U IR spektrometriji se koristi energ

UNIVERZITET U TUZLI

FARMACEUTSKI FAKULTET

EMIR HARAI

OPIJATI I DRUGI STIMULANSI CENTRANOG NERVNOG SISTEMA

SEMINARSKI RAD

TUZLA

MAJ,2014

UNIVERZITET U TUZLI

FARMACEUTSKI FAKULTET

EMIR HARAI

OPIJATI I DRUGI STIMULANSI CENTRALNOG NERVNOG SISTEMA

SEMINARSKI RAD

TUZLA

MAJ,2014

Naziv predmeta:Bromatologija

Voditelj:Dr.sc.Midhat Jai,van.prof.

Broj stranica:18Broj slika:10Broj tablica:2Broj literaturnih referenci:9Saetak:

U dananjem drutvu koje ivi veoma brzim tempom,ljudska izdrljivost esto je na kunji.Mnogima od nas ponekad je teko ispunjavati stalne zahtjeve svakodnevnog ivota i zato traimo proizvode koji nam mogu pomoi u tome,podiui nam prag izdrljivosti,suzbijajuci umor i pomaui nam da ostanemo usredotoeni.To nam omoguavaju stimulansi centralnog nervnog sistema.SADRAJ:

11.UVOD

22.KOFEIN

32.1.Izvori kofeina

32.2.Djelovanje kofeina

43.TEOFILIN

43.1.Teofilin-djelovanje i sastav

54.TEOBROMIN

54.1.Teobromin-djelovanje i sastav

64.2.Rasprostranjenost teobromina

85.KAPSAICIN

96.PIPERIN

96.1.Hemijski sastav bibera

107.NIKOTIN

107.1.Hemija nikotina

128.KOKAIN

128.1.Hemija kokaina

128.2.Djelovanje kokaina

139.OPIJUM

1310.HEROIN

1410.1.Hemija heroina

1410.2.Djelovanje heroina

1511.MARIHUANA

1511.1.Akutno djelovanje marihuane

1611.2.Hronino djelovanje marihuane

1712.ZAKLJUAK

1813.LITERATURA

1.UVODAlkaloidi su organske molekule sa nitrogenom, vie poznate zbog svog farmakolokog efekta na ljude i ivotinje. Alkaloidi kao morfij, kokain, atropin, kinin i kofein esto se upotrebljavaju u medicini kao analgetici i anestetici. Neki su alkaloidi jaki otrovi, primjerice strihin i konin . Alkaloidi reagiraju bazino. Naziv alkaloid oznaava tvar slinu alkalijama, a potjece od farmacuta Meissnera . On je 1819. predloio da se bazine materije u biljkama ne nazivaju alkaliji nego alkaloidi. Alakaloidi se nalaze u mnogim namirnicama. Imaju izraenu bioloku aktivnost, a manje nutritivnu. Veina ih ima gorak okus. Nose naziv alkaloidi zbog obavezne komponente nitrogene baze u spoju, pa se mogu smatrati derivatima aminokiselina. Alkaloidi se mogu nai u biljkama rjee gljivama i algama. Mogu biti ekstrahirani iz njihovih izvora tretmanom sa kiselinama. Ekstrahuju se iz ljekovitih biljaka, ali su prisutni i u odreenim vrstama voa, povra, zainskog i ljekovitog bilja. Proizvode se i sintetski. Alkaloidi se obino klasificiraju na osnovu zajednikog molekularnog prekursora, odnosno na bazi biolokog ciklusa putem kojeg se sintetizira molekula. Podruje biosinteze alkaloida jo nije dovoljno istraeno, pa se alkaloidima daju i nazivi po efektima finalnog proizvoda (uivala, opijumi) ili po biljci odakle je izoliran (solanin). Kad se dovoljno sazna o odreenom alkaloidu, klasifikacija se mijenja u svjetlu novih saznanja. Obino dobija ime prema bioloki vanim aminima koji uestvuju u procesu sinteze. Nazivi alkaloida botanikog porijekla je npr. atropin (prema biljciAtropabelladonna), nikotin (prema vrstama rodaNicotiana). Nekad je naziv u vezi s farmakodinamskim uinkom, npr. morfin, to u grkom znaci spavati. Danas pod nazivom alkaloidi podrazumijevamo bazine tvari s najee heterocikliki ugraenim azotom, koje djeluju na razliite dijelove ivanog sustava. U biljkama ima mnogo tvari koje sadravaju azot, pa je prijedlog naunika da se podijele u tri skupine: protoalkaloidi (tzv. biogeni amini, efedrin), pseudoalkaloidi (steroidni i diterpenski alkaloidi), pravi alkaloidi (azot cikliki vezan).2.KOFEIN

Kofein je prirodni alkaloid, koji se dobija iz zrnakafe, iz listovaajai izkakaovihzrna.Dodaje se vetakim piima (npr.Koka-kola).Kofein je jedan od prirodnih psihostimulansa,supstancikoje utiu nacentralni nervni sistem. Nekoliko oljicakafeili (pravog)ajana dan ima pobuujui uinak na na organizam, prouzrokuje jasniji i bri tok misli, smanjuje pospanost i poveava budnost.

