opis liČnosti pomoĆu tipova – tipologije ličnosti -
DESCRIPTION
OPIS LIČNOSTI POMOĆU TIPOVA – tