ogledna studija o razvoju pet bh. lokalnih zajednica

Ogledna studija o razvoju pet bh. lokalnih zajednica kojima rukovode žene

“RAVNOPRAVNOST NIJE4% NAČELNICA“

Impresum

IZDAVAČ: Udruženje INFOHOUSE

Urednica: Dženana Alađuz

Autorica: Emina Bečić

Lektorica: Dženana Memišević

Dizajn: Ivona Zarahović Buturović

Ogledna studija o razvoju pet bh. lokalnih zajednica kojima rukovode žene “Ravnopravnost nije 4% načelnica“ je rađena u okviru projekta Udruženja INFOHOUSE pod nazivom “101 razlog zašto žena na lokalnim izborima 2016”, koji je finansirala Fondacija Heinrich Böll. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom tekstu ne predstavljaju izričite stavove i mišljenja Fondacije Heinrich Böll.

Sadržaj

Sažetak 7

Uvod 9

Način analize prikupljenih podataka 11

Glavni nalazi 12

Ekonomski i privredni rast i razvoj oglednih općina 12

Vanjsko-trgovinski promet u posmatranim općinama 14

Zaposenost i nezaposlenost u oglednim općinama 18

O poziciji načelnice iz ugla žene 23

Zaključak 24

7

Sažetak

U periodu mart – maj 2016. Udruženje INFOHOUSE provelo je oglednu studiju kako bi mjerili uspjeh razvoja općina na čijem čelu su žene. Cilj studije bio je pokazati jednake mogućnosti žena i muškaraca na odlučujućim pozicijama u vlasti, kako bi pružili argument više zagovaračima/icama rodne ravnopravnosti pred naredne Lokalne izbore u BiH (oktobar 2016).

Naime, naša glavna premisa bila je da rodna pripadnost sama po sebi ne garantira uspjeh, tj. da jedan određeni spol i rod jeste predodređen da vodi / upravlja, već da i žene i muškarci jesu jednako sposobni da razvijaju lokalne zajednice i upravljaju. Istraživanje smo radili na lokalnom nivou, s obzirom na to da glasači / glasačice imaju više utjecaja na ovom nivou nego na državnom kad se mandati dodjeljuju češće prema stranačkim kompromisima, umjesto prema osvojenim glasovima.

Ova studija rađena je na osnovu sljedećih pokazatelja: broj poslovnih subjekata, omjer uvoza i izvoza, prosječne neto plate, stepen (ne)zaposlenosti stanovništva, investicije, te na osnovu lične procjene uspješnosti razvoja općine koju su dale načelnice iz svoje perspektive. Prikupljeni podaci analizirani su za svaku općinu pojedinačno, a onda je izvršena procjena stabilnosti razvoja svake od njih. Podaci općina u kojima su na čelu načelnice upoređeni sa podacima općina srodnih po broju stanovnika i godišnjem budžetu na čijem su čelu muškarci. Stoga studija obuhvata sljedeće gradove: Visoko – Gradačac; Doboj Jug – Domaljevac / Šamac; Novi Grad – Bosanska Krupa; Kalinovik – Foča / Ustikolina; Mrkonjić Grad – Čitluk.

Indikatori razvoja preuzeti su iz zvaničnih statističkih podataka statističkih zavoda oba entiteta, te podataka poreske uprave.1

Na osnovu analize indikatora, ovo istraživanje pokazuje da ne postoji niti jedan realan razlog zašto je “pametnije“ ili ekonomski prihvatljivije izabrati muškarca na čelo općine umjesto ženu, te da su i žene jednako umješne upravljati općinom kao i suprotan spol.

Iz ovog proizilazi da su katastrofalni rezultati dosadašnjih izbora, kad je izabrano tek 5 žena na 5 načelničkih mjesta od dostupnih 139, proizvod patrijarhalnog razmišljanja glasača, ali i izuzetno niskog položaja kandidatkinja unutar svojih stranačkih struktura zbog kojeg dobijaju najlošije promidžbene “pakete“.

1 Statistički zavodi na entitetskim nivoima ne posjeduju sve potrebne podatke tako da smo koristili i podatke prikupljene iz alternativnih izvora kao što su izjave načelnica, upitnici i pisanja medija.

98

Dalje u tekstu data je podrobnija analiza dostupnih indikatora, no na ovom mjestu istaknut ćemo pozitivne primjere koji svjedoče o sposobnosti roda kojeg često i najviši dužnosnici nazivaju “slabijim, nježnijim spolom“.

Načelnice doprinose razvoju lokalnih zajednica, što potvrđuje i podatak da su investicije u općinama sa načelnicom na čelu u porastu. Mrkonjić Grad je općina koja je za vrijeme mandata načelnice zabilježila porast investicija za čak 40,95%. Postoje i validni pokazatelji da za vrijeme trajanja mandata načelnica dolazi i do smanjenja stope nezaposlenosti. U četiri od pet promatranih općina na čijem čelu je načelnica primjetan je pad stope nezaposlenosti. Načelnice, poput načelnice iz općine Kalinovik, poduzele su niz projektnih aktivnosti koje se odnose na samozapošljavanje i zapošljavanje žena i mladih, te imaju strategije smanjenja broja nezaposlenih. Zahvaljujući tome, u općini Kalinovik je npr. stopa nezaposlenosti opala za 13,67%.