Slika 1.Struktura kofeinaIzolovan u istom obliku, kofein je bele boje,kristalan prahbez mirisa. Sastavljen je iz belih, podlonih kristala jako gorkog ukusa. Takav se rastvara uvodi. Osnovni proces dobijanja istog kofeina jedekofenizacijakafe i aja. Kofein je takoe glavni alkaloid aja. Tein i kofein ine isti molekul, koji je u kafi zastupljen u mnogo veoj proporciji. Sadraj teina u aju zavisi od lista koji je koriten i od perioda berbe. Neki ajevi su bogati kofeinom dok ga drugi gotovo i ne sadre. Za razliku od kofeina u kafi, kofein iz aja se razlae polako u organizmu. Na taj nain ovjek ostaje budan i koncentrisan, ali ne i razdraen. Zahvaljujui njemu aj je odlino pie i za psihiku i za fiziku aktivnost. I ovaj stimulans moe da izazove sklonost ka nesanici kod osetljivih osoba. Kofein se nalazi i u mnogim dugim proizvodima kao to su okolada, neki lijekovi protiv bolova, preparati za slabljenje simptoma prehlade, preparati za kontrolisanje tjelesne teine. Poznato je najmanje 63 biljne vrste, koje sadre kofein.(Midhat Jai,2009). Koliina kofeina u nekim napitcima (mg):

turska kafa: 135

espreso kafa 95

kafa bez kofeina 5

aj iz vreice 50

ledeni aj 42

zeleni aj 30

koka kola 45

koka kola lajt 47

Red Bul 130

2.1.Izvori kofeina

Moe se nai ulistovima,plodovimai u semenju mnogih biljaka. Mnogi ljudi misle, da su kafe, ajevi i kole jedini izvori kofeina, meutim istina je da se kofein nalazi i u mnogim dugim proizvodima kao to su:okolada, nekilekoviprotiv bolova, preparati za slabljenje simptomaprehlade, preparati za kontrolisanje telesne teine... Poznato je najmanje 63 biljnihvrsta, koje sadre kofein. Biljke proizvode kofein, da bi ih kaopesticid titio odinsekata.Najvie kofeina je u oljici kafe, slede aj i kola. Kafena zrna sorte 'arabica' sadre priblino 1% kofeina. Prenjem se osobine kofeina ne menjaju znaajno, jer je molekul kofeina na temperaturama vrlo postojan. Za prosean kapuino potroimo 7g mlevene kafe, to bi znailo 70 mg kofeina, mada u kafu ne dopre celokupna koliina kofeina, ve neto vie od 50%. aakoka-kole(2 dl) sadri priblino 25 mg kofeina. U normalnoj tableti protiv bolova, u proseku ima oko 50 mg, a u jaim i do etiri puta vie.

2.2.Djelovanje kofeina

Kofein je ve za 15 minuta nakon konzumiranja u krvi i dok god fa tamo ima,on djeluje.Budui da djeluje stimulativno na centralni nervni sistem,kofein pojaava rad srca to znai da ono bolje radi,a periferija je bolje opskrbljena kisiskom.Dokazano skrauje i vrijeme reakcije,auditivno i vizualno.Istovremeno se to djelovanje moe osjetiti i na poboljanju raspoloenja,koncentracije i motiviranosti.to se ese uzima,slabije djeluje.Strunjaci se slau da postoji navika na kofein,a neki ga klasificiraju kao slabu drogu(Kulier I.,2007)3.TEOFILIN

3.1.Teofilin-djelovanje i sastav

Teofilin(dimetilksantin) kao lan kasntinske familije je strukturno i farmakoloki slian kofeinu.On se prirodno nalazi u aju,mada u tragovima.(priblino 1mg/L)to je znatno manje od terapeutskih doza.On je takoer naen u kakao zrnima.Koliine do 3.7mg/g su naene u Chuao kakao zrnima.

