i sami stvaramo zakone i sami odlučivamo nad upravom zemlje i što ti ja još znam. Ali koliko god se, vi g o ­spodo , ovdje junačili, kao da ste nekakov ustavni faktor, koliko god mi navaljivali na vladu ili je hvalili, činili vi što hoćete, ja kažem, da jedini rad ovoga sabora sastoji u upitima i predlozima. (Povic i : To je istina! Tako je!) Gospodo , to je u istinu poniženje i za sabor i za nas i za zemlju. Mislim, da je poniženje i za iste predstavnike vlade, jer stati i sjediti ovdje i ništa drugo nego slušati od jutra do mraka tužaljke, ne znam što može to biti za njih, a znam što je za nas. Kako rekoh, mi smo dovedeni ovamo, da oćutimo, da uprav opipamo svojim opipom, da smo prosjaci. I meni dolazi, gospodo , na smieh, kad čujem sta­novite grožnje u ovom saboru, jer znam, da su te grožnje umjetne i da dolaze od ljudi, koji znadu, da su te njihove grožnje suvišne i bez-predmetne.

S t r a n k a p r a v a h r v a t s k o g a . Ja sam, gospodo , u kratko raztumačio,

zašto mi niesmo i ne možemo i ne ćemo biti složni sa svim vami ostalima tamo, koji ste od većine, tobož vladajuća stranka. Mi se, gospodo ,

možemo ni u čemu slagati, jer se razilazimo načelu, u shvaćanju našeg ustavnog života. Mi ne možemo zalagat za |ni jednu vašu auto-

miju i sada pojmite, zašto smo mi borci na­da proti vami i zašto smo vojaci na temelju

hrvatskog državnog prava i zašto mi na temelju toga prava radimo za samostalni život narodni. Gospodo , radeći na temelju prava, mi izpunja-vamo jedan od najsvetijih zakona prirode, jer je prirodni zakon, da svaki narod mora težiti i raditi, da postigne slobodu i da bude gospodar u svojoj kući, da bude svoj. [ Onda, radeć na temelju prava, mi izpunjavamo takodjer jedan od najstalnijih zakona ne samo prirode, nego i zna­nosti, jer znanost, bila politička, bila socioložka utanačila je, da se niti jedan narod ne može kao narod razviti, ako nije sam svoj. A gospodo , iz­punjavamo, radeći ovako, kako mi radimo i zakon ostavlja nama u baštinu od predšastnika naših, od starih davnina naših. Ti zakoni, po mom uvjerenju, su jači i obvezatniji za naš narod i za našega vladara, nego li su današnji državopravni zakoni u ovoj monarhiji u pogledu našega naroda. Ti zakoni prirode, znanosti i života upisani su u ugovorima, po kojima je naš narod hrvatski ne­zavisno od svakog drugog naroda, svojom voljom izabrao svojega kralja u današnjoj vladajućoj kući i s njime utanačio pravo nasljedstva tako­djer nezavisno od bilo kojeg drugog naroda. To su dva suverena narodna čina, a iz tih su­verenih čina sliede 1 izviru državopravni odnosi i zakoni, koji su obvezatni za naš naš narod i koji bi morali biti obvezatni za našega vladara. Gospodo , jučer je rekao g. dr. Trumbić, kako

jedna moja tvrdnja izrečena u ovom saboru spada na skupštinu, ali, gospodo , ova moja današnja tvrdnja puno je jača nego jučerašnja, pa naravno da bi on rekao, da je i ova za skupštinu, ali to nije istina, jer smo mi predstavnici naroda i mi kako god danas moramo silom slušati današnje ustanove, moramo tako u isto doba težiti, da se te ustanove promjene na našu korist. Kao ljudi, koji pr ipadamo jednorn ustavnom tielu, mi na to imamo pravo i tim ćemo se pravom služiti uviek. Uviek ćemo tražiti, da se naše nevoljne prilike promiene.

Upiti i predloži p r i k a z a ni u s a b o r u u Z a d r u o d z a s t .

Dr. A. Dulibića. Upit z a s t . dra . Dul ib ića i drug. na c . k,

v ladu . Seljani Mandaline, obć. šibenske, bavili su se od pamtivieka sa ribanjem. Uslied raznih namještaja c. kr. mornarice jedan dio postaja za ribanje bio im je sasvim oduzet, dočim drugi dio postaja zavaljen je tako, da oni seljani u vlasti­tim vodam ne mog-u više da tjeraju svoj obrt. Pri tome treba opaziti, da ih porezna vlast sve­jednako duži na plaćanje industrije.

Ništa manje već 9 obilatih postaja za ribanje bilo je onim seljanim oduzeto kao : Furnaža, P r o -pad, Klobušac, Rebna, Sv. Petar, Ripište, Duboka Vala, Rozač, Dobrika.

Od postaja, koje su zavaljene, i koje bi p o t o m trebalo pročistiti, da se uzmogne loviti, glavnije su ove : Paklina, Malavan, Strmica, Skar, Sićanica, Magoretuša. Pročišćenje ovih postaja neobhodno je nuždno, ako se hoće, da se seljanim spasi obrt, koji je mnogim obiteljim pribavljao hranu.

S druge strane pravedno je, da država na­knadi selo radi zapremljenih postaja, s čega su seljani pretrpili velike štete.

Radi svega toga dužni smo upitati c. kr. vladu:

Je li c. k. vlada voljna I. da što prvo od­redi pročišćenje zavaljenih postaja za ribanje sela Mandaline i omogućit^ im na taj način daljnje tjeranje obrta ribanja;

II. da naknadi seljane radi štete, što su pretrpili uslied toga, što su im bile za svrhe c. k. vojne uprave oduzete gorinaznačene postaje za ribanje;

III. da se ribare oprosti od plaćanja obrta-rine jednom kad im je onemogućeno tjeranje obrta sa navedenih razloga?

Upit zas t . dra. Dulibića i drugova na c. k. v ladu . U selu Rupam, obćine skradinske, bila je tu nedavno sagradjena čatrnja. nu tako nespretno, da sada seljani preko ljetne žege osku-dievaju pitkom vodom gore nego prije, jer uslied izvedenih radnja bio je zaturen i jedan mali izvor vode, kojim su se dosada služili. Tako su uza sav trošak oni seljani ostali preko ljeta bez pitke vode.

