općine raša - općina raša ukupnog razvoja opcine rasa.pdfizrađen u interaktivnom moderiranom...

Program ukupnog razvoja općine Raša

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA

Općine Raša

2014.-2020.


SADRŽAJ:

1. SAŽETAK ............................................................................................................................................... 4

2. ANALIZA/OCJENA STANJA ................................................................................................................... 6

2.1. Geoprometni položaj, zemljopisna, prirodna i kulturna obilježja ................................................ 6

2.2. Stanovništvo i ljudski resursi ...................................................................................................... 12

2.3. Fizička infrastruktura .................................................................................................................. 13

2.4. Okoliš, sustav zaštite okoliša i zaštite prirode ............................................................................ 16

2.5. Gospodarstvo ............................................................................................................................. 16

2.6. Društvene djelatnosti i civilno društvo ....................................................................................... 19

2.7. Institucionalni okvir za upravljanje razvojem ............................................................................. 20

2.8. Financijski izvori za razvojne projekte ........................................................................................ 20

2.9. Domaća i međunarodna suradnja .............................................................................................. 21

3. PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA I STRATEŠKI DOKUMENTI ................................................ 22

3.1. Prostorni plan uređenja općine Raša ......................................................................................... 22

3.2. Strategija razvoja turizma općine Raša ...................................................................................... 24

3.3. Usklađenost Programa ukupnog razvoja sa strateškim dokumentima viših razina ................... 25

4. SWOT ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI ...................................................................................... 27

5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI ................................................................................................................. 33

6. PRIORITETI I MJERE............................................................................................................................ 36

6.1. STRATEŠKI CILJ 1: Revitalizacija i razvoj konkurentnog gospodarstva ....................................... 36

6.2. STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj selektivnih oblika poljoprivrede, ribarstva i turizma.......................... 38

6.3. STRATEŠKI CILJ 3: Izgradnja komunalne infrastrukture u skladu s potrebama općine .............. 42

6.4. STRATEŠKI CILJ 4: Zaštita prirode i okoliša ................................................................................. 43

6.5. STRATEŠKI CILJ 5: Razvoj društvenih djelatnosti i civilnog sektora ............................................ 45

7. FINANCIJSKI PLAN .............................................................................................................................. 49

7.1. Mogućnosti korištenja fondova Europske unije za financiranje projekata ................................ 52

7.2. Kohezijska politika Europske unije ............................................................................................. 53

7.3. Financiranje strateških projekata u općini Raša ......................................................................... 55

8. PROVEDBA PROGRAMA UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE RAŠA ............................................................ 58

9. INSTITUCIONALNI MODEL RAZVOJA ................................................................................................. 59

9.1. Pretpostavke uvođenja institucionalnog modela razvoja u općini Raša .................................... 59

9.2. Prijedlog institucionalnog modela razvoja općine Raša ............................................................. 60


9.3. Izrada grafikona Institucionalnog modela razvoja (IMR) ........................................................... 61

10. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE ............................................................................................................. 66

11. BAZA RAZVOJNIH PROJEKATA ......................................................................................................... 67


4

1. SAŽETAK

Ovaj Program ukupnog razvoja je prvi strateški dokument općine Raša koji obuhvaća područje

dvadeset i tri naselja: Barbići, Brgod, Brovinje, Diminići (Sveti Lovreč Labinski), Crni, Drenje,

Koromačno, Krapan, Kunj, Letajac, Most Raša, Polje, Raša, Ravni, Skitača, Stanišovi, Sveta

Marina, Sveti Bartul, Škvaranska, Topid, Trget, Trgetari i Viškovići. Izrađen je za razdoblje od

2014. do 2020. godine. Program ukupnog razvoja izrađen je u skladu s nacionalnim i

županijskim strateškim usmjerenjima. Na izradu strateških ciljeva utjecali su raspoloživi i

predvidivi izvori financijske potpore domaćih i europskih fondova. Polazeći od razvojnih

potreba i mogućnosti općine Raša, ovim se programom utvrđuju vizija, strateški ciljevi,

prioriteti i mjere, što predstavlja okvir i neophodnu osnovu za pripremu, financiranje i provedbu

razvojnih projekata, ključnih pokretača promjena u gospodarstvu i društva u cjelini. Program

ukupnog razvoja općine Raša je dokument otvoren promjenama i intervencijama koje će

neminovno uslijediti.

Godina 2014. je prva godina novog programskog razdoblja EU, a Republika Hrvatska je u

procesu detaljne prilagodbe zahtjevima kojima mora udovoljiti kao zemlja članica Europske

unije. Općina Raša ovim programom želi poticati povezivanje subjekata gospodarskog, javnog

i civilnog sektora u razvojno partnerstvo, s ciljem zajedničkog osmišljavanja i provođenja

strateških ciljeva i prioriteta, u skladu sa uvjetima, resursima i kapacitetima općine. Program je

izrađen u interaktivnom moderiranom procesu kroz radionice u kojima su sudjelovali

predstavnici svih sektora s područja općine Raša.

Usvajanje Programa ukupnog razvoja, tek je prvi korak u zajedničkom naporu prema

ostvarivanju ciljeva. Važnu ulogu u tom procesu, načinu razmišljanja i djelovanja, imaju

nositelj razvoja, predstavnici javnog, privatnog i civilnog sektora kao i svi građani općine Raša.

Programom su definirani strateški ciljevi usmjereni ka razvoju općine, jačanju i očuvanju

njezinih potencijala, te zaustavljanju procesa depopulacije i starenja stanovništva.


5

Sadržaj strateškog dokumenta je slijedeći:

Analiza/ocjena stanja

Prostorno planska dokumentacija i postojeći strateški dokumenti

SWOT analiza razvojnih mogućnosti

Vizija i strateški ciljevi

Prioriteti i mjere

Financijski plan

Provedba Programa ukupnog razvoja općine Raša

Institucionalni model razvoja

Praćenje i izvještavanje

Baza razvojnih projekata

Analiza i ocjena stanja područja općine Raša predstavlja temelj svakom strateškom planu jer se

na osnovu prepoznatih pokazatelja utvrđuju pravci budućeg razvoja područja. Na temelju

SWOT analize razvojnih mogućnosti, statističkih podataka, analize resursa te održanih

radionica, radna skupina Programa, utvrdila je viziju općine Raša, strateške ciljeve koji su

razrađeni kroz prioritete i mjere te očekivane učinke koje bi trebalo postići u razdoblju provedbe

ovog Programa.


6

2. ANALIZA/OCJENA STANJA

Sastavni dio analize čini opis geoprometnog položaja, zemljopisnih, prirodnih i kulturnih

obilježja područja, te prikaz demografskih i gospodarskih značajki . Korištene su službene baze

podataka i interne evidencije Općine Raša i Turističke zajednice općine Raša, podaci Popisa

stanovništva iz 2001. i 2011. godine i statistički pokazatelji Hrvatske gospodarske komore

Istarske županije.

2.1. Geoprometni položaj, zemljopisna, prirodna i kulturna obilježja

Istarska županija

Istarska županija smještena je na krajnjem sjeverozapadu Republike Hrvatske, s tri strane

okružena morem. Na sjeveru graniči sa Slovenijom, na istoku i jugu s Primorsko-goranskom

županijom, a na zapadu ima morsku granicu s Italijom. Geografski zauzima najveći dio Istre –

najprostornijeg jadranskog poluotoka, površinu od 2.813 km². Ima 208.055 stanovnika. Istarsku

županiju čini 41 teritorijalna jedinica lokalne samouprave: 10 gradova i 31 općina. Druga je po

broju naselja u Republici Hrvatskoj (655 naselja) odmah iza Zagrebačke županije. Glavno

upravno, administrativno i prometno središte Istarske županije je grad Pazin, a najveće urbano

središte u Istarskoj županiji je grad Pula. Istra ima povoljni zemljopisni položaj. Nalazi se na

pola puta između ekvatora i sjevernog pola pa povezuje srednjoeuropski kontinentalni prostor

s mediteranskim.

Lokalna akcijska grupa „Istočna Istra“

S ciljem promicanja i poboljšanja ruralnog razvoja, 2012. godine osnovana je Lokalna akcijska

grupa „Istočna Istra“ koja djeluje na području 5 JLS-a: Grada Labina, te Općina Kršan, Pićan,

Raša i Sv. Nedelja. Područje LAG-a „Istočna Istra“ obuhvaća ukupno 390,92 km², s ukupno

22.590 stanovnika, gustoćom naseljenosti od 57,79 km² i središtem u Labinu. Sljedeća slika

prikazuje područje LAG-a Istočna Istra.


7

Slika 1: Položaj LAG-a Istočna Istra

Izvor: www.istra-istria.hr

Općina Raša - Geoprometni položaj

Općina Raša smještena je na istočnoj obali istarskog poluotoka, udaljena 66 km od Rijeke, 38

km od Pule, 36 km od Pazina (http://www.udaljenosti.com/hrvatska/rasa/). Prostire se na 80,15

km² od čega obalno područje zauzima 49 km², od Svetog Bartula na sjeveru, uz južnu dolinu

rijeke Raše pa sve do njenog ušća, na zapadu i Kvarnera na jugu i istoku. Na sjeveru graniči s

općinom Nedeščina, na istoku sa gradom Labinom, a na zapadu sa općinom Barban i Marčana.

Područje Općine obuhvaća ukupno dvadeset tri naselja: Barbići, Brgod, Brovinje, Diminići

(Sveti Lovreč Labinski), Crni, Drenje, Koromačno, Krapan, Kunj, Letajac, Most Raša, Polje,

Raša, Ravni, Skitača, Stanišovi, Sveta Marina, Sveti Bartul, Škvaranska, Topid, Trget, Trgetari,

Viškovići. Sljedeća slika prikazuje područje općine Raša.

http://www.istra-istria.hr/


8

Slika 2: Područje općine Raša na karti Istre

Izvor: en.wikipedia.org

Reljefna i klimatska obilježja

Općina Raša ima obilježja mediteranske klime i vegetacije Sredozemlja. Karakterizira ju topla

i suha ljeta s više od 10 sati sunca dnevno, te prohladne i vlažne zime. Temperature iznad 10

stupnjeva Celzijusa su prisutne više od 200 dana u godini, što doprinosi razvoju turističkih

aktivnosti i izvan glavne turističke sezone. Geološki sastav i vrsta tla na području Općine

odgovara obilježjima područja nazvano Crvena Istra (podjela N. Krebs). Crvenu Istru

karakterizira vapnenačka podloga, mnogobrojne pukotine, škrape, ponikve, uvale i špilje.

Prevladavaju blagi nagibi koji onemogućuju ispiranje tla pa dolazi do nakupljanja zemlje

crvenice. Dolina Raše je duboko usječena u zaravan (Izvor: Istrapedia-geomorfologija).


9

Slika 3: Općina Raša u Crvenoj Istri

Izvor: Leksikografski zavod Miroslava Kreže 2008.

Prirodni resursi

Općina Raša, kao još uvijek neistraženi dio Istre, može se pohvaliti brojnim prirodnim

biološkim i krajobraznim raznolikostima, te društvenim resursima. Prirodni resursi se mogu

valorizirati i iskoristiti u turističke svrhe kako bi proizveli gospodarski učinak i time pridonijeli

ekonomskom razvoju Općine. Rijeka Raša, 49 km² obalnog područja i bogato podmorje,

pružaju dobru atrakcijsku osnovu za razvoj aktivnog odmorišnog, sportsko-rekreacijskog i

nautičkog turizma.

Zahvaljujući nepropusnim flišnim naslagama, Istra ne oskudijeva vodom i jedan od

najznačajnijih površinskih vodotoka na području Istarske županije je rijeka Raša, duga 23 km,

koja izvire u Čepićkom polju, a utječe u Raški zaljev. Porječje rijeke Raša je vrlo složeno: gornji

dio porječja - Boljunčica, naglo skreće s Čepićkog polja prema zapadu i sjedinjuje se s Rašom,

nastavljajući uskom dolinom prema moru. Uz Butonigu, na području Istarske županije, u

vodoopskrbnom smislu značajnu funkciju ima površinska akumulacija Boljunčica.


10

Jugozapadno od Raše, na istočnoj obali Istre, nalazi se Raški zaljev. Dug je oko 12km, prosječne

širine približno 1km. Dubina zaljeva varira od 44m na ulazu u zaljev do 10m kraj luke Bršica;

dalje prema ušću nastavljaju se plićine s dubinama manjim od 3m. Raša svojim nanosima

„malo-pomalo“ zatrpava zaljev. Strane Raškoga zaljeva su strme i nepristupačne, građene

uglavnom od vapnenca, a obrasle su oskudnom sredozemnom vegetacijom. U I. tisućljeću prije

Krista, Raški zaljev i rijeka Raša bili su granica između Histra i Liburna, a u doba Rimskoga

Carstva, između Italije i Ilirika. I Srednjovjekovna hrvatska država se protezala do rijeke Raše.

Važnost Raškoga kanala raste u XIX. stoljeću, kada se gradi utovarna luka za ugljen Bršica. Za

vrijeme talijanske uprave započela je melioracija donje doline koja se s vremenom pretvara u

plodno tlo. Nakon 1945. luka Bršica je proširena izgradnjom terminala za drvo i stoku (Izvor:

M. Suić, Granice Liburnije kroz stoljeća, Radovi instituta JAZU u Zadru, 1956.). Sljedeća slika

prikazuje ljepotu Raškog zaljeva.

Slika 4: Raški zaljev

Izvor: Leksikograski zavod Miroslav Krleža 2008.

U kategoriji posebnih rezervata na području općine Raša razlikuju se šumske vegetacije:

poluotok Ubaš i floristički rezervati: značajnije površine prirodnih travnjaka u području

Stanišovi, Viškovići, Brovinje, Skitača, Škvaranska, Ravni i Drenje. U sustavu ekološke mreže

NATURA 2000 ističe se Morska špilja u uvali Voščice, Crna punta i ušće rijeke Raše.

Neizostavni dio kultiviranog krajobraza čine vrtače i suhozidi na Skitači, vinogradi u Brovinju,

dolina rijeke Raše i uvala Prklog. Područja predložena za zaštitu u sklopu ekološke mreže


11

NATURA 2000 su: Rudnik ugljena Raša, Poluotok Ubaš, Dolina Raše, Ušće Raše, podmorje

kod Rapca, Uvala Škvaranska – Uvala Sv. Martin. Prirodni resursi su i velike površine

kvalitetne zemlje u Raškoj dolini koje pružaju iznimno dobre uvjete za poljoprivredu, kamen

pogodan za eksploataciju na obroncima okolnih brda i obilje rudničkih voda.

Kulturno-povijesna baština

Općina Raša njeguje bogatu kulturno-povijesnu tradiciju pa se tako na njenom području nalaze

brojni primjerci arheološke, memorijalne, sakralne i etnološke baštine. Među arheološkim

lokalitetima izdvajaju se Bobrine (Skitača) – prahistorijski tumuli, Brdo (Skitača) – gradina,

Gradac (Koromačno) – gradina, Gradac (Tunarica) – gradina, Turan (Koromačno) –

srednjovekovna kula, Junac – rimska nekropola, Zartinj – rimske urne, ušće rijeke Raše – Sv.

Foška. Raški zaljev poznati je podmorski arheološki lokalitet s nalazima rimskih amfora.

Memorijalnu baštinu čine Partizanska bolnica (Ubas) i rudnik mletačkog razdoblja (Prodol),

dok se od etnoloških građevina izdvaja Slamnata kuća (Skitača). Svjetionici Crna Punta i Rt

Ubas te škole u Sv. Marini i Drenju povijesne su civilne građevine, dok se među sakralnim

ističu Kapela Sv. Fabijana (Junac), Kapela Sv. Sebastijana (Škrokoni), Kapela Sv. Marine (Sv.

Marina), Crkva Sv. Lucije (Skitača) i Crkva Sv. Barbare u Raši (Izvor: Strategija razvoja

turizma općine Raša).

Jedinstveno industrijsko i arhitektonsko nasljeđe čini općinu Raša posebnom. Osobito se ističu

cjelovito urbanističko rješenje Raše – najmlađeg grada u Istri, koji je zbog potreba tamošnjeg

rudnika ugljena, u vrijeme fašističke uprave, izgrađen u svega 547 dana, a na temelju projekta

slavnog tršćanskog arhitekta Gustava Pulitzera. Izgradnja naselja započela je krajem travnja

1936., a u travnju 1937. godine počelo je useljavanje stanara. U Raši, na Trgu Gustava Pulitzera,

prepoznatljiva je arhitektonski zanimljiva Crkva Sv. Barbare, projektirana u obliku prevrnutih

rudarskih kolica, sa zvonikom koji asocira na rudarsku svjetiljku.

Jedinstvenu industrijsku baštinu čine građevine i postrojenja raškog rudnika – prepoznatog kao

jednog od glavnih nositelja buduće turističke ponude. U Raši se do 1966. godine odvijala

intenzivna rudarska djelatnost. Stalna eksploatacija ugljena u obližnjem Krapnu započela je

http://hr.wikipedia.org/wiki/1966.


