okluzija i artikulacija zubi klase po angle-u …€“ dekstra-lateralna okluzija – pomak donje...

stranica 1

MORFOLOGIJA ZUBI S DENTALNOMANTROPOLOGIJOMOkluzija i artikulacija zubi Klase po Angle-uSamozaštitne osobine zubala

Naziv vježbe: Okluzija i artikulacija zubi

Klase po Angle-uSamozaštitne osobine zubala

Sadržaj vježbe:

TEORETSKI DIO• Okluzija i artikulacija zubi • Klase po Angle-u • Samozaštitne osobine zubala

PRAKTIČNI DIO• Promatranje modela čeljusti

OKLUZIJA I

ARTIKULACIJA ZUBI

• EUGNATIJA – pravilan odnos zuba u čeljustima s normalnim zagrizom koji omogućava potrebnu funkciju cijelog žvačnog ustroja

• DISGNATIJA – poremećaj normalnih odnosa između zuba i čeljusti s poremećenim zagrizom

• GNATOLOGIJA (gnatos = čeljust; logos = znanost) – znanost koja proučava odnos između (funkcije) žvačnog sustava i okluzije

• međusobni odnosi zuba i funkcionalna analiza žvačnog organa su značajni za sve stomatološke discipline, a posebno za:

– stomatološku protetiku– ortodonciju– parodontologiju– oralnu kirurgiju

OKLUZIJA

• okluzija je međusobni dodir prirodnih ili umjetnih zuba gornje i donje čeljusti u svim položajima i kretnjama donje čeljusti

• žvačne površine svih zuba jednog zubnog niza čine funkcionalnu cjelinu koja se naziva mastikatorna ili okluzijska površina

– sastoji se od: griznih (okluzalnih) ploha bočnih zuba, labijalnih ploha donjih prednjih zuba, te incizalnih bridova i palatinalnih ploha prednjih gornjih zuba

• žvačni centar je predio s najvećom žvačnom snagom, a u fiziološkim okolnostima se nalazi u području drugog pretkutnjaka i prvog kutnjaka, ukoliko je sačuvan cijeli zubni niz

RAZVOJ OKLUZIJE

• okluzija se razvija kod djece pojavom mliječnih zuba, a nakon toga njen razvoj se nastavlja nicanjem trajnih zuba

• na razvoj okluzije utječu:– rast i razvoj kosti

– morfologija mekih tkiva

– tipovi mišićne aktivnosti

– odnos veličine zuba prema veličini zubnog niza

– sile koje djeluju u stanju okluzije

RAZVOJ OKLUZIJE

• razvoj okluzije prati razvoj zubnih lukova, koji se može podijeliti u 5 faza:– faza 1 – nicanje trajnih prvih kutnjaka

– faza 2 – nicanje trajnih prednjih zuba

– faza 3 – nicanje pretkutnjaka

– faza 4 – nicanja očnjaka

– faza 5 – nicanje trećih kutnjaka

• tijekom ovih faza čeljusti se razvijaju i produžavaju, stvarajući dovoljno mjesta za trajne zube

redoslijed erupcije u mliječnoj denticiji

redoslijed erupcije u

trajnoj denticiji

stranica 2


Razvojni odnosi kruna trajnih zuba (crveno) i funkcijski položaj kruna mliječnih zubi (crno)

RAZVOJ OKLUZIJE FIZIOLOŠKA OKLUZIJA

• fizološka okluzija predstavlja međusobni odnos gornjeg i donjeg zubnog niza kada sve komponente stomatognatog sustava funkcioniraju bezprijekorno, uspješno, bezbolno i u dobrom zdravstvenom stanju

• pri fiziološkoj okluziji zubi ostaju čvrsti, ne mijenjaju položaj u zubnom nizu, nisu bolni na dodir ili poslije dodira, a funkcija čeljusnog zgloba i okolnih tkiva je slobodna i bezbolna

CENTRALNA OKLUZIJA

• centralna okluzija se može definirati na nekoliko različitih načina

1) centralna okluzija je međusobni odnos zuba pri maksimalnom dodiru kvržica

2) centralna okluzija je položaj u kojemu se donja čeljust, u odnosu na lubanju nalazi kod eugnatog zubala centralno i simetrično smještena