Tu je red da se odmah providi, da se uklone postojeće mane, e da seljanim bude zajamčena dovoljna količina pitke vode.

S toga smo dužni upitati c. k. vladu: Je li sklona dati odmah razviditi stanje ča-

trnje u Rupam i odredili, da se ista tako popravi i preudesi, kako bi selo bilo providjeno dovolj­nom kolikoćom pitke vode?

U p i t zas t . dra. Dulibića. na Z e m a l j s k i O d b o r . U sjednici 29. siečnja t. g. Visoki je sabor prihvatio zaključak, kojim je bilo naloženo Zem. Odboru, da prouči pitanje glede proglašenja puta Šibenik—Rogoznica—Trogir predjelnim. Poš to podpisatom nije poznato, što je Zemaljski Odbor u tom pogledu poduzeo, čast mi je upi­tati, hoće li Zem. Odbor i kada izniet na pretres ovog Visokog Sabora dotičnu zakonsku osnovu, kojom se put Šibenik—Rogoznica—Trogir pro-glasuje predjelnim?

spravan. — Evo ću kući i poslat ću vam je odmah. Lasno ćete mi ju povratiti, kad vam bude priručito.

Jaki izražaj harnosti proli se Don Roko-vim obrazima i zaigra mu vedjama.

— Hvala! — prolanu on, zagledajnć se skromno u nos. — Iskrena hvala!

— Corpo di b a c e o ! — u sebi pr idoda, ok je profesor slazio niza basamake. Ta pedalj

je dulji od mene. Sad mi to pada na pamet. Nu nikako mu ne pade na um, da ga

zovne natrag. VIII.

Na devet i po pomoli se Don Roko na kućnome pragu, da načme svoje putešestvije. Profesorov je kaban zaigrao oko njegovih peta, a ruke mu proždrokfi do vrh nokata. Klobuk mu u formi klaka i grdesan poklopio uši.

Profesor stupa za njim i izpodmuče se podsmjehava. U avliji se nešto svieta, kad saznali za prigodu, cirlika. Ciglo se ne smije prosjak, mušičavo čeljade i mudra budala.

— Oh, što vam se čini, Don Roko! — nastavile se ženske kazivati. Ova pričela o Lu-ciji pripoviedati jednu, a ona drugu, svakoga ih riza, o čemu on nije nigda ni pomislio. —

Dosta, dosta — odapinjo se on u svojoj duši, da se ob ovome govori. — Svaka je eto do­končana.

Uputi se u pratnji sviju i zadnjim se pogledom ogleda na smokvu pod zvonikom i prolazeć medju čimpresima izpred crkvenoga pročelja, bogoljubno skide klobuk i koljenom klecukne.

Kočija ga je iščikala na kraljevoj cesti. Kad ga zapazi kočijaš onako obučena, ko i drugi, udari i on smieh.

Sad se Don Roko alati sa svima, izno-vice zahvali profesoru, svoje počitanje izporuči kontesi, zamučka docigloga, koji se jošte po ­rugom na Luciju nabacivao. Kad bi na svome mjestu, primače mu se prosjak i desnom se rukom dotače postola.

— Je li ovo va š? — upitat će ga oni — Jesu, jesu, postoli jesu. — odgovor,

on u neke zadovoljan, dok se kljuse stalo micati.

Prosjak prinese k čelu ruku, kojom se bio dotakao Don Rokova postola i svečanim će g lasom:

— U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

Upit zas t . dra. Dulibića i drugova na c. k. v ladu . Selo Kaprije, obćine zlarinske, čiji se stanovnici, osim poljodjelstva, osobito bave ribarstvom i pomorstvom, ne ima zgodna prista­ništa i uobće je u raznim pogledim zapušteno, pri čemu je dosta napomenuti, da ono primorsko selo još nije moglo da dobije odavna željenu školu!

Pomanjkanje pristaništa otežćava seljanim tjeranje njihovog obrta, onemogućuje razvitak prometa, stavlja u pogibelj život i ladje, te plo­dove njihovog truda. Seljani odavna zatražiše, da im se učini zgodno pristanište, čija gradnja ne bi pak bila skopčana već neznatnim troškom, nu došle sve molbe ostadoše neuslišane.

S toga smo primorani upitati c. k. v ladu: Je li sklona odrediti, da se čim prije sa­

gradi zgodno pristanište u Kaprijam?

P i e d l o g :

0 štampanju brzopisnih izvještaja. Daje se nalog Zem. Odboru, da svoja izvješća na Sabor dade na vrieme štampati i porazdieliti medju zastupnike i da štampanje brzopisnih iz­vješća tako uredi, kako bi izvješće o svakoj po ­jedinoj^ sjednici izašlo što prije iza dotične sjednice, te da u tu svrhu razpiše redoviti na­tječaj za štampanje saborskih izvještaja utvrdiv sve potanje uvjete.

0 reviziji sv ih s tavaka proračuna. Daje se nalog Zem. Odboru, da sve stavke proračuna za god. 1911. podvrgne potankoj reviziji, i da u budućim proračunim, što će ih saboru predložiti, naznači u posebnoj rubrici s v e i z v a n r e d n e izdatke, a u razjašnjenjim iztakne povod uvrštenja istih.

0 porezu dioničkih družtava . Daje se nalog Zem. Odboru, da budno pazi na način, kojim se od c. k. poreznih vlasti razdjeljuje porez družtava podložnih javnom davanju računa, koja imaju sjedište i filijalke van Dalmacije, dočim su im tvornice u Dalmaciji i da naredi obćinam, da na vrieme ustanu utokom proti svakoj razdiobi poreza, koja bi uzsliedila na njihovu štetu.

O uredjenju bunara u Gjevrskam. Pozivlje se c. k. vlada, da izvoli providiti, da se javni bunari u Gjevrskam urede tako, da se ne napune sajnečisti okolostojećih lokava, radi česa je ugro­ženo zdravlje seljana.

O deficitu kod bolnica . Daje se nalog Zem. Odboru, da prouči pitanje, kako bi se smanjio ogromni pasiv bolnica i zavoda nazna­čenih u naslovu VIII. potrebštine zemaljske za­klade, pasiv, koji iznaša skoro pol milijuna kruna, te da saboru podastre konkretne predloge.