12

1785. godine. Godine 1942. u tadašnjim Istarskim ugljenokopima dosegnuta je najveća

proizvodnja ugljena od 1,158.000 tona. U to vrijeme je u rudnicima radilo do 10 tisuća radnika.

Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, Općina stvara kao

reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest. Ona im

pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i

ljudsku kreativnost. Nematerijalnu kulturnu baštinu općine Raša čine: Smotra vina Istočne Istre

(Skitača), Raška noć (Raša), Ribarska fešta Ravni (Ravni), Lovrečeva (Sv. Lovreč Labinski),

Bortulja – tradicionalni turnir u briškuli i trešetama (Sveti Bartul), Raški plivački maraton

(Raša), Meh na srcu (Raša), Sekovanje (Koromačno), Istra inspirit: Rudarska republika (Raša,

Labin).

2.2. Stanovništvo i ljudski resursi

Prema posljednjem popisu stanovništva od 2011. godine, područje općine Raša ima 3.183

stanovnika što čini 14,09% ukupnog broja stanovnika LAG-a Istočna Istra. Od toga je 1.520

muškaraca i 1.663 žena. U odnosu na popis stanovništva od 2001. godine bilježi pad

stanovništva od 10%, kao i sam LAG Istočna Istra (6%), dok područje Istarske županije bilježi

blagi porast od 0,65%. Na području Općine Raša živi 14% ukupnog stanovništva LAG-a.

Gustoća naseljenosti iznosi 40 stanovnika/km² što je značajno manje nego na razini LAG-a

(58,8 stanovnika/km²) i Istarske županije (74 stanovnika/km²).

Cijelo područje LAG-a, kao i ostatak Hrvatske i većine gradova i općina u Istarskoj županiji od

pojave gospodarske krize bilježi porast broja nezaposlenih osoba, s većim udjelom žena.

Najveći broj nezaposlenih osoba ima srednju stručnu spremu. Stopa nezaposlenosti se

posljednjih godina smanjila u općini Raša. Poboljšanje socijalne slike općine Raša rezultat je

okretanje lokalnog stanovništva turizmu i raznim inicijativama za razvoj i unapređenje kvalitete

turističke ponude.



http://hr.wikipedia.org/wiki/Istarski_ugljenokopi


13

2.3. Fizička infrastruktura

Cestovni promet

Geoprometni položaj općine Raša određen je sustavom državnih cestovnih pravaca prema

Rijeci, Puli i Pazinu te sustavom županijskih i lokalnih cesta. Općina Raša je prometno

povezana s Rijekom i Pulom, državnom cestom (D66) koja prolazi neposredno kroz Rašu, a

povezuje Istarski ipsilon (A9) i Kvarnersku autocestu (A7), odnosno međunarodni granični

prijelaz Rupa. Preko cestovnog prometnog čvora kod Vozilića povezana je državnom cestom

(D64) koja vodi do Pazina i Istarskog ipsilona (A8). Državnom cestom (D500) spojena je s

tunelom Učka. Državna cesta (D419) je poveznica naselja Most Raša i luke Bršica. Sljedeća

slika prikazuje cestovnu prometnu povezanost sa ostalim dijelovima Istre.

Slika 5: Geoprometni položaj općine Raša

Izvor: http://www.huka.hr/mreza-autocesta

Morski, željeznički i zračni promet

Morska područja pomorskog prometa su: lučko područje Raša-Bršica (djelomično u Općini

Barban) s lukom Trget, luka Tunarica, luka Koromačno, luka Ravni i luka Sveta Marina. Bršica

je uvala i luka međunarodnog gospodarskog značaja (Raša-Bršica), na istočnoj obali Raškoga

zaljeva. Zajedno s lukom u obližnjim Štalijama, dio je lučkog bazena Raša. Njome upravlja

Lučka uprava Rijeka čiji je osnivač Republika Hrvatska. Slobodna zona Bazen Raša sastavni

je dio slobodne zone Luka Rijeka. Dva dijela luke, Štalije i Bršica, zajedno se protežu u dužini

http://www.huka.hr/mreza-autocesta


14

2,8 km, na približno 15 ha ograđenog prostora, od ušća rijeke Raše do rta Trget. Zbog razvoja

teretnog prometa lučko je područje 1951. dobilo spojnicu željezničke pruge izgradnjom dionice

od Lupoglava. Luka i pruga koristile su se za izvoz raškog ugljena 1950-1960. godine. Potom

su se Štalije specijalizirale za generalni teret, osobito za prekrcaj i skladištenje drva, a Bršica

za prihvat i opremu žive stoke i opasnog tereta. Bršica se koristila i za druge vrste tereta, 2003.

godine za prekrcavanje rasutog tucanika za izvoz u Italiju, 2004. godine za uvoz cijevi za

modernizaciju plinskog sustava u Hrvatskoj. Danas je luka značajna za promet kamena, drva i

stoke. Uredbom Vlade Republike Hrvatske od 26. lipnja 2013. godine, prijelaz Raša-Bršica

određen je kao stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u pomorskom

prometu. Sljedeća slika prikazuje luku Bršica na ušću rijeke Raše.

Slika 6: Bršica – uvala i luka na istočnoj obali Raškog zaljeva

Izvor: http://istrapedia.hr/hrv/1546/brsica/istra-a-z/

Veza s otocima je slaba. Organizirana je samo putem trajektne luke Brestova u susjednom

Gradu Labinu kojom je cijela Istarska županija povezana sa otokom Cresom stalnom trajektnom

vezom. Raška željeznička pruga, dužinom od 52,7 km proteže se od Štalije do Lupoglava.

Izgrađena je 1951. godine za otpremanje raškog ugljena u glavnu željezničku stanicu sjeverne

Istre. Najveći je promet prugom ostvaren 1966. kad je preneseno 600.080 tona ugljena.

Nezaustavljiv pad uslijedio je nakon ukidanja parnih lokomotiva u bivšoj Jugoslaviji kada

ugljen za njihovo pokretanje više nije bio potreban. Otvaranjem luke za drvo i stoku ponovo se

povećao promet, a onda je uslijedila stagnacija i obamrlost pruge. Promet je obustavljen 2009.

http://istrapedia.hr/hrv/1546/brsica/istra-a-z/


15

godine uslijed smanjenja teretnog prometa i deformacije nasipa. Rašku prugu treba revitalizirati

i staviti ponovo u funkciju, za potrebe turizma i/ili industrije. Na području Općine nema zračne

luke. Zračni putnički promet gravitira ka međunarodnoj luci Pula, koja ima najveći značaj u

gospodarskom smislu pogotovo za turistički sektor, a udaljena je 40 km.

Sakupljanje komunalnog otpada

Na području Istarske županije planskim dokumentima je zacrtana uspostava integriranog

sustava gospodarenja otpadom (Prostorni plan Istarske županije, Plan gospodarenja otpadom

na području IŽ do 2015.godine), a koji su usklađeni sa zakonskim propisima RH i strateškim

dokumentima RH (Strategija gospodarenja otpadom RH, Plan gospodarenja otpadom na

području RH od 2007.do 2015., Okvirna direktiva o otpadu EU). Organizirano prikupljanje

otpada na području Općine provodi komunalno poduzeće 1. Maj Labin d.o.o. Labin koje istu

djelatnost obavlja i za područje Grada Labina te općina Sv. Nedelja, Kršan i Pićan. Prikupljeni

otpad se odlaže na odlagalište Cere (Općina Sv. Nedelja). U naselju Raša je 2013. godine

uspostavljeno privremeno reciklažno dvorište čija će konačna lokacija biti definirana I.

Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Raša. U skoroj će se budućnosti

otvoriti novi županijski Centar za gospodarenje otpadom Kaštijun u koji će stizati otpad s

istarskih pretovarnih stanica. Drugom fazom sanacije odlagališta komunalnog otpada Cere,

izgraditi će se reciklažno dvorište, sortirnica, kompostište za obradu biootpada i pretovarna

stanica.

Vodoopskrba i odvodnja

Područje općine Raša opskrbljuje se vodom iz sustava Vodovod Labin d.o.o. Labin koje je

zaduženo i za vodoopskrbu i odvodnju na području Grada Labina te općina Pićan, Sv. Nedelja,

Kršan i djelomično općine Gračišće.

Energetika

Sustav opskrbe električnom energijom na području općine Raša pripada distribucijskom

području Istra. Distribucijom upravlja Elektroistra Pula - Pogon Labin, sa sjedištem u Zagrebu.


16

2.4. Okoliš, sustav zaštite okoliša i zaštite prirode

Općina Raša je za razdoblje od 2010. do 2015. godine donijela Plan gospodarenja otpadom

(„Službene novine Općine Raša“, broj 5/11). Sukladno Planu, tijekom 2014. godine, nabavljeni

su i postavljeni kontejneri za selektivno prikupljanje otpada tzv. zelenih otoka i izrađen plan

potreba za 23 dodatna kontejnera. U sustavu gospodarenja otpadom trenutno se ne provodi

selektivno skupljanje biološko razgradivog otpada iz domaćinstava. Na području Općine postoji

divlje odlagalište Vlaška koje treba sanirati i staviti u funkciju turizma ili industrije. Ostala

divlja odlagališta se saniraju, educiraju se korisnici kako bi što više selekcionirali otpad i tako

smanjili količinu otpada na odlagalištu Cere.

Ne provodi se odvojeno prikupljanje otpada osim putem privremenog reciklažnog dvorišta u

naselju Raša. Ne postoji odlagalište građevinskog otpada te se ne vode potpune evidencije o

količini, tokovima i načinu gospodarenja građevinskim otpadom. Prva faza sanacije i

rekonstrukcije odlagališta otpada Cere dovršena je krajem 2011. godine. Uspostavljeno je

privremeno reciklažno dvorište, a sada je u tijeku druga faza sanacije i uređenje odlagališta do

konačnog zatvaranja i otvaranja CGO Kaštijun. Izgradnjom pretovarne stanice i uspostavom

integriranog sustava prikupljanja otpada smanjiti će se otpad na odlagalištu Cere, a to će se

pozitivno odraziti i na očuvanje okoliša te povećanje kvalitete života stanovnika Općine.

Sanaciju odlagališta je potrebno provesti na način da se ne ugrožava kakvoća voda koje se

upotrebljavaju za vodoopskrbu. U cilju zaštite prirode, očuvanja prirodne i biološke krajobrazne

raznolikosti, Općina Raša je Prostornim planom utvrdila sustav mjera zaštite. Potrebno je

očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu okolicu,

kamenjarske pašnjake te obalno područje (prirodne plaže i stijene) uz revitalizaciju

ekstenzivnog stočarstva, poticati obnovu zapuštenih vinograda i maslinika na tradicionalan

način te poticati razvoj pčelarstva.

2.5. Gospodarstvo

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske uređeno je ocjenjivanje i razvrstavanje

jedinica lokalne i regionalne samouprave prema razvijenosti, koja se temelji na indeksu

razvijenosti. Prema stupnju razvijenosti, sukladno Odluci o razvrstavanju („Narodne novine“


17

broj 89/10.), Općina Raša je razvrstana u IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je

vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske. Prema

podacima HGK Županijske komore Pula, na prostoru LAG-a Istočna Istra najveći je broj

registriranih gospodarskih subjekata iz sektora turizma, trgovine i prijevoza, slijede ga sektor

prerađivačke industrije, sektor građevinarstva, sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Prema podacima Financijske agencije (FINA) 2012. godine u općini Raša registrirano je preko

40 poduzetnika. Uočljiva je vodeća uloga trgovine, prerađivačke industrije i ugostiteljstva.

Najveći je broj zaposlenih u sektoru prerađivačke industrije, a najveći je broj registriranih

gospodarskih subjekata iz sektora turizma, trgovine i prijevoza. Prihodovno najjača djelatnost

na području općine Raša u 2011. godini je prerađivačka industrija u kojoj se ostvaruje 92% od

ukupnog prihoda Općine. Udio turističke djelatnosti u ukupnoj strukturi djelatnosti općine Raša

kontinuirano raste od 2008. godine do danas te se ukupno na području općine Raše ostvari

godišnje preko 200 tisuća noćenja. Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva

poduzetništva i obrta, na dan 28. veljače 2013. na području LAG-a Istočna Istra bilo je

evidentirano 675 registriranih obrta, od čega najviše u Labinu (427), a u Raši je evidentiran 61

registrirani obrt.

Raški lučki bazen (Bršica) specijalizirani je terminal za ukrcaj i skladištenje drva te za prekrcaj

žive stoke. Terminal za rezanu drvnu građu Luka Rijeka je izgradila 1979. godine godišnjeg

kapaciteta 250.000 tona, a 1982. izgrađen je terminal s odgovarajućim kapacitetima za prihvat

i otpremu stoke, s dva posebna veza za brodove i natkrivene staje kapaciteta 1000 grla krupne

stoke. Bazen je povezan sa željezničkom prugom i cestom. Dubina mora iznosi i do 40 metara.

Slobodna zona Bazen Raša sastavni je dio slobodne zone Luka Rijeka i ima izuzetan položaj

jer je povezana s cestovnim, željezničkim i brodskim komunikacijama. U blizini bescarinske

zone prostire se poslovna zona, regulirana prostornim planom uređenja.

Dolina Raše i dalje pruža iznimno dobre uvjete za poljoprivredu, a općina ima široki izlaz na

more, koji omogućava bavljenje ribarstvom. Današnji najznačajniji gospodarski objekti u

općini su tvornica cementa Holcim u mjestu Koromačno i Istarska tvornica vapna u Most Raši.

Raša ima više prednosti za razvoj gospodarstva: luka Bršica koja je željeznicom povezana sa

http://hr.wikipedia.org/wiki/Koroma%C4%8Dno


18

srednjom Europom i poslovnom zonom Vlaška, a nedostaje joj samo asfaltirana prometnica te

plinovod koji u blizini prolazi preko Raške drage.

Turizam

Općina Raša je krajobrazno atraktivno turističko područje, a u kombinaciji s povoljnim

prostornim smještajem ima veliki turistički potencijal za razvoj raznih selektivnih oblika

turizma, ali i za izgradnju većih turističkih objekata na svome području (hotela, kampova i dr.).

Osnovu turističkog sektora čine dva autokampa kapaciteta za nekoliko stotina turista, te preko

dvije stotine privatnih iznajmljivača soba i apartmana, kao i znatan broj drugih manjih

ugostiteljskih objekata. U kampovima se ostvaruje cca. 57% ukupno ostvarenih noćenja na

području općine Raša, a ostali dio se odnosi na manje privatne iznajmljivače, dok hotelskog

smještaja nema. U cilju daljnjeg razvoja održivog turizma na području općine, potrebno je

rekonstruirati zastarjelu postojeću infrastrukturu te izgraditi novu, s posebnim naglaskom na

sustav odvodnje i izgradnje širih prometnica. Vizija i detaljne smjernice razvoja turizma u

općini Raša razrađene su u Strategiji razvoja turizma općine Raša.

Poljoprivreda

Prema podacima zadnjeg Popisa poljoprivrede iz 2003. godine na području općine Raša od

ukupno 180 ha raspoloživog zemljšta, obiteljska poljoprivredna gospodarstva su koristila 35 ha

poljoprivrednog zemljišta. Od ukupno 129 poljoprivrednih gospodarstava svega je 23,3%

upisano u Upisnik što ukazuje da je veći dio njih izuzet od mogućnosti da u budućem razdoblju

koristi razne oblike potpora namijenjenih ruralnom i gospodarskom razvoju. Udio korištenog

poljoprivrednog zemljišta od 19,44% je jako nizak i ukazuje na nedovoljno iskorišten

potencijal. Prosječna površina parcele iznosi 0,12 ha što predstavlja zapreku unaprjeđenju

tehnologije i mehaniziranosti poljoprivredne proizvodnje. Od ukupno korištenih 35 ha

poljoprivrednog zemljišta, 15 ha pokrivaju vinogradi.

Dolina rijeke Raše pruža iznimno dobre uvjete za poljoprivredu. U studenom 2014. godine

počeli su dolaziti prvi rezultati inicijative Općine Raše oko rješavanja problema godinama

zapuštene obradive zemlje u Raškoj dolini u površini od 450 ha. Radi se o poljoprivrednom

državnom zemljištu i statusu javnog dobra većeg djela tog zemljišta. Agencija za


19

poljoprivredno zemljište raspisala je sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, javni poziv

za dodjelu zakupa za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na području

Općine Raša. Ukupno 265 hektara u 43 cjeline u zakup se daje za poljoprivrednu proizvodnju

na 50 godina.

Ribarstvo

Bez obzira na otvoreni pristup moru u općini nije posebice razvijeno ribarstvo, te ima lokalno

značenje. Ribolovne zone kojima gravitiraju ribari Istre su Zone A, E, B, H i I. Zona E pogoduje

općini Raši.

