Матурски рад из (назив предмета) НАЗИВ МАТУРСКОГ РАДА...
TRANSCRIPT
Назив школе
Седиште, адреса
Матурски рад из (назив предмета)
НАЗИВ МАТУРСКОГ РАДА
Ментор: Ученик:
Име Презиме, проф Име Презиме, IV-2,3
Место, месец 2012. год.
Sadržaj
UVOD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 1
SREDNJOVEKOVNA SRBIJA -------------------------------------------------------------------------------------------- 2
SRBIJA U XIX VEKU ------------------------------------------------------------------------------------------------------ 3
MILAN OBRENOVIC --------------------------------------------------------------------------------------------------------- 5
SRBIJA U XX VEKU ------------------------------------------------------------------------------------------------------- 6
KRALJ ALEKSANDAR --------------------------------------------------------------------------------------------------------- 7
INDEX ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 9
LITERATURA --------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 9
FORMULAR --------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 10
Word 2010 test
Gimnazija Lazarevac 1
UVOD
Stevan K. Pavlović je istoričar koji je roĎen u Srbiji, u Beogradu, ali je ceo svoj radni
vek proveo u Engleskoj i univerzitetima širom Evrope. Danas je profesor u penziji na
Univerzitetu u Londonu, a takoĎe je i gostujući profesor na svetskim univerzError!
Bookmark not defined.itetima. Najpoznatija dela koja je Stevan Pavlović napisao su:
Anglo-ruski rivalitet u Srbiji (1961), Albanski problem u Jugoslaviji (1982), Jugoslovenski
veliki diktator – Tito (1992), Istorija Balkana od 1804-1945. (1999), Srbija: Istorija iza
imena (2002).
Stevan K. Pavlović je u svom delu Srbija: Istorija iza imena1, pokušao da spoji
obimne celine srpske političke istorije, od doseljavanja Južnih Slovena na Balkansko
poluostrvo, preko stvaranja i utemeljenja srpske srednjovekovne države, pa do gubljenja
državnosti, ponovnog nacionalnog buĎenja XIX veka, stvaranja Jugoslavije, i njenog
konačnog razbijanja. Knjiga predstavlja zanimljivo štivo, s obzirom na bitno drugačija
autorova gledišta na srpsku istoriju u odnosu na većinu domaćih naučnika, ali se ipak čini
da je preambiciozno napisati tako obimno istraživanje na manje od 300 stranica. Delo
Srbija: (Petrovic, 2012)liči na podsetnik srpske istorije, gde su svi važni dogaĎaji samo
površno obraĎeni, bez ikakvog udubljivanja u analizu datih problema. Ipak, autor pristupa
pisanju objektivno, kritikujući posebno period druge Jugoslavije, kao i sklonost srpskog
naroda da stvara mitove i na njima bazira identitet. U tom smislu, Pavlović kritikuje
stvaranje ,,lažnog mita’’ o kosovskom boju, stvaranje kulta ličnosti Tita i Miloševića2, i sl.
TakoĎe, autor pokušava da razreši i još uvek nerazjašnjen odnos izmeĎu Partizana i
Četnika u Drugom svetskom ratu, čije uloge u ratu podrobno analizira.
Delo je u Srbiji izdato 2004. godine u ediciji izdavačke kuće Klio iz Beograda, dok je
delo u originalu izdato 2002. godine u Njujorku. Podeljeno je u desetak celina, od kojih
1 Fusnota 1
2 Fusnota 2
Word 2010 test
Gimnazija Lazarevac 2
svaka obraĎuje bitne periode srpske istorije, počev od VIII i XIX veka i prvih obrisa srpske
državnosti, pa do vladavine Miloševića krajem XX veka.
SREDNJOVEKOVNA SRBIJA
Autor delo počinje doseljavanjem Južnih Slovena na Balkansko poluostrvo i
stvaranjem prvih obrisa srpske državnosti oko grada Rasa, u današnjoj Raškoj oblasti
Srbije. Stefan Nemanja je prva velika ličnost srpske istorije, s obzirom da je uspeo da u
meĎuprostoru izmeĎu Ugarske i Vizantije stvori autonomnu srpsku oblast koja je zbog
nepristupačnosti terena bila nezanimljiva silama. U sukob s Vizantijom je došao zbog
borbe oko doline Morave, koja je zbog povezanosti s Vararskom dolinom bila veoma
važna strateška tačka.