3) centralna okluzija je nadistalniji, nenasilno retrudirani položaj donje čeljusti iz kojeg se sve kretnje mogu izvoditi bez teškoća

4) centralna okluzija je polazni položaj za sve moguće kretnje donje čeljusti

TERMINALNA OKLUZIJA

• terminalna okluzija je okluzijski položaj u kojem završava žvačni ciklus kretnji bez obzira da li se radi o centralnoj ili bilo kojoj drugoj okluziji

RETRALNA OKLUZIJA

• retralna okluzija je najdistalniji položaj donje čeljusti koji je anatomski uopće moguć– mandibula ne dolazi u retralni položaj spontano nego aktivnim

naprezanjem mišića ili pomicanjem rukom terapeuta

HABITUALNA OKLUZIJA

• habitualna (priviknuta) okluzija nastaje uslijed sekundarnih promjena u okluziji, koje izazivaju promjene položaja kondila uzlaznog kraka mandibule, a uzroci mogu biti– djelomičan gubitak zuba

– loše izrađeni protetski nadomjesci

– loše izrađeni ispuni

– smetnje u nicanju zuba

– itd.

LATERALNA OKLUZIJA

• lateralna okluzija je asimetričan položaj donje čeljusti prema gornjoj, a nastaje onda kada se donja čeljust pomakne lateralno na desnu ili lijevu stranu– dekstra-lateralna okluzija – pomak donje čeljusti u desno

– sinistro-lateralna okluzija – pomak donje čeljusti u lijevo

stranica 3


PREDNJA OKLUZIJA

• prednja okluzija (propulzija) nastaje kada je donja čeljust pomaknuta kretnjom mišića prema naprijed u simetričnom položaju u odnosu na gornju čeljust

STRAŽNJA OKLUZIJA

• stražnja okluzija (retropropulzija) je položaj obrnut u odnosu na propulziju; predstavlja najdistalniji dodirni položaj donje čeljusti koji nije prisilan, a iz njega su još izvedive lateralne kretnje

NEUTRO-OKLUZIJA (Angle – klasa I)

• neutro-okluzija (klasa I) je pravilan interkuspidacijski položaj zubnog niza, koji se smatra normalnim i fiziološkim– gornji kutnjak se nalazi između donjeg prvog i drugog kutnjaka

– meziobukalna kvržica gornjih prvih kutnjaka je u okluziji s bukalnim žlijebom na žvačnoj plohi donjih zuba

– meziopalatinalna kvržica je u okluziji s centralnom fisurom donjih zuba

– gornji očnjak je u okluziji sa distalnom polovicom donjeg očnjaka i mezijalnom polovicom donjeg prvog pretkutnjaka

DISTO-OKLUZIJA (Angle – klasa II)

• disto-okluzija (klasa II) je nefiziološki interkuspidacijski položaj zubnog niza u kojem je donja čeljust u odnosu prema gornjoj pomaknuta distalno tj. prema natrag– gornji prvi kutnjak može ležati iznad ili ispred donjeg prvog kutnjaka

– meziobukalna kvržica gornjeg prvog kutnjaka je u okluziji sa meziobukalnim žlijebom donjeg prvog kutnjaka

– pomak u položaju donje čeljusti može biti za polovinu ili cijelu širinu pretkutnjaka

• ovakvu vrstu okluzije nalazimo kod ortodontske anomalije koja se zove prognathia (postoji uvučena donja, a isturena gornja čeljust)

• razlikujemo klasu II/1 i klasu II/2

DISTO-OKLUZIJA – klasa II/1

• klasa II/1 – gornji prednji zubi su protrudirani prema naprijed u odnosu na donje prednje zube; postoji duboki zagriz (retrognati profil)

DISTO-OKLUZIJA klasa II/2

• klasa II/2 – gornji središnji sjekutići stoje ravno ili su retrudirani, dok su lateralni sjekutići izvrnuti prema labijalno ili prelaze preko srednjih središnjih, postoji duboki zagriz (mezognati profil)

stranica 4


MEZIO-OKLUZIJA (Angle – klasa III)• mezio-okluzija (klasa III) je nefiziološki interkuspidacijski položaj

zubnog niza u kojem je donja čeljust u odnosu prema gornjoj pomaknuta mezijalno tj. prema naprijed– gornji prvi kutnjak može ležati iznad ili iza donjeg prvog kutnjaka