Svih pet načelnica sudjelovale su u istraživanju kroz intervjue, te svoje mandate opisuju kao period unapređenja socijalne, ekonomske i privredne situacije. Pri tome naglašavaju značaj koji su ostvarile kroz infrastrukturalne projekte, povećanje stope zaposlenosti, osnaživanje privrednog i poljoprivrednog razvoja općine, kreiranje atmosfere za dalji rast i razvoj općine kroz jačanje ljudskih resursa.

Kada govore o razlici muškarac – žena na čelu općine zamjeraju “što se od žena očekuje sve i nikada nije dosta. Od muškaraca se ne očekuje ništa i sve što urade je odlično“.

Žene na čelu općine, iako smatraju da imaju korektno izgrađene odnose sa svojim muškim kolegama, ipak osjećaju veći izazov koji je uzrokovan rodnom pripadnošću. Tako jedna od njih kaže: „Muškarci ne odobravaju žene na visokim pozicijama, stoga se ponašaju neprijateljski“. Međutim, žene pokazuju svoju snagu uspješno se noseći sa tom situacijom, pa jedna od njih kaže: „(...)Muškarci nekada drugačije gledaju, moj stav, moje mišljenje, ali me podržavaju. Nekada iz pristojnosti, jer nisam osjetila ili možda i nisam htjela da primijetim u svom poslu, u koji sam se mnogo dala, možda neke stvari nešto što je upućeno na moju adresu. Jednostavno sam to ignorisala, ili prešutila i nastavila da radim svoj posao, nisam željela da primijetim“.

Dvije od pet načelnica smatraju da nisu imale dovoljnu podršku svoje stranke tokom izbora, ali sve smatraju ovu podrušku izuzetno važnom. No, to ih ne obeshrabruje da se ponovo kandidiraju i pozovu i druge žene da učine isto na Lokalnim izborima 2016. godine, jer žene mogu uraditi jednako koliko i muškarci.

Uvod

Rodna diskriminacija jedan je od problema sa kojim se svako društvo suočava. Nejednake mogućnosti žena i muškaraca, u ekonomiji, kulturi, obrazovanju i politici su odraz stepena koliko je društvo napredovalo u smijeru demokracije i demokratskog prosperiteta.

Kada je riječ rodnoj ravnopravnosti žena u politici na području Bosne i Hercegovine, uočavamo disbalans između normativnog i stvarnog stanja, te nejednake raspodjele društvene moći između žena i muškaraca. Žene u Bosni i Hercegovini imaju opće pravo glasa te mogu birati i biti birane. To pravo im je zagarantirano članom 23. Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) iz 1946. godine2, kada su žene formalno dobile pravo glasa. Zagarantiranost prava na nediskriminaciju žena nastavljena je Ustavom Bosne i Hercegovine, ali iako se društveni kontekst od 1946. značajno promijenio, položaj žene u politici i dalje je ostalo jedno od polja u kojima je najizraženija rodna diskriminacija. Pitanje sudjelovanja žena u procesima donošenja odluka, te rodno osviještena politika svakako su nešto što je kontinuirana zadaća društva, međutim ona najintenzivniji period doživljava u (pred)izbornom procesu. Formalno Izborni zakon Bosne i Hercegovine garantira participaciju i muškaraca i žena na demokratskim izborima, na osnovu kojeg se od političkih stranki zahtjeva da se na njihovim listama mora pojaviti minimalno 40% manje zastupljenog spola, i na Općim Izborima 2014., uopćeno govoreći, političke stranke su ispunile zakonske okvire. Trend rasta broja kandidatkinja bilježimo još od 2002. godine, kada se, primjera radi, na kandidatskim listma našlo 35% žena, 2006. Broj žena se povećao 36,3%, dok je broj kandidatkinja 2010. činio 39,39% ukupnog broja kandidata/kinja na listama.

Kako u BiH u skoro svim sferama djelovanja postoji procjep između teorije i prakse, tako i u ovom rodno osjetljivom problemu: u propisima jedno rješenje, a u praksi žene su i dalje u potpunosti marginalizirane na političkoj i ekonomskoj sceni. Političarke su jednostavno nevidljive.

Zastupljenost na izbornim listama nije nikakva garancija ravnopravne participacije žena kako u politici, tako i u procesu predizborne kampanje koja pruža osnovni temelj za izbor kanditata/kinja u mandate. Tako je na posljednjim Lokalnim izborima 2012., od ukupno 139 izabranih načelnika/ca, samo njih 5 su žena.

2 Ustav Narodne Federativne Republike Jugoslavije (1946). Dostpan na http://www.arhivyu.gov.rs.

1110

“Tri su ključna razloga za povećanje političke participacije žena: demokratsko pravo, korištenje resursa i interesno zastupanje. Ova analiza pokazuje da niti jedan od ova tri razloga / motiva nemaju plodno tlo ili razumijevanje za njihovo razvijanje u osnovnim postulatima stranaka za koja se zalažu i za koja traže povjerenje glasača/ica na izborima“.3

U Bosni i Hercegovini žene čine većinu glasačkog tijela i većinu članstva političkih partija, i prema trenutno važećim zakonskim rješenjima žene moraju činiti 40% kandidata na izbornim listama svake stranke. Međutim, Lokalni izbori 2012. godine opet su potvrdili manju zastupljenost žena u većini lokalnih zakonodavnih tijela.