Nemanju nasleĎuje Stefan Prvovenčani koji nastavlja da gradi državu. Stevan
Pavlović iznosi pitanje o tome da li je Prvovenčanog krunisao Papa, ili ga je krunisao
arhiepiskop Sava, i to pitanje ostavlja otvoreno. I zaista je zanimljivo kako bi se srpska
istorija razvijala da je Srbija preko papske krune primila i katoličanstvo. U kulturološkom
smislu, zanimljivo je da se Srbija potpuno oslanjala na vizantijsko nasleĎe, pa autor kaže
da je ,,nemanjićka Srbija bila potpuno prožeta vizantijskom civilizacijom’’.
Posle Stefana Prvovenčanog, Pavlović pravi skok do vrhunca moći i ekspanzije srpske
države, do cara Dušana. Car Dušan je proširio srpsku zemlju na jug sve do Soluna, digao je
srpskog arhiepiskopa u rang patrijarha, i naterao ga da ga kruniše za cara. Dušan je želeo
da bude car svim ljudima Balkana, posebno Srbima i Grcima, pa se i proglasio carem
,,Srba i Grka’’. Dušan je čak imao planove da krene u krstaški rat, gde bi se on stavio na
čelo hrišćana, ali Papa nije imao sluha za takve planove. Neposredno pre plana za
osvajanje carigrada, Dušan je umro, a time se praktično raspalo celo njegovo carstvo, koje
njegov sin Uroš Nejaki nije mogao da održi svojim autoritetom.
Word 2010 test
Gimnazija Lazarevac 3
Posle Kosovske bitke 1389. godine, srpska država se sve više raspada, sve do dolaska
Turaka u XV veku, kada Srbija potpuno gubi državnost. ĐuraĎ Branković i despot Stefan
Lazarević delimično uspevaju da povrate državnost, ali je Srbija toga doba u vazalnom
odnosu. U XVI i XVII veku se Srbija našla na udaru Turaka koji su prodirali na Balkan iz
Azije, i posle rata izmeĎu Turaka i Austrijanaca, Srbi bivaju primorani da napuste teritorije
Južne Srbije, jer su bežali od odmazde Turaka. Ovde Stevan Pavlović objašnjava važnu
ulogu koju je odigrao srpski patrijarh, koji je uspeo da okupi narod i povede ga na sever, ka
Austriji. 1690. godine je Arsenije Čarnojević III poveo srpski narod ka severu, jer se plašio
odmazde Turaka, koji su bili u kontra-napadu ka Austriji. Srbi se posle Velike seobe
naseljavaju na granične prelaze Austrije, u predelima oko Dunava, Save i Drine, gde
borave naredna dva veka kao krajišnici. XVIII vek je vek u kom se priprema nacionalno
buĎenje Srba i kreću akcije za konačno oslobaĎanje od Turaka.
SRBIJA U XIX VEKU
Autor deo knjige o vraćanju srpske državnosti počinje opisivanjem stanja u Srbiji,
odnosno Beogradskom pašaluku početkom XIX veka. Srbi više nisu mogli da trpe
ugnjetavanje od strane Turaka, i javila se želja za nacionalnim oslobaĎanjem. Na čelo tog
pokreta je stao, ili bolje reći izabran je, KaraĎorĎe Petrović. Ustanak je krenuo 1804.
godine, i posle nekoliko važnih bitaka turci su uglavnom proterani iz unutrašnjosti, mada
državnost nije povraćena, s obzirom da je Turska s Rusijom potpisala Bukureštanski mir, a
time i vezala ruke Srbiji u njenoj borbi za nezavisnost. Ipak, Srbija nije prihvatila
Bukureštanski mir, i nastavila je s borobm protiv Turske. Pošto je KaraĎorĎe zajedno s
nekolicinom velikaša napustio Srbiju, pokret za osloboĎenje od Turaka je preuzeo Miloš
Obrenović, sposobni i prevtljivi vojskovoĎa i trgovac. Od važnih datuma koje Stevan K.
Pavlović pominje u tom periodu, svakako su najbitniji donošenje Hatišerifa iz 1830.
godine, kojim je praktično Miloš priznat za najvišeg kneza, s pravom da prikuplja porez,
Word 2010 test
Gimnazija Lazarevac 4
dok je Srbija dobila značajan vid autonomije. Drugi važan datum je donošenje Sretenjskog
ustava 1835. godine, koji je Miloša i sklonio s vlasti, budući da nije bio spreman na tako
značajno ograničenje njegovog apsolutizma. Iako je taj ustav oboren posle manje od mesec
dana, 1838. godine je donet Turski ustav, u formi Hatišerifa, koji je Miloša konačno
sklonio s vlasti u Srbiji.