O pograničnoj paš i . Neka Visoki Sabor izvoli zaključiti: odboru ustanovljenom na poziv c. k. namjestništva, za uredjenje pitanja prava paše Dalmatinaca na bosanskim granicam, dozna­čuje se iz sredstava zemaljske zaklade svota od K 10.000, koju će uložiti u spomenutu svrhu uz potanku predaju računa vrhu potroška Zemalj. Odboru i saboru.

O godišn#rj pr ipomoći košarskoj škol i u Kninu. Pozivlje se Zem. Odbor, da iz sred­stava, koja mu stoje na razpoloženje za promi­canje obrta udieli što obilatiju godišnju pripomoć košarskoj školi u Kninskompolju, koja je od ve­like koristi za ono pučanstvo.

O ukinuću prevozar ine na Vranskom j e z e r u . Pozivlje se c. k. vlada, da seljane Betine i Murtera oprosti od plaćanja prekomjerne pri-stojbine od K 5 za dozvolu prevo.a njihovih proizvoda iz Crnegore (obćine benkovač.) preko Vranskog jezera.|

O uredjenju nahodišta . Daje se nalog Zem. Odboru, da njegu i obskrbu nahoda ogra­niči samo na one slučaje, kad se ne zna, komu pripada dužnost njege i obskrbe djeteta, te da izradi osnovu u smislu ukinuća nahodišta i da je prikaže saboru u narednom zasjedanju.

Političke viesti. Saziv hrvatskog sabora . Pogovaralo se '

da će sabor biti sazvan već dne 11. o. mj. Me-djutim „Obzor" saznaje s upućene strane, da će sabor biti sazvan za dne 21 . o. mj. Kako je p o ­znato 22. o. mj. iztiče zakonski rok za saziv novog sabora.

Reforma pos lovu ika austr i jskog parla­menta . Odbor za poslovnik parlamenta sastati će se odmah po sazivu parlamenta na sjednicu, da nastavi razprave o definitivnoj reformi poslov­nika i da prije svega stvori zaključke glede p r o ­duljenja provizornog poslovnika, koji sada vriedi. Kako je poznato, utrnjuje valjanost poslovnika, stvorenog po parlamentu 19. prosinca 1909. na 31 . prosinca ove godine. Kako se javlja, zahtie-vati će njemačke stranke kao i za prijašnjih raz-prava o poslovniku, da točno uredi pitanje jezika, po kojemu bi njemački jezik imao biti utvrdjen kao službeni jezik. Svakako, jedno od glavnih pitanja, kojima će se ovaj odbor baviti, jest to, hoće li se definitivno primiti poznati svojevremeni predlog zast. dra. Kramarža o onemogućenju ob-strukcije u zastupničkoj kući, kao što je zanimivo,

hoće li seJSlaveni i sada angažirati za ovakav pred­log, kao što sii to učinili u ono vrieme.

Ukinuće ve le izdajničke parnice . Peštanski vladi blizi ,,Az Esti" doznaje iz Zagreba, da će zagrebački državni odvjetnik staviti ovih dana kr. sudbenom stolu predlog, da se veleizdajničk parnica ukine, jer da je povedena na osnovu krivih informacija. List primjećuje, da je to po ­litika bana dra. Tomašića, koji hoće da s time zadobije Srbe samostalce, da prionu uz njega i da ga podupru.

Put kralja Petra u Rim. Prema pisanju nekih novina kralj Petar kreće dne 22. studenoga u Rim, da posjeti kralja Viktora Emanuela. Kralja će pratiti ministar vanjskih posala Milovanović i vojnička pratnja.

Četvrto z a s j e d a n j e ruske dume je već započelo. Plenarne sjednice se drže svakog po ­nedjeljka, sriede i petka. Ovo zasjedanje očekuje obilan rad, jer će na dnevni red doći množtvo zakonskih osnova, a medju tima i ona o auto­nomiji ruske Poljske.

Štampa o sa s tanku careva . „Novoe Vremja" piše, da je posjet ruskog cara u Po t s -damu doduše znak udvornosti , ali da je taj posao ipak sa gledišta znamenit. Ovaj će sastanak do -prinieti simpatijama obih zemalja. — Francezka štampa jednoglasno veli, da nema uzroka sa ovim sastankom biti nezadovoljna, jer se pridružuje svemu, što bi moglo da učvrsti svjetski mir. S toga Francezka i ovaj sastanak kao znamen svjetskog mira pozdravlja.

K pitanju željeznice. Drniš .

I ako smo u zemlji iznimaka, ipak nas je nazad nekoliko dana u dalmatinskom saboru iznenadila izjava namjestnika Nardellia, da uz prkos jednoglasnog izbira pruge Zadar— Gjevr-ske—Drniš, ima sam ministar željeznica da ko­načno odluči o izboru izmedju dviju alternativa pruge Gjevrske—Drniš i Gjevrske—Očestovo. Ovakovo natezanje i izmotavanje visoke vlade uprav nas umara i ozlovoljava, te se samo u neizvjestnosti ogledavamo i pitamo, čemu to najedanput! Ako je sam ministar imao da odredi glede ove trase, što je onda trebao dogovor na sastanku kod c k. namjestništva u Zadru, da nas tamo poteže i muč i ; ili je zbilja cielo pitanje dalmatinskih željeznica samo jedna gruba šala sa strane onih, koji se ne bi smjeli s nama tako naivno izrugavati.

Ako se ozbiljno misli na to, da se Zadar spoji gvozdenim putem sa prugom Spljet— Knin, to je Drniš najprikladnija točka za to spojenje, obzirom što je to najkraći put, da se dodje do jedne željezničke stanice i tim, što se znatno prikraćuje kopneni put od glavnoga grada zemlje do primorja središnje Dalmacije, koje je svakako važna točka za naš saobraćaj. Ova bi nas pruga provela kroz ubavi Slap, koji je bez sumnje najslikovitiji predjel naše pokra­jine, gdje se izmedj strmih i gorostasnih kli­sura nekim skladnim mirom povlači rieka Krka, da se najedanput sunovrati biesnim i razkida-nirn vodopadom, pa da se ope t razširi i utiša u ubavo modro jezero, koje neopisivim čarom oplakuje otočić Visovac, taj biser Krke, na kome se koči franjevački samostan, okružen bujnim zelenilom. Kroz taj romantični kontrakst prirode provela bi željeznica strane putnike — što bi sad u eri, kad se vodi akcija za sao­braćaj stranaca, mnogo doprinielo većem zani­manju za prirodne krasote naših krajeva.