2.6. Društvene djelatnosti i civilno društvo

Na području općine Raše djeluje Dječji vrtić Pjerina Verbanac Labin, područno odjeljenje

Raša, sa jasličkom skupinom i Osnovna škola Ivana Batelića sa 96 učenika, te više udruga i

zajednica i to: RKUD Rudar Raša, Udruga za promicanje kulture, zaštitu kulturnih vrijednosti

i izdavaštvo Arsia Art, Udruga Istarski ugljenokopi Raša, Predstavnik bošnjačke nacionalne

manjine Općine Raša, Nacionalna zajednica Bošnjaka Istre – Ogranak Raša, Zajednica Srba

Raša i druge. Sportske aktivnosti su organizirane putem jedanaest sportskih društava: NK Raša

1938, NK Cement Koromačno, MNK Punta Nera Koromačno, NK Veterani Raša, NK Veterani

Raša takmičari, Stolnoteniski klub Brovinje, Boćarski klub Raša, Društvo za sportski ribolov i

sportske aktivnosti na vodi Galeb Raša, društva sportova na moru Tenzula i Koromačno, te

sportsko društvo Dupin.

Na području LAG-a „Istočna Istra“ koncentracija društvene i zdravstvene infrastrukture veća

je oko Grada Labina s aglomeracijom Rabac, dok je u ostalim jedinicama lokalne samouprave

slabija pokrivenost tom infrastrukturom. U općini Raša zdravstvena i socijalna skrb

organizirana je putem Istarskih domova zdravlja, Labin i Centra za socijalnu skrb Labin. U

Raši radi ordinacija opće medicine, stomatološka ambulanta, patronažna služba i ljekarna.

Najbliže opće bolnice nalaze se u Puli i Rijeci. Institucionalni oblik socijalne skrbi provodi se

u okviru Doma za starije i nemoćne osobe Raša, čiji je osnivač Istarska županija, smještajnog


20

kapaciteta od 61 osobe. U sklopu Doma djeluje i Dnevni centar za starije osobe, s kapacitetom

od 20 osoba. Na području Općine djeluju dva lovačka društva: Ubaš Koromačno i Balotin

Vinež te više civilnih udruženja i inicijativa koje se aktivno uključuju u razna politička,

kulturna, sportska i društvena događanja.

2.7. Institucionalni okvir za upravljanje razvojem

Općina Raša kao nositelj razvoja, nastoji povećati vlastitu djelotvornost i učinkovitost, sa

ciljem što potpunijeg zadovoljavanja zahtjeva i očekivanja svojih građana i drugih

zainteresiranih strana. Ujednačena kvaliteta i brzina rješavanja zahtjeva, dostupnost

informacija, javnost rada i transparentnost djelovanja, garancija su razvoja Općine u pravcu

moderne i efikasne jedinice lokalne samouprave. Zaposlenici Općine dužni su poštovati radnu

disciplinu, pravodobno izvršavati svoje radne obveze, voditi računa o svom profesionalnom

nastupu, primjerenom izgledu i ponašanju. Razvojem na području Općine, kroz razne poticaje

i druge mjere, upravljaju tijela Općine i Istarske županije. Prisutno je i više drugih institucija

koje su angažirane oko pitanja razvoja Općine, uključujući Hrvatsku gospodarsku komoru,

Županijsku komoru Pula i HOK – Udruženje obrtnika Labin. Posebno je naglašena uloga

razvojnih agencija: Istarske razvojne agencije IDA-e, Agencije za ruralni razvoj Istre AZRRI,

Istarske razvojne turističke agencije IRTA i Istarske regionalne energetske agencije IRENA

koja ima sjedište u Labinu.

2.8. Financijski izvori za razvojne projekte

Općina Raša financirati će svoje projekte iz nekoliko izvora. Prvi izvor je proračun Općine, a

posebno će se razmotriti projekti suradnje s Istarskom županijom te poslovnim i/ili civilnim

organizacijama s područja općine koja dijele zajedničke projektne interese. Uključivanjem

meritornih suradnika poboljšala bi se kvaliteta razvojnih projekata, uštedjela bi se sredstva u

pripremi i provedbi te postigli veći učinci. Općina Raša namjerava veći dio projekata financirati

korištenjem domaćih i strukturnih fondova EU s obzirom na novootvorene mogućnosti nakon

pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, ali i s obzirom na oskudni proračun.


21

2.9. Domaća i međunarodna suradnja

Istarska županija se ubraja u hrvatske županije s najrazvijenijom međunarodnom suradnjom.

Politička suradnja ima za cilj poticanje gospodarske, kulturne, znanstvene i drugih oblika

suradnje. Općina Raša ima potpisan sporazum o suradnji i prijateljstvu s Gradom Labinom i

Gradom Carbonie (Italija) te Povelju o suradnji s Općinom Velika (Slavonija). Općina Raša je

uspostavila suradnju s talijanskom općinom Torviscosa i gradom San Giorgio di Nogaro u cilju

međusobne suradnje, razmjene iskustva te mogućeg kandidiranja zajedničkih projekata na EU

fondove. Sporazum o osnivanju Lokalne akcijske grupe Istočna Istra, potpisala je 2012. godine,

sa Gradom Labinom, općinama Sveta Nedjelja, Pićan i Kršan. Općina Raša je sudjelovala u

projektu MINHER „Rudarsko nasljeđe: generator gospodarskog i turističkog razvoja“, a projekt

je odobren od Europske komisije iz programa Europa za građane. Udruženje obrtnika Labin i

LAG Istočna Istra, redovito informiraju obrtnike i poduzetnike s područja LAG-a, o načinu

korištenja EU fondova, o natječajima, aktivnostima putem radionica, seminara, web stranice.

U travnju 2014. godine Općina Raša je postala članicom europske neprofitne udruge ATRIUM

koja je osnovana 15. lipnja 2013. godine u gradu Forlija (Italija), u sklopu istoimenog projekta

s namjerom kreiranja i promicanja nove kulturne rute koja se zasniva na studijskim primjerima

arhitekture iz razdoblja totalitarnih režima. Dana 11. travanja 2014. Europska komisija je dala

i službeni certifikat kulturnoj ruti ATRIUM. Projekt ATRIUM financiran je od Europske unije

iz Transnacionalnog programa suradnje South East Europe (SEE). Glavni cilj projekta je

promicanje europskih oblika kulturnog turizma na arhitekturama totalitarnog režima 20.

stoljeća partnera u projektu, prikupljanje povijesnih podataka i činjenica, izrađivanje registra i

planova obnove povijesnih zgrada, restauracija povijesnih spomenika, izrada jedinstvenih

priručnika o načinu očuvanja i valorizacije kulturne baštine. Općina Raša se pridružila Udruzi

zbog svog vrijednog arhitektonskog nasljeđa i rudarske baštine, a kako bi postala dio turističkog

itinerara Kulturne rute Vijeća Europe - ATRIUM i time kreirala novi turistički proizvod uz

davanje opipljivog doprinosa promociji, razvoju i upravljanju Rutom kao i same općine Raše.


22

3. PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA I STRATEŠKI DOKUMENTI

U funkciji ostvarenja ciljeva Programa ukupnog razvoja općine Raša, potrebno je imati

ažuriranu prostorno plansku dokumentaciju, strateške dokumente razvoja i pridržavati se

smjernica navedenim u nadređenim strateškim dokumentima Republike Hrvatske i Istarske

županije.

3.1. Prostorni plan uređenja općine Raša

Prostorni plan uređenja općine Raša izrađen od strane „URBIS 72“ d.d. Pula, a donesen je

09.prosinca 2011. godine. Planom je utvrđena koncepcija i organizacija prostora na području

općine Raša, smjernice i mjere za provođenje Plana i izradu prostornih planova užeg područja,

te prava i obveze subjekata u planiranju na području Općine. Plan je predvidio mjere kojima se

razvoj u prostoru usmjerava u cilju kvalitetnijeg korištenja obale i spomenika kulture;

određivanja veličine, strukture, kvalitete i kapaciteta turističke ponude; racionalizacije površine

građevinskog područja; određivanja mjera za zaštitu voda, zaštićenog obalnog područja mora,

šuma, ostalih osobito vrijednih dijelova prirode, poljoprivrednog zemljišta, graditeljske baštine.

Osobiti značaj za razvoj Općine imaju slijedeća definirana građevinska područja gospodarske

namjene: Tvornica vapna Most Raša, Tvornica cementa Koromačno, Štalije (pretežito

industrijske namjene); Vlaška, Bečići, Stanje (pretežito zanatske namjene); Trget (uzgajalište-

proizvodne namjene); Most Raša (pretežito trgovačke namjene); Sveta Marina, Ravni,

Tunarica, turistički punkt Kršćin (ugostiteljsko turističke namjene); Rasklopište Fonta Gaja,

Izvorište Fonta Gaja, Luka Bršica, Suha marina Bršica, Marina Tunarica (infrastrukturni

sustavi). Planom je definirano područje sportsko-rekreacijske namjene. Izvršena je podjela

poljoprivrednih područja koja je potrebno u potpunosti zaštititi od nepoljodjelske namjene i

neracionalnog iskorištavanja, a devastirana područja kamenoloma potrebno je sanirati

pošumljavanjem odgovarajućim biljnim vrstama.


23

Građevinsko područje rasklopišta Fonte Gaja namijenjeno je gradnji građevina i uređaja za

potrebe isključivo prijenosa električne energije. Građevinsko područje izvorišta vode za piće

Fonte Gaja namijenjeno je gradnji građevina i uređaja za potrebe isključivo vodoopskrbe

Općine Raša i šireg područja. Morska područja pomorskog prometa su: lučko područje Raša-

Bršica (djelomično u Općini Barban) s lukom Trget, luka Tunarica, luka Koromačno, luka

Ravni, luka Sveta Marina.

Najveći potencijal razvoja ima lučko područje Raša-Bršica akvatorij koji može biti slijedećih

namjena: morska luka otvorena za javni promet osobitog međunarodnog gospodarskog značaja

(Raša-Bršica); morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja (Trget), u kojoj se može

organizirati komunalni privez sportskih i rekreativnih plovila građana; morska luka posebne

namjene državnog značaja (Suha marina Bršica) u kojoj će se obavljati djelatnost nautičkog

turizma; morska luka posebne namjene županijskog značaja u kojoj će se obavljati djelatnost

nautičkog turizma (marina Bršica); stalni granični pomorski prijelaz državnog značaja

II.kategorije (Raša-Bršica).

Plan obuhvaća područje dijela značajnog krajobraza Labin, Rabac i uvala Prklog koji je zaštićen

temeljem Zakona o zaštiti prirode. U kategoriji posebnih rezervata nalaze se: poluotok Ubaš

(šumske vegetacije); značajnije površine prirodnih travnjaka u području Stanišovi, Viškovići,

Brovinje, Skitača, Škvaranska, Ravni i Drenje (floristički rezervati). Područje ekološke mreže,

sustava funkcionalno povezanih područja važnih za divlje svojte i stanišne tipove, u općini

Raša, obuhvaća Morsku špilju u uvali Voščice, Crnu puntu I, Crnu puntu II i Ušće Raše. Nova

izgradnja na području naselja Raša i Krapan nije moguća do izrade detaljne konzervatorske

podloge za naselje (Izvor: Prostorni plan Općine Raša)

I. Izmjene i dopune Prostornog plana

Odlukom Općinskog vijeća od 27. ožujka 2014. godine Općina je krenula u izradu I. izmjena i

dopuna Prostornog plana uređenja Općine Raša, a radi usklađenja sa novim Zakonom o gradnji

i novim Zakonom o prostornom uređenju koji su stupili na snagu 1.siječnja 2014. kao i

usklađenja sa Prostornim planom Istarske županije i ostalim planovima više razine. Osim

navedenog, potrebne su izmjene: u građevinskim područjima gospodarske namjene; brisanje


24

pojedinih zona koje ne opravdavaju njihovo otvaranje; izmjena područja ugostiteljsko-

turističke namjene; utvrđivanja lokacije za građevinski otpad i reciklažna dvorišta sukladno

Zakonu o održivom gospodarenju otpadom od 30.07.2013.; definiranje novih granica

građevinskih područja s obzirom na izgrađene, neizgrađene i neuređene dijelove; izmjene i

dopune u dijelu infrastrukture glede prometa, telekomunikacija, vodoopskrbe, odvodnje

otpadnih voda i energetskih sustava.

Izmjene i dopune Plana uslijedile su kao rezultat potreba da se preispitaju planirane

gospodarske zone, njihova opravdanost i položaj, s obzirom na interes za takva ulaganja i

opravdanost velikih troškova opremanja tih zona potrebnom infrastrukturom. Važeći plan nije

usklađen sa mogućnostima općine Raša na području razvoja turizma. Do danas niti jedna zona

namijenjena turizmu nije realizirana, osim manjih zahvata u zoni autokampa Sveta Marina te

je potrebno preispitati planirane zone u odnosu na problem vlasništva i u odnosu na Strategiju

razvoja turizma.

3.2. Strategija razvoja turizma općine Raša

Strategija razvoja turizma općine Raša je osnovni strateški dokument na području turizma za

razdoblje od 2013. do 2020. godine, baza za značajan iskorak u stvaranju novog, jedinstvenog

imidža i gospodarski zaokret područja općine Raša. Ovim planom definiran je model koji

osigurava razvoj općine Raša kao konkurentne i prepoznatljive turističke destinacije u

budućnosti i time doprinosi povećanju standarda i kvalitete života lokalnog stanovništva.

Turizam na području Općine je u početnoj fazi razvoja iako općina Raša pripada Istri, jednoj

od najrazvijenijih destinacija Republike Hrvatske s dugom tradicijom. Turistička infrastruktura

je nedovoljno i neadekvatno razvijena, nedovoljan je broj turističkih sadržaja, manifestacija,

plaža te nema hotelskih smještajnih kapaciteta.

Analizom turističke resursne osnove i postojećeg stanja turizma može se zaključiti da treba

stvoriti stabilne uvjete za nove investicije u turizmu uz poticanje poduzetništva. Općina Raša

ima jedinstvenu industrijsku, bogatu kulturnu i povijesnu baštinu, biološku i krajobraznu


25

raznolikost, ekološki očuvan okoliš, ugodnu mediteransku klimu i povoljan geoprometni

položaj. Valorizirajući raspoložive resurse, treba izgraditi turistički proizvod općine Raša i

repozicionirati ga na turističkom tržištu u skladu sa suvremenim trendovima, uz istovremenu

primjenu dva modela razvoja: ubrzani razvoj, te restrukturiranje i repozicioniranje.

Strateški ciljevi razvoja turizma općine Raša su:

ostvarenje konkurentnosti općine Raša kao turističke destinacije uz rast kvalitete i

turističke ponude te istovremeni rast blagostanja lokalnog stanovništva,

optimalizacija i uravnoteženje ekonomskih i društvenih koristi od razvoja turizma uz

primjerenu zaštitu okoliša, uvažavajući načela održivog razvoja.

Najveću atraktivnost trebali bi imati odmorišni turizam i turizam industrijskog nasljeđa, a

velike mogućnosti postoje za razvoj sportsko-rekreacijskog turizma, posebnih oblika turizma

(lov, ribolov), ruralnog i nautičkog turizma. Strategija razvoja turizma općine Raša treba

osigurati realizaciju vizije: „Raša – jedinstvenog nasljeđa, otvorena srca, mirna i neotkrivena

Istra“.

3.3. Usklađenost Programa ukupnog razvoja sa strateškim dokumentima viših razina

Program ukupnog razvoja općine Raša u skladu je sa europskim i nacionalnim politikama,

odnosno u skladu sa ciljevima:

Međunarodne strategije Europe 2020 za 2014.-2020;

Partnerskog sporazuma Republike Hrvatske, krovnog plansko-programskog

dokumenta kojim RH utvrđuje nacionalnu strategiju za korištenje europskih

strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014.-2020.;

Strategije Vladinih programa za 2015.-2017.

Prijedlog Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.

Strateškog plana MRRFEU za 2014.-2016.

Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Županijske razvojne strategije Istarske županije 2011.-2013.;


26

Lokalne razvojne strategije do 2014. lokalne akcijske grupe „Istočna Istra“ ;

Strategije razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.

Strategije razvoja turizma RH do 2020.

Strategije razvoja turizma Općine Raša 2013.-2020.

Međunarodna strategija Europa 2020 predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju:

Pametan rast – razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji;

Održiv rast – promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je

zelenija i konkurentnija;

Uključiv rast – njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi

društvenu i teritorijalnu povezanost.

Partnerskim sporazumom Republike Hrvatske definirani su nacionalni ciljevi do 2020.godine

koji su usmjereni na povećanje konkurentnosti, smanjenje regionalnih nejednakosti i siromaštva

te jačanje ljudskih resursa. Glavni ciljevi Partnerskog sporazuma temelj su i Strategije Vladinih

programa za 2015.-2017. koja na trogodišnjoj osnovi određuje glavna prioritetna područja i

instrumente primjenom kojih će se postići ti ciljevi. Sukladno načelima Strategije Europa 2020

izrađen je prijedlog Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, na osnovu kojeg Republika

Hrvatska stječe pravo korištenja sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Usklađenost sektorskih ciljeva Programa ukupnog razvoja općine Raša sa strateškim

dokumentima viših razina je važna jer daje prednost pri dobivanju financijskih sredstava iz

domaćih i EU fondova za implementaciju razvojnih projekata.