Slika 2.Struktura teofilina U aju je mnogo manje zastupljen nego kofein. Njegova uloga je u sutini vazodilatacija , to znai da proiruje vene i koronarne arterije i poboljava cirkulaciju. To objanjava zato je aj, bilo topao ili hladan, osveavajue pie. Vazodilatacija je jedan od faktora koji doprinose termoregulaciji . Teofilin je takodje i respiratorni stimulans, koristi se za pravljenje odredjenih ljekova protiv astme, ali se ni u kom sluaju aj ne moe smatrati za lijek protiv ove bolesti. (Jai M.,2009)4.TEOBROMIN

4.1.Teobromin-djelovanje i sastav

Teobromin(negdje iteobromid), takoer poznat i kaoksanteoza,je gorkialkaloidiz drveta kakaovca (Theobroma cacao). Ima hemijsku formuluC7H8N402. Nalazi se uokoladikao i brojim drugim prehrambenim artiklima, ukljuujui listoveajai kola-orah. Pripada klasi metilksantina, u koju takoer spadaju slini spojevi poputteofilinaikofeina.Jedina razlika izmeu kofeina i teobromina je to kofein ima NHfunkcionalnu grupudok teobromin ima N-CH3grupu. Iako u svom nazivu sadri-bromin, ne sadri elementbrom. Nazivteobrominje izveden iz latinskog imena roda biljke kakaovca (Theobroma), a koji je dobio ime od grkog korijenatheo(Bog) ibroma(hrana), u prenesenom znaenjuBoja hranauz sufiks-inkoji imaju svi alkaloidi i drugibazinihemijski spojevi koji sadre duik.

Slika 3.Struktura teobrominaTeobromin je malorastvorljivuvodi(oko 330 mg/l). To jekristalni, gorki prah bez mirisa, a boja mu se moe opisati kao bijela ili bezbojna.Nanervni sistemkod ovjeka teobromin ima sline efekte kao ikofeinmeutim neto slabije, tako da manjim dijelom pripada uhomologni nizsa kofeinom. Teobromin jeizomersateofilinomkao i saparaksantinom. Svrstava se u dimetilksantine.

Teobromine je prvi put otkrio ruski hemiarAleksander Abramovi Voskresenski1841. godineu zrnima kakaa. Spoj je prvi put sintetiziraoHermann Emil Fischerizksantina.4.2.Rasprostranjenost teobrominaTeobromin je primarni alkaloid pronaen u zrnima i drvetukakaovcate u okoladi. Koliina teobromina u kakao prahu moe varirati od 2%do 10%. Vee koncentracije teobromina su uglavnom registrirane u tamnoj okoladi u odnosu na mlijenu.Takoer se moe u manjim koliinama nai i u kola-orasima (od 1-2,5%), bobicamaguarane,boikovine(Ilex aquifolium)i drugih vrsta iz rodaIlex(Ilex guayusa iIlex paraguariensis) te u listovimaaja(Camellia sinensis)

U 100g mlijene okolade ima oko 205mg teobrominadok u 100g tamne okolade ima oko 802 mg teobromina.U prirodi, prosjena koliina teobromina u zrnima kakaa iznosi izmeu 1% i 3,35%.(Majdak M.,2010)Tabela 1:Prosjene koncentracije teobromina u kakau,rogaui njihovim proizvodima:

StavkaSrednji sadraj tebromina (10-3)

Kakao20,3

itarice kakaa0,695

okoladno pecivo1,47

okoladni prelivi1,95

Napici od kakaa2,66

Sladoled od okolade0,621

okoladno mlijeko0,226

Proizvodi od rogaa0,0000,504

Nekoliko sastojaka koji se nalaze u okoladi imaju uticaja na transmitere u mozgu. Jeadna takva supstanca, feniletilamin popularno se naziva okoladni amfetamin.Feniletilamin.Feniletilamin

Feniletilaminiili -Feniletilamini sumonoaminialkaloidi. U ljudskom mozgu funkcioniraju kaoneurotransmiteri(Amini u tragovima). Feniletilamin se prirodno sintetizira izaminokiselinefenilalanin. Moe se pronai i u odreenoj hrani ukljuujuiokoladuposebice nakon mikrobiolokefermentacijeFeniletilamin iz hrane bi mogao imati psihoaktivnog utjecaja no to se ne dogaa zbogenzimaMAO-B, tako da vee koncentracije ne dolaze do mozga.Supstituirani feniletilamini imaju razne funkcije:neurotransmiteri,hormoni,stimulansi,halucinogeni,bronhodilatatori,antidepresivi,anorektici. Feniletilamin je aromatskiamin, bezbojna tekuina na sobnoj temperaturi. Topljiv uvodi,etanolui eteru. Slino kao i kod drugih amina male molekularne mase, feniletilamin ima miris pokvarene ribe. Feniletilamin je snanabazai tvori stabilne kristale soli hidroklorida s temperaturom taljenja na 217C. Feniletilamin je iritantan za kou.