Lokalni izbori 2012. godine, osim izuzetno male zastupljenosti žena na pozicijama načelnice, ukazuju i na činjenicu da su žene i dalje manje zastupljen spol u većini lokalnih zakonodavnih tijela, jer je na pozicije izabrano svega 17,1% žena, što je ipak napredak u odnosu na 2008. godinu kada ih je bilo odabrano 15%. Međutim i dalje smo daleko od ravnopravnosti spolova. “U 7 općina nema nijedna izabrana žena, u 7 općina broj izabranih žena se kreće od 35% do 45%, dok je u 2 procenat izabranih žena 45–55%“.4

Zašto je to tako? Bosanskohercegovačko društvo je tranzicijsko društvo koje je duboko podijeljeno na temeljima nacionalnih identiteta, koji trenutno predstavljaju najvažniji identitet pojedinca u društvenoj zajednici. Da je to tako svjedoči činjenica da se sve pozicije u javnoj sferi dodijeljuju ne na osnovu stručnih kompetencija, već prvenstveno po osnovu nacionalnih identiteta. Oni, sva tri konstitutivna nacionalna identiteta u Bosni i Hercegovini su zasnovana na konzervativnim i patrijarhalnim stavovima o svim segmentima društvenog djelovanja, pa i u pogledu položaja žene koji je minimiziran, koliko god je to moguće. Ukoliko pitate obrazovane građane šta misle o ženama na čelu vlasti, nerijetko ćete čuti odgovore kako su žene bolje za vodeće funkcije u političkom miljeu jer su manje konfliktne, stabilnije su, posjeduju veći nivo empatije... Postavlja se pitanje gdje obrazovani građani nestaju u kabinama na izborima.

3 Alađuz, Dženana, (2014): U potrazi za izgubljenim vremenom: Priča o ravnopravnosti spolova kroz prizmu stranačkih dokumenata, Fondacija Heinrich Böll, Sarajevo.4 Agencija za ravnopravnost spolova (2014.): Zastupljenost žena na lokalnom nivou http://arsbih.gov.ba/zastupljenost-zena-na-lokalnom-nivou/.

Način analize prikupljenih podataka

Istraživački tim Udruženja INFOHOUSE je u periodu mart – juni 2016. godine proveo istraživanje kako bi se došlo do analitički validnih podataka o razvoju općina na čijem čelu su načelnice. Cilj istraživanja bio je pokazati jednake mogućnosti žena i muškaraca na odlučujućim pozicijama u vlasti. Naime, naša glavna polazna tačka za razmišljanje o ovim fenomenu bila je da rodna pripadnost sama po sebi ne garantira uspjeh, tj. da jedan određeni spol i rod jeste predodređen da vodi / upravlja, već da i žene i muškarci jesu jednako sposobni da razvijaju lokalne zajednice i upravljaju njima.

Studija obuhvata statističke podatke / indikatore koji se odnose na socio-ekonomski razvoj pet općina sa načelnicama na čelu, koje smo uporedili sa podacima pet općina kojima rukovode muškarci. Izabrane su općine koje imaju sličan budžet i brojnost populacije. Stoga naša studija obuhvata sljedeće gradove (parove): Visoko – Gradačac; Doboj Jug – Domaljevac / Šamac; Novi Grad – Bosanska Krupa; Kalinovik – Foča / Ustikolina; Mrkonjić Grad – Čitluk. Pri analizi smo pratili razvoj unutar svake općine pojedinačno, a onda je izvršena procjena stabilnosti razvoja za svaku općinu.

Pokazatelji koji se odnose na općine u kojima su na čelu načelnice upoređeni su sa pokazateljima općina na čijem čelu su muškarci, a koje su srodne prema broju stanovnika i godišnjem budžetu.

Prilikom utvrđivanja indeksa razvijenosti svake općine, korišteni su sljedeći pokazatelji:

- broj poslovnih subjekata,

- stepen uvoza i izvoza unutar općine,

- prosječne neto plaće,

- stepen (ne)zaposlenosti stanovništva,

- investicije,

- te lična procjena uspješnosti razvoja općine koji su dale načelnice iz svoje perspektive.

1312

Stepen zaposlenosti utvrđen je na osnovu podataka o broju zaposlenih po općinama, u odnosu na procjenu prisutnog broja stanovnika.

Stepen nezaposlenosti utvrđen je na osnovu podataka o broju nezaposlenih po općinama, u odnosu na radno aktivno stanovništvo.

Indikatori razvoja (stepen zaposlenosti, stepen nezaposlenosti) urađeni su na osnovu zvaničnih statističkih podataka, a indikator poreskih prihoda po općinama je urađen na bazi podataka Poreske uprave FBiH i Republičkog zavoda za statistiku RS, Zavoda za statistiku Federacije BiH. Podaci za Federaciju BiH preuzeti su i iz dokumenta Zederalnog zavoda za programiranje razvoja: “Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine“ koji je utemeljen na podacima Zavoda za statitistiku. Podaci za 2015. godinu u momentu istraživanja nisu bili objavljeni, što predstavlja ograničenje studije.

Glavni nalazi

Ekonomski i privredni rast te razvoj oglednih općina

Kako bismo došli do ključnih nalaza koji se odnose na ekonomski rast i razvoj svake od općina, pratili smo sljedeće indikatore: broj poslovnih subjekata, stepen uvoza i izvoza unutar općine, prosječne neto plaće, stepen (ne)zaposlenosti stanovništva, investicije, te lična procjena uspješnosti razvoja općine koji su dale načelnice iz svoje perspektive.

U kontekstu ovog indikatora, podaci su bili dostupni za dva para općina, Visoko – Gračanica i Doboj Jug – Domaljevac / Šamac.