27

4. SWOT ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI

Analiza razvojnih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji ključni je instrument prepoznavanja

razvojnih perspektiva općine Raša. Razvojne snage i slabosti ukazuju na potencijal Općine

sadržan u njezinim materijalnim i nematerijalnim resursima, odnosno prikazuju što općina

Raša, odnosno općinska uprava mogu učiniti imajući u vidu mogućnosti i prijetnje iz šireg

okruženja koje također predstavljaju neizostavni dio SWOT analize. SWOT analizom vrednuje

se usklađenost sposobnosti općine Raša s uvjetima koji prevladavaju u njezinoj okolini čime se

stvara ključni prijelaz iz osnovne analize ka strateškom promišljanju o budućim razvojnim

pravcima. Rezultat SWOT analize jest SWOT matrica u kojoj su transparentno prikazane, u

osnovnoj analizi utvrđene, snage i slabosti općine Raša koje će se nastojati angažirati na način

da se iskoriste mogućnosti i/ili minimiziraju prijetnje iz okruženja. Izradi SWOT matrice

pristupilo se na sljedeći način:

Prepoznale su se i izdvojile razvojne snage i slabosti te utvrdile i izdvojile mogućnosti

i prijetnje iz okruženja po pojedinim razvojnim područjima općine Raša;

Utvrđeni su elementi SWOT analize rangirani prema važnosti i vjerojatnosti

pojavljivanja;

Analizirani su međuodnosi mogućnosti sa snagama i slabostima te prijetnji sa snagama

i slabostima čime se stvorilo polazište za donošenje vizije, strateških ciljeva, prioriteta

i razvojnih mjera.

SWOT analiza općine Raša razrađena je po slijedećim razvojnim područjima:

1. Prirodni i demografski resursi, okoliš, prostor i infrastruktura

2. Gospodarstvo

3. Turizam

4. Poljoprivreda i

5. Društvene djelatnosti i civilni sektor.

Sljedeća tablica daje prikaz unutarnjih snaga i slabosti te vanjskih prilika i prijetnji raspoređenih

na prethodno nabrojana razvojna područja.


28

Tablica 1: SWOT analiza općine Raša

SNAGE SLABOSTI

PRIRODNI I DEMOGRAFSKI RESURSI,

OKOLIŠ, PROSTOR I INFRASTRUKTURA

Povoljan zemljopisni i prometni položaj

Ugodna mediteranska klima

Obalno područje površine 49 km² (61%

površine općine Raša)

Čistoća mora

Bogatstvo i raznolikost prirodnih

resursa: more, podmorje, Raški zaljev,

rijeka Raša, flora i fauna

Ekološki očuvane i atraktivne prirodne

ljepote, kultivirani značajni krajobrazi,

posebni i floristički rezervati

Stalni granični prijelaz za međunarodni

pomorski promet putnika i roba Raša-

Bršica

Veliki prostor i potencijal daljnjeg

razvoja lučkog područja Raša-Bršica

akvatorij

U tijeku su I. izmjene i dopune

Prostornog plana uređenja

Pristupačnija obrazovanost mladih

Entuzijazam mladih za uključenjem u

javne aktivnosti


OKOLIŠ, PROSTOR I NFRASTRUKTURA

Nedovoljno izgrađen sustav

kanalizacije i odvodnje otpadnih voda

Nedovoljna pokrivenost mrežom

vodoopskrbe

Neučinkovito gospodarenje otpadom:

neriješena divlja odlagališta,

nepostojanje odlagališta građevinskog

otpada, pretovarne stanice,

reciklažnog dvorišta

Nedostatan kapacitet groblja

Neizgrađenost komunalne

infrastrukture u poslovnim zonama

Nedovoljno razvijena prometna

infrastruktura

Nedovoljno organiziran lokalni javni

prijevoz

Nefunkcionalnost željezničke pruge

Štalije-Lupoglav

Nepostojanje parkirališnog prostora

uz plaže

Neusklađenost postojeće prostorno

planske dokumentacije sa potrebama

gospodarskog razvoja i realnim

mogućnostima općine Raša

Nepostojanje planova nižeg reda i

konzervatorske podloge

GOSPODARSTVO

Duga tradicija proizvodnje

Veliki broj malih poduzetnika

Raški lučki bazen Bršica

Slobodna zona Bazen Raša

Heterogeni – disperzirani razvoj

poduzetništva na području općine Raša

Međusobna suradnja malih poduzetnika

na području općine Raša

Omogućen pristup svim oblicima

transporta (more, željeznica, cesta)

GOSPODARSTVO

Smanjenje industrijske proizvodnje,

zastarjela tehnologija i nedostatak

značajnijih investicija

Neiskorištenost prostora i resursa

bivše tvornice alatnih strojeva

Prvomajska, za pokretanje

proizvodnje

Devastirano područje kamenoloma

Most Raša i Koromačno


29

Sve više obrazovanih mladih stručnjaka

koji završavaju visoke škole te posjeduju

najnovija znanja iz raznih područja

tehnike, poduzetništva, zdravstva,

obrazovanja, inovacija i dr.

Neusklađenost obrazovne strukture sa

potrebama tržišta rada

Smanjenje broja zaposlenih

Nedovoljna pripremljenost za

povlačenje sredstava iz EU fondova

Nedostatnost vlastitih izvora

financiranja za nova ulaganja i nove

projekte

Nesređeni imovinsko pravni odnosi

TURIZAM

Značajan potencijal za razvoj turizma i

pozicioniranje općine Raša kao

prepoznatljive turističke destinacije

Bogata industrijsko-rudarska, povijesna

i kulturna baština

Mogućnost revitalizacije željezničke

pruge Štalije-Lupoglav

Bogato podmorje s mogućnošću

izgradnje turističkih podmorskih

sadržaja

Postojeće biciklističke staze te

mogućnost izgradnje novih atraktivnih

staza

Izrađena Strategija razvoja turizma

TURIZAM

Nedovoljno razvijen turizam i

ugostiteljstvo

Nedovoljno diferencirana turistička

ponuda

Nepostojanje hotelskog smještaja

Neodgovarajuća kvaliteta smještajnih

kapaciteta

Nedovoljno razvijena turistička

infrastruktura: plaže, šetnice,

biciklističke staze

Nedovoljna promocija turističkih

potencijala

Sezonalnost turističke ponude

Nedovoljno valorizirani i iskorišteni

prirodni resursi, industrijska, kulturna

i povijesna baština

POLJOPRIVREDA

Velika površina visokovrijednog

poljoprivrednog tla (dolina rijeke Raše)

Obradiva zemlja u Raškoj dolini

oslobođena je statusa javnog dobra

Rijeka Raša

Mogućnost zalijevanja poljoprivrednih

površina

Tradicijsko znanje bavljenja

poljoprivredom

Povoljni klimatski uvjeti za raznovrsnu

poljoprivrednu proizvodnju

POLJOPRIVREDA

Neracionalna iskorištenost

poljoprivrednog područja

Nedovoljno razvijena poljoprivredna

proizvodnja i poljoprivredna

infrastruktura

Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta,

neusklađenost stanja u zemljišnim

knjigama sa stanjem u katastru i na

terenu

Nezadovoljavajuća organiziranost i

povezanost poljoprivrednih

proizvođača

Dugoročni postupci davanja državnog

zemljišta u zakup


30

DRUŠTVENE DJELATNOSTI

I CIVILNI SEKTOR

Osiguran rad dječjeg vrtića i osnovne

škole

Djelovanje udruga i razvijenost

sportskih društava

Kulturne i sportske manifestacije

Multikulturalnost

Raspoloživost kvalitetnim kadrom,

spremnim za timski rad i djelovanje za

boljitak razvoja općine Raša


I CIVILNI SEKTOR

Nedostatak sportsko rekreacijskih

objekata sa popratnim sadržajima

Udaljenost zdravstvenih ustanova i

socijalnih ustanova

Nepovoljna demografska slika: niska

gustoća naseljenosti, smanjenje broja

stanovnika

Premali udio visokoobrazovanog

stanovništva

Nedostatak konstantne

zainteresiranosti za rad u civilnom

sektoru

PRILIKE PRIJETNJE



Korištenje poticaja za obnovljive izvore

energije i energetsku učinkovitost

Sanacija i razvoj sustava kanalizacije i

pročišćavanja otpadnih voda

Izgradnja vodoopskrbnog sustava

Učinkovito gospodarenje otpadom:

izgradnja pretovarne stanice, selektivno

prikupljanje otpada

Izgradnja komunalne infrastrukture u

poslovnim zonama

Plinofikacija

Zaštita i valorizacija Raškog zaljeva i

njegovog podmorja

Izgradnja, uređenje luka i marina

Razvoj prometne infrastrukture:

rekonstrukcija cesta i makadamskih

puteva

Daljni razvoj telekomunikacijske mreže

Proširenje groblja

Prenamjena neiskorištene infrastrukture

(industrijski objekti, stare škole,

domovi)

Očuvanje objekata i imovine od daljnjeg

propadanja



Devastacija okoliša zbog pojačanog

turističkog razvoja te intenzivne

poljoprivrede uz neodgovarajuću

izgrađenost sustava kanalizacije,

odvodnje i pročišćavanja otpadnih

voda, te neučinkovitog sustava

upravljanja otpadom

Neracionalno korištenje resursa

Izloženost elementarnim nepogodama

Neadekvatna zaštita od poplava

Zatrpavanje Raškog zaljeva nanosima

rijeke Raše

Nedovoljno razvijena ekološka svijest

Nizak stupanj korištenja inovacija i

novih tehnologija rezultira

obavljanjem djelatnosti s niskom

dodanom vrijednošću

Neodgovarajuća obrazovna struktura

predstavlja ograničavajući čimbenik

razvoja

Negativan prirast stanovništva

Depopulacija lokalnog stanovništva

Emigracija mladih i obrazovanih

kadrova


31

Izmjene i dopune prostornog plana

usklađene s potrebama gospodarstva i

stanovništva općine Raša

Donošenje planova upravljanja i mjera

zaštite zaštićenih područja

Povećano ulaganje u obnovljive izvore

energije i energetsku učinkovitost

Podizanje ekološke svijesti stanovništva

GOSPODARSTVO

Valorizacija neiskorištene industrijske

infrastrukture za potrebe razvoja

Korištenje potencijala Raškog zaljeva,

lučkog područja Raša-Bršica akvatorija

Povećanje međunarodnog prometa u luci

Bršica

Povećanje investicijskih ulaganja u svim

djelatnostima posebno u turizmu,

poljoprivredi, industriji, prometu

Dostupnost inovativnih tehnologija za

jačanje konkurentnosti gospodarstva

Poslovno pozicioniranje na novim

tržištima

Otvaranje novih radnih mjesta

Stvaranje sinergije između turističkog,

poljoprivrednog i industrijskog sektora

Financiranja razvoja putem sredstava iz

EU i domaćih fondova

Poticanje raznih oblika udruživanja i

umrežavanja gospodarstvenika: zadruga,

klastera

Poticanje razvoja OPG-a, obrtništva,

malog i srednjeg poduzetništva

GOSPODARSTVO

Nedovoljan interes poduzetnika,

koncesionara, nedovoljna kvaliteta

usluga

Nedovoljna zainteresiranost

investitora za ulaganje

Nekonkurentnost proizvodnje i

gospodarskih subjekata zbog

zastarjele tehnologije i loše

organizacije

Utjecaj ekonomske krize na lokalno

gospodarstvo

Nedostatak kvalificirane radne snage

Neusklađenost katastra i zemljišnih

knjiga

Nedovoljni izvori financiranja

Brojnost, neusklađenost, neizvjesnost

i nedorečenost zakonskih propisa i

njihovih tumačenja

Neuvažavanje povratnih učinaka i

iskustava koja gospodarstvenici i JLS-

i imaju u svom poslovanju

Negativni utjecaji novih zakonskih

izmjena na proračune jedinica lokalne

samouprave

Neorganiziranost javne administracije

i državne uprave

TURIZAM

Razvoj turističkog poslovanja na

području općine Raše

Turističko brandiranje Općine Raša kao

prepoznatljive turističke destinacije

TURIZAM

Konkurencija ostalih hrvatskih

priobalnih destinacija

Globalna konkurencija

Potencijalno zagađenje

Cestovna infrastruktura


32

Rudnik Raša i ostalu industrijsku

imovinu staviti u funkciju turizma i

gospodarstva

Razvoj selektivnih oblika turizma

Razvoj cjelogodišnjeg turizma

Turističko povezivanje priobalja i

unutrašnjosti

Poboljšanje konkurentnosti turističke

ponude uz osvajanje novih tržišta

Osmišljavanje turističkih projekata

vezanih uz ronilaštvo

Vizualna degradacija prostora

Turbulentno i nepredvidljivo

okruženje

Promjena trendova na tržištu

Nemogućnosti dobivanja povoljnih

kredita za nove investicije

POLJOPRIVREDA

Korištenje potencijala rijeke Raše za

intenzivniji razvoj poljoprivrede

Davanje poljoprivrednih površina Raške

doline u koncesiju

Povećanje proizvodnje i razvoj

visokokvalitetnih poljoprivrednih

proizvoda

Razvoj ekološke poljoprivrede

POLJOPRIVREDA

Nemogućnost dobivanja potpora i

sredstava EU onih koji nisu upisani u

Upisnik

Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta

usporava unaprjeđenje tehnologije i

mehaniziranost poljoprivredne

proizvodnje

Zagađenje tla

Izlijevanje rijeke Raše, muljeviti

nanosi

Konkurencija poljoprivrednih

proizvođača iz ostalih zemalja EU


I CIVILNI SEKTOR

Daljnji razvoj odgojno-obrazovnog

sustava, opremanje vrtića i škole

Povećanje razine obrazovanja

Poticanje naseljavanja i nataliteta

Stambeno zbrinjavanje mladih

Podizanje kvalitete zdravstvenih usluga,

te usluga za starije i nemoćne osobe

Informatizacija cjelokupnog društva

Postojeći sportski kompleks sa bazenom

staviti u funkciju sporta, rekreacije,

turizma, zdravstva

Jačanje civilnog sektora kroz aktivnije

uključivanje mladih


I CIVILNI SEKTOR

Nemogućnost financiranja potrebnog

kadra te održavanja prostora i opreme

zbog smanjenja fiskalnih prihoda

Smanjenje standarda zdravstvene

zaštite zbog ograničenih sredstava

državnog proračuna i zakonske

regulative

Nedovoljna osjetljivost društvene

zajednice prema određenim

socijalnim kategorijama

Izostanak financijske potpore

civilnom društvu


33

5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI

Na osnovu SWOT analize i prijedloga sudionika radionica vezanih uz izradu Programa

ukupnog razvoja te uzimajući u obzir karakteristike područja, definirana je vizija općine Raša

koja glasi:

KVALITETAN ŽIVOT SRETNIH LJUDI U SINERGIJI

S RUDNIKOM PRIRODNIH LJEPOTA I BOGATIH POLJA RAŠKE DOLINE

Sama izjava o viziji bila je predložena u širem obliku gdje su naznačene potrebe razvoja

ekološke svijesti na cijelom ciljanom području, potrebe kompletiranja infrastrukture u

komunalnoj i institucionalnoj formi, kao i visoke razine socijalne osviještenosti, razvijenog

civilnog društva, poduzetnički iskoristivog potencijala i drugo što je bilo navedeno u SWOT

analizi, a bilo je prikazano kao iskoristiv potencijal. Ideja definiranja vizije Općine, bila je

vođena mišlju stanovništva kako želi vidjeti svoju općinu za pet do deset godina te plansko

socio-ekonomskim razvojem, odnosno uspješnim gospodarenjem. Da bi se postigao i u

konačnici valorizirao takav menadžerski pristup u razvoju općine, potrebno je pretpostaviti

nekoliko važnih komponenti tj. odgovoriti na konkretna pitanja predmetne sredine:

Koje su najvažnije gospodarske aktivnosti općine Raša? (koji su nosioci; koliko

doprinose razvoju općine; s kolikim učešćem su u proračunu općine; kako iskorištavaju

resurse; kakvi su daljnji potencijali i kako djeluju na okoliš?)

Koje djelatnosti najviše zapošljavaju? (uključenost lokalne zajednice; kvalifikacija;

potrebne vještine; doseljena i sezonska radna snaga; demografska slika; položaj

uposlenika; socijalni status; mogućnost obrazovanja i perspektiva?)

Koje su usluge na raspolaganju u općini? (vrste i kvaliteta usluga; nedostatak usluga;

cijene usluga; pravovremenost i trend pružanja usluga?)

Što drugi govore o općini Raša? (usporedba sa sličnim jedinicama lokalne samouprave

po određenim kriterijima; stav medija; stav susjednih općina i gradova; status u Istarskoj

županiji; status u RH; status u Europi i šire?)