O d ubavog Slapa stupila bi pruga na lot predjela Miljevaca, gdje se nalaze bogati i otvoreni rudnici kamenog ugljevlja Širitovaca i Bristana, koji niesu u djelatnosti samo s toga, što nemaju željezničke veze, pa mislimo, da bi se na to moralo imati obzira, jer obilnim rudnicima okolice Drniša željeznička uprava ima zahvaliti da naša željeznica nije sada pasivna.

Drniš bi na taj način dobio novi kolodvor, koji bi se izgradio tik uz varoš i time se p o ­pravila i ona pogreška, po kojoj je ovo mjesto sada udaljeno od drniškog kolodvora preko dva kilometra, što je uzrok, da svi predmeti za ovu varoš i okolicu, koji stižu iz vana, neposredno se dovažaju iz Šibenika kolima, jer se sa tako udaljenog kolodvora ne izplaćuje nikome dovažati ili izvažati željeznicom. . Vriedi i ova okolnost, što je suho i prostrano drniško polje, koje se nalazi upravo u sredini naše pokrajine, zgodan položaj za dalnje razgranji-vanje pruga sredozemne dalmatinske željeznice. A nada sve iztičemo jednoglasni zaključak sa­stanka, obdržavanog u Zadru dne 12./10. t. g. u prilog pruge Zadar—Drniš, koji je naročito za ovu stvar bio sazvan i koji je imao konačno da odluči glede alternative projektiranih dviju pruga ove željeznice, — pa tražimo, da se taj zaključak i uvaži.

Još nam jedna misao ovdje dolazi, sada kada smo promotrili na dalmatinskom saboru i ovogodišnji rad zastupnika, koji zastupaju naš kotar, te smo nanovo stekli uvjerenje, da je

Drniš žalostno ili nikako zastupan. P o d discl-linom vlćjdajuće utvaraške stranke stvara se

izborni red, da je ova skroz hrvatska ina, i preko naše volje, uviek reprezentirana

oru od srbskih zastupnika, koji, kako smo višegodišnjim promatranjem uvidili, niesu nikada se digli da na tom mjestu iztaknu i naše ekonomske pot rebe , te očito izgleda, da njima nije stalo do interesa ove hrvatske o b -fttue, koja na žalost sačinjava izborni kotar sa Eibskim občiuama Knina i Vrlike. I tako ti naši predstavnici niesu tamo poslani voljom ovih hrvatskih izbornika, nego nalogofti utvaraša, koji su uviek pripravni pogadjati se, i sa svakim, s a m o ne sa strankom, koja stoji na čistom stanovištu hrvatskog prava, a uz koju je velik b ro j pr is taša i u ovoj krajini.

člai Stai bor sal str;

Iz hrvatskih zemalja. K o n a č n i r e z u l t a t s a b o r s k i h i z b o r a u

H r v a t s k o j . (Kako će biti zastupane pojedine s t ranke u saboru) . P roš log ponedjeljka dovršeni sit konačno posljednji uži izbori za hrvatski sabor. U Virovitici je izabran banov pristaša dr. Spevec proti kandidatu stranke prava Jemeršiću; u Boš­njacima je pobjedio seljak Babogredac, član s e ­ljačke stranke, proti pristaši bana Tomašića dru. A m r u š u ; napokon u Sriemskim Karlovcima pod­legao je bivši podban Vladimir Nikolić-Podrinski član hrvatsko-srbske koalicije proti banovu pri-"*iši Lazi Sekuliću. Tim su konačno završeni iz-

ri i prema tomu imat će pojedine stranke u iboru č l anova : Hrvatsko-srbska koalicija 35,

s tranka [bana Tomaš ića 18, Frankova stranka prava 15, Milina 9. seljačka stranka 9, srbski radikali 1 i opozicionalac izvan stranaka 1 (Šupilo). Dakle naprama Rauchovim izborima od g. 1908. koalicija je izgubila 21 mandat. Frankovci i milinovci, koji su god. 1908. bili skupa, zadržali su točno svoja 24 mandata. Seljačka stranka d o ­bila je ^ mandata . Prije razpusta sabora ov. g. imao je ban Tomaš ić u saboru 7 svojih pristaša, a danas on ih ima 18. Eto kako izgleda novi hrvatski sabor .

O b o l e s t i d r a . L a g i n j e javlja puljska „Naša S l o g a " : Štovateljima i prijateljima našeg prvaka nar. zastupnika dra. M. Laginje javljamo, da nje­gova bolest , koja ga već evo 20 dana prikovala uz krevet, kreće na bolje, te se bolestnik već pridiže i nadamo se, da ćemo ga doskora opet vidjeti čila i zdrava na popriš tu u borbi za naša pot lačena narodna prava.

„ H r v a t s k e p r i m o r s k e n o v i n e " zove se list, koji je počeo izlaziti kao subotni tjednik u Bakru u Hrvatskoj . Glavni urednik biti će g. Vjekoslav Maletić. Godišnja predplata iznosit će K 6. Za-s tupa t će gospodar ske interese našeg naroda u hrvatskom Primorju.

H r v . k a t . a k a d . d r u ž t v o „ D o m a g o j " iza­bralo je na svojoj glavnoj skupštini 30. X. 1910. upravni odbor za I. poljeće školske god. 1910.-11.