Slika 4.Struktura feniletilaminaMichael Libowitz, autor popularne knjige iz 1983. godine Hemija ljubavi objavio je da je okolada prepuna feniletilamina. Takva konstatcija je izazvala medijsku panju, pa je stvorena teorija gdje se povezuju okolada i ljubav. Feniletilamin iz okolade potie na oslobaanje endofrina u organizmu koji osigurava smirujui i antidepresivni uinak. Pretjerano uzimanje okolade moe imati suprotan uinak te izazvati potitenost i razdraljivost. Feniletilamin se brzo metabolizira od strane enzima MAO-B to sprijeava bilo kakve vee koncentracije koje bi dospijele do mozga i imale psihoaktivnog utjecaja. Neki od najvanijih feniletilamina su tiramin, dopamin, adrenalin, noradrenalin, amfetamin.5.KAPSAICIN

Hemijski spoj kapsaiacin (8-metil-N-vanilil-6-nonenamide) je aktivni sastojak crvene paprike (Capsicum). Kapsaicin je prirodni alkaloid, tvar zbog kojeg parika ima karakteristian ljuti okus. To je iritant sisavaca ukljujui i ljude te stvara iluzije sagorijevanja u ustima. Kapsaiacin i nekolicina slinih spojeva se nazivaju kapsacinoidima, a nastaju kao sekundarni metabolit odreenih biljaka genaCapsicum-a

Slika 5.Struktura kapsaicinaisti kapsacin je lipofilan bez mirisa i boje. Razne vrste paprika i feferona sadravaju razliite koliine kapsaicina, a najvie kapsaicina sadravaHabanero, malena paprika koja raste na poluotoku Yukatanu u Meksiku. Ona sadrava nekoliko stotina puta vie kapsaicina nego standardna maarska paprika.(Verbanac D.,2010)ZanimljivostOsjeaj ljutine koju stvaraju kapsaicini nije okus, nego osjeaj topline koje izazivaju te supstance. U tehnike standarde okusa spadaju: slatko, slano, kiselo, gorko i umami. Ljutina je iskljuena jer su receptori ljutine isti kao i za toplinu (otuda eng. hot ljuto).6.PIPERINPiprein je alkaloid odgovoran za okus i miris crnog i bijelog zainskog bibera.. Takoer se koristio u nekim oblicima tradicionalne medicinei kao insekticid. Piperin oblikuje monoklinske igle, djelimino je rastopiv u vodi pa i vie u alkoholu, eteru ili hloroformu: rastopina u alkoholu ima okus slian biberu. Dajesolisamo sa jakimkiselinama. U platinihloridu B4 H2PtCl6 oblikuje narandasto-crvene igle. ("B" oznaava jedan mol alkaloid baze u ovoj i sljedeoj formuli).Jodu kalijevom jodidu dodat alkoholnoj rastopini baze uz prisutnost malo hloridne kiseline daje karakteristian periodid, B2 HI I2, kristalizirajui se u elino-plave iglice, mp. 145 C. Anderson je prvi hidrolizirao piperin po alkaliju u bazu i kiselinu, koje su kasnije nazvane piperidina i piperina kiselina respektivno. Alkaloid je sintetiziran djelovanjem piperol hlorida na piperidinu.

Slika 6.Struktura piperinaCrni biber ima otru i zainsku aromu. Najea primjena ukljuuje stimuliranje krvotoka te za bolove u miiima. Crni i bijeli biber izrazito su aromatina okusa i mirisa. Crni biber sadri oko 3% eterinih ulja, a bijeli oko 1%, Otar okus daje im alkaloid piperin.Kao zain upotrebljava se plod biljke koji je u obliku malih zrna.U upotrebi je vie vrtsa bibera,a vrste se razlikuju po nainu pripreme zrna u fazi pripreme z atrite.Najee se koristi sitno mljeveni,ali i u zrnu.Upotrebljava se za sosove.Jedan je od najstarije poznatih zaina u ljudskoj ishrani.Stabljika bibera je drvenasta puzavica,visoka i do 10m.Siuni listovi poredani su u 10 cm dugim izdancima sa 50-150 cvjetova.Nakon oplodnje obino dvospolnih cvjetova,sazrijevaju plodovi i to do dva puta godinje.Jedna bilja raa do 30 godina.

6.1.Hemijski sastav bibera Biber je bogat alkaloidima, a svoj pikantni ukus zahvaljujealkaloidimapiperinu,

piperetinu,piperylinuichavicinu.Bijeli biber sadri oko 2,5% eterinih ulja, a u zelenom i crnom su do 4,8%. 50% zrna ini gustin, do 6%mastiiflavonoidiglukoza7.NIKOTIN