34

Dakle, Vizija opisuje očekivanu budućnost općine Raša kakva se očekuje u narednih desetak

godina. To je konačni ili ukupni cilj Programa ukupnog razvoja općine Raša na osnovu kojeg

će se donijeti ostale odluke vezane uz izradu i kasniju implementaciju.

Izjava o viziji općine Raša „Kvalitetan život sretnih ljudi u sinergiji s rudnikom prirodnih

ljepota i bogatih polja raške doline“ realno i izvedivo treba opisati sliku i imidž općine Raša

kroz najvažnije gospodarske aktivnosti uključujući i usluge uz jasno definiranje kvantiteta i

kvalitete zapošljavanja. Najvećim dijelom bazirana je na neposrednim pokazateljima osnovne

SWOT analize. Općina Raša je već od ranije prepoznatljiva po svojim komparativnom

prednostima (industrijskim i turističkim), ali je neophodno uskladiti niz drugih potencijalnih

čimbenika koji također sudjeluju u kreiranju slike ciljanog područja. To za sobom povlači

činjenicu, da iako je gospodarstvo dominantna tema strateškog plana ipak izjava o viziji

uključuje sve elemente društva, s obzirom da se želi dugoročna uspješnost. Opet, nikako se ne

smije zanemariti obveza realnosti same izjave, jer iako zvuči vrlo jednostavno s elementima

vrlo uspješne i marketinški prihvatljive parole, izjava o viziji općine Raša jasno ukazuje na

oportunitetnu želju za poboljšanom institucionalnom organizacijom i potrebu određenog

restrukturiranja postojećeg gospodarskog sektora kao i identificiranja novih gospodarskih

mogućnosti. Upravo tu leži snaga uključivanja lokalne zajednice u prepoznavanju i definiranju

pravaca razvoja što dokazuje transparentnost i osigurava održivost. Dakako, vizija razvoja

općine Raša je usklađena sa svim postojećim strateškim operativnim planovima na regionalnoj,

nacionalnoj i višim razinama po vertikalnoj, kao i srodnim planovima i nacrtima na

horizontalnoj liniji.

Općina Raša je, također, svjesna da bi se ostvarila predmetna Vizija, Program ukupnog razvoja

zahtjeva daljnje korake koji će ukazati na povećanu konkurentnost općine Raša uz visoku

socijalnu uključenost i održivost okoliša. Uzimajući u obzir sve navedeno, identificirano je pet

strateških ciljeva razvoja općine Raša kao prvi korak u ostvarenju vizije i to:

1. Revitalizacija i razvoj konkurentnog gospodarstva

2. Razvoj selektivnih oblika poljoprivrede i turizma

3. Izgradnja komunalne infrastrukture u skladu s potrebama općine

4. Zaštita prirode i okoliša

5. Razvoj društvenih djelatnosti i civilnog sektora


35

Vizija se ostvaruje kroz usklađeno ostvarivanje strateških ciljeva, odnosno kako to grafički

pokazuje slika u nastavku, strateški ciljevi su „temeljni stupovi“ postizanja općinske razvojne

vizije.

Slika 7: Vizija i strateški razvojni ciljevi općine Raša

VIZIJA

KVALITETAN ŽIVOT SRETNIH LJUDI U SINERGIJI

S RUDNIKOM PRIRODNIH LJEPOTA I BOGATIH POLJA RAŠKE DOLINE

STRATEŠKI

CILJ 1:

REVITALIZACIJAI RAZVOJ

KONKURENTNOG GOSPODARSTVA

STRATEŠKI

CILJ 2:

RAZVOJ

SELEKTIVNIH

OBLIKA

POLJOPRIVREDE,

RIBARSTVA I

TURIZMA

STRATEŠKI

CILJ 3:

IZGRADNJA

KOMUNALNE

INFRASTRUKTURE

U SKLADU S

POTREBAMA

OPĆINE

STRATEŠKI

CILJ 4:

ZAŠTITA

PRIRODE I

OKOLIŠA

STRATEŠKI

CILJ 5:

RAZVOJ

DRUŠTVENIH

DJELATNOSTI I

CIVILNOG

SEKTORA


36

6. PRIORITETI I MJERE

Na temelju provedene rasprave, analize postojećih čimbenika koji najviše utječu na cjelokupni

održivi razvoj područja općine Raša i definirane vizije, u nastavku se ukratko obrazlažu

strateški ciljevi tako da ih se povezuje s prije utvrđenim razvojnim potrebama, mogućnostima

i opasnostima.

6.1. STRATEŠKI CILJ 1: Revitalizacija i razvoj konkurentnog gospodarstva

Središnje mjesto u svekolikom razvoju zemalja, a posebice onih koje su netom ušle u Europsku

uniju zauzima razvoj konkurentnog gospodarstva. Osnaživanjem gospodarstva s posebnim

naglaskom na proizvodne djelatnosti s visokim stupnjem dodane vrijednosti omogućuje se

zauzimanje bolje početne pozicije prilikom otvaranja velikog i prihodovno snažnog europskog

tržišta, a osigurava se istovremeno i zadovoljenje domaće potražnje što u postojećem stanju

gospodarstva Republike Hrvatske svakako treba predstavljati prioritet. Poseban naglasak je

pritom neophodno pridati pokretanju malog poduzetništva te njegovom jačanju i razvoju,

budući se na taj način potiče najefikasnija valorizacija raspoloživih materijalnih i nematerijalnih

resursa pojedinog područja čime se njegovi postojeći resursi preoblikuju u konkurentne

prednosti.

Revitalizacija i razvoj konkurentnog gospodarstva, kao prvi cilj, svoje ishodište ima u tradiciji

proizvodnih djelatnosti na području općine Raša, geoprometnom položaju te raspoloživoj

infrastrukturi. Svjesna važnosti i uloge proizvodnih djelatnosti u općem gospodarskom razvoju,

Općina Raša postavila je na prvo mjesto revitalizaciju prvenstveno proizvodnog gospodarstva

ne umanjujući pritom značenje ostalih djelatnosti, među kojima su one za razvoj najznačajnije,

zauzele zasluženo mjesto, kako u ovom, tako i u zasebnom razvojnom cilju. Uz moderno

oživljavanje nekad snažnih proizvodnih djelatnosti prvim ciljem obuhvaćen je također i razvoj

konkurentnog gospodarstva čime Općina želi povećati zaposlenost i materijalni standard svojih

žitelja. Strateški cilj revitalizacije i razvoja konkurentnog gospodarstva obuhvaća ukupno četiri

prioriteta s ukupno 12 mjera te su prikazani u sljedećoj tablici.


37

Tablica 2: STRATEŠKI CILJ 1: Revitalizacija i razvoj konkurentnog gospodarstva

Prvi prioritet u okviru strateškog cilja revitalizacije i razvoja konkurentnog gospodarstva

obuhvaćeno je okrupnjavanje i jačanje malog i srednjeg poduzetništva. Tradicija malog

poduzetništva na području općine Raša ponajviše je rezultat nestajanja velikih poslovnih

subjekata uslijed procesa koji su se dogodili nakon osamostaljenja Republike Hrvatske. Po

formiranju značajnijeg broja malih poduzetnika nije uslijedilo njihovo daljnje jačanje i

okrupnjavanje što je neophodno za oživljavanje i razvoj konkurentnog gospodarstva. Isto tako,

broj velikih i srednje velikih poduzetnika je opao tako da snažni sektor malog gospodarstva te

eventualno prerastanje određenih malih poduzetnika u srednje velike predstavlja imperativ

gospodarskog oživljavanja i razvoja konkurentnog gospodarstva u kojem svakako najznačajniju

ulogu moraju zauzimati proizvodne djelatnosti. Okrupnjavanje i jačanje malog i srednjeg

poduzetništva podrazumijeva kompletiranje infrastrukture u poslovnim zonama gdje ista nije

dovršena te uspostavljanje suradnje poduzetnika poradi zajedničkog nastupa na većim

infrastrukturnim i sličnim projektima. Poticanjem informiranosti i usvajanja suvremenih

PRIORITET MJERA

Mjera 1.1.1. Rekonstrukcija infrastrukture u poslovnim

zonama s ciljem jačanja proizvodne

djelatnosti

Mjera 1.1.2. Udruženo ulaganje poduzetnika u većim

infrastrukturnim projektima

Mjera 1.1.3. Povećanje primjene znanja, inovacija i novih

tehnologija u gospodarstvu

Mjera 1.1.4. Povezivanje malih i srednjih poduzetnika u

razne oblike udruživanja u cilju racionalizacije

poslovanja

Mjera 1.2.1. Formiranje poduzetničkog inkubatora

Mjera 1.2.2. Osiguranje prostornih kapaciteta postojećim i

novim poduzetnicima

Mjera 1.2.3. Programi poticanja poduzetništva

Mjera 1.3.1. Programi poticanja cjeloživotnog obrazovanja

Mjera 1.3.2. Programi edukacije putem specijalističkih

programa namijenjenih potrebama

gospodarstva

Mjera 1.3.3. Programi stipendiranja deficitarnih zanimanja

Mjera 1.3.4. Formiranje savjetodavnog centra za

poduzetnike

Mjera 1.4.1. Program poticajne stanogradnje

Mjera 1.4.2. Program sufinanciranja mladih poduzetnika

Zadržavanje mladog stanovništva

na području općine RašaPrioritet 1.4.

Okrupnjavanje i jačanje malog i

srednjeg poduzetništvaPrioritet 1.1.

Poticanje ulaganjaPrioritet 1.2.

Poticanje edukacije stanovništva i

poduzetnikaPrioritet 1.3.


38

tehnologija u proizvodnim procesima te klasterskim povezivanjem poduzetnika s područja

općine Raša također se osigurava realizacija ovog prioriteta.

Drugi prioritet odnosi se na poticanje ulaganja, u okviru čega se formiranjem poduzetničkih

inkubatora, osiguranjem prostornih kapaciteta novim i postojećim poduzetnicima od strane

jedinice lokalne samouprave, nastoje stimulirati poduzetnici na pokretanje novog poslovnog

pothvata ili na unapređenje već postojećih aktivnosti. Revitalizacija i razvoj konkurentnog

gospodarstva nemoguć je bez dostatnih i kvalitetnih ljudskih resursa. U tom smislu, Općina

Raša postavila je dva prioriteta: poticanje edukacije stanovništva i poduzetnika te zadržavanje

mladog stanovništva na području općine. Navedeni prioriteti realizirati će se putem

odgovarajućih mjera poticanja formalnog i cjeloživotnog obrazovanja stanovništva, osiguranja

edukacije putem specijalističkih programa, programa stipendiranja deficitarnih zanimanja,

programa poticane stanogradnje, poticanja cjeloživotnog obrazovanja poduzetnika, edukacije

poduzetnika na području specijalističkih znanja te formiranja edukativno savjetodavnog centra

za poduzetnike. Posljednja zbivanja u globalnom gospodarstvu svoje implikacije ostavljaju i u

gospodarstvu općine Raša. Spoznavši potrebu za aktivnim uključivanjem u prevladavanje

nepovoljnih uvjeta privređivanja uzrokovanih gospodarskom krizom, općina Raša će nastojati

osmisliti i implementirati niz mjera usmjerenih na poticanje gospodarstva i zapošljavanja.

6.2. STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj selektivnih oblika poljoprivrede, ribarstva i turizma

Prirodni položaj općine Raša i navedeni reljefni oblici pogoduju razvoju poljoprivredne

djelatnosti i ribarstva, a u posljednje vrijeme sve više na važnosti dobivaju i selektivni oblici

turizma. Prepoznavši raspoloživost niza prirodnih i nematerijalnih resursa, općina Raša je

definirala razvoj selektivnih oblika poljoprivrede, ribarstva i turizma sukladno načelima

održivog razvoja kao drugi strateški cilj. Općina Raša svjesna je da demografska kretanja u

većini zemalja obilježavaju naglašeni pritisci na gradske sredine, odnosno koncentriranost

stanovništva u tim sredinama što je slučaj i u Republici Hrvatskoj. Navedeno vrlo često rezultira

zapuštanjem ruralnih predjela uz istovremenu pojavu niza problema svojstvenih pritiscima na

urbane sredine. Sukladno tome, Općina Raša je u ovom strateškom cilju integrirala razvoj


39

ruralnih predjela i to ponajprije putem razvoja poljoprivrede, ribarstva i turizma. Strateški cilj

razvoja selektivnih oblika poljoprivrede, ribarstva i turizma s posebnim naglaskom na razvoj

ruralnih predjela sadrži šest prioriteta koja su razrađena kroz ukupno 34 mjere.

Tablica 3: STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj selektivnih oblika poljoprivrede, ribarstva i turizma

PRIORITET MJERA

Mjera 2.1.1. Programi poticanja razvoja vinogradarstva i

vinarstva

Mjera 2.1.2. Programi poticanja razvoja maslinarstva,

voćarstva i povrtlarstva

Mjera 2.1.3. Programi poticanja razvoja pčelarstva

Mjera 2.1.4. Programi poticanja razvoja stočarstva

Mjera 2.1.5. Programi poticanja ekološke poljoprivredne

proizvodnje

Mjera 2.1.6. Okrupnjavanje poljoprivrednih površina

Mjera 2.1.7. Izgradnja sustava za navodnjavanje

Mjera 2.1.8. Sufinanciranje nabavke sadnica

Mjera 2.1.9. Programi poticanja ribarstva i akvakulture

Mjera 2.2.1. Osnivanje zadruge ili klastera proizvođača

poljoprivrednih proizvoda

Mjera 2.2.2. Udruživanje i zajednički nastup proizvođača

poljoprivrednih proizvoda

Mjera 2.2.3. Brandiranje autohtonih poljoprivrednih

proizvoda

Mjera 2.3.1. Organizacija edukativnih programa za

poljoprivrednike

Mjera 2.3.2. Organizacija tematskih predavanja za

poljoprivrednike i ribare

Prioritet 2.1.Razvoj selektivnih oblika

poljoprivrede i ribarstva

Prioritet 2.2.Poticanje prerade poljoprivrednih

proizvoda u finalne proizvode

Prioritet 2.3.Edukacija poljoprivrednih

proizvođača i ribara


40

Razvoj selektivnih oblika poljoprivrede u drugom strateškom cilju obuhvaća tri prioriteta, i to:

razvoj selektivnih oblika poljoprivredne proizvodnje i ribarstva, poticanje prerade

poljoprivrednih proizvoda u finalne proizvode te edukaciju poljoprivrednih proizvođača i

PRIORITET MJERA

Mjera 2.4.1. Programi poticanja za turizam nasljeđa

Mjera 2.4.2. Programi poticanja izgradnje plaža, sportskih

i rekreativnih sadržaja

Mjera 2.4.3. Programi poticanja izgradnji ugostiteljskih

objekata

Mjera 2.4.4. Programi poticanja nautičkog turizma

Mjera 2.4.5. Programi poticanja ronilačkog turizma

Mjera 2.4.6. Programi poticanja razvoja seoskog turizma

Mjera 2.4.7. Programi poticanja razvoja lovnog turizma

Mjera 2.4.8. Programi poticanja razvoja kulturnog turizma

Mjera 2.4.9. Programi poticanja razvoja izletničkog i

sportskog turizma

Mjera 2.4.10. Poboljšanje kvalitete turističkih smještajnih

kapaciteta na području općine Raša

Mjera 2.4.11. Trasiranje i izgradnja pješačkih i biciklističkih

staza

Mjera 2.4.12. Stvaranje preduvjeta za izgradnju novih

turističkih naselja

Mjera 2.4.13. Promoviranje turističkih sadržaja

Mjera 2.5.1. Kvantitativno i kvalitativno poboljšanje

turističko-ugostiteljske usluge

Mjera 2.5.2. Zaštita i obnova graditeljske baštine

(industrijsko-rudarska, ruralna, povijesna,

kulturna, arheološka)

Mjera 2.5.3. Razvijanje inovativne turističke ponude i

usluga koje povezuju turizam i ugostiteljstvo s

poljoprivrednom proizvodnjom i s

industrijskom baštinom (rudnik Raša)

Mjera 2.5.4. Očuvanje i razvoj tradicijskih i umjetničkih

obrta u funkciji turizma

Mjera 2.6.1. Organiziranje seminara, edukacija, stručnih

skupova i putovanja o temama bitnim za

razvoj turizma i ugostiteljstva

Mjera 2.6.2. Organiziranje stručnih izlaganja i informiranja

o raspoloživim potporama

Mjera 2.6.3. Poboljšanje komunikacije i razmjene

informacija (informiranje internetom,

izdavanjem promidžbenih materijala,

organiziranje događaja)

Prioritet 2.4.

Valorizacija prirodnih i kulturnih

resursa putem razvoja selektivnih

oblika turizma

Prioritet 2.6.

Obogaćenje turističke ponude

povezivanjem potencijala priobalja i

unutrašnjosti

Prioritet 2.5.