– pomak u položaju donje čeljusti može biti za polovinu ili cijelu širinu pretkutnjaka

• ovakvu vrstu okluzije nalazimo kod ortodontske anomalije koja se zove progenia (postoji isturena donja čeljust, istaknuta brada, te obrnuti prijeklop sjekutića)

VRSTE CENTRALNE OKLUZIJE s obzirom na položaj frontalnih zubi

VERTIKALNI ODNOSI (overbite)

• gornji preklopni zagriz– normalni zagriz– duboki zagriz– pokrovni zagriz

• bridni zagriz• donji preklopni zagriz

HORIZONTALNI ODNOSI (overjet)

GORNJI PREKLOPNI ZAGRIZ• gornji preklopni zagriz (maksilarna prodoncija) nastaje kada

prednji zubi gornje čeljusti pokrivaju u većoj ili manjoj mjeri prednje zube donje čeljusti

• takav odnos između gornjih i donjih zuba se naziva škarasti zagrizili psalidodoncija, a nalazi se u većine civiliziranih naroda

• s obzirom na stupanj prekrivanja ova vrsta zagriza se dijeli na:– normalni zagriz (prekrivanje do 3 mm; najčešći oblik)

– duboki zagriz (gornji zubi prekrivaju u većoj mjeri donje zube)

– pokrovni ili crijepasti zagriz (maksimalno duboki zagriz kod kojeg gornji zubi dodiruju gingivu donjeg alveolnog nastavka, a donji zubi dodiruju sluznicu nepca)

normalni zagriz duboki zagriz pokrovni zagriz

RAVNI ZAGRIZ

• ravni (bridni) zagriz ili labiodoncija postoji kada prednji zubi gornje čeljusti odnosno njihovi incizalni bridovi leže na incizalnim bridovima donjih zuba– sinonimi: tête a tête, brid na brid, zagriz naglavce

– čest je u primitivnijih naroda

prednji zubi stražnji zubi

DONJI PREKLOPNI ZAGRIZ

• donji preklopni zagriz (mandibularna prodoncija) nastaje kada prednji zubi donje čeljusti pokrivaju gornje prednje zube– ovakav zagriz je obično povezan s progeniom, kada osim donjeg

preklopnog zagriza postoji i izbočenje prednjeg dijela donje čeljusti

prednji zubi stražnji zubi

HORIZONTALNI PREKLOP ILI PREGRIZ

• gornji preklopni zagriz, bridni zagriz i

donji preklopni zagriz odnose se na međuodnos gornjih i donjih zuba u vertikalnom smjeru, međutim njihov odnos treba promatrati i u horizontalnom smjeru pri čemu se misli na udaljenost između palatinalnih ploha gornjih i labijalnih ploha donjih zuba– kod donjeg preklopnog zagriza se gleda

udaljenost u horizontalnom smjeru između lingvalnih ploha donjih zuba i labijalnih ploha gornjih zuba

• veličina horizontalnog pregriza može varirati od nule do preko 1 cm

stranica 5


ARTIKULACIJA• artikulacija je međusobni dodir griznih površina zuba gornje i donje čeljusti pri pokretanju donje čeljusti u različitim smjerovima prilikom žvačnih ili nežvačnih kretnji

• kada u svim fazama artikulacije postoje dodirne točke između gornjih i donjih zuba, onda postoji artikulacijska ravnoteža, što znači da postoji maksimalni kontakt prilikom kretanja griznih površina zuba obaju zubnih nizova, jer su u tzv. kliznom dodiru

• funkcionalna vrijednost zubala je veća što zubi posjeduju bolju statičku (okluzijsku) i dinamičku (artikulacijsku) ravnotežu

SAMOZAŠTITNE ZNAČAJKE ZUBALA

• smatra se da zubi normalnog oblika i pravilnog položaja u zubnom nizu štite svoje potporne strukture tijekom uobičajenih funkcionalnih aktivnosti

• o tome svakako treba voditi računa u kliničkom radu prilikom nadomještanja izgubljenih dijelova tvrdih zubnih tkiva (restorativna stomatologija), ali i prilikom nadomještanja zuba u cijelosti (stomatološka protetika)