Kada pogledamo razvoj privrednih društava po općinama za vrijeme mandata načelnica, možemo utvrditi da je situacija bila stabilna sa neznatnim oscilacijama zavisno od općine do općine. Tako naprimjer, dok je trend opadanja broja privrednih društava registriranih na području općine Visoko počeo još prije mandata načelnice (od 2008. do 2012. broj registriranih privrednih subjekata se samnjio za 0,55%), i nastavlja se tokom njenog mandata (od 2012. do 2014. broj registriranih privrednih subjekata se smanjio za 1,50%), primjer općine Doboj Jug svjedoči kako se broj privrednih društava u toku mandata načelnice ove općine

povećao (od 2012. do 2014. godine broj registriranih privrednih subjekata u ovoj općini porastao je za 0,27%). Najveće odstupanje u kretanju broja provednih subjekata desilo se u općini Gradačac na čijem je čelu načelnik (od 2008. do 2014. godine broj privrednih subjekata porastao je za 16,05%). S obzirom na to da se kroz ovu studiju nismo bavili indeksom razvoja privrednih djelatnosti unutar općina, ne možemo sa tačnošću utvrditi, ali postoji vjerovatnoća da je trend razvoja i krize u različitim privrednim djelatnostima, koje su bazične za svaku općinu (npr. kožarstvo za Visoko, prehrambena industrija za Gradačac), imao utjecaja na rast / smanjenje broja registriranih privrednih lica.

Za potrebe studije, analizirali sve raspoložive podatke o rastu i razvoju privrednih subjekata na području općina u Federaciji Bosne i Hercegovine, koje su uključene u ovu studiju. Naime, prema Zakonu o registraciji poslovnih subjekata u Republici Srpskoj (“Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 67/13) i Zakonu o Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) (“Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 96/05, 74/10 i 68/13), od 01.12.2013. godine uspostavljanje i vođenje Registra poslovnih subjekata je u nadležnosti APIF-a. Stoga, podaci o razvoju privrednih subjekata u Republici Srpskoj za interval koji je analiziran u ovoj studiji nisu dostupni, te stoga nisu mogli biti uzeti u razmatranje.

Tabela 1. Registar poslovnih subjekata

Godina Grad načelnice Grad načelnika Komparativna analiza općina

po godinama (%)

Visoko Gradačac Visoko 2012–2014.

Gradačac 2012–2014.

2014. 2491 2523 -1,50 % 3,80 %

2012. 2529 2430 Visoko 2008–2012.


2008. 2543 2174 -0,55 % 11,77 %

Doboj-Jug Domaljevac / Šamac

Doboj Jug 2012–2014.

Domaljevac / Šamac

2012–2014.

2014. 360 216 0,27 % 0,00 %

2012. 359 216Doboj Jug

2008–2012. Domaljevac /

Šamac 2008–2012.

2008. 347 219 3,45 % -1,36%

1514

Vanjsko-trgovinski promet u posmatranim općinama

Prosmatrajući vanjsko-trgovinski promet u svim općinama koje su uključene u ovu studiju, bilježi se trend rasta i uvoza i izvoza sa stabilnim promjenama. U kontekstu ovog indikatora, podaci su bili dostupni za tri para općina: Visoko – Gračanica, Novi Grad – Bosanska Krupa, Mrkonjić Grad – Čitluk. Od promatranih općina najveću stopu izvoza bilježi općina Doboj Jug kojom rukovodi načelnica. Naime, od 2008. godine ova općina ima trend rasta izvoza za 131,27%. U prve dvije godine mandata načelnice izvoz se povećao za 44%, što pokazuje trend praćenja stope izvoza u ovoj općini. Dok Doboj Jug bilježi trend rasta izvoza, njegova uparena općina Domaljevac / Šamac istovremeno ima stopu pada izvoza. Naime, u periodu od 2012. do 2014. kada Doboj Jug bilježi stopu izvoza od 44,79%, Domaljevac / Šamac bilježi stopu izvoza i to za -26,86,%.

Visoko je svakako najsvjetliji primjer opadanja stepena uzvoza. Naime za samo dvije godine mandata načelnica općine uspjela je smanjiti uvoz sa 81,28%, koliko je iznosio u periodu od 2008. do 2012. godine, na 36,62% u prve dvije godine svog mandata. Za isti period, u uparenoj općini Gradačac, stopa uvoza se povećala sa 5,07%, koliko je iznosila u periodu 2008–2012., na 11,05% u prve dvije godine mandata načelnika.

Od promatranih općina nijedna ne bilježi trend rasta pokrivenosti uvoza izvozom. No vanjsko-trgovinski promet je definitivno jedano indeksa kojem i načelnici i načelnice trebaju posvetiti posebnu pažnju.

IZVOZ

GodinaGrad

načelnice (u hilj.)

Grad načelnika

(u hilj.)

Komparativna anliza općina po godinama (%)

Visoko Gradačac Visoko 2012.-2014.

Gradačac2012.-2014.

2014. 522.139 296.122 2,99 17,852012.

506.960 251.271 Visoko 2008–2012.


2008. 289.180 213.485 75,31 17,7

Doboj Jug Domaljevac/Šamac


%

Domaljevac / Šamac

2012–2014. %

2014. 10.584 716 44,79 -26,862012.

7.310 979Doboj Jug

2008–2012. %

Domaljevac / Šamac

2008–2012.

2008. 3.920 1.004 86,48 -2,49

UVOZ

GodinaGrad

načelnice (u hilj.)

Grad načelnika

(u hilj.)

Komparativna anliza općina po godinama (%)

Visoko Gradačac Visoko 2012.-2014.

Gradačac2012.-2014.

2014. 558.508 309.462 36,62 11,52012.