Unaprjeđenje znanja i sposobnosti

dionika u turističkoj djelatnosti


41

ribara. Selektivni oblici poljoprivredne proizvodnje prvenstveno se odnose na vinogradarstvo,

voćarstvo, povrtlarstvo, pčelarstvo, ribarstvo i stočarstvo u okviru kojega posebno mjesto

zauzima uzgoj muznih krava, ovčarstvo, kozarstvo, uzgoj magaraca te ribarstvo. Uz poticanje

navedenih grana poljoprivrede odgovarajućim programima, neophodno je, također poduzeti

aktivnosti usmjerene ka okrupnjavanju poljoprivrednih posjeda, izgradnji sustava za

navodnjavanje te sufinanciranju nabavke sadnica i repromaterijala.

Poticanje prerade poljoprivrednih proizvoda podrazumijeva organizaciju sustava prerade

poljoprivrednih proizvoda kroz zadruge, udruživanje i zajednički nastup proizvođača

poljoprivrednih prerađevina kao i brandiranje izvornih vrsta poljoprivrednih proizvoda uz

isticanje zemljopisnog porijekla. Sustavni razvoj poljoprivrede nemoguć je bez odgovarajuće

educiranih poljoprivrednika i osoba uključenih u poticanje i razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Stoga se poboljšanje postojećeg sustava edukacije poljoprivrednika davanjem odgovarajućih

informacija i pružanjem operativnih usluga, te organizacijom edukativnih programa i tematskih

predavanja nameću kao nezaobilazni čimbenik povećanja stupnja educiranosti ove skupine

gospodarstvenika.

Iako je intenzitet turističkog prometa najviše naglašen u ljetnim mjesecima, odgovarajućom

valorizacijom prirodnih i kulturnih resursa putem razvoja selektivnih oblika turizma, općina

Raša bitno će utjecati na povećanje broja gostiju i izvan središnje ljetne sezone. Upravo je zato

razvoj turizma nasljeđa, izgradnja plaža, sportskih i rekreativnih sadržaja, razvoj ugostiteljstva

i gastronomije, ruralnog, nautičkog, ronilačkog, lovnog, kulturnog i izletničkog turizma, uz

poboljšanje kvalitete turističkih smještajnih kapaciteta u kampovima i privatnom smještaju,

stvaranje preduvjeta za izgradnju hotela, za otvaranje novih kampova i trasiranje pješačkih i

biciklističkih staza neophodan čimbenik obavljanja turističke djelatnosti tijekom cijele godine

te povećanja turističkog prometa. Općina će nastojati osmisliti razne turističke projekte koji bi

trebali povezati obalni potencijal s unutrašnjosti općine te unaprijeđivati znanja svih dionika

turističke ponude putem raznih edukacija. Značajan doprinos unapređenju turističkih djelatnosti

zauzima i promoviranje turističkih sadržaja te izgradnja branda općine Raša i Istočne Istre kao

turističke destinacije.


42

6.3. STRATEŠKI CILJ 3: Izgradnja komunalne infrastrukture u skladu s potrebama

općine

Izgradnja suvremene komunalne infrastrukture pretpostavka je razvoja svih djelatnosti unutar

općine Raša, a ujedno i značajan čimbenik kvalitete života stanovništva. U nastojanju da izgradi

kvalitetno polazište svekolikog razvoja, Općina Raša kao treći razvojni cilj postavila je

izgradnju komunalne infrastrukture sukladne razvojnim potrebama u okviru kojeg su utvrđena

dva prioriteta za naredno razdoblje s ukupno 10 mjera.

Tablica 4: STRATEŠKI CILJ 3: Izgradnja komunalne infrastrukture u skladu

s potrebama općine

Kompletiranje komunalne infrastrukture podrazumijeva izgradnju novih i dovršenje izgradnje

započetih infrastrukturnih sadržaja u gospodarskim zonama na području općine Raša, u naselju

Raša te u ostalim naseljima na području općine. Infrastrukturno opremanje gospodarskih zona

pretpostavka je razvoja gospodarstva i to posebice proizvodnih djelatnosti koje su u prošlosti

zauzimale najznačajniji udio u gospodarstvu općine Raša te koje treba dalje stimulirati, budući

se one nalaze u temeljima postojanog razvoja svakog gospodarstva. Postojeće stanje

PRIORITET MJERA

Mjera 3.1.1. Izgradnja i kompletiranje elektroenergetske

mreže u gospodarskim zonama

Mjera 3.1.2. Izgradnja i kompletiranje sustava

vodoopskrbe i odvodnje u gospodarskim

zonama

Mjera 3.1.3. Izgradnja i kompletiranje prometne

infrastrukture u gospodarskim zonama

Mjera 3.1.4. Uređenje okoliša u gospodarskim zonama

Mjera 3.2.1. Izgradnja vodoopskrbnog sustava

Mjera 3.2.2. Izgradnja pročistača

Mjera 3.2.3. Proširivanje, rekonstrukcija i asfaltiranje

prometnica

Mjera 3.2.4. Proširenje i rekonstrukcija

telekomunikacijske infrastrukture

Mjera 3.2.5. Osiguranje dovoljnog broja parkirališnih

mjesta

Mjera 3.2.6. Igradnja i/ili rekonstrukcija i opremanje

marina i luka

Mjera 3.2.7. Proširenje groblja

Prioritet 3.1.Infrastrukturno opremanje

gospodarskih zona

Prioritet 3.2.

Izgradnja i rekonstrukcija

infrastrukturnih sadržaja u naselju

Raša i okolnim naseljima


43

infrastrukture u određenim gospodarskim zonama potrebno je dovršiti i unaprijediti što

podrazumijeva izgradnju i dovršenje elektroenergetske mreže, sustava vodoopskrbe i odvodnje,

prometnica te uređenje okoliša.

Kompletiranje infrastrukture u naselju Raša i okolnim naseljima zahtjeva dovršenje

vodoopskrbnog sustava, izgradnju mini pročistača, uređenje prometnica, dovršetak javne

rasvjete te unapređenje telekomunikacijske infrastrukture kako bi se osigurale pretpostavke

razvoja djelatnosti u tim područjima te spriječilo iseljavanje stanovništva. Infrastrukturno

najzahtjevniji dio je naselje Raša u kojem je koncentrirana većina stanovništva. Postojeća

cjelokupna komunalna infrastruktura je nedovoljno izgrađena pri čemu se ponajviše ističu

potrebe izgradnje sustava odvodnje, vodovodnog sustava, prometnog sustava, proširenja

groblja te osiguranje dovoljnog broja parkirališnih mjesta.

6.4. STRATEŠKI CILJ 4: Zaštita prirode i okoliša

Donošenje odgovarajućih strateških i prostorno-planskih dokumenata u kojoj su znanstveno

utemeljeno razrađene odrednice relevantne za prostorno planiranje, stavljajući pritom poseban

naglasak na zaštitu prirode i okoliša koji predstavljaju jedan od temeljnih razvojnih resursa, te

u kojoj su uvažene razvojne potrebe, neizostavan je element koji zaslužuje odgovarajuću

pozornost prilikom razmatranja strateških pravaca razvoja. Općina Raša četvrtim je strateškim

ciljem utvrdila ulogu zaštite prirode i okoliša u svojem razvoju. Ovim strateškim ciljem

naglašena su tri prioriteta s ukupno 9 provedbenih mjera.


44

Tablica 5: STRATEŠKI CILJ 4: Zaštita prirode i okoliša

U okviru realizacije strateškog cilja zaštite prirode i okoliša u funkciji razvoja općine Raša

izdvajaju se tri prioriteta za naredno razdoblje. Prioritet redefiniranja prostorno planske

dokumentacije obuhvaća donošenje izmjena i dopuna plana prostornog uređenja kojim se

mijenjaju i usklađuju određeni dijelovi plana vodeći računa o zaštiti prirode i okoliša. Na taj

način bit će stvorena formalno pravna osnova za realizaciju niza projekata značajnih za

stanovništvo i gospodarstvo u cjelini, a temeljeno na principu dugoročnog održivog razvoja.

Zaštita prirode i okoliša na području općine Raša podrazumijeva prije svega utvrđivanje

kvalitete pojedinih sastavnica okoliša, odnosno zraka, tla, vode, mora i razine buke, budući se

do sada nije sustavno pristupalo njihovom mjerenju. Specifičnosti prirodnog okruženja,

odnosno flore i faune na području općine Raša sadržane su, između ostalog i u njegovoj

bioraznolikosti. U tom smislu potrebno je pristupiti očuvanju bioraznolikosti na način da se na

samom početku prikupe postojeći podaci o bioraznolikosti područja, nakon čega je pojedine

lokalitete neophodno zaštititi.

Moderni način života predstavlja sve veću prijetnju zaštiti prirode i okoliša, a poseban naglasak

u tom je smislu usmjeren na otpad. Općina Raša, stoga je pod trećim prioritetom odredila

PRIORITET MJERA

Mjera 4.1.1. Donošenje izmjena i dopuna prostornog plana

uređenja

Mjera 4.1.2. Izrada ostalih planova definiranih prostornim

planom uređenja i zakonskim aktima

Mjera 4.2.1. Utvrđivanje kvalitete zraka, tla, vode, mora te

razine buke

Mjera 4.2.2. Prikupljanje postojećih podataka o

bioraznolikosti područja

Mjera 4.2.3. Utvrđivanje postojećeg stanja pojedinih

lokaliteta, njihova zaštita i učinkovito

gospodarenje

Mjera 4.3.1. Sanacija i zatvaranje zatečenih starih

("divljih") deponija

Mjera 4.3.2. Edukacija stanovništva vezana uz zbrinjavanje

otpada, zaštitu okoliša i korištenje obnovljivih

izvora energije

Mjera 4.3.3. Organizacija selektivnog prikupljanja otpada

Mjera 4.3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije

Prioritet 4.1.Izmjene i dopune prostorno planske

dokumentacije

Prioritet 4.2.

Analiza i utvrđivanje stanja okoliša

te očuvanje bioraznolikosti

područja i okoliša

Prioritet 4.3.Zbrinjavanje otpada i korištenje

obnovljivih izvora energije


45

zbrinjavanje otpada u okviru čega se nameće potreba sanacije i zatvaranja postojećih starih

(„divljih“) deponija kao i organizacija selektivnog prikupljanja otpada. Isto tako, u cilju

očuvanja kvalitete prirode i okoliša neophodno je organizirati razne akcije usmjerenih na

edukaciju stanovništva i njihovog aktivnog uključivanja u aktivnosti zaštite prirode i okoliša.

U cilju očuvanja i zaštite prirode i okoliša ulaganja u obnovljive izvore energije predstavlja

neizostavni prioritet razvoja općine.

6.5. STRATEŠKI CILJ 5: Razvoj društvenih djelatnosti i civilnog sektora

Osiguranje visoke razine kvalitete društvenih sadržaja cilj je svake jedinice lokalne samouprave

kojeg je ista dužna ostvariti u okviru svojih materijalnih mogućnosti. Zadovoljenje potreba od

javnog značaja provodi se putem financiranja i organiziranja različitih programa od strane

Općine Raša i ostalih institucija. Postavljajući strateški cilj unapređenja društvenih djelatnosti

i civilnog sektora s odgovarajućim društvenim sadržajima, Općina Raša nastoji podići kvalitetu

i proširiti sadržaje unutar postojećeg sustava društvenih djelatnosti i razvoja civilnog sektora i

to isticanjem sedam prioriteta za naredno razdoblje koji obuhvaćaju ukupno 26 mjera.


46

Tablica 6: STRATEŠKI CILJ 5: Razvoj društvenih djelatnosti i civilnog sektora

PRIORITET MJERA

Mjera 5.1.1. Izgradnja doma za starije i nemoćne osobe

Mjera 5.1.2. Osiguranje prostora za rad potrebnih

zdravstvenih ustanova

Mjera 5.1.3. Realizacija programa pomoći u kući starijim

osobama

Mjera 5.1.4. Izrada informativnog vodiča za starije osobe

Mjera 5.2.1. Rekonstrukcija i opremanje dječjeg vrtića

Mjera 5.2.2. Rekonstrukcija i opremanje osnovne škole

Mjera 5.2.3. Organizacija različitih programa cjeloživotnog

obrazovanja

Mjera 5.2.4. Izgradnja sportske dvorane

Mjera 5.3.1. Uređenje i opremanje sportskih igrališta

Mjera 5.3.2. Uređenje i opremanje postojećeg sportskog

kompleksa s bazenom

Mjera 5.3.3. Edukacija voditelja sportskih aktivnosti

Mjera 5.3.4. Programi poticanja svih dobnih skupina za

bavljenje sportom

Mjera 5.4.1. Uređenje društvenih domova

Mjera 5.4.2. Sanacija prioritetnih objekata kulturne baštine

Mjera 5.4.3. Osiguranje potrebnog stručnog kadra

zaduženog za područje kulture

Mjera 5.4.4. Izgradnja i/ili rekonstrukcija, uređenje i

opremanje tematskih muzeja

Mjera 5.5.1. Osiguravanje prostora za primarnu

zdravstvenu zaštitu

Mjera 5.5.2. Organizacija preventivnih zdravstvenih

programa

Mjera 5.5.3. Osiguranje specijalističkih djelatnosti

sukladnih potrebama stanovništva

Mjera 5.5.4. Osiguranje kvalitetne zdravstvene zaštite

djece s poteškoćama u razvoju i osoba s

invaliditetom

Mjera 5.6.1. Organizacija radionica za osobe s posebnim

potrebama

Mjera 5.6.2. Osiguravanje nužnog smještaja za osobe bez

stana (smještaja)

Mjera 5.6.3. Umrežavanje i veća suradnja socijalnih

ustanova i udruga

Mjera 5.7.1. Potpora programima civilnog društva

Mjera 5.7.2. Uređenje prostora za predstavnike civilnog

sektora

Mjera 5.7.3. Organizacija raznih radionica i edukacija za

predstavnike civilnog sektora

Mjera 5.7.4. Promocija aktivnosti civilnog sektora

Prioritet 5.7. Razvoj civilnog sektora

Prioritet 5.6.Unapređenje ostalih društvenih

sadržaja

Prioritet 5.3. Razvoj sporta i rekreacije

Prioritet 5.4.Unapređenje kulturnih sadržaja i

očuvane kulturne baštine

Prioritet 5.5. Kvalitetna zdravstvena zaštita

Prioritet 5.1.Kvalitetna briga o starijim i

nemoćnim osobama

Prioritet 5.2.Osiguranje izvrsnosti u sustavu

odgoja i obrazovanja


47

Utvrđivanje stanja i dugoročna projekcija kretanja čimbenika koji determiniraju potrebe za

nekom od usluga koje se pružaju u okviru društvenih djelatnosti predstavljaju polazište

unapređenja društvenih djelatnosti. Prvi prioritet odnosi se na uspostavu kvalitetne brige o

starijim i nemoćnim osobama o čemu Općina Raša mora posebice voditi računa, budući da

demografska kretanja ukazuju na relativno staro stanovništvo čije će potrebe u budućnosti biti

vjerojatno sve naglašenije. Realizacija navedenog prioriteta osigurati će se izgradnjom doma

za starije i nemoćne osobe (ili uređenjem postojećeg prostora za sličnu namjenu),

osmišljavanjem programa pomoći u kući starijim osobama te izradom informativnog vodiča za

skupinu starijih osoba.

Drugim prioritetom koji neizravno prožima sve segmente razvojne strategije općine Raša i koji

bi trebao rezultirati podizanjem stupnja educiranosti stanovništva predviđa se osiguranje

izvrsnosti u sustavu odgoja i obrazovanja. Navedeni prioritet obuhvaća stvaranje materijalne

osnove neophodne za kvalitetni odgojni i obrazovni sustav. Suvremeni način života sve više

naglašava potrebu za bavljenjem sportom i ostalim rekreativnim aktivnostima. Na temelju

osnovne analize uočene su odgovarajuće razvojne potrebe te se u narednom razdoblju planira

uređenje i opremanje sportskih igrališta, postojećeg sportskog kompleksa s bazenom, izgradnja

nove dvorane, edukacija voditelja sportskih aktivnosti te osvješćivanje građana o potrebi

bavljenja sportom i njegovim implikacijama na opće stanje tijela i duha.

Unapređenje kulturnih sadržaja i očuvanje kulturne baštine općine Raša prepoznate su kao

potrebe kojima je u narednom razdoblju potrebno također ozbiljno pristupiti. U tom pogledu

Općina Raša izdvojila je mjere koje se uglavnom odnose na osiguranje materijalne osnove za

kvalitetno organiziranje kulturnih sadržaja, sanaciju prioritetnih objekata kulturne baštine te

osiguranje stručnog kadra zaduženog za područje kulture.

Kvalitetna zdravstvena zaštita kao postavljeni prioritet obuhvaća osiguranje prostora za

primarnu zdravstvenu zaštitu, organizaciju preventivnih zdravstvenih pregleda, osiguranje

prostora za potrebne specijaliste te osiguravanje prostora za rad stručnjaku za osobe s posebnim

potrebama i invaliditetnim osobama.


