onkologija dojenje nakon karcinoma dojke nije opasno za ... · terapeutsku hipotermiju; atropin se...

2
12 MEDIX • LISTOPAD/ STUDENI 2010 • GOD. XVI • BROJ 89/90 Novosti KARDIOLOGIJA Američko udruženje za bolesti srca (AHA) donijelo značajne promjene u sklopu novih smjernica za kardiopulmonalnu reanimaciju Circulation, časopis američkog druš- tva za bolesti srca (AHA – Ameri- can Heart Association) u broju od studenog donosi nove smjernice za kardiopulmonalnu reanimaciju. Svi zaključci ovih novih preporuka izvedeni su na temelju studija prove- denih nakon 2005. g. Najznačajnija razlika u odnosu na stare smjernice je to što se u kardiopulmonalnoj re- animaciji sada preporučuje odmah krenuti s masažom srca bez pret- hodnog osiguravanja dišnog puta i inicijalnih udaha. Naime, na ovaj se način omogućuje da se kisik koji se nalazi u plućima i krvotoku une- srećenog odmah dopremi u mozak i srce. Time se mnemotehnička kra- tica mijenja iz ABC u CAB. Ova se promjena odnosi na kardiopulmonalnu reanimaciju u odraslih, djece i dojenčadi, ali ne i u novorođenčadi. Druge promjene u Smjernica- ma su sljedeće: frekvencija masaže srca mora biti oko 100/min; masaža mora biti snažnija, utiskujući prsište odraslog za cca 5cm a prsište dijete- ta za cca 4cm; između kompresija, spasilac mora dopustiti da se prsi- šte vrati u prvobitan položaj; treba izbjegavati prekidanje kompresija i prekomjernu ventilaciju. Za zdravstvene profesionalce se preporučuje: efikasan rad u grupi treba redovito vježbati; za provjeru kvalitete intubacije i reanimacije treba koristiti kapnograf koji mjeri izdahnuti ugljični dioksid; u sklopu njege nakon reanimacije treba uvesti terapeutsku hipotermiju; atropin se više ne preporučuje kod asistolije i električne aktivnosti srca bez pulsa. Smjernice za pedijatrijsku kar- diopulmonalnu reanimaciju donose nove odrednice kod pojedinih kon- genitalnih srčanih bolesti i plućne hipertenzije. Potpunije informacije se mogu naći na webu www.heart. org. ONKOLOGIJA Dojenje nakon karcinoma dojke nije opasno za rodilju Na ovogodišnjem kongresu europ- skog onkološkog društva u Milanu, znanstvenici pod vodstvom dr. Ha- tema Azima s Onkološke klinike „Jules Bordet“ Instituta u Bruxellesu svojim su istraživanjem pokazali kako se ženama koje su preboljele karcinom dojke ne bi smjelo zabra- njivati dojenje. Iako je u ovakvim slučajevima gotovo nemoguće provoditi dugo- ročne prospektivne studije, dosa- dašnji rezultati su ohrabrujući za sve majke koje su preboljele karcinom dojke. Istraživanje pod vodstvom dr. Azima koje je provedeno za vrijeme rada na europskom onkološkom institutu u Milanu obuhvatilo je 20 žena koje su rodile nakon što su za- vršile terapiju karcinoma dojke. U grupi je deset žena dojilo, a ostalih deset nije te su praćene četiri godine nakon poroda. U tom su razdoblju zabilježena dva relapsa bolesti, od kojih jedan u grupi dojilja a drugi kod žena koje nisu dojile. Autori studije naglašavaju kako su svjesni da ne postoje čvrsti dokazi u prilog hipotezi iz naslova s obzi- rom da je ovakva istraživanja teško provoditi na velikom broju ispita- nica, no isto tako naglašavaju kako nema dokaza koji bi tvrdili suprotno. Zanimljiva je činjenica kako je učestalost dojenja bila veća kod žena kod kojih je proveden manje radi- kalan operativni zahvat (kod kojih je djelomično sačuvano tkivo dojke), nego kod žena kod kojih je učinje- na mastektomija. Autori smatraju da je to posljedica toga što su se žene s manje mutilirajućim zahvatom ugodnije osjećale u ulozi majke. Studija je isto tako pokazala kako ove žene zahtijevaju i podršku od svojih liječnika obiteljske medi- cine koji su im dužni dati potpunu informaciju o rizicima vezanim uz njihovo stanje i dojenje. NEFROLOGIJA Osnaživanje mišića produžuje život bolesnicima s bubrežnom bolesti Clinical Journal of the American So- ciety of Nephrology donosi rezulta- te istraživanja koji govore u prilog tome kako povećanje mišićne mase ima blagotvoran učinak na bolesnike na hemodijalizi. Dosada je utvrđeno kako osobe na hemodijalizi koje imaju viši BMI žive duže, no indeks tjelesne mase ne radi distinkciju između masnog tkiva i mišićne mase. Istraživanje pod vodstvom dr. Kalantar-Zadeha iz medicinskog centra Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu (UCLA) obuhvatilo je 792 osobe na hemodijalizi u pe- Onkolozi imaju ohrabrujuće novosti za majke koje su prije trudnoće preboljele karcinom dojke Prema novim smjernicama, reanimacija počinje masažom srca Vježbanje mišića od velike je koristi za bubrežne bolesnike