408.790 277.547 Visoko 2008–2012.


2008. 225.506 264.155 81,28 5,07

Doboj-Jug Domaljevac/Šamac


%

Domaljevac / Šamac

2012–2014. %

2014. 47.294 10.301 76,44 20,282012.

26.804 8.564Doboj Jug

2008–2012. %

Domaljevac / Šamac

2008–2012.

2008. 16.234 6.622 65,11 29,33

1716

Zavodi za statisitku ne posjeduju informacije o investicijskim prihodima podjeljenima po općinama, stoga analizom nije moguće uraditi komparaciju s općinama u kojima su muškarci na čelu, no iz podataka koje su dostavile tri od pet načelnica uviđamo da su žene izuzetno zainteresirane za prikupljanje investitora i investicija u svoje lokalne zajednice, i da je tendencija investicija u tri općine za koje posjedujemo podatke u izuzetnom porastu, u odnosu na početak mandata svake od ovih načelnica. Načelnice investicije gledaju kroz prizmu infrastruturalnog razvoja.5

Osim infrastruturalnih projekata, kao drugi vrlo značajan segment u investicijskom razvoju svojih zajednica prepoznaju projekte privrednog razvoja, koji pružaju mogućnost građanima lokalnih zajednica da se zaposle. Tako kao primjere načelnica općine Doboj Jug navodi otvaranje predstavništava kompanija Fis i Hifa, pri tome napominjući da su to investicije koje će osigurati zaposlenje za preko 60 ljudi. Načelnica Mrkonjić Grada kao najznačajnije investicije ostvarene u ovom gradu za vrijeme njenog mandata navodi primjere Prerade SI metala, Pokretanje proizvodnje u tekstilnoj industriji Mladost, MHE Bočac II, investiciju proizvodnje drvenog namještaja, investiciju u oblasti metalne industrije, te niz manjih investicija koje su realizirali domaći investitori. Vrijednost investicija koje ova načelnica navodi kao primjer su višemilionske, a osigurale su zaposlenje za preko 200 osoba. Općina Visoko je za vrijeme mandata načenice investirala više od 11.559.671,74 KM za realizaciju projekata usmjerenih na razvoj lokalne zajednice i kreiranje boljeg životnog ambijenta.

5 Npr. Općina Doboj-Jug.

Sve općine kojima rukovode načelnice imaju strategiju razvoja. Većina ciljeva u strategijama su višegodišnji, međutim načelnice procjenjuju da su ciljevi u strategiji dostižni i ostvarivi te da se teži ka njihovom ostvarivanju. Tako je naprimjer “Općina Mrkonjić Grad usvojila Strategiju krajem 2013. godine, za period 2014–2024.godine, koja sadrži ukupno 69 projekata, ukupne vrijednosti oko 22 miliona KM, a projekti su razvrstani u tri sektora (ekonomski, društveni, zaštite životne sredine i infrastrukture). U prvoj godini implementirano je 35 projekata, a jedan projekat je u cijelosti završen, dok su ostali projekti višegodišnji.

Ukupna vrijednost implementiranih projekata iznosi oko 2.150.000 KM, što govori da se finansijski okvir na desetogodišnjoj projekciji ispunjava u znatnoj mjeri. Implementacijom spomenutih projekata, u znatnoj mjeri su ispunjeni i strateški, koji su se ispunili kroz sektorske ciljeve.

Ovom prilikom bih istakla da smo u 2014. godini uspjeli uspostaviti Poslovnu zonu Podbrdo, gdje danas imamo pet investitora koji se uvode u posjede i koji trebaju otpočeti sa građevinskim aktivnostima.Također, jedan od strateških ciljeva postavljen u Strategiji jeste ‘Postojeći raspoloživi resursi u funkciji novih privrednih investicija uz uvažavanje evropskih standarda, energetske efikasnosti i zaštite životne sredine’, što se dobrim dijelom ostvarilo kroz realizovanje italijanske investicije u bivšoj fabrici ‘Udarnik’, a današnjoj najsavremenijoj fabrici za silicij metal koja upošljava oko 120 radnika i čija investicija prelazi uložena sredstva od 40 miliona eura.

Pored ove investicije, ništa manje značajne investicije nisu ni ostalih italijanskih investitora koji su svoju proizvodnju uspostavili u bivšim pogonima Manjače i Metalca, gdje danas upošljavaju oko 80 radnika, sa tandencijom povećanja proizvodnje, ali i zaposlenih“.

1918

Zaposlenost i nezaposlenost u oglednim općinama

Kao i u svim drugim pokazateljima socio-ekonomskog razvoja u posmatranom periodu za sve općine konstatiramo stabilno stanje kada je riječ o iznosu neto plaća u periodu od 2008. do 2014. Jedini ekstrem desio se na području općine Foča / Ustikolina u kojoj je 2012. godine neto plaća povećana za 52,25%. Međutim, ovo je općina koja je i imala najnižu prosječnu plaću 2008. u odnosu na sve posmatrane općine. Već u 2014. uočavamo da je tendencija promjena stabilna i usklađena sa drugim općinama koje sudjeluju u ovom istraživanju. U većini posmatranih intervala, plaće se u svim općinama povećavaju, međutim promjene ni u jednoj općini, izuzev Foče, ne prelaze više od 10%. Dok je najsvjetliji primjer uspostavljanja stabilnosti, kada govorimo o plaćama, općina Doboj Jug gdje je trend opadanja prosječne neto plaće sa 4,58% u periodu 2008–2012. smanjen na 0,55% u prve dvije godine mandata načelnice, njena uparena općina Domaljevac / Šamac za isti period uduplala je prosječnu neto plaću.