48

Pretposljednji prioritet odnosi se na unaprijeđenje različitih društvenih sadržaja u okviru kojeg

su definirane mjere čija je svrha osiguranje prostornih kapaciteta za osiguranje rada raznih

društvenih djelatnosti, uvođenje odgovarajućih programa socijalne skrbi te ostalih sadržaja koji

podižu kvalitetu mreže društvenih djelatnosti.

Civilno društvo podrazumijeva širu sferu društvenog života koja ne pripada niti državnom, niti

privatnom, profitnom sektoru. Ono znači aktivan odnos građanki i građana prema javnim

službama i poslovima: od sudjelovanja u javnim raspravama u utjecaju na formiranje političke

volje, preko konkretnih inicijativa usmjerenih na određene političke i pravne mjere, do

preuzimanja dijela javnih poslova koji država i javne institucije ne mogu obaviti uopće, u

potpunosti, ili dovoljno kvalitetno. Organizacije civilnog društva ustrojene su u obliku udruga,

zaklada i fundacija, privatnih ustanova, sindikata i neformalnih građanskih inicijativa. U

civilnom društvu presudna je njegova utemeljenost, a ključne vrijednosti su: sloboda,

neovisnost, pluralizam, otvorenost, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, očuvanje

prirode i okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav. Općina Raša će u skladu

sa svojim mogućnostima nastojati dati maksimalnu potporu raznim projektima civilnog društva,

osigurati im prostor za rad, organizirati radionice i edukacije za predstavnike tog sektora te

promovirati njihove aktivnosti.


49

7. FINANCIJSKI PLAN

Financijski plan za provedbu programa ukupnog razvoja općine Raša u razdoblju od 2014. do

2020. godine donosi prikaz alokacije sredstava prema izvorima financiranja, strateškim

ciljevima i vremenskim razdobljima. Metodologija korištena pri izračunu raspodjele sredstava

prema izvorima financiranja podrazumijeva planiranje na osnovu slijedećih pokazatelja:

vlastite financijske mogućnosti

financijske mogućnosti privatnih subjekata na području općine

korištenje sredstava iz EU fondova

korištenje sredstava iz domaćih fondova Ministarstava

kreditna sredstva

S obzirom na proteklo otežano gospodarsko razdoblje, pretpostavka je da će u narednom

razdoblju još teže dolaziti do realizacije raznih infrastrukturnih projekata kako u javnom, tako

i u privatnom sektoru, bez pomoći od domaćih ili stranih (EU fondovi) institucija. Financijski

kapacitet općine Raša je skroman, dostatan za pokriće tekućih troškova funkcioniranja Općine,

sufinanciranja rada društvenog sektora, sporta i kulture te za ulaganja u manje infrastrukturne

projekte od bitnog značaja za širu zajednicu. Sljedeći grafikoni prikazuju projekciju ukupnih

prihoda Općine Raša, prihoda od komunalnog doprinosa i naknada te projekciju planiranih

rashoda za ulaganje u komunalne djelatnosti i pomoći građanima i kućanstvima do 2020.

godine.


50

Grafikon 1: Projekcija ukupnih prihoda Općine Raša do 2020. godine u kn

Izvor: www.minf.hr

Grafikon 2: Projekcija ukupnih prihoda od komunalnog doprinosa

i komunalne naknade do 2020. godine u kn

Izvor: www.minf.hr

http://www.minf.hr/

http://www.minf.hr/


51

Grafikon 3: Pomoći građanima i kućanstvima do 2020. godine u kn

Izvor: www.minf.hr

Iz prethodnih je grafikona vidljivo da Općina Raša trenutno ostvaruje ukupne proračunske

prihode u visini od cca. 12 milijuna kuna što je dostatno za pokrivanje tekućih troškova

funkcioniranja svih djelatnosti na području općine te ulaganja u manje infrastrukturne projekte.

Projekcija ukupnih prihoda do 2020. godine ukazuje na optimistično promišljanje općinske

uprave u kontekstu oporavka ukupnog gospodarstva, cjelokupne gospodarske situacije, početka

realizacije investicijskih projekata, što će se u konačnici odraziti i na povećanje prihoda

lokalnog proračuna. Općina Raša trenutno ostvaruje prihode od naplate komunalnog doprinosa

u iznosu od 1,2 milijuna kuna, komunalne naknade 1,9 milijuna kuna te naknada za priključak

u iznosu od cca. 190 tisuća kuna. U projekciji predmetnih prihoda do 2020. godine očekuje se

konstantno povećanje istih te njihovo ulaganje u izgradnju i rekonstrukciju postojeće i nove

infrastrukture uz istodobno korištenje ostalih izvora financiranja (EU fondovi, sredstva

Ministarstava, razne druge potpore iz proračuna te sufinanciranje projekata od strane privatnog

partnera).

U narednom razdoblju Općina Raša želi ostati socijalno osjetljiva sredina, a projekcija izdataka

za pomoći građanima i kućanstvima kroz razne naknade pokazuje trend njihovih povećanja do

2020. godine, što će u konačnici rezultirati ostvarivanjem cilja socijalne

http://www.minf.hr/


52

pravednosti i osiguravanjem minimalnog životnog standarda svim stanovnicima s područja

općine Raša.

7.1. Mogućnosti korištenja fondova Europske unije za financiranje projekata

Ulaskom u novo obračunsko razdoblje Europske unije 2014.-2020., Republici Hrvatskoj, a i

Općini Raša te pravnim subjektima koji posluju na tome području otvaraju se razne mogućnosti

korištenja sredstava fondova Europske unije što je i prikazano na sljedećoj slici.

Slika 8: Instrumenti kohezijske politike i EU fondovi za razdoblje 2014.-2020.

Izvor: www.mrrfeu.hr

Pristupanjem Europskoj uniji, Republika Hrvatska postaje i dio zajedničkog prostora s ciljem

postizanja gospodarske i teritorijalne kohezije europskog prostora. Kao zemlja članica sudjeluje

u provedbi zajedničkih europskih strategija i politika u okviru višegodišnjeg financiranja od

2014. do 2020. godine. Republici Hrvatskoj i svim njenim regionalnim i lokalnim područjima

http://www.mrrfeu.hr/


53

se ulaskom u Europsku uniju značajno povećavaju mogućnosti društvenog i gospodarskog rasta

i razvoja kroz financiranje razvojnih projekata iz dostupnih EU fondova. Očekuje se da će i

Općina Raša i poduzetnici s područja općine bar djelomično koristiti europske fondove u tom

razdoblju za izgradnju infrastrukture i održivi gospodarski razvoj u svim sektorima, od

poljoprivrede i ruralnog razvoja do novih tehnologija i inovacija. Za kvalitetno korištenje EU

sredstava važno je razumjeti prioritete i ciljeve Europske unije, njene strateške i programske

dokumente te fondove koji ih prate. Ciljevi Europske unije se prenose u sve nacionalne

strategije i daju im okvir unutar kojeg svaka zemlja članica može definirati svoje vlastite

nacionale prioritete kako bi one bile usklađene i na taj način pravilno iskorištene. Svaki projekt

mora biti utemeljen na strateškim razvojnim dokumentima lokalne samouprave, te pridonositi

EU prioritetima i ciljevima, inače neće moći ostvariti financiranje iz EU fondova.

Kohezijska politika je jedna od najvažnijih politika Europske unije koja ima za cilj ujednačiti

razvoj svih članica unije. Kohezijska politika stavlja na raspolaganje članicama Europske unije

sredstva Kohezijskog fonda i Strukturnih fondova. Strukturni fondovi su Europski fond za

regionalni razvoj i Europski socijalni fond. Republici Hrvatskoj se u sklopu Kohezijske politike

nude i Fond za pomorstvo i ribarstvo te Europski Poljoprivredni fond za ruralni razvoj.

7.2. Kohezijska politika Europske unije

Kohezijska odnosno regionalna politika je s aspekta utjecaja na razvoj regija i ulaganja u

regionalne razvojne projekte najznačajnija politika Europske unije. Ogleda se to u iznosu

financijskih sredstava kojima raspolažu instrumenti / fondovi kohezijske politike. Ta su

sredstva raspoređena u Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond

(ESF), Kohezijski fond te novi financijski instrument Connecting Europe Facility. Strukturni

fondovi i Kohezijski fond glavni su instrumenti kojima Europska unija financira i provodi tzv.

Kohezijsku politiku. Kohezijska politika jedna je od brojnih EU politika. Gledajući financijski

značaj, može se zaključiti da je riječ o financijski drugoj po redu najznačajnijoj politici, odmah

iza Zajedničke poljoprivredne politike, na koju u aktualnoj sedmogodišnjoj perspektivi

Europske komisije otpada 35,7% ukupnog budžeta Unije, odnosno 308 milijardi eura.


54

Kohezijskom politikom, koja se naziva još i politikom solidarnosti, Europska unija osigurava

sredstva za manje razvijene regije, odnosno zemlje članice Europske unije.

Kohezijska politika, značajno treba pridonijeti i održivom rastu pomažući i potičući investicije

i projekte koji dotiču energetsko, klimatsko i područje zaštite okoliša. Nova europska inicijativa

koja potiče učinkovito korištenje resursa naglašava značaj snažnije upotrebe fondova za

regionalni razvoj (strukturni i kohezijski) u ovom važnom području. Korištenje europskih

fondova dodatno će potaknuti i nacionalna javna sredstva ali i privatna ulaganja u ovo područje.

Kohezijska politika konstantno financira projekte vodoopskrbe, odvodnje i gospodarenja

otpadom pomažući regijama postići ciljeve zacrtane direktivama za ova područja. Sad se

dodatno naglašava potreba učinkovitog korištenja resursa, energetska učinkovitost, smanjenje

negativnih učinaka na klimu smanjenom emisijom stakleničkih plinova, prilagodba klimatskim

promjenama, smanjenje negativnog učinka na okoliš u svim područjima ljudskog djelovanja te

poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

Uključivi rast je cilj koji je prioritet kohezijske politike pa tako i financiranja njenih

instrumenata. S time u vezi će se poticati i financirati projekti ulaganja u ljudski kapital,

obrazovni sustav, programe obuke i cjeloživotno obrazovanje. Poticati će se i programi

modernizacije tržišta rada, restrukturiranja i prekvalifikacije, diversifikacije djelatnosti u

gospodarstvu. Kohezijska politika također sudjeluje u unapređenju usluga i projekata u

zdravstvu, održivosti socijalnog sustava, borbi protiv socijalne isključenosti i siromaštva.

Uspjeh u postizanju ciljeva zacrtanih europskom strategijom Europe 2020 u značajnom će

dijelu ovisiti i o odlukama koje će se donositi na lokalnoj i regionalnoj razini. Politika

kohezijskog razvoja je ta koja najvećim dijelom treba potaknuti razvojne projekte i potencijale

Europske unije promičući razvoj u svim regijama. Kohezijska politika to može postići tako da

poboljša uvjete za pametan rast, dakle, uvjete za obrazovanje i inovacije, potičući istraživanja i

razvoj, investicije zasnovane na znanju i novim tehnologijama te aktivnosti koje rezultiraju

visokom dodanom vrijednošću. Kohezijska politika zauzima središnju ulogu u uključivanju i

promicanju investiranja prema projektima koji potiču održivi rast, zaštitu okoliša, razvoj

solidarnosti.


55

Osnovna svrha kohezijske politike jest smanjiti značajne gospodarske, socijalne i teritorijalne

razlike koje postoje između EU regija, ali također i jačati globalnu konkurentnost europskog

gospodarstva. Pri tome Europska unija nastoji djelovati po takozvanom principu „catching up“

sukladno kojem stope rasta slabije razvijenih regija trebaju dostići stope rasta natprosječno

razvijenih regija, međutim pri tome se ne smije ograničavati rast vodećih regija.

Vezano uz alokaciju i koncentraciju sredstava Kohezijske politike, kategorizacija se vrši prema

stupnju razvijenosti i konkretnim potrebama pojedinih regija. Tako su za različite vrste

poteškoća predviđene različite intervencije i različiti iznosi EU pomoći. Okosnicu Kohezijske

politike čini djelovanje u smjeru ostvarenja tri temeljna cilja, a to su: konvergentnost,

konkurentnost i zapošljavanje te europska teritorijalna suradnja.

Glavni instrumenti Kohezijske politike su Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski

socijalni fond (ESF), Kohezijski fond, Europska teritorijalna suradnja te Europski

poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) .

7.3. Financiranje strateških projekata u općini Raša

Uzimajući u obzir prirodne resurse i potencijal, skromni proračun lokalne samouprave, stanje

cjelokupnog gospodarstva, no i otvaranje mogućnosti korištenja kohezijskog, strukturnog i

drugih fondova može se zaključiti da općina Raša ima velike komparativne prednosti za razvoj

raznih gospodarskih, poljoprivrednih i turističkih djelatnosti uz istovremenu brigu o socijalnom

statusu svojeg stanovništva, no da bi se to provelo, potrebno je riješiti imovinsko-pravne odnose

na parcelama na kojima se želi graditi nova infrastruktura ili rekonstruirati postojeća, uskladiti

prostorno plansku i stratešku dokumentaciju s razvojnim ciljevima te ishoditi potrebne dozvole

za sve one projekte koje se želi aplicirati na objavljene natječaje. Realno je za očekivati da će

se većina projekata realizirati uz korištenje vanjskih izvora sufinanciranja te korištenjem

povoljnijih dugoročnih kredita. S obzirom na dane mogućnosti korištenja EU sredstava sljedeći

grafikon prikazuje predviđenu projekciju financiranja javnih projekata u kojima će Općina biti

nositelj.


56

Grafikon 4: Projekcija izvora financiranja projekata čiji će nositelj biti Općina Raša

Izvor: Procjena općinske uprave

Iz grafikona je vidljivo da bez sufinanciranja javnih projekata od strane EU fondova ne bude

moguća njihova realizacija, odnosno, procjenjuje se da će udio EU sredstava u ukupnoj

realizaciji projekata vezanih uz investicije Općine Raša iznositi cca. 70%. Osim EU sredstava

Općina će u svojim proračunima predvidjeti i dio vlastitih sredstava, prvenstveno za rješavanje

imovinsko-pravnog stanja nekretnina i ishodovanja potrebne dokumentacije. Dio sufinanciranja

se očekuje iz proračuna Istarske županije, dio iz državnog proračuna, a onaj dio koji ne bude

moguće ishoditi kroz sufinanciranje (po procjeni cca. 10%) realizirati će se uz uzimanje

dugoročnih kredita kod komercijalne banke ili Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

Privatni investitori također imaju na raspolaganju razne mogućnosti korištenja domaćih i EU

sredstava, no postotak sufinanciranja takvih projekata je manji u odnosu na projekte od javnog

značaja. Ovisno o vrsti natječaja i investitoru sljedeći grafikon daje prikaz procjene financiranja

projekata u privatnom sektoru na području općine Raša.


57

Grafikon 5: Projekcija izvora financiranja projekata na području općine Raša

čiji će nositelji biti privatni investitori za razdoblje 2014.-2020.

Izvor: Procjena općinske uprave

Iz grafikona je vidljivo da procjena ukazuje na podatak da će privatni investitori s područja

općine Raša za realizaciju vlastitih projekata koristiti cca. 15 % vlastitih sredstava, 3 % pomoći

iz državnog proračuna, 32 % EU sredstva, dok će najveći dio financirati sredstvima dugoročnih

kredita.


58

8. PROVEDBA PROGRAMA UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE RAŠA

Provedba definirane vizije, prioriteta i mjera sastavni je dio Programa ukupnog razvoja općine

Raša za razdoblje 2014.–2020. godine. Provedbenim planom osigurava se implementacija

Programa ukupnog razvoja tako da se u provedbi strateških ciljeva, prioriteta i pripadajućih

mjera određuju nositelji i njihove nadležnosti. U sljedećoj shemi prikazana je odgovornost za

cjelokupnu provedbu Programa ukupnog razvoja.

.

Shema 1: Odgovornost za provedbu cjelokupnog PUR-a

Izvor: Izrađeno na temelju procjene općinske uprave

Iz sheme je vidljivo da načelnik/ca sa zamjenikom/com preuzima odgovornost za provedbu

cjelokupnog Programa ukupnog razvoja, o čemu redovito trebaju izvještavati Općinsko vijeće,

političke stranke i građane općine Raša (javnost). Način i dinamika izvještavanja bit će definirani

posebnim aktom kojeg će donijeti Općinsko vijeće Općine Raša.