Upload: others

Post on 18-Oct-2020

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: ONKOLOGIJA Dojenje nakon karcinoma dojke nije opasno za ... · terapeutsku hipotermiju; atropin se više ne preporučuje kod asistolije i električne aktivnosti srca bez pulsa. Smjernice

12 M E D I X • L I S T O P A D / S T U D E N I 2 0 1 0 • G O D . X V I • B R O J 8 9 / 9 0

Novosti

KARDIOLOGIJA

Američko udruženje za bolesti srca (AHA) donijelo značajne promjene u sklopu novih smjernica za kardiopulmonalnu reanimacijuCirculation, časopis američkog druš-tva za bolesti srca (AHA – Ameri-can Heart Association) u broju od studenog donosi nove smjernice za kardiopulmonalnu reanimaciju. Svi zaključci ovih novih preporuka izvedeni su na temelju studija prove-denih nakon 2005. g. Najznačajnija razlika u odnosu na stare smjernice je to što se u kardiopulmonalnoj re-animaciji sada preporučuje odmah krenuti s masažom srca bez pret-hodnog osiguravanja dišnog puta i inicijalnih udaha. Naime, na ovaj se način omogućuje da se kisik koji se nalazi u plućima i krvotoku une-srećenog odmah dopremi u mozak i srce. Time se mnemotehnička kra-tica mijenja iz ABC u CAB.

Ova se promjena odnosi na kardiopulmonalnu reanimaciju u odraslih, djece i dojenčadi, ali ne i u novorođenčadi.

Druge promjene u Smjernica-ma su sljedeće: frekvencija masaže srca mora biti oko 100/min; masaža mora biti snažnija, utiskujući prsište odraslog za cca 5cm a prsište dijete-ta za cca 4cm; između kompresija, spasilac mora dopustiti da se prsi-šte vrati u prvobitan položaj; treba izbjegavati prekidanje kompresija i prekomjernu ventilaciju.

Za zdravstvene profesionalce se preporučuje: efikasan rad u grupi treba redovito vježbati; za provjeru

kvalitete intubacije i reanimacije treba koristiti kapnograf koji mjeri izdahnuti ugljični dioksid; u sklopu njege nakon reanimacije treba uvesti terapeutsku hipotermiju; atropin se više ne preporučuje kod asistolije i električne aktivnosti srca bez pulsa.

Smjernice za pedijatrijsku kar-diopulmonalnu reanimaciju donose nove odrednice kod pojedinih kon-genitalnih srčanih bolesti i plućne hipertenzije. Potpunije informacije se mogu naći na webu www.heart.org.

ONKOLOGIJA

Dojenje nakon karcinoma dojke nije opasno za rodiljuNa ovogodišnjem kongresu europ-skog onkološkog društva u Milanu, znanstvenici pod vodstvom dr. Ha-tema Azima s Onkološke klinike

„Jules Bordet“ Instituta u Bruxellesu svojim su istraživanjem pokazali kako se ženama koje su preboljele karcinom dojke ne bi smjelo zabra-njivati dojenje.

Iako je u ovakvim slučajevima gotovo nemoguće provoditi dugo-ročne prospektivne studije, dosa-dašnji rezultati su ohrabrujući za sve majke koje su preboljele karcinom dojke.