Nikotnje glavnialkaloidduhana (Nicotiana tabacum), C10H14N2,to je bezbojna uljasta tekuina i jedan od najjaih biljnih otrova, neurotoksin koji djeluje na sredinji i periferniivani sustav. Smrtonosna doza mu je oko 50 miligrama a u duhanu za puenje ima ga izmeu 1 i 3%. Simptomi trovanja izazvani dugotrajnim puenjem su lupanje srca, kronini katardunikai bronhija, i na kraju dolazi do poputanja srca, kome ismrti. Nikotin se u prolosti rabio kaoinsekticid; danas se u te svrhe koriste njegoviderivati.Nikotinjealkaloidkoji se moe nai u nekim biljkama iz porodiceSolanaceae, naroito uduhanu. ini od oko 0,6 do 3% ukupne suhe mase suenog, industrijskog duhana, a njegovabiosintezau biljci se odvija u korijenu, a sprema se u listovima. Slui kao hemijska odbrana biljke od insekata; tako da je ranije bila rasprostranjena njegova upotreba u viduinsekticida, dok se danas u tu svrhu koriste dosta sline supstance poputimidakloprida.

U vrlo malehnim koncentracijama (prosjenacigaretasadri od 8mg do 13mg nikotina, dok se puenjem jedne cigarete u organizam unese samo 1mg nikotina) djeluje kao stimulans za veinu sisara, te je jedan od najvanijih faktora odgovornih za stvaranje ovisnosti puenja duhana. Prema navodima Amerikog udruenja za srce:Ovisnosto nikotinu je, historijski posmatrano, uvijek bila najtea za odvikavanje.(Janko .2010)

Slika 7.Struktura nikotina7.1.Hemija nikotina

Nikotin je higroskopna, uljastatekuinakoja se moe mijeati savodomu svojoj bazinoj formi. Kao duina baza, nikotin formira soli sa kiselinama koje su obino u vrstom stanju i topive u vodi. Nikotin moe veoma lahko penetrirati podkou. Slobodna baza nikotina moe se zapaliti i ispod svoje take kljuanja, a njegove pare e poeti goriti u zraku na 308 K (35C) i pored niskog pritiska pare. Zbog ove osobine, najvei dio nikotina gori pri puenju cigarete; meutim, ipak se dovoljno inhalira tako da se postiu eljeni efekti. Koliina nikotina koji se udahne pri puenju duhana se samo jedan manji dio od koliine koju sadre listovi duhana.Farmakoloke osobine i uticaj na ljudski organizam kojima se definie ovisnost o duhanu su slini onima kojima se odreuje ovisnost o drogama poputheroinaikokaina Smatra se da je koliina nikotina u cigaretama postepeno opadala tokom godina, ali je jedna studija iznijela podatke da je njegova koncentracija poveana oko 1,6% u periodu od 1998. do 2005. godine. Ovom studijom su bile obuhvaene sve glavne trine kategorije cigaretaPuenje ne spada u proces prehrane ali se nikotin i druge toksine komponente iz cigareta unose u organizam. Nikotin iz cigarete je stimulans centralnog nervnog sistema, stvara ovisnost te utie na porast nivoa dopamina i noradrenalina. U svijetu ima 1.25 milijarda puaa od toga dvije treine puaa je u zemljama u razvoju. Jedna cigareta je ekvivalent 1 mg nikotina. Puenje se ispoljava na psihiku i fiziku ovisnost, odnosno njihovu kombinaciju. Puaka ovisnost je jaa od alkoholne ovisnosti i priblino jednaka heroinskoj ovisnostiTabela 2Neurohemijski efekti nikotinaSpojEfekat

DopaminZadovoljstvo

NoradrenalinSupresija apetita

AcetilholinPoveanje kognicija

VazopresinMemorija

SerotoninPoboljanje raspoloenja

-endorfinRedukcija anksioznosti

(Jai,2009)Neki statistiki podaci za puae

Puai dva puta ee dobijaju infarkt miokarda, deset puta ee karcinom plua, dvadeset puta je vei kardiovaskularni rizik za ene puae na oralnim kontracptivima. Jedna od pet smrti je zbog puenja cigareta. Puai umiru 5-8 godina ranije nego nepuai.8.KOKAIN

Kokainjealkaloidkoji se dobiva iz grmaste zimzelene biljke koke (Erythroxylon coca) koja uspijeva uJunoj Americi, nekim dijelovimaAfrike,IndonezijiiHavajima.U Junoj Americi se listovi koke zbog njihovog stimulativnog dejstva vausvjei listovi se pomijeaju sa kreom i vau se pri tome dolazi do cijepanja kokaina u ekgonin (ne izaziva ovisnost).