NEPRAVILNO

PRAVILNO

AKSIJALNI POLOŽAJ ZUBA• zubi u zubnom nizu nisu nikada položeni tako da im je aksijalna os

paralelna s vertikalnom linijom• zubi su položeni tako pokazuju blagu mezijalnu i bukalnu odnosno

labijalnu inklinaciju (nagib)• pravilan položaj zuba prilikom njihova promatranja je bitan za

razumijevanje samozaštitnih značajki zubala

ZAŠTITA PARODONTA• u normalnim uvjetima, zubi štite gingivu i pričvrsni aparat zuba• zdravlje gingive ovisi i o funkcionalnoj stimulaciji• ukoliko je zub normalnog oblika i pravilno položen u zubnom nizu,

uobičajene mastikatorne aktivnosti stimuliraju gingivu• ukoliko je jedna strana zubnog niza isključena iz funkcionalnih

aktivnosti (npr. kod izbjegavanja žvakanja na jednu stranu) na toj strani dolazi do nakupljanja ostataka hrane, plaka, kamenca i upale gingive upravo zbog izostanka funkcionalne stimulacije

OBLIK KRUNE ZUBA I ZDRAVLJE GINGIVE• labijalne (bukalne) i oralne plohe krune zuba pokazuju blagu

konveksnost u području gingivne trećine krune• konveksnost krune je približno 0,5 - 1 mm sa svake strane zuba

stranica 6


OBLIK KRUNE ZUBA I ZDRAVLJE GINGIVE• konveksnost krune omogućava kontinuirani prijelaz sa krune na

pričvrsnu gingivu bez stvaranja udubljenja u području gingivnog sulkusa koje je potencijalno mjesto za nakupljanje plaka

• ovakav odnos omogućava usnama, obrazima, jeziku i sredstvima za oralnu higijenu optimalno čišćenje gingivnog sulkusa

Gingivni sulkus zaštićen je od odlaganja plaka i

ostataka hrane

Zbog smanjene konveksnosti zubnih ploha dolazi do nabijanja hrane u

gingivni sulkus

Zbog prevelike konveksnosti zubnih ploha izostaje

mastikatorna stimulacija gingive

OBLIK KRUNE ZUBA I ZDRAVLJE GINGIVE• kod zubi s izraženijim konveksitetima postoje jače je izražen koštani

potporanj, te gingiva

APROKSIMALNE PLOHE I ZDRAVLJE GINGIVE• aproksimalne plohe zuba su uglavnom konkavnije nego facijalne i

oralne plohe• zbog konkavnog oblika u njima ima dovoljno prostora za smještaj

interdentalnog tkiva• gingivni sulkus je zaštićen od iritacija hranom kontaktnom točkom

(plohom), koja sprečava nabijanje hrane u sulkus• zubi koji imaju konveksnije facijalne i oralne plohe u pravilu imaju

manje konkavne aproksimalne plohe

TRANZICIJSKI LINIJSKI KUT• tranzicijski linijski kut je kut koji u aksijalnoj

osi postoji na prijelazu konkavne aproksimalne plohe u konveksnu facijalnu ili oralnu plohu zuba

• u kliničkom radu ga je potrebno sačuvati, odnosno pravilno nadomjestiti jer u protivnom dolazi do oštećenja aproksimalne gingive

1 – konveksitet2 – linijski kut3 – konkavitet

INTERDENTALNA UDUBINA

• Doticajna (kontaktna) područja trebaju bit smještena na spojištu okluzalne i srednje trećine na bočnim plohama, bliže vestibularnom obrisu na bočnim zubima i bliže sredini plohe na prednjim zubima

• Bočne plohe susjednih zubi sliče zrcalnoj slici jedne spram drugoj

doticajna točka

doticajna točkainterdentalna papila

rub alveole

MEĐUZUBNI ODNOSI

• Susjedni rubni grebeni trebaju biti iste visine

• Susjedna caklinsko-cementna spojišta trebaju bit iste visine

• Susjedni prelazni linijski kutovi trebaju biti simetrično položeni

stranica 7


MEĐUZUBNI ODNOSI

• Dodir zubi treba bit dovoljno čvrst da se spriječi nakupljanje hrane i da se istovremeno pridonese čvrstoći zubnoga luka