.,ji se je na svojem prvom odborskom sielu vako kons t i tu i rao: Preds jednik : Damjan Sokol,

nd. i u r . ; podpreds jedn ik : Milko Kelović, stud. hil . ; tajnik : Marko Mohaćek, sjud. phi l . ; Bla-

jni'k: Zlatan Anderlić, stud. iur.; knjižničar: olf Josovec , s tud. fores . ; arhivar : Josip Vi-vić, s tud. phil .

grada i okol ice . T u ž b e . Razni, koji su imali posla sa

čkim uredom ovo zadnjih dana tuže se, da nisu mogli opremiti, jer da tu ide sve

kud s labo i ćoravo, odkad je g. Selestnn Željeti je, da se tomu providi, jer izviešteni, upravitelj gosp.

dok" se oporav i od bolesti proći će vremena, te nije pravo, da stranke

činovnicima ih da im se Šalju i h ne mogu opremati, pošto ne

mo njemački.

provedeni od nadležnih čimbenika. Inače naše će obćine i nadalje biti nemoćne da uzrade išta dobra i koristna za obćenitost.

K r i t i ka . „Bosanska Vila" iz Sarajeva do ­nosi vrlo laskavu stručnu kritiku vrhu „Priručnika za ribare" g. V. Belamariću, koji je izlazio ko podlistak u našem listu kroz prošlu godinu. Ime auktora je pogrešeno, jer mjesto Vinko Belamarić stoji Vinko Bjelamarić.

„ H r v a t s k o m S o k o l u " darovao je g. Marko Belamarić p. Tome K 2, da počasti uspomenu p . Mihovila Angelicchia.

J u b i l e j . Na 18. t. mj. prečastni kanonik Don Ivan Krstitelj pl. Sisgoreo, naš čestiti i obće ljubljeni sugradjanin, navršuje 50 godina svog misnikovanja. Prigodom njegove zlatne mise doznajemo da mu se spremaju izkazi počasti i simpatije, koju je dični starina kroz po vieka svog neumornog rada na korist vjere i zavičaja u podpunoj mjeri zaslužio. Na ovaj riedak god osvrnut ćemo se obširnije.

S v . Mar t in . Prekosutra, na Martinje, navr­šuje se 23-a godina, odkad je baš u taj dan g. 1887. prestala harati nemila pošast ospica. Prošlih godina običavalo se čedno tu obljetnicu proslaviti, pa bi bilo poželjno, da se taj pohvalni običaj uzdrži, što preporučujemo.

D a s e n e b i p r o p u s t i l o , upozorujemo gradjevni odsjek pomorske vlade u Zadru, da se još nije izdubao i proveo uzdužni konao na obali Makale pred ondješnjim kućama, konao ondje neobhodno potrebit, da se u nj salieva sva voda sa poravnanog obalnog zemljišta, a onda iz njega kroz pobočne konale — već na­pravljene — u more. Ne bismo htjeli, da se ostane na samim ovim malim pobočnim konalima, jer bi to bila pogreška, koja bi za velikih kiša mogla silno štetovati kuće na onom mjestu, pa i sami poravnani prostor, na kojem bi ostala i ležala voda. Bez glavnog uzdužnog konala nije nikako zajamčeno podpuno odstranjenje vode.

Z a b a v a u „ S o k o l u " u nedjelju večer uspjela je prekrasno. Najavljene dvie vesele predstave bile su odigrane na obće zadovoljstvo. Zauzetni naši diletanti uprav se sa zanosom odazivlju svom pozivu. Svi su bili na svom mjestu i svakog bismo morali napose pohvaliti. Neka tako uztrajti. Nakon predstave plesalo se do kasna. Ciela večer protekla je u najljepšem srdačnom razpoloženju. — Pohvalit nam je zauzetnost gg. Novaka, Bulata i Rakamarića oko izgradnje liepe pozornice.

P a z a r s v . D i m l t r a na Konjevratima obdr-žan je jučer, ali je bio jako mršav. Nikad slabiji do ove godine.

Rev iz i j a p o k r . b o l n i c e . Ovih dana bora­vili su ovdje prisjednik zem. odbora dr. J. Ma-ehiedo i računarski savjetnik Kalebić, da obave pregledbu ovomjestne pokr. bolnjce i ludnice. Jučer su odputovali.

Izpit i z a ka l fe držat će se ovih dana kod kot. poglavarstva pod izpitateljnim predsjedanjem gosp . inžinira Josipa Matulovića. O uspjehu iz-viestit ćemo.

M i n i s t a r s t v e n i re fe ren t za promicanje saobraćaja stranaca g. savjetnik Schindler bio je ovdje u nedjelju popodne. Obaviestio se o pri­likama Šibenika, koje ga u njegovu položaju zanimaju, uvidio je, da je u Šibeniku dovoljan broj hotela, pregledao je znamenitosti grada, pa je prosliedio svoj pu t !

D o b a r t e k l Zdrav želudac lesti, ne imamo nikakove bolove

Fellerove pilule „Rabarber" m. d. M. „Elsapilule" upotrebljavamo. Iz osvjedočenja kazujemo Vam, pokušajte ih i Vi. One uredjuju stolicu i pospje­šuju probavu. 5 kutijica stoje franko 4 K. P ro -izvadjač je samo ljekarnik E. V. Feller u Stubici, Elsatrg br. 264 (Hrvatska).

Pokrajinske viesti. Z a d r u ž n i t e č a j u P a g u . Zaslužna Zadružna

sveza u Dalmaciji priredjuje zadružni tečaj u Pagu u dane 15., 16., 17. i 18. t. mj. Tečaj će voditi svezin revizor g. F. Ž. Donadini, a predavati će se o blagajnima, potrošnim i ri­barskim zadrugama na temelju praktičnih for­mulara. Pomenuti je tečaj namienjen u prvom redu za voditelje zadruga na otoku Rabu i Pagu.

„ D a l m a t i " nije po ćudi, što se naši za­služni pučlii učitelji znadu snaći i na ribarskom polju. Njemu ne miriše, što je na pomorskoj vladi šef ribarstva bivši pučki učitelj, a tako i njegov doglavnik. U strahu, da ne bi opet na odjel za ribarstvo došao koji učitelj iz Dalmacije, on je poče^ da ih tjera u školu, a mi znamo i zašto. Nek on za svog kandidata radi, ali tražimo, da u najgorem slučaju nauči hrvatski i da ima barem polovicu sposobnosti odNonoga, na koga cilja.