Također, važno je spomenuti da u općini Mrkonjić Grad, u kojoj je načelnica na poziciji od 2008. godine, bilježi trend rasta plaća, i za vrijeme njenog mandata plaće u ovoj općni povećane su za za nešto više od 5%.

Primjera radi, u uparenoj općini Čitluk, za period 2012–2014., prosječna neto plaća smanjena je 9,71%, dok je u Mrkonjić Gradu za isti period prosječna neto plaća povećana za 3,27%.

Od posmatranih indikatora ovo je definitivno indikator koji bilježi najmanji trend oscilacija u posmatranim intervalima.

Tabela 2. Prosječne neto plaće

Godina Grad načelnice(KM)

Grad načelnika(KM)

Komparativna analiza općina po godinama (%)



2014. 532 580 -1,66% 0,51%

2012. 541 577 Visoko 2008–2012.


2008. 533 589 1,5% -2,03%



Domaljevac / Šamac

2012–2014.

2014. 539 556 -0,55% 1,83%

2012. 542 546 Doboj Jug 2008–2012.

Domaljevac / Šamac

2008–2012.2008. 568 541 -4,58% 0,92%

Novi Grad Bosanska Krupa

Novi Grad 2012–2014.

Bosanska Krupa 2012–2014.

2014. 726 744 0,42% -0,93%

2012. 723 751 Novi Grad 2008–2012.

Bosanska Krupa 2008–2012.

2008. 710 689 1,83% 8,99%

Kalinovik Foča / Ustikolina

Kalinovik 2012–2014.

Foča / Ustikolina 2012–2014.

2014. 743 762 -4,24% 0,52%

2012. 776 758 Kalinovik 2008–2012.

Foča / Ustikolina 2008–2012.

2008. 739 498 5% 52,25%

Mrkonjić Grad Čitluk Mrkonjić Grad 2012–2014.

Čitluk 2012–2014.

2014. 727 605 3,27% -9,71%

2012. 704 670 Mrkonjić Grad 2008–2012.

Čitluk 2008–2012.

2008. 690 629 2,02% 6,51%

Načelnice, tri od pet općina dale su vrlo slikovite primjere kretanja broja zaposlenih u periodu od 2012. do 2015. godine. Na osnovu podataka koje su dostavile u anketom upitniku primjetno je da su žene na rukovodećim pozicijama istinski zainteresirane za ekonomski preposeritet stanovnika loklanih zajednica iz kojih dolaze. Načelnice naglašavaju koliko je za njih važano polje djelovanja povećanje stepena zaposlenosti. Tako je npr. načelnica općine Doboj-Jug za vrijeme svog mandata izdvojila 100.000 KM za 10 projekata koje su žene ove općine dovele do zapošljavanja i samozapošljavanja 10 žena iz ove općine. Načelnica Kalinovika, primjera radi, naglašava da je za vrijeme svog mandata pratila program podrške zapošljavanja pripravnika sa višom i visokom stručnom spremom, “tako da se kontinuirano omogućava svim licima da steknu radno iskustvo i opština iz budžeta obezbjeđuje sredstva za polaganje stručnog ispita“ Mileva Komlenović, načelnica Općine Kalinovik. Rezultati toga su, smanjenje stope nezaposlenosti u Kalinoviku u periodu od 2012. do 2014. za 13,67%.

2120

Tendencija kretanja broja zaposlenih u periodu 2012.-2015.

Prema podacima Zavoda za statistiku, trend pada stope nezaposlenosti primjetan je u četiri općine na čelu sa načelnicom. Čak i u općinama koje bilježe trend povećavanja broja nezaposlenih, poput Visokog, uočavamo da se za vrijeme mandata načelnice smanjila stopa porasta nezaposlenosti u ovoj općini sa 12,67% na 7,72%. U periodu od 2012. do 2014. godine u svim ostalim općinama na čelu sa načelnicom bilježimo smanjenje broja nezaposlenih lica.

Iako se paralelno sa stopom nezaposlenosti u ovim općinama prema podacima Zavoda za statistiku smanjuje i stopa zaposlenih6 osoba (uzroci tendencije pada zaposlenosti i nezaposlenosti mogu biti uzrokovani nizom faktora, poput iseljenja, zasnivanja radnog odnosa u drugom gradu i sl... koji ovdje nisu uzeti u razmatranje) primjetno je da se u općinama u kojima su načelnice na čelu stopa smanjenja znatno opada. Npr. tako u općini Novi Grad još uvijek se smanjuje broj zaposlenih, no 2012. u odnosu na 2008. broj se zaposlenih smanjio za 603 osobe, dok je 2014. u odnosu na 2012. broj zaposlenih smanjen za 141 osobu. Ukoliko uradimo korelaciju podataka ove općine sa općinom Bosanska Krupa, na čijem čelu je načelnik, a koja je Novom Gradu srodna po broju stanovnika, u godišnjem budžetu općine uočavamo da u posmatranom intervalu Novi Grad i pored drastičnog pada broja zaposlenih bilježi veći broj uposlenih u odnosu na Bosansku Krupu, i to 2008. za 1456 zaposlenih, 2012. 1038 zaposlenih i 2014. za 669 zaposlenih. Podaci koje je dostavila općina o broju zaposlenih u posljednje tri godine pokazuju da se broj zaposlenih u porastu.