• Doticajno područje starenjem se površinski povećava zbog bočnoga trošenja zubi

SAMOZAŠTITNE OSOBINE U GORNJEM ZUBNOM LUKU– važnost kontinuiteta zubnog niza –

• Susjedni središnji sjekutići imaju obrise dodirnih područja u istoj razini

• Mezijalne plohe su plosnatije s vestibularne strane• Distalni obrisi su zaobljeniji, to najavljuje prijelaz na manje bočne

sjekutiće• Ova zaobljenost DL obrisa podiže dodirno područje prema apeksu

• Kontinuiranost poretka gornjih zubi u odnosu na crtu središnje udubine i okluzalnih ploha

• Postupan prijelaz s oblika prednjih zubi u bočne (b)• Zrcalne slike (c) dodira očnjaka i prvoga pretkutnjaka• Sličnost distalne polovice labijalne plohe očnjaka i mezijalne polovice

bukalne plohe prvoga pretkutnjaka (a)

SAMOZAŠTITNE OSOBINE U GORNJEM ZUBNOM LUKU – važnost kontinuiteta zubnog niza –

• Donji središnji sjekutići gotovo su obostrano simetrični, isti je oblik mezijalne i distalne plohe u središnjih sjekutića, te mezijalne plohe na bočnome sjekutiću

• Korijenovi sjekutića položeni su međusobno usporedno svojim plosnatim bočnim stijenkama, to uvjetuje oblik donje čeljusti

SAMOZAŠTITNE OSOBINE U DONJEM ZUBNOM LUKU – važnost kontinuiteta zubnog niza –

CAKLINSKO-CEMENTNO SPOJIŠTE (CSS)• Epitelni pričvrstak u dnu gingivnoga sulkusa prati krivulju CCS-a• Koštano alveolni greben prati oblik CCS-a• Krivulja CCS-a postupno se smanjuje od sjekutića gdje iznosi 3,5 mm,

prema kutnjacima do 0 mm• Mezijalni dio krivulje CCS-a obično je veći od distalne strane• Mezijalni dio krivulje CCS-a, na zubu koji se nalazi neposredno distalno obično

je veći od distalnoga dijela krivulje zuba koji se nalazi neposredno mezijalno, što je neophodno za kompenzaciju mezijalnoga osnoga nagiba u većine korijenova

GORNJI ZUBNI NIZ DONJI ZUBNI NIZ

ZAŠTITA PRIČVRSNOGA APARATA ZUBA

• Pričvrsni aparat odgovoran je za sidrenje korijena zuba u čeljust• Sastoji se od: parodontne sveze, cementa i alveolne kosti• Sile prenešene u aksijalnom smjeru najbolje se podnose, jer je tada

minimalno tlačenje parodontnih vlakanca• Aksijalni nagib zuba ima zaštitnu ulogu prilikom žvakanja, jer se

zbog tog nagiba sile ne prenose samo na parodontna vlakna, nego se prenose i na susjedne zube

stranica 8


ZAŠTITA USNICE – OBRAZA - JEZIKA• U dobro oblikovanome zubalu, bukalni vodoravni preklop gornjih

bočnih zubi služi da drži sluznicu usnica i obraza udaljenu od griznih površina donjih zubi

• Oralni preklop donjih bočnih zubi čuva jezik od griznih površina gornjih zubi

• Distalni vodoravni preklop drugog gornjeg kutnjaka zaštićuje mišiće obraza od ozljeđivanja u tijeku zatvaranja donje čeljusti

neutro-okluzija (klasa I)

disto-okluzija (klasa II/1 ) disto-okluzija (klasa II/2 )

mezio-okluzija (klasa III)

PRAKTIČNI DIO• nacrtati odnose gornjih i donjih kutnjaka, te očnjaka za svaku pojedinu klasu

PRAKTIČNI DIO:

• Analizirati 8 sadrenih modela i pismeno opisati svaki od njih s obzirom na klase po Angleu

okluzija i artikulacija zubi klase po angle-u …€“ dekstra-lateralna okluzija – pomak donje...

Documents