Na o b r a n u n a š e g u l j a . Pošto se je raz­nim novinama proniela viest, da zanimani obrt­nički krugovi nastoje, da pri sklapanju novog trgovačkog ugovora sa Ujedinjenim Sjevero-Američkim državama bude obaljena uvozarina na pamučno ulje od K 40 na 28 po metričkoj centi* Zemaljsko gospodarsko vieće kraljevine Dalmacije poslalo je predstavku na visoko c. k. ministarstvo poljodjelstva, moleći da uzme u zaštitu naš proizvod, osujetivši namjere naperene proti našem ulju.

„ H r v a t s k a D r ž a v a " zove se novi subotnji pravaški tjednik, što je odpočeo izlaziti u Spljetu dne 5. t. mj. pod

nikakove b o -eludca, odkad

Selestrin dosta

da stranke trpe radi

škrtarenja si kovi , koji aju nego S a m « ,.

Zadruga občinskih činovnika u Dalma-redovitu glavuu skupštinu g. u Spljetu u ol ćinskoj

r e d : 1. Predsjednikov 3 . Biranje predsjed-

odbornika u zadružnu upravu, Š t o bi se da lo učiniti za asanaciju

nancija ? 6. Eventualni predloži. — vidi, ova skupštin, koja interesiraju i snu J u

naciji obć . financija j edno je od najživotnijih za našu pokrajinu, a potaknuto je i došlo je na dnevni red zaslugom obćinske uprave Š i b e n s k e , koja je u predmetu izniela svoje na-

~" •">maliskofir

ciji imat će svoju dne 4. prosinca t. g. viećnici. Dnevni joj je izvještaj. 2. Godišnji račun.

k a i šestorice odbornika ^

Kako se bavit će se i pitanjima,

širu javnost. Pitanje " financija jedno je

mnienja povod< Željeti je,

zore odbora , s trani i da donesu zbiljne

okružnice zemaljskog da se pitanje uzme u sve

" a * h * se stvore zaključci, koji «t i P r e t r e S ! . d a , ! L T našim obćinama, kad

b u d u , kako je

koristi našim očekivati, usvojeni

djelo

AnstrijaMo parotoirto M v o na

„ D A L M A T I A " u d r ž a v a o d 16. j u l a 1910. s l i e d e ć e

g l a v n e p r u g e : Trs t—Metkov i ć A (poštanska)

P o l a z a k iz T r s t a ponedje l jak u 5 sati pos l . p o d n e p o v r a t a k s v a k e s u b o t e u 6 sati prije p o d n e .

Trs t—Metkov i ć B (poštanska) P o l a z a k iz T r s t a u če tvr tak u 5 sati pos l i e p o d n e ; p o v r a t a k s v a k e s r i ede u G sati prije p o d n e .

T r s t — M e t k o v i ć C (poštanska) P o l a z a k iz T r s t a u s u b o t u u 5 sati pos l ie p o d n e ; p o v r a t a k u če tvr tak u 6 sati prije p o d n e .

Tr s t—Korču l a (poštanska) P o l a z a k iz T r s t a u u torak u 5 sat i pos l i e p o d n e ; p o v r a t a k u ponedje l jak u b sati prije p o d n e .

Trs t—Š iben ik (poštanska izmedju Pule i Zadra) P o l a z a k iz T r s t a svake s u b o t e u 6 sati prije p o d n e ; p o v r a t a k u če tvr tak u sat i 1 2 4 5 pos l i e p o d n e .

Tr s t—Metkov i ć D (trgovačka) P o l a z a k iz T r s t a svake nedjelje u G sati prije p o d n e ; p o v r a t a k s v a k e nedjelje u 6 sat i pri je podne .

T r s t — V i s ( trgovačka) Iz T r s t a u če tvr tak na po lu oč i . ; p o v r a t a k s v a k e s r i ede u 8 sati prije p o d n e .

27.yil.KL J

IZ FRANCUZKOG PARLAMENTA. U jučerašnjoj sjednici nova franctizka vlada

dala je svoju s tolikom napetošću izčekivanu iz­javu, u kojoj je izniela svoj program. Izričito je naglasila reformu izbornog prava, reforme u upravi i pravosudju i njeke druge važne inovacije. Vladina izjava djelovala je povoljno na parlamenat.

SOCIJALISTIČKI IZKAZI. U Bruselju i Frouvede-u došlo je do burnih

socijalističkih izkaza, koji su ipak prošli bez znatnih incidenata. ,

Hrvatska tiskara (Dr. Krstelj i dr.) Vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik: Josip Drezga.

O b j a v a . Ćast mi je obaviestiti p. n. obćinstvo,

da sam u mojoj vlastitoj zgradi u Varošu otvorio dućan

Manufakturne robe. Dućan sam podpuno uredio prama

svim zahtjevima, odgovarajući manufak­turnoj struci, a budući da su ciene tako-djer vrlo umjerene, s toga se najljepše pre-poručam p. n. obćinstvu, da se za even­tualne potrebe izvoli u dućan podpisanog obratiti i osvjedočiti se, bite o vrsti robe, bilo o ifiieni.

Veleštovanjem

i _ 4 Jos ip Tarle .

Sporedna zaslužba! Sasma badava šaljem svakom jedan

l a n a c o d a m e r i k a n s k o g d o u b l e -z l a t a , tko mi pošalje 100 adresa od raz­nih činovnika i trgovaca itd., na koje mogu

uredništvom gg. Donadini i m 0 ] - k a t a l o g b a d a v a p o s i a t i . Adrese moraju Jelavica, za prosvjetno, gospodarsko , poht.čko ' * * n a

osvieščenje naroda. Program mu j e : kršćanska ^ c e d u , j a { S d m

V

u k v a d r a t u v e l i k

H

f h } j prosvjeta, narodno gospodarstvo , pravavaška t Q ^ Q d , ' 0 a d r e s a n e s m i J e w t | j z j e d n ' politika, a pomoć : Bog i Hrvat.! Novome drugu V a ) j a ^ ^ „ ^ j i m e , } ^ želimo najljeps, procvat . uspjeh u središtu zara- z a

J

n i m a n | e , J

m j e s t 0 j poslednja pošta, provin-zenu polutanstvom d j ^ ' p o š

J j , j a n / t r e b a ^ i t i m a

P

r k u o d

Vieće stranke prava. U utorak dne 2 0 nara

15 0. mj. sastaje se vieće naše stranke na L. Schächter, Wien, XVI/2,

? Ž T ^ e U podTe. C C 8 6 ' U " Lerchenfeldergürtel 5/9. 0 posjetu i dočeku zastupnika stranke

prava u Čilipima, radi pomanjkanja prostora doniet ćemo obširniji primljeni izvještaj u na-ednom broju.