Slika 8.Struktura kokaina8.1.Hemija kokainaKokain se dobiva ekstrakcijom iz lia biljke, a od jednog kilograma koke dobije se otprilike 125 grama kokaina. Ulini kokain dolazi u obliku kokain hidroklorida, koji je bijeli kristal gorkog okusa sa anestetinim djelovanjem. U paketiima se najee nalazi 1 g praha, a nemogue je znati koliko je od toga stvarno kokain (najee izmeu 30-60%) - dileri u njega jo dodajukrob,puder,eer, prokain ili stimulanse kao to suamfetamini. ista slobodna baza kokaina - crack dobiva se iz kokain hidroklorida pomouetera, ali kako je postupak vrlo opasan (eter lako moe eksplodirati tijekom postupka), za dobivanje slobodne baze koristi Se natrijev hidrogenkarbonat(soda bikarbona). Rezultat su kristalii slobodne baze oneiene sa sodom bikarbonom koji se na ulici prodaju pod imenom crack, a uglavnom se konzumiraju puenjem. Kokain se testovima moe otkriti u urinu 48-72 sata nakon uzimanja, a kod redovitijih konzumenata je potrebno oko 3 tjedna da bi rezultati testa bili negativni.8.2.Djelovanje kokaina

Kokain je najjai prirodnipsihostimulanskoji kod uzimanja izaziva razne vrstehalucinacija, poveava budnost i koncentraciju (intelektualne sposobnosti) i fizike mogunosti. Kokain blokira protein koji se nalazi u sinaptiim pukotinama dopaminerginih neurona, a funkcija mu je da vraa dopamin u presinaptiki neuron i time smanjuje koncentraciju dopamina u sinaptikoj pukotini. Blokadom tog proteina koncentracija dopamina u sinaptikoj pukotini raste do ekstremnih koncentracija to izaziva prekomjerno odailjanje impulsa. Dopamin jeneurotransmitorkoji je dio tzv. sustava za nagraivanje u hipotalamusu koji je dio limbikog sustava mozga (pri doivljavanju iluzija i halucinacija javlja se osjeaj sree i uzbuenja). U veim koliinama izaziva neuraunljivo ponaanje, strah, paranoju, i, kao posljedicu, agresivnost. Fiziki simptomi su ubrzan rad srca i disanje, povean krvni tlak i tjelesna temperatura i proirene zjenice.Osnovni naini unoenja kokaina u organizam su: umrkavanje, injiciranje (prah kokain hidroklorida) i puenje (crack). Kod umrkavanja potrebno je oko tri minute da sluznica apsorbira kokain koji preko kapilara ulazi u krvotok, pa onda u mozak. Kod puenja, kokainska para se apsorbira u krvotok u pluima, ime se poetak djelovanja ubrzava. Djelovanje kokaina relativno je kratko, oko 20-40 minuta. Po poetku djelovanja, logino razmiljanje postaje lake i bre, aktivira se govorni centar, osjea se samopouzdanje za vrhunske napore i dostignua. Za priblino 10 minuta hipotalamus reagira na stimulans, osjeaj lakoe polako nestaje, a tjelesna temperatura se poveava (uz opasnost od toplinskog udara). Podraen je i centar za spolnost ali isto tako moe se podraiti i centar za strah koji pretjerano reagira i dolazi do napada panike. U malom mozgu pogoeni su centri za sposobnost kretanja i ravnotee. Puenjem cracka, veoma visoke doze kokaina brzo dopiru do mozga i stvaraju jako i trenutano uzbuenje koje traje oko 20 minuta. Puenje crack kokaina moe stvoriti agresivno paranoidno ponaanje kod korisnika.9.OPIJUM

Opijumje osueni mlijeni sok koji se dobiva iz nezrelihmakovihglavica (Papaver somniferum) zarezivanjem. Sadri oko 40 alkaloida, aktivnih supstanci zbog kojih ima narkotika svojstva. Od alkaloida je najzastupljenijimorfinte nakon njega kodein. Kvaliteta opijuma se procjenjuje po koliini alkaloidamorfijate ovisi o podneblju u kojem mak raste. Najkvaliteniji mak na svijetu raste u Makedoniji i sadri oko 17% do 22% morfija. Alkalodi opijuma se koriste u medicini kao analgetici (morfij je jo uvijek najuinkovitiji analgetik iako ne olako propisivan zbog adiktivnih svojstava), za suzbijanje suhog, neproduktivnog kalja (kodein).(Petrak A.,2012)10.HEROIN

Heroinje prirodna, tekadrogakoja se prizvodi izmorfina, a prema djelovanju pripadaopioidima. Najjai je ulino dostupan narkotik; njegova proizvodnja i uporaba zabranjene su u veini drava, osim u nekim specifinim situacijama gdje u dravama poput Ujedinjenog kraljevstva slui kao zamjena morfinu. Ima velik potencijal za razvoj ovisnosti i ako se uzima svaki dan,ovisnostse razvija za10-20 dana. Djeluje za 5-8 minuta nakon umrkavanja, a uzeta intravenski djeluje gotovo trenutano i izaziva osjeaj euforije. Promjene u ponaanju karakterizira esta pospanost, nezainteresiranost za donedavno najblie osobe i okolinu, tjelesno slabljenje. 60 posto ovisnika zaraeno je virusomhepatitisa BiliC.