Istraživanje pod vodstvom dr. Azima koje je provedeno za vrijeme rada na europskom onkološkom institutu u Milanu obuhvatilo je 20 žena koje su rodile nakon što su za-vršile terapiju karcinoma dojke. U grupi je deset žena dojilo, a ostalih deset nije te su praćene četiri godine nakon poroda. U tom su razdoblju zabilježena dva relapsa bolesti, od kojih jedan u grupi dojilja a drugi kod žena koje nisu dojile.

Autori studije naglašavaju kako su svjesni da ne postoje čvrsti dokazi u prilog hipotezi iz naslova s obzi-rom da je ovakva istraživanja teško provoditi na velikom broju ispita-nica, no isto tako naglašavaju kako nema dokaza koji bi tvrdili suprotno.

Zanimljiva je činjenica kako je učestalost dojenja bila veća kod žena kod kojih je proveden manje radi-kalan operativni zahvat (kod kojih je djelomično sačuvano tkivo dojke), nego kod žena kod kojih je učinje-na mastektomija. Autori smatraju da

je to posljedica toga što su se žene s manje mutilirajućim zahvatom ugodnije osjećale u ulozi majke.

Studija je isto tako pokazala kako ove žene zahtijevaju i podršku od svojih liječnika obiteljske medi-cine koji su im dužni dati potpunu informaciju o rizicima vezanim uz njihovo stanje i dojenje.

NEFROLOGIJA

Osnaživanje mišića produžuje život bolesnicima s bubrežnom bolestiClinical Journal of the American So-ciety of Nephrology donosi rezulta-te istraživanja koji govore u prilog tome kako povećanje mišićne mase ima blagotvoran učinak na bolesnike na hemodijalizi.

Dosada je utvrđeno kako osobe na hemodijalizi koje imaju viši BMI žive duže, no indeks tjelesne mase ne radi distinkciju između masnog tkiva i mišićne mase.

Istraživanje pod vodstvom dr. Kalantar-Zadeha iz medicinskog centra Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu (UCLA) obuhvatilo je 792 osobe na hemodijalizi u pe-

Onkolozi imaju ohrabrujuće novosti za majke koje su prije trudnoće preboljele karcinom dojke

Prema novim smjernicama, reanimacija počinje masažom srca

Vježbanje mišića od velike je koristi za bubrežne bolesnike

Page 2: ONKOLOGIJA Dojenje nakon karcinoma dojke nije opasno za ... · terapeutsku hipotermiju; atropin se više ne preporučuje kod asistolije i električne aktivnosti srca bez pulsa. Smjernice

13M E D I X • S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E Č N I K • W W W . M E D I X . C O M . H R

Novosti

togodišnjem razdoblju. Pritom su mjereni cirkumferencija središnjeg dijela nadlaktice (MAC – mid-arm circumference) kao pokazatelj mišić-ne mase i kožni nabor u području tricepsa kao pokazatelj količine ma-snog tkiva.

Osobe s višim MAC-om imali su bolje rezultate na testovima men-talnog zdravlja i dulje su živjeli, a oni s najvišim MAC-om imali su 37% manju vjerojatnost da će umrijeti u razdoblju provođenja studije nego osobe s najnižim vrijednostima MAC-a.

Nabor kože tricepsa nije se po-kazao kao dovoljno dobar prediktiv-ni faktor.

Rezultati studije navode dr. Ka-lantar-Zadeha na zaključak kako bi intervencije u svrhu povećanja mi-šićne mase značile bolje rezultate i bolje preživljenje kod bolesnika s različitim stupnjem kronične bu-brežne bolesti.

NEUROLOGIJA

Duboka moždana stimulacija u liječenju Parkinsonove bolestiSastanak 50 vodećih istraživača (ne-urologa, kliničara, neurokirurga) na području duboke moždane stimula-cije kao modaliteta u liječenju Par-kinsonove bolesti održan u travnju 2009. godine donio je rezultate u formi smjernica koje su objavljene u aktualnom online izdanju časopi-sa Archives of Neurology. DBS (deep brain stimulation – duboka moždana stimulacija) oblik je terapije Parkin-sonove bolesti koji se pojavio krajem 90-ih godina prošlog stoljeća, a te-melji se na lociranju impulsa (pomo-ću kompjuterizirane tomografije ili magnetske rezonancije) koji uzroku-ju simptome Parkinsonove bolesti te s neurostimulatorom blokiranje tih impulsa. Iako se ova vrsta terapije pokazala učinkovitom, do sada nije bila utvrđena prava indikacija niti optimalna lokacija za postavljanje elektroda.