N a s e b r z o j a v k e .

U DELEGACIJAMA. Delegati Šušteršić, Baljak i Masaryk osvr­

nuli se u svojim govorima na vanjsku politiku Austro-Ugarske, uzevši je pod oštru kritiku i izrazivši svoje nezadovoljstvo glede podredjenog položaja, u koji su Slaveni potisnuti uslied te politike, koja pogoduje samo Niemcima i Ma-gjarima. Pri koncu svojih govora izjaviše, da će glasovati proti svim proračunima u znak prosvjeda i negodovanja.

VELEIZDAJNIČKI PROCES PRED DELEGACIJAMA.

Delegat Baljak uzeo je rieč, da se pozabavi poznatim veleizdajničkim procesom. Rekapituli-rujuć već poznate stvari, nakon odulje kritike 0 momentima ove parnice iznio je podatke, kojima odkriva odakle potekoše Friedjungovi dokumenti.

H Hfl £ o t n o z i t e D r u ž b u • •

S V . C i r i l a i M e t o d a

J/ustrbiföfak'$ie/H&ec?SßU?- dava.

O g ; ! « ^ n a t j e č a j a .

,,Ši-Podpisana uprava ovim otvara natječaj na mjesto učitelja benske glazbe".

Za postignuće ovog mjesta, s kojim je skopčana plaća od K 2760 — ne računajuć izvanredne zaslužbe — treba da natjecatelji dokažu ne samo sposobnost učitelja glazbe, već i onu učitelja pje­vanja, te upravitelja orkestra, razumjevajuć sposobnost u udaranju glasovira, odnosno 'u orguljanju.

Ove se sposobnosti zahtjevaju, jer će učitelj „Šibenske glazbe" « imati kao takav i dužnosti, -koje nebi mogao vršiti bez tih uslova. S

Prednost će pak imati oni natjecatelji, koji dokažu da su vješti i gudalici.

Nastupanje u službu sliedit ćc dnevom 1. prosinca t. g. a rok ovome natječaju traje do 20. studenoga t. g.

Natjecatelji neka svoje molbe providjene odnosnim izpravama, dostave podpisanoj upravi.

O c l u p r a v e

U Š i b e n i k u , 26. listopada 1910. P r e d s j e d n i k :

Krsto Jadronja. 3 - 4

Tajn ik :

Dinko Sirovica.

_. i • c e i c u u i ¿ « i " - — V a š e z d r a v l j e p o ^ a , ^ ^

i hnli i 7 č e z n u Vaš vid, živci, ojačati će se, vaše će biti spavanje zdravo, a sveobće razpoloženje se opet uz-ć e t e održati! V » ^ f ^ ( ^ 7 M . „Elsafluid« upotriebite. 12 bočiea na poknšaj stoje 5 K franko. Proizvadjač je samo ljekarmk:

K jest zarazna bolest, s toga je dobro ako pranje rublja obavljamo kod svoje kuće. Takova prilika pruža se svakomu, ako kupi

za to patentirani

Punoparni stroj Dalmacija koji je tako udešen, da može s njime i dje­

vojčica od 12 do 14 godina upravljati. P r e d n o s t i k o d u p o r a b e :

Izkuhavanje , i zpa r i -vanje i desinf ic i ra-nje rublja obavl ja s e s v e na j e d a n p u t za 10 d o 20 č a s a k a . Rublje s e niti rulja niti gnječi, niti de re , a is to t a k o i n e p r e -gori , i rad i t o g a s e dva do tu put;i dulje s a č u v a n e g o ona s r u k o m p r a n o . Stroj t r eba radi svoje g r a -dje vr lo malo v o d e i s a p u n a a p o d nije ni najmanje mokar . St roj se m o ž e u p o -trebit i j o š i u d ruge sv rhe , kao ko tao za grijanje v o d e , kuha ­

nje voća , grijanje glatčila i k u p a k a itd. Godišn je pran je rublja ne stoji niti četvrt i d io p r a m a s v a k o m drugom načinu pranja .

Stroj br. 1 za kućnu uporabu zapada K 5 0 . Uz šestmjesečno odplaćivanje 10°/ 0 niše.

Naručbe prima i obavlja: g

Hubert Bolanca, Krapanj, Dalmacija.̂

B O I » . u i v n . M

Zašto se ne obratite pri kupova­nju vaših potrebština ravno na tvrdku

JaroslaV Kocian Tkaonica i odpravništvo

Eroaove i let, (Čsska,) koji zgotavlja i ima uviek na skladištu sukna za odjela , z i m s k e kapute itd. Zajamčeno održanje boje. K a n a -f a s a , p l a t n a , f l a n e l a , u b r u s a , r u č n i k a , j a s t u k a , p o r k e t a , s i fona .

Ciene su najjeftinije. Naručbe preko 18 K. ša l jem f r a n k o .

Tražite uzorke. Može se dobiti 30 do 40 mt. odpadka 3

do 15 mt. dugog za K 18 do 25 prema vrsti. O d odpadaka sc ne šalju uzorci. H

& 8 & 8 23 8 8 8 Ü E I & &

TVORNICA a PAPIRNATIH &

VREĆICA Čast mi je javiti p . n. obćinstvu, da sam objavljenu tvornicu pa­pirnatih vrećica za trgovačku p o -rabu otvorio, te je podpuno pre­ma zahtjevu uredio, time sam u stanju u najkraće vrieme najveću količinu vrećica izraditi. Vrećice izradjuju se u svim veličinama i u svim bojama. Poš to je ovo u nas prvo i jedino domaće pod­uzeće ovakove vrste, nadamo se za stalno, da će mi gg. potrošači povjeriti svoje cienjene naručbe, koje će u podpunom redu i naj-

savjestnije izvršene biti. Sa veleštovanjem

& & &' &

ŠIBENIK.

3 $ C

C t t p Pcttoclto Pribor satova, zlatarskih i optič­

kih predmeta i kineskih srebrarija

žlica, viljuška i noževa. Za jamčena i z radba s a 90 g rama č is tog s rebra .