Slika 9.Struktura heroinaPo kemijskom je sastavu diacetilmorfin, C21H23NO5, a nastaje kad se morfin acetilira anhidridom octene kiseline pri emu se obje hidroksilne grupe esterificiraju. Heroin nema fenolna svojstva, moe se lako osapuniti i prei ponovno u morfin. Topiv je u mjeavini vode i limunske ili octene kiseline, ili vitamina C, a slabo u eteru i vodi.10.1.Hemija heroina

Heroin(diacetilmorfin) je sintetiki derivat morfina, a brzina i jaina njegovog djelovanja posljedica su njegove dobre topljivosti u masti koja mu omoguuje bri prolaz krvno-mozgovne barijere. U mozgu se prije vezivanja na opijatne receptore metabolira natrag u morfin.

Metadon(kod nas poznat pod Plivinim komercijalnim nazivom Heptanon) je sintetiki opioid, esto se koristi za lijeenje heroinskih ovisnika, ali i sam izaziva jaku ovisnost. Za razliku od heroina uzima se oralno, a djelovanje mu je neto slabije ali dugotrajnije.

Potpuno istiheroinbijele je boje i gorkog okusa, i topljiv je u vodi. Meutim, ulini "heroin" (hors, uto) najee je smekaste boje, a sadri samo oko 7-10% do najvie 20-tak posto diacetilmorfina, dok su ostatak druge tvari:npr paracetamol.Sljedeca tvar po zastupljenosti, za mijesanje sa heroinom je:eer.Da se za mijeanje s heroinom koriste krob, puding, zemlja i slino, su apsurdne dezinformacije. Ovakav heroin nije topljiv u vodi, pa se zato za otapanje koristi kiselina - obino limunska. istoa heroina jako varira, to je esto uzrok mnogih smrti od predoziranja.

10.2.Djelovanje heroina

Heroin se konzumira umrkavanjem (brzo se apsorbira prekosluznicenosa), puenjem (zagrijavanje heroina naaluminijskojfoliji i udisanje njegovih para - tzv. "chasing the dragon", "hvatanje zmaja") iliinjekcijom(intravenozno). Prie o potkonom ili intramuskularnom ubrizgavanju heroina su jo neke od apsurdnih dezinformacija (takav unos otopine heroina pomijeanog skiselinomizaziva neizdrivebolovei otekline skloneinfekcijamakoje traju mjesecima.Puenjemheroin stie domozgaza svega 7sekundi, a najjai,euforiniefekt osjea se nakon 5-7 minuta, dok se kod intravenoznog uzimanja to dogaa za 10-20 sekundi. Doza ovisi o nainu uzimanja i toleranciji (intravenozno bez tolerancije 5-10 mg, puenje 15-25 mg), a isto tako i jaina djelovanja i trajanje (obino 3-5 sati).

Inicijalni efekt odmah nakon uzimanja je ogroman, euforian val kojeg prateosjeajioputenosti i topline, sigurnosti, nestajanja boli,tjeskobei napetosti. Ljutnja, frustracije iagresivnostnestaju, a javljaju se sigurnost iljubavprema sebi. Nakon prolaska poetne euforije javlja se ugodan, oputen osjeaj zadovoljstva i smirenosti. Ponekad, posebno kod prvih uzimanja, mogua je munina ipovraanje.

Heroin jedepresantcentralnogivanog sustava: usporavasrce,disanje, smanjujekrvni tlak, uzrokuje irenjekrvnih ilai smanjenu aktivnost crijeva, to uzrokuje zatvor. Osim prevelike doze, velik je rizik kod istovremenog uzimanja heroina nakonalkoholaili tableta za smirenje, ili prilikom velikogumora, takva kombinacija viestruko usporava disanje i otkucaje srca, i uslijed nedostatkakisikadovodi do nesvjestice ismrti.(Kuzman M.,2009)11.MARIHUANA

Marihuanaje osueno cvijee biljke konoplje (Cannabis sativa) , koje se koristi kao opojna droga ili u medicinske svrhe. esto se i cijela biljka nazivamarihuana.