6 Ukupna zaposlenost na teritoriji FBiH prema podacima Zavoda za statistiku FBiH obuhvaća zaposlene u poslovnim subjektima (pravnim osobama), obrtu i slobodnim profesijama, odbrani i policiji. Broj zaposlenih u odbrani (8.000) nije razvrstan po općinama i kantonima.

Tabela 3. Stopa za (ne)zaposlenosti po općinama

ZAPOSLENOST

Godina Grad načelnice

Grad načelnika




2014. 8581 6932 -7,04% 7,97%

2012. 9231 6420 Visoko 2008–2012.


2008. 9319 5950 -0,94% 7,89%



Domaljevac / Šamac

2012–2014. 2014. 959 423 -3,90% -12,42%

2012. 998 483 Doboj Jug 2008–2012.

Domaljevac / Šamac

2008–2012.2008. 861 454 15,91% 6,38%



Bosanska Krupa

2012–2014.2014. 3701 3032 -3,66% 8,13%

2012. 3842 2804 Novi Grad 2008–2012.

Bosanska Krupa

2008–2012.2008. 4445 2989 -13,56% -6,18%



Foča / Ustikolina

2012–2014.2014. 382 214 12,12% 2,88%

2012. 318 208 Kalinovik 2008–2012.

Foča / Ustikolina

2008–2012.2008. 427 186 -25,52% 11,82%

Mrkonjić- Grad Čitluk Mrkonjić Grad

2012–2014.Čitluk

2012–2014.2014. 3279 5356 0,33% 20,41%

2012. 3268 4448 Mrkonjić Grad 2008–2012.

Čitluk 2008–2012.

2008. 3524 3576 -7,26% 24,38%

2322

NEZAPOSLENOST

Godina Grad načelnice

Grad načelnika




2014. 7283 7741 7,72% -1,18%

2012. 7262 7834 Visoko 2008–2012.


2008. 6445 6793 12,67% 15,32%


Doboj-Jug 2012–2014.

Domaljevac / Šamac

2012–2014. 2014. 1012 470 -3,06% 2,84%

2012. 1044 457 Doboj-Jug 2008–2012.

Domaljevac / Šamac

2008–2012.2008. 966 487 8,07% -6,67%



Bosanska Krupa

2012–2014.2014. 3197 4860 -8,16% -0,93%

2012. 3481 4906 Novi Grad 2008–2012.

Bosanska Krupa

2008–2012.2008. 3434 3964 1,36% 23,76%



Foča / Ustikolina

2012–2014.2014. 341 354 -13,67% 6,3%

2012. 395 333 Kalinovik 2008–2012.

Foča / Ustikolina

2008–2012.2008. 386 378 2,33% -11,9%

Mrkonjić- Grad Čitluk Mrkonjić Grad

2012–2014.Čitluk

2012–2014.2014. 2347 2513 -11,76% 9,54%

2012. 2660 2294 Mrkonjić Grad 2008–2012.

Čitluk 2008–2012.

2008. 2290 2072 16,15% 10,71%

7

O poziciji načelnice iz ugla žene

Svih pet načelnica sudjelovale su u istraživanju kroz intervjue, te svoje mandate opisuju kao period unapređenja socijalne, ekonomske i privredne situacije. Pri tome naglašavaju značaj koji su ostvarile kroz infrastrukturne projekte, povećanje stope zaposlenosti, osnaživanje privrednog i poljoprivrednog razvoja općine, kreiranje amtosfere za daljnji rast i razvoj općine kroz jačanje ljudskih resursa. Koliko su žene neopterećene ličnim interesima govori najbolje primjer načelnice koja kao svoj najveći uspjeh navodi formiranje tima ljudi koji mogu nastaviti da rade na razvoju, kako se on ne bi zaustavio bez obzira da li će ona biti tu ili ne. Druge načelnice svoj najveći uspjeh opisuju kroz zadovoljstvo koje vide kod svojih građana.

Svoje mandate načelnice opisuju kao nimalo lagan, dapače vrlo mukotrpan i težak posao, koji je rezultirao različitim uspjesima, pri čemu misle na realizaciju značajnih projekata, kao i izuzetnu saradnju sa skupštinom i građanima. “Ukoliko se dođe na jednu poziciju, kada uporedim jednu ženu kao domaćicu koja hoće sve da pospremi, onda se to prenosi i na poslovni dio i na poziciju na kojoj sam ja. Onda mi žene sve to gledamo da posložimo da bude kako treba. Ali opet ovaj posao traži mnogo odricanja, da se čovjek sav da i preda tome da bi rezultati bili pozitivni. Ovo je veoma težak posao, to je rudarski posao. Ali opet ću reći sve ono što mogu muškarci, mogu da rade i žene. I uvijek sa ove svoje pozicije pokušavam svoj rad predstaviti javno i transparetno u nadi da će žene vidjeti da i ovakvu vrstu odgovornog posla da raditi i žene... Žene mogu sve, samo kada hoće i kada žele i kada se odluče da uđu u jedan ovakav poslovni život“.

Žene na čelu općine, iako smatraju da imaju korektno izgrađene odnose sa svojim muškim kolegama, ipak osjećaju veći izazov koji je uzrokovan rodnom pripadnošću. Tako jedna od njih kaže: „Muškarci ne odobravaju žene na visokim pozcijama, stoga se ponašaju neprijateljski“. Međutim, žene pokazuju svoju snagu uspješno se noseći sa tom situacijom, pa jedna od njih kaže: „(...)Muškarci nekada drugačije gledaju, moj stav, moje mišljenje, ali me podržavaju. Nekada iz pristojnosti, jer nisam osjetila ili možda i nisam htjela da primjetim u svom poslu, u koji sam se mnogo dala, možda neke stvari nešto što je upućeno na moju adresu. Jednostavno sam to ignorisala, ili prešutila i nastavila da radim svoj posao, nisam željela da primjetim“.