NAČELNIK/CA

&

ZAMJENIK NAČELNIK/CA

OPĆINSKO VIJEĆE

POLITIKA

STRATEŠKI CILJ 5STRATEŠKI CILJ 4STRATEŠKI CILJ 3STRATEŠKI CILJ 2STRATEŠKI CILJ 1

JAVNOST


59

9. INSTITUCIONALNI MODEL RAZVOJA

Područje općine Raša posebno je s obzirom na prirodne, ljudske, kulturne i povijesne resurse

te je vrlo teško doći do takvog analitičko-ekonomskog institucionalnog modela razvoja koji bi

bio „optimalan“ i primjenjiv u svakoj situaciji i na svakome području. Bolje rečeno, može se

zaključiti da takav model nije niti moguće konstruirati zbog specifičnosti područja. Ipak,

moguće je konstruirati takav „prihvatljivi model“ kojim bi se trebali rukovoditi predstavnici

javnog sektora prilikom izrade strategije razvoja svoga područja, vodeći računa o uključivanju

svojih stanovnika u sve strateške projekte razvoja. Takav prihvatljivi model bi trebao uzeti u

obzir analizu stanja, dosadašnje iskustvo u zemlji i inozemstvu, komparativne prednosti kraja,

želje stanovnika, mišljenje javnog, ali i privatnog sektora o njihovim potrebama i očekivanjima

te ekonomsku opravdanost pojedinog projekta bez koje projekti sami po sebi nemaju smisla. U

sljedećim su poglavljima objašnjene pretpostavke uvođenja takvog modela, kako bi on trebao

izgledati te je objašnjeno koji su očekivani učinci Institucionalnog modela razvoja Općine Raša

(IMR).

9.1. Pretpostavke uvođenja institucionalnog modela razvoja u općini Raša

Prilikom pripreme istraživanja za definiranje „prihvatljivog“ analitičko-ekonomskog

institucionalnog modela razvoja, korištene su razne metode, izvori literature, iskustva sličnih

lokalnih samouprava te zakonska osnova. Najprije se pošlo od osnovnih postulata

menadžmenta koji govori o tome da se svaki proces sastoji od pet koraka i to: analize i

planiranja, organiziranja, kadroviranja, vođenja i kontroliranja. Nakon detaljne analize stanja

na nekome području, potrebno je definirati dugoročnu strategiju razvoja, viziju, prioritete i

mjere sa što preciznijim aktivnostima koje treba provesti. Nakon što se javni i privatni sektor

usuglase oko zajedničke strategije dugoročnog razvoja područja, treba definirati osnovne akcije

i radnje koje su potrebne u cilju početka realizacije te strategije. U tom smislu planiranje

predstavlja proces utvrđivanja ciljeva i izbor instrumenata adekvatnih za realizaciju te

strategije. Planiranje mora omogućiti predstavnicima javnog i privatnog sektora da bolje

sagledaju koje je njihovo glavno područje djelovanja, da znaju koje su dobre i loše strane

realizacije pojedinih zadataka, da mogu identificirati i uspostaviti odgovarajuće standarde


60

performansi te da definiraju pravila ponašanja koja će slijediti sudionici u projektu u

izvršavanju ciljeva projekta.

U procesu organiziranja dolazi do izgradnje strukture, postupaka i primjene sredstava važnih

za uspješnu provedbu Programa ukupnog razvoja lokalne samouprave. Kadroviranje

predstavlja fazu u kojoj se okupljaju svi potrebni stručnjaci koji moraju sudjelovati u procesu

implementacije programa i njegove implementacije. Nakon kadroviranja tima koji vodi

postupak realizacije i provedbe programa razvoja, važno je motivirati ljude kako bi pridonijeli

ostvarenju tog programa – potrebno je ustrojiti vodstvo i podijeliti zadatke s točno definiranim

rokovima izvršenja. U završnoj se fazi (tijekom realizacije) primjenom odgovarajućih

aktivnosti provodi mjerenje i korekcija performansi, a radi ostvarenja funkcija provedbe

definiranog programa. To se ostvaruje na način da se postavljaju standardi, mjeri uspješnost,

uspoređuju standardi sa ostvarenjem i poduzimaju akcije u cilju uklanjanja uočenih

nedostataka.

9.2. Prijedlog institucionalnog modela razvoja općine Raša

Polazeći od pretpostavke da je nemoguće formirati takav optimalni Institucionalni model

razvoja (IMR) Općine Raša koji bi bio univerzalni, u nastavku je dan prijedlog prihvatljivog

modela IMR-a. Za model je od krucijalne važnost da ukaže svim nositeljima javnih i privatnih

aktivnosti u općini Raša na jedan novi način promišljanja i osmišljavanja strategija razvoja,

prilagodbi svojih odluka stvarnim potrebama, potrebi podizanja razine općeg obrazovanja,

boljom upotrebom svih dostupnih resursa, te potrebu za iznalaženjem dodatnih i alternativnih

načina financiranja projekata od strateškog značaja za Općinu. Institucionalni model razvoja

(IMR) obuhvaća tri faze i to:

1. Izrada IMR grafikona i njegova analiza;

2. Davanje prijedloga za poboljšanje IMR koeficijenta;

3. Provedba predloženih mjera.


61

Sljedeći grafikon prikazuje faze IMR procesa koji se stalno nadopunjuje novim idejama,

prijedlozima i načinima povećanja IMR koeficijenta, na način da se za svako postojeće stanje

traže novi prijedlozi koji će poboljšati i unaprijediti postojeće stanje.

Shema 2: IMR proces

Prethodna shema prikazuje međusobnu povezanost između IMR grafikona, novih prijedloga i

provedbe predloženih mjera u cilju stalnog traženja boljih rješenja i uspostave kontinuiranog

procesa dugoročnog razvoja. Temeljem izrađene analize stanja u općini Raša izrađuje se IMR

grafikon koji se analizira i temeljem analize se predlažu konkretne mjere u cilju dugoročnog

razvoja. Nakon definiranja konkretnih mjera potrebno je predložene mjere provesti te nakon

toga ponovno izraditi analizu stanja i procijeniti koliko se situacija poboljšala. Nakon toga

ponovno se izrađuje IMR grafikon, izračunava se IMR koeficijent te se postupak ponavlja u

težnji da IMR koeficijent postane maksimalan (IMR=1).

9.3. Izrada grafikona Institucionalnog modela razvoja (IMR)

Da bi došlo do izrade IMR grafikona potrebno je izraditi detaljnu analizu stanja u općini Raša

te doći do realnih i relevantnih pokazatelja koji utječu na ukupni gospodarski razvoj.

Prijedlozi za poboljšanje

IMR koeficijenta

Provedba predloženih

mjera

IMR

grafikon i analiza


62

Temeljem analize stanja, odrađenih radionica i prikupljenih informacija došlo se do spoznaje

da postoji pet pokazatelja pomoću kojih se može izmjeriti razina razvoja općine Raša a to su:

1. Konkurentno gospodarstvo

2. Razvijeni selektivni oblici poljoprivrede, ribarstva i turizma

3. Izgrađena komunalna infrastruktura u skladu s potrebama općine

4. Zaštićena priroda i okoliš

5. Razvijene društvene djelatnosti i civilni sektor

Kod IMR grafikona svi se čimbenici ocjenjuju ocjenama od jedan do pet (1..5) i to na sljedeći

način:

1= uopće nije razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i vrlo negativno utječe

na ukupni razvoj;

2= slabije je razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i negativno utječe na

ukupan razvoj;

3= srednje je razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i nema utjecaja na

ukupni razvoj;

4= vrlo dobro razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i pozitivno utječe na

ukupni razvoj;

5= odlično razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i predstavlja veliku snagu

u cilju ukupnog razvoja.

Sljedeći grafikon prikazuje Osnovni IMR grafikon koji se sastoji od peterokuta koji su

međusobno povezani linijama koje označavaju jedinice pomoću kojih se vrši analiza ili

ocjenjivanje postojećeg stanja na terenu. IMR grafikon daje analizu zatečenog stanja u općini

Raša na način da prikazuje analizirane pokazatelje.


63

Grafikon 6: Osnovni IMR grafikon

Osnovni IMR grafikon predstavlja ukupnu površinu između pet pokazatelja, a računa se kao:

P = 2

)72sin(**5 2a, gdje je

P = površina IMR grafikona

a = maksimalna veličina ocjenjivanja varijable (max. vrijednost =5)

sin(72) = sinus od 360/5

S obzirom da peterokut IMR grafikona zatvara puni kut od 360 stupnjeva, svaki kut trokuta ima

72 stupnja, a sinus od 72 iznosi 0,951057. Iz toga proizlazi da je poznat i taj podatak pa je

površina IMR grafikona:

P= 59,44103

Površina Realnog IMR grafikona računa se na način da se zbroje površine svih trokuta koje

zatvaraju s ishodištem grafikona, a računa se kao:

P = 2

)72sin(**ba +

2

)72sin(**cb +

2

)72sin(**dc +

2

)72sin(**ed +

2

)72sin(** fe,

ili:

P = 0,475528 * (a*b + b*c + c*d + d*e + e*f), gdje je:


64

a = ocjena konkurentnosti općine Raša

b = ocjena razvijenosti selektivnih oblika poljoprivrede i turizma

c = ocjena kvantitete i kvalitete izgrađene infrastrukture

d = ocjena razine zaštite prirode i okoliša

e = ocjena razvijenosti društvenih djelatnosti i civilnog sektora

Nakon izrade Realnog IMR grafikona može se izračunati Koeficijent institucionalnog modela

razvoja općine Raša (k (IMR)), a on predstavlja omjer između površine Realnog IMR grafikona

i Osnovnog IMR grafikona ili:

k (IMR) = R

O

P

P, gdje je:

k (IMR) = koeficijent Institucionalnog modela razvoja općine Raša

PO = površina Realnog IMR grafikona

PR = površina Osnovnog IMR grafikona

Koeficijent Institucionalnog modela razvoja općine Raša k (IMR) mjeri stupanj razvoja Općine.

Temeljem izvršenog istraživanja i izrađenih tablica stupanj razvoja može se pozicionirati u pet

kategorija i to:

1. 0 ,00 <k (IMR) >0,04 – nazadovoljavajuće

2. 0,04 <k (IMR) >0,16 – slabo

3. 0,16 <k (IMR) >0,36 – dobro

4. 0,36 <k (IMR) >0,64 – vrlo dobro

5. 0,64 <k (IMR) >1,00 – odlično

Sljedeći grafikon prikazuje Realni IMR koji je izračunat na osnovi analize stanja, provedenih

radionica i prikupljenih podataka o čimbenicima koji najviše utječu na ukupnu kvalitetu

dugoročnog razvoja općine Raša.


65

Grafikon 7: Realni IMR općine Raša

Temeljem provedenog istraživanja i izrade Realnog IMR-a općine Raša može se izračunati

Koeficijent Institucionalnog modela razvoja k(IMR) te na osnovi njega zaključiti na kojem je

stupnju razvoja općina Raša, uzimajući u obzir subjektivnu procjenu izrađivača Programa

ukupnog razvoja. Računajući k(IMR) dolazi se do podatka da on iznosi 0,192, a to znači da su

čimbenici koji utječu na dugoročni razvoj prostora općine Raša dobro razvijeni, no na granici

slabe razvijenosti, te da postoji puno prostora da se oni poboljšaju i pozitivno utječu na ukupni

razvoj prostora općine Raša.

Nakon izrade Institucionalnog modela razvoja za Općinu potrebno je odrediti smjernice razvoja

i poboljšanja onih značajki koje utječu na cjelokupan razvoj pojedinog područja unutar općine

Raša, tj. potrebno je definirati daljnje korake vezano uz razvoj konkurentnog gospodarstva,

definiranje strategije koja će omogućiti razvoj selektivnih oblika poljoprivrede, ribarstva i

turizma, izgradnju potrebne infrastrukture, strategije i aktivnosti zaštite prirode i okoliša te

strategiju razvoja društvenih djelatnosti i civilnog sektora.


66

10. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE

Sustavno praćenje i vrednovanje provedbe Programa ukupnog razvoja općine Raša omogućit

će transparentnu i učinkovitu provedbu programa. Pri ocjeni učinkovitosti provedbe Programa

analizira se i vrednuje:

1. opravdanost- utvrđivanje potrebe postojanja PUR-a;

2. relevantnost- kvaliteta i potpunost informacija sadržanih u PUR-u u odnosu na trenutno

stanje u Općini;

3. dosljednost ciljeva, prioriteta i mjera- njihova međusobna usklađenost i usklađenost sa

strategijama i programima više razine;

4. ostvarenje ciljeva, prioriteta i mjera, te efikasnost u korištenju dostupnih resursa općine.

Praćenje provedbe omogućuje akumulaciju novog znanja, odnosno unaprjeđenje razumijevanja

o tome što na koji način funkcionira i u kojim uvjetima, te kako poboljšati učinke različitih

mjera i programa. Sukladno metodologiji izrade i načinu vrednovanja Općina će pratiti sljedeće

osnovne skupine pokazatelja:

stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera;

ostvarene rezultate i učinke na razvoj, učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih

sredstava;

ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru;

sudjelovanje i doprinos partnerstva;

učinkovitost rukovođenja i organizacije provedbe;

periodički računati IMR koeficijent i uspoređivati ga s prethodnim razdobljem.

Praćenje provedbe PUR-a se obavlja kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe, a o

rezultatima provedbe najmanje jednom godišnje izvješćuje se Općinsko vijeće i to najkasnije

do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.


67

11. BAZA RAZVOJNIH PROJEKATA

Pod definicijom Razvojnih projekta podrazumijevaju se projekti izgradnje i/ili obnove

komunalne, gospodarske, turističke, poljoprivredne, socijalne, okolišne i energetske te druge

potporne infrastrukture za razvoj, izgradnju i/ili jačanje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i

drugih kapaciteta, jačanje i izgradnju društvenog kapitala te drugi projekti kojima se pridonosi

regionalnom razvoju.

U cilju izrade baze razvojnih podataka Općina Raša će izraditi Popis svih potencijalnih

projekata iz područja gospodarstva, poljoprivrede, ribarstva, turizma, društvenih djelatnosti i

civilnog sektora te će taj Popis jednom godišnje revidirati (usklađivati). Na taj će način Popis

potencijalnih projekata biti relevantan s obzirom na trenutno stanje i mogućnosti financiranja u

danom trenutku. U nastavku je dat prikaz potencijalnih projekata Općine Raša za proračunsko

razdoblje 2014.-2020.

Tablica 8: Projekti u općini Raša za obračunsko razdoblje 2014.-2020.

R.br. Naziv Projekta Opis projekta Područje

1Razvijanje turističke priče s ciljem plasmana proizvoda

kroz cijelu godinuRaša

2Uređenje centralnog dijela (trg, zgrade) Raše i povezivanje

s rudarskom pričomRaša

3 Uređenje sportskog kompleksa Raša

4 Izgradnja dodatnih smještajnih kapaciteta Općina Raša

5 Izrada konzervatorske podloge Raše s ciljem zaštite Raša

6 Izgradnja hotelskih smještajnih kapacitetaRavni, Sv.Marina, Trget,

Tunarica

7 Izgradnja biciklističko-pješačkih staza Cijela Općina

8 Uređenje i opremanje plaža Obalni dio

9Izgradanja i/ili rekonstrukcija luke, marine, suhe marine i

dodatnog sadržaja vezano uz nautički turizamOpćina Raša

10 Izgradnja podvodnog muzeja Obalni dio

11 Uređenje mediteranskog vrta Općina Raša

Revitalizacija rudarskog nasljeđa i

arhitekture Raše

Razvoj turizma


68

R.br. Naziv Projekta Opis projekta Područje

12 Izgradnja i rekonstrukcija sustava odvodnje i kanalizacijeRaša, Trget, Ravni, Sv.Marina i

druga mjesta

13Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja novih ogranaka

vodoopskrbe

Crni, Drenje, Ravni i druga

mjesta u općini

14 Rekonstrukcija i asfaltiranje cesta i makadamskih putova Općina Raša

15Rekonstrukcija postojećeg sustava i izgradnja novih linija u

sustavu elektropskrbeOpćina Raša

16Rekonstrukcija postojeće i izgradnja novih sustava javne

rasvjeteOpćina Raša

17 Uređenje trgova, ulica i parkova Raša i veća naselja u Općini

18 Stavljanje u funkciju poljoprivrednog zemljišta Općina Raša

19Stavljanje u funkciju zone u Krapnu (bivša Prvomajska) -

izgradnja infrastruktureKrapan

20 Stavljanje u funkciju zone Vlaška - izgradnja infrastrukture Most Raša

21Pozicioniranje Luke Bršica kao međunarodne luke za izvoz

robe - izgradnja potrebne infrastruktureLuka Bršica

22 Obnova fasade i krova jaslica i vrtića Raša

23 Obnova fasade i stolarije u školi Raša

24 Muzej rudarenja Raša

25 Sportsko-rekreacijski centar Raša, Viškovići, Brgod i ostala

veća naselja u općini

26 Društveni dom sa sportskim sadržajimaSv.Bartol, Barbići i ostala veća

naselja u općini

27 Izgradnja ili rekonstrukcija planinarskog doma Skitača i druga naselja u općini

28 Izgradnja ili rekonstrukcija vatrogasnog doma Općina Raša

29 Izgradnja ili rekonstrukcija kulturnog doma (centra) Raša

30 Proširenja groblja Drenje, Sv.Lovreč, Skitača

Komunalna infrastruktura

Društvena infrastruktura

Gospodarstvo

općine raša - općina raša ukupnog razvoja opcine rasa.pdfizrađen u interaktivnom moderiranom...

Documents