Sadri primarnu psihoaktivnu djlatnu tvarTHC(tetrahidrokanabinol) te razne druge kanabinoide. Kanabis se esto konzumira radi svojih psihoaktivnih efekata koji ukljuuju relaksaciju, euforiju, pojaani apetit, te niz drugih poeljnih pojava ba kao i niz nepoeljnih nuspojava kao to su suhoa ustiju, kratkotrajni ispadi kratkoronog pamenja, konjunktivalnu injekciju, te rijee osjeaj paranoje i anksioznost.(Jari N.,2012)

Slika 10.Struktura marihuane11.1.Akutno djelovanje marihuaneDvije su najee pojave kod puenja i ostalih vrsta konzumiranja kanabisa ili samog THC-a, blaga konjunktivalna hiperemija (crvenilooiju) i blago ubrzansrani ritam. Potrebno je razmotriti jo dva akutna uinka, vezana uz konoplju. Prvi jehighosjeaj, odnosno promijenjeno stanje svijesti. Prema opisu rekreativnih potroaa, ovo stanje traje dva do etiri sata nakon puenja, a pet do dvanaest sati kada ga se jede. Najei oblik promjene stanja svijesti je mirno, blago euforino stanje u kojem se vrijeme uspori, a osjetljivost na slike, zvukove i dodir pojaa.(Karabati P.,2011)11.2.Hronino djelovanje marihuanePostoje ljudi, najee pacijenti, koji zbog okolnosti pod kojima se njihova bolest razvija, pue i vie od deset spliffova konoplje na dan. Ne moete oekivati da puenje nema nikakve posljedice na vae zdravlje. Ve pri samoj definiciji dima, moemo govoriti o obaveznoj prisutnosti CO2ilitiugljinog dioksida, koji ulazi uplua. No, tetnost puenja konoplje mnogo je manja od tetnosti koju ostavlja puenje duhanskihcigareta, ili konzumiranjealkohola.Jedno od najee postavljanih pitanja dananje javnosti vezano uz tetnost konoplje je pitanje da li ona stvara ovisnost. Konoplja ne stvara fiziku ovisnost. Postoje svjedoci, tisue njih, koji potvruju ovu injenicu. Ti isti ljudi govore kako su konoplju konzumirali puei i vie od 20, pa ak i 30 godina. Konoplja nije ostavila nikakve posljedice na njima, a kada su se odluili prestati puiti, nije bilo nikakve fizike naznake o krizi, odnosno ovisnosti. Isto tako, postavlja se pitanje psihike ovisnosti. Psihika ovisnost ovisi o konzumentu, a postoje podaci koji govore da je lake postati psihiki ovisni oduhanskojcigareti nego o marihuani. U razdoblju svojeg istraivanja konoplje, nisam naiao na niti jedan sluaj kronine psihike ovisnosti. Isto tako, valja napomenuti istraivanja koja su se odvijala na JamajciiKostariki, koja iznose injenicu da ak niti veliki potroai konoplje ne izgledaju psihiki ovisni.

12.ZAKLJUAK

U dananjem drutvu koje ivi veoma brzim tempom,ljudska izdrljivost esto je na kunji.Mnogima od nas ponekad je teko ispunjavati stalne zahtjeve svakodnevnog ivota i zato traimo proizvode koji nam mogu pomoi u tome,podiui nam prag izdrljivosti,suzbijajuci umor i pomaui nam da ostanemo usredotoeni.To nam omoguavaju stimulansi centralnog nervnog sistema.

Alkaloidi su organske molekule sa azotom,a najpoznatiji su:

-kofein

-tein

-teobromin

-teofilin

-guaranin

-kapsaicin

-piperin

Predstavljaju derivate ksantina i najee djeluju kao stimulansi CNS-a,a mogu izazvati i ovisnost.Droga je prirodna ili sintetika hemijska supstanca koja utie na promjene u fiziolokim i psihikim (intelektualnim, emocionalnim i motivacionim) funkcijama, bitno mijenja ponaanje.Opojna droga-svaka supstanca, koja je u stanju da, kada se nae u ivom organizmu, modifikuje njegovu jednu ili vie funkcija i da nakon ponovljene upotrebe dovede do psihike ili fizike ovisnosti.Sve biljne opojne droge mogu se podijeliti u tri grupe:

Euforici

Halucinogeni

13.LITERATURA

1.Jai M.2009-http://www.tehnologijahrane.com/hemijahrane/alkaloidi

2.Kulier I.2007- www.coolinarika.com/clanak/kofein-i-sportasi/

3.Jari N.2012-http://www.tportal.hr/scitech/znanost/224893/Koliko-je-marihuana-korisna-a-koliko-stetna.html4.Kuzman M.2009-http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/16124/Sto-morate-znati-o-drogama.html5.Petrak A.2012-http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=89096.oljaga K.A-http://www.psiholog-rijeka.com/tinejdzeri/znas-li-ovo-o-drogama/389-1228.aspx7.Karabati P.2011-http://www.krenizdravo.com/zivotni-stil/marihuana-je-droga-ili-lijek-ili-mozda-oboje8.Majdak M.2010- http://www.24sata.hr/zdravlje/cokolada-i-kakao-su-temelj-za-novi-lijek-protiv-stalnog-kaslja-2032019.Verbanac D.2010-http://www.jutarnji.hr/kapsaicin---cudotvorna-molekula-iz-crvene-paprike/878170/