7 Republički zavod za statistiku Republike Srpske podatke o broju z a p o s l e n i h prikuplja dva puta godišnje, stanje na dan 31. mart i stanje na dan 30. septembar. Godišnji prosjek dobija se kao aritmetička sredina ta dva stanja. Podacima nisu obuhvaćeni zaposleni u odbrani, zaposleni koji svoju aktivnost obavljaju na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima, zaposleni kod međunarodnih organizacija i zaposleni u poslovnim jedinicama izvan Republike Srpske, kao ni lica iz Republike Srpske zaposlena u predstavništvima BiH u inozemstvu.

2524

Kada povlače paralelu između žena i muškaraca na čelu općina, načelnice kao najčešću razliku navode odgovornost i angažman. Tako jedna od njih kaže: „Od žena se očekuje sve i nikada nije dosta. Od muškaraca se ne očekuje ništa, sve što urade je odlično (jer se nije očekivalo)“. Same prepoznaju kako su zbog biološke pripadnosti i rodne neravnopravnosti izložene potrebi da se više trude i dokazuju svojim kolegama, saradnicima i građanima.

Dvije od pet načelnica smatraju da nisu imale dovoljnu podršku svoje stranke tokom izbora, ali sve smatraju ovu podrušku izuzetno važnom. No, to ih ne obeshrabruje da se ponovo kandidiraju i pozovu i druge žene da učine isto na Lokalnim izborima 2016. godine, jer žene mogu uraditi jednako koliko i muškarci.

No i pored toga načelnice ohrabruju žene da se kandidiraju na Lokalnim izborima 2016. godine, savjetujući ih pri tome da u kampanju uđu bez emocija, svjesne da ulaskom u politiku mogu nešto promijeniti u lokalnoj zajednici. Kandidatkinje moraju ostati istrajne u svojoj želji, trebaju se slobodno nametnuti svojoj stranci, lobirati glasove, prvenstveno kod žena.

Zaključak

Posmatrajući nalaze ove studije možemo ustanoviti da su žene jednako sposobne upravljati lokalnim zajednicama kao i muškarci. Na osnovu posmatranih indikatora, nalazi pokazuju da je situacija u svim posmatranim općinama stabilna, bez izraženih oscijalcija, te je trend kretanja posmatraniih indikatora, stabilan, bez obzira da li su na čelu muškarci ili žene.

Međutim, ono što je primjetno na osnovu provedenih intervjua jeste da su žene na čelnim pozicijama u lokalnoj zajednici više zainteresirane da grade zadovoljstvo među građanima. U skladu sa tim, tokom svojih mandata izuzetnu zainteresiranost pokazuju u polju smanjenja stope nezaposlenosti. Čak i kada navode investicije koje smatraju najsvjetlijim primjerima u svojoj zajednici, oni su u najvećem broju slučajeva povezani sa povećanjem broja zaposlenih u lokalnim zajednicama u kojima su one na vodećim pozicijama.

Četiri načelnice napominju kako njihove općine imaju razvijene strategije razvoja koje prepoznaju kao vrlo realne i izvodive. Prema njihovom viđenju ciljevi ovih strategija su ostvarivi i realni, a one samo upravljaju procesom ostvarivanja navedenih ciljeva.

Načelnice svoje mandate opisuju kao period unapređenja ekonomske, socijalne i privredne situacija u svojim zajednicama. Svoj posao okarakterizirale su kao izuzetno težak, “rudarski“ posao koji zahtijeva mnogo odricanja. Međutim, ne vide zašto bi muškarci bili bolji u obavljanju tog posla. Dapače, mišljenja su da su žene na ovim pozicijama i bolje jer posjeduju veći radni entuzijazam, želju za angažmanom i odgovornije su prema građanstvu. Prema njihovom mišljenju, jedino je važno da žena za sebe donese konačnu odluku o tome da se želi aktivno uključiti u politički život, te da se nametne sa svojim stavovima, kako zajednici tako i stranci u okviru koje djeluje.

Načelnice iskazuju mišljenje da je stranačka podrška itekako važna svakoj kandidatkinji, i preporučuju ženama da je od svojih stranačkih kolega zahtijevaju, ali da budu spremen da tokom kampanje, u procesu lobiranja, ipak obave najveći dio posla. Da ženama u politici nije lako da se nametnu na čelne pozicije, govori činjenica o svega 4% načelnica. Međutim, kada govore o odnosu sa stranačkim kolegama, drugim načelnicima – muškarcima, građanima načelnice su iskazale mišljenje da je odnos vrlo korektan, te da same ne osjećaju bilo kakav oblik diskriminacije. Ove tvrdnje navode na zaključak da je patrijarhalna svijest ukorijenjena kao ustaljeni model društvenog ponašanja, i da čak i ako je ima, ona nije prepoznata ili se ne doživljava kao model diskriminacije.

Na koncu, načelnice ohrabruju žene da se kandidiraju na Lokalnim izborima 2016. godine, ali da budu spremne na žestoku borbu u kojoj je potrebno isključiti emocije, nametnuti se u svojoj stranci, te od stranke i kolega bez srama zahtjevati podršku u lobiranju tokom kampanje.

ogledna studija o razvoju pet bh. lokalnih zajednica

Documents