Autor na tom mestu objašnjava kompleksnost političke situacije u Srbiji toga doba, s
obzirom na dinastičku konfrontaciju izmeĎu Obrenovića i KaraĎorĎevića (Markovic,
2012). Na vlast 1824. dolazi Aleksandar KaraĎorĎević, a to vreme je poznato i kao doba
Ustavobranitelja. !858. godine se na vlast ponovo vraćaju Obrenovići, i to Miloš po drugi
put, ali vlada samo dve godine. NasleĎuje ga Mihajlo Obrenović koji je pokušao da
potpuno reformiše Srbiju, kao i da povede konačnu borbu za nacionalno osloboĎenje od
Turaka. Iako je bio kritikovan da ne radi dovoljno na pripremi rata protiv Turaka, Mihajlo
je doneo značajan rezultat, jer su 1867. godine svi Turci proterani iz Srbije. Od tada je
Srbija suštinski nezavisna od Turske. Mihajlo je ubijen 1868. godine, a time je i sprečen da
povede konačni rat protiv Turske.
Word 2010 test
Gimnazija Lazarevac 5
Milan Obrenovic
Milan Obrenović(Slika 1), koji je nasledio na prestolu Mihajla3, imao je zadatak da
povede rat protiv Turaka i konačno izvojeva nezavisnost zemlje, što mu je i pošlo za
rukom 1878. godine na Berlinskom kongresu, kada je Srbija dobila nezavisnost. S obzirom
na austrofilsku politiku Milana Obrenovića, ne čude reči Stevana Pavlovića kad kaže da je
Srbija ,,postala satelit Habsburške monarhije’’ posle sticanja nezavisnosti i potpisivanja
carinskog ugovora s Austrijom. Isto tako, nejasno je zašto autor navodi kao datum sticanja
nezavisnosti Srbije jul 1879., ako se zna da je Berlinski kongres održan 1878. godine, i da
je Srbija tada dobila nezavisnost.
Slika 1 – Milan Obrenovic
Vladavina Obrenovića se prekida Majskim prevratom i ubistvom poslednjeg vladaoca
iz dinastije Obrenović – Aleksandra, kada se na vlast vraćaju KaraĎorĎevići. Kralj Petar,
koji se 1903. vratio u zemlju iz Ženeve gde je boravio duže vreme, bio je spreman da
postane prvi istinski ustavni vladar, pa se to doba srpske političke istorije zove zlatno doba
demokratije. Autor navodi da je Kralj Petar ipak bio primoran na prihvatanje ustava i
raznih ograničenja vladavine, jer je bio u podreĎenom položaju u odnosu na vojsku koja ga
je i dovela na vlast. Pavlović takoĎe navodi organizaciju Crna ruka, koja je bila jedan od
najbitnijih faktora odlučivanja u kraljevini Kralja Petra. Upravo ta organizacija, i
organizacija Ujedinjenje ili smrt, počinje da ističe pijemonstu ulogu Srbije u budućoj
zajedničkoj državi svih Južnih Slovena, i tu počinje da buja srpski nacionalizam i
3 Fusnota 3
Word 2010 test
Gimnazija Lazarevac 6
jugoslovenske ideje. Konkretni koraci koji su preduzeti u cilju stvaranja zajedničke
jugoslovenske države jesu pre svega donošenje Niške deklaracije 1914. godine, kao i
donošenje Krfske deklaracije 1917. godine. Pošto je Srbija bila na strani pobednica rata,
ona je dobila priliku da svoju državnost unese u novostvorenu Kraljvinu Srba, Hrvata i
Slovenaca, koja će kasnije dobiti naziv Kraljevina Jugoslavija.
SRBIJA U XX VEKU
ao što smo i naveli, još tokom Prvog svetskogi rata započinju pripreme za
stvaranje jedne zajedničke jugoslovenske države na tlu tadašnjih teritorija
Srbije i Austro-ugarske. U tu državu je državnost unela jedino Srbija, dok
su se priključili oblast današnje Slovenije, južne Austro-ugarske i Južna Srbija. Odlučeno
je da će zajednička država biti ustavna parlamentarna monarhija, i da će na čelu države biti
Aleksandar KaraĎorĎević.