J ' t č . i t n . Svake vrsti rezbarije u kojoj mu drago

kovini. Bogati ilustrovanl olenlk. Tvorničke stalne olene.

Šibenik;, GlaVna ulica, br. 128. 14./9.-910.—14./9.-911.

I ŠIVAĆI STROJEVI .SINGER-najnoviji izum .

6 6 " •• v * .

Hrvati i Hrvatice, po-mozite družbi sv. Cirila i Metoda.

označena uviek

sa ovim znakom:

Najsavršeniji gramofoni i ploče s a svakovrs tn im k o m a d i m a

osob i to hrvatskim provi-

djeni TRADE znakom ,Andjeo'

dobivaju se u knjižari i papirnici: I v a n . G r i m a n l

Šibenik, Glavna ulica. Šalje na zahtjev cienik i p o p i s k o m a d a

14.-9. 9 1 0 - 9 1 1 . b a d a v a i franko.

"HIS MASTER'S VOICE' TRADE MARK.

:o:

Odlikovanje. Izložba u Velsuj 1910.

U svjetskoj izložbi u Bruselju g. 1910.

bijahu na svim mjest ima U obr tnom odielu r u k o - o s o b i t o u st rojevnoj t eh - Družba za ocjenjivanje p o -tvorne i industr i jalne iz- nici, najizvrstnije radnje dalo je n a n o v o Dion ičkom ložbe u Linču, pr imilo je z a s t u p a n e , a m e d j u n a r o d - družtvu Singerovih s t r o -Dionič . d ruž tvo S i n g e r o - ni ocienitelji stajahu s ad jeva odl ikovanje p r v o g vili nenadkrilj ivih u valja- p red vrlo težkoni z a d a ć o m r e d a s r e b r n u državnu k o -nost i šivaćih i vezaćih s t r o - kao nikad prije. T im veća lajnu iz priznanja radi vrs t -jeva dvie z l a tne ko la jne , je p o b j e d a Dionič . d r u ž - noće i uzora njezinih fa-

tva Singerovih s t rojeva, br ikata . š t o su njezini p ro i zvod i

<Ê> kao najsavršeniji š ivaći ^ strojevi svie ta sa g r a n d -

prix pr iznat i .

Ne treba se dati zavesti kroz druge oglase, koji imaju tu svrhu, da uz ime SINGER razpačavaju već upotrebljavane strojeve ili one kojeg drugog proizvoda, pošto mi ne prepuštamo naših šivaćih strojeva preprodavaocima, nego ih izravno

— sami obćinstvu razprodajemo.

Š IBEN IK — GLAVNA ULICA

8

£

£

£ i £

M S g Velika

U 1 v o m i c a tjestenine

Svake vrsti ovog j

Svake vrsti ovog jestiva.

i mlinice za raznu hranu. Pomoćju najmodernijeg motora

proizvadja

i-esvtiva. Od najboljeg marseljskog griza kao i od

Dobrog i od najfinijega pŠeniČnOg braŠna dobrog i od najfinijega.

Tvrdka:

I V A N Š U P U K i b r a t

M ^ ~ " M - 15./V1. 10.

H K M M K X X X S S X X K S S X X X A

Hrvatska

o o o o

Izključivo g lavno p r e d s t a v n i š t v o , k a m o valja upravi t i s v e u p i t e :

Kuća Gutenberg,

' EMANUEL KRAUS. Tehnički bureau Trst, via Cecilia, 1

Zaht jeva j te cienik b e z p l a t n o i bez p o š t a r i n e . Dop i s ivan j e hrvatski .

Podružnice : Via Giulia b r . 3 3 . I Via Giulia br . 16.1

Telefon br.

Važno za svakoga!

Gustav Marko C e n t r a l a : V i a C o r o n e o 4 5 .

T e k u ć i račun sa p o d r u ž n i c o m Ljubljanske kred i tne b a n k e .

Najbolji namještaji snage k a o š t o :

motori na plin (gas), benzin, žes tu , kameno ulje, s u r o v o ulje za obrtničke, poljodjel­ske i električne namještaje = — — s n a g e . — Namještaje na mršavi plin (Saianlage)

prodaje

Draždjanska tvornica motora

na plin (A. G. D r e s d e n e r G a s m o t o r e n - F a b r i k :

Mor i tz Hille, D r e s d e n )

najveća specijalna tvornica

srednje Evrope.

banka ° Podružnica

o o o

m

Veliko skladište s t a a l a prost ih , apaniranih i z a ures . Veliki izbor p r e d m e t a z a Ijearne, drogeri je , p o r c u l a n s o i z e m l j a n o

sudje, ocal ine , staklarije, svjetiljke itd. Velike kolikoće naročitih tvari u ocaklini, porculani

Ciene umjerene koje se ne boje utakmice.

Na zahtjev šalju se cienici badava.

Dopisivanje v» lirvatsltotxx jealJcu.

Pomenuta tvrdka, jedina svoje vrsti u Trstu, preporučuje se svim našim trgovcima. L A

• Velika zlatarija -

gjin planete Starigrad

(Podružnica: V i s - V e l a l u k a ) .

Prodaje svakovrstnih zlatnih i srebrnih predmeta.

Najfinije Švicarske dobnike. Liene umjerene bez utakmice.

Priznanice na pretek. 30.VI1.

SES 815

Dionička glavnica - -- - - - K 2 ,000 .000 P r i č u v n a z a k l a d a i pr i t i čc i K 180.000.

CENTRALKA DUBROVNIK - -Podružnica u SPLITU i ZADRU,

o Bankovni odjel - - -prima uložke na knjižice u konto ko-rentu u ček prometu; eskomptuje

mjenice. Obavlja inkaso, pohranjuje i upravlja vriednine. Devize se preuzimlju naj-kulantnije. Izplate na svim mjestima tu i inozemstva obavljaju se brzo

i uz povoljne uvjete

o Mjenjačnica - - -kupuje i prodaje državne papire, razteretnice, založnice, srećke, va­lute, kupone. Prodaja srećaka na obročno odplaćivanje. Osjeguranje proti gubitku kod ždriebanja. Revi­zija srećaka i vriednostnih papira bezplatno. Unovčenje kupona bez

odbitka.