Jeff Bronstein, profesor neuro-logije na Kalifornijskom sveučilišteu u Los Angelesu i voditelj studije re-kao je kako su na ovaj način razrije-šena ključna pitanja oko DBS-a.

Zaključci su sljedeći:• najbolji kandidati za operaciju

su bolesnici koji ne toleriraju nus-pojave medikamentoznog liječenja, koji ne boluju od aktivnog psihija-trijskog ili kognitivnog poremećaja a imaju motoričke simptome,

• DBS treba provoditi iskusan tim s neurokirurgom koji ima veliko iskustvo u stereotaksiji,

• DBS je najefikasniji kad se ci-ljaju dva područja mozga – subtala-mička jezgra i globus pallidus pars interna s time da tretman u područ-ju subtalamičke jezgre može izazvati simptome depresije,

• uklanjanje dijela mozga koji uzrokuje Parkinsonovu bolest efika-sna je alternativna metoda,

• postoje raznovrsne kompli-kacije od kojih je infekcija najčešća.

Parkinsonova bolest je neu-rodegenerativna bolest s vrškom pojavnosti oko 60. godine života (5-10% ranija pojava). Smatra se kako je glavni patološki supstrat pro-padanje dopaminergičkih neurona supstancije nigre koji projiciraju u corpus striatum.

Parkinsonizam je sindrom koji označava zajedničku pojavu rigora, tremora, diskinezije i nestabilnog držanja, a najčešći uzrok parkin-sonizma je Parkinsonova bolest. Sekundarni simptomi su depresija, demencija, inkontinencija, konsti-pacija, poremećaji pisanja, govora i spavanja. Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze i neurološkog pregleda, a slikovne metode se ko-riste u diferencijalnodijagnostičke svrhe. U liječenju se koriste agoni-sti dopamina, levodopa i MAO-B-inhibitori.

INTERNA MEDICINA

Za učinkovitu dijetu jednako je važan zdrav režim spavanja, kao i smanjenje unosa kalorijaSumnje svih onih koji su smatrali da za učinkovitu dijetu nije važan samo smanjen unos kalorija već i dovoljna količina sna potvrdile su se u nedav-nom istraživanju prof. dr. Plamena Peneva sa sveučilišta u Chicagu. Stu-dija čiji su rezultati objavljeni u časo-pisu Annals of Internal Medicine pra-tila je deset pretilih ispitanika, koji nisu imali nikakve prateće bolesti, u razdoblju od dva tjedna. Ispitanici su podijeljeni u dvije grupe, u prvoj su bili oni na restriktivnoj dijeti te su smjeli spavati 5,5 sati na dan, dok su u drugoj ispitanici bili na istovrsnoj dijeti ali su spavali 8,5 sati na dan. Po završetku istraživanja svim su ispitanicima mjereni gubitak masti, nemasne tvari te više vrsta hormona za koje se smatra da su u vezi s mr-šavljenjem. Rezultati su bili više nego uvjerljivi, naime, ispitanici koji su spavali 8,5 sati svaki dan u konačni-ci su izgubili 56% više masnog tkiva, dok su oni s manje zdravim režimom spavanja ne samo izgubili manje ma-sti već isto tako i više nemasnog tkiva.

Znanstvenici smatraju da se ovaj ishod može povezati s činje-nicom da se kod ispitanika koji su manje spavali u krvi našla povišena razina grelina, hormona za koji se smatra da smanjuje gubitak energije, povećava glad i unos hrane te poti-če zadržavanje masti i proizvodnju glukoze u organizmu. Ova činjenica isto tako objašnjava pojavu da su se ispitanici koji su manje spavali više tužili na glad.

Konačni zaključak ovog istraži-vanja jest da nezdravi režim spavanja može uvelike umanjiti učinkovitost dijete.

Duboka moždana stimulacija – nova nada za oboljele od Parkinsonove bolesti

Za zdravi gubitak težine nije važna samo dijetalna prehrana već i dovoljno sna