Od stvaranja države Srba, Hrvata i Slovenaca 1. decembra 1918. godine, pa do
donošenja ustava 28. juna 1921. godine, tzv. Vidovdanskog ustava, država je bila u
pravnom vakuumu. Niti je bila priznata od većine zemalja sveta, niti je bila ureĎena
iznutra, pa Stevan K. Pavlović kaže da je ,,još u Parizu uvideo koliko će biti teško da
Jugoslavija bude prihvaćena.’’ Posle tri godine od ujedinjenja, država je još uvek imala
samo privremene strukture i nerešeno pitanje meĎunarodnog statusa. Posle donošenja
ustava, otpočinje i zvaničan život nove države. Ispostavilo se da neće ići sve po planu u
odnosima izmeĎu Hrvata i Srba, i već tada počinju žučne parlamentarne rasprave izmeĎu
Srba, koji su optuživani za propagiranje hegemonizma i centralizma Srbije, i Hrvata, koje
su Srbi optuživali za secesionizam i podrivanje temelja zajedničke države. Sukob je
dostigao vrhunac ubistvom hrvatskog poslanika Stjepana Radića u parlamentu, i od tada
kreće značajnije zahladnjenje odnosa izmeĎu Hrvata i Srba.
K
Word 2010 test
Gimnazija Lazarevac 7
Kralj Aleksandar
Kralj Aleksandar(Slika 2) je hteo da premosti nacionalne razlike koje su u tom trenutku
bile nepremostive, pa je 6. januara 1929. godine zaveo diktaturu, suspedovavši ustav.
TakoĎe, promenio je naziv državbe u Kraljevina Jugoslavija. Takvo stanje je potrajalo do
1931. kada je doneo novi ustav, tzv. Oktroisani ustav. Kralj Aleksandar je ubijen u Marseju
1934.ii godine, i autor je veoma kritičan prema njegovim ubicama, za koje je ubeĎen da su
ustaše kojima je bio za cilj momentalni raspad države, meĎutim, to pitanje je diskutabilno,
s obzirom da istoriografija i dalje nije dala kompletan odgovor na pitanje ko je sve bio
umešan u ubistvo kralja Aleksandra.
Slika 2 – Kralj Aleksandar
Ubistvo Kralja Aleksandra je bilo umnogome prekretnica za budući razvoj
Jugoslavije, posebno ako se zna da Jugoslavija nije imala jaku i autoritarnu vladu
neposredno pred početak rata, pa je pučom od 27. marta 1941. godine ušla u direktan
sukob s silama Osovine.
S obzirom da je Pavlović stručnjak za period izmeĎu 1939 - 1945., on u delu daje
iscrpnu analizu o odnosima Partizana i Četnika, odnosno o pripadnicima kraljevske vojske
u otadžbini i komunista. Pavlović kritikuje partizane zbog njihovih izvrgavanja rezultata
Word 2010 test
Gimnazija Lazarevac 8
ratovanja, gde su najveće poraze predstavljali kao pobede, i postavlja otvoreno pitanje, šta
bi se desilo da je u tadašnjem unutrašnjem ratu pobedila strana Draže Mihajlovića. Posle
dolaska komunista na vlast, kreću razna razračunavanja sa svim ,,protivnicima revolucije’’,
podržavaocima kraljevine, Jevrejima, itd. Autor je veoma kritičan prema periodu vladavine
komunista, optuživajući Tita da je vladao pomoću ,,gvozdene pesnice’’, slavši
neistomišljenike u zatvor, ili isključivajući ih iz javnog života, kao Đilasa i Rankovića.
Stevan Pavlović je takoĎe kritičan i prema naslednicima Tita, a posebno je kritičan prema
Slobodanu Miloševiću i periodu njegove vladavine, koju naziva Srbija u tami.
Kad se sve svede, zaključuje se da je ovo jedan sveobuhvatan pokušaj povezivanja
raznovrnih istorijskih celina, gde je autor pokušao da spoji srednjovekovnu istoriju Srbije,
devetnaestovekovnu političku istoriju, kao i dinamičan dvadesetovekovni period kroz koji
je Srbija prošla. Kako smo na početku rada rekli, izgleda da je ovaj pokušaj bio
neizvodljiv, s obzirom da je nemoguće opisati brojne kompleksne dogaĎaje na ovako
ograničenom prostoru.
Word 2010 test
Gimnazija Lazarevac 9
Index
D
Đurađ Branković, 3
K
Karađorđe Petrović, 3
Kralj Aleksandar, 7
M
Milan Obrenović, 5
S
Stefan Prvovenčani, 2
Stevan K. Pavlović, 1, 3, 6
Literatura
Markovic, M. (2012). Literatura 2. Beograd: Zuv.
Petrovic, P. (2012). Literatura 1. Lazarevac: ZUV.
Word 2010 test
Gimnazija Lazarevac 10
Formular
Ime Profesora : Rasha
Pol : m ž
Text Box
Da li vam je predmet zanimljiv ?
i Endnota 1 ii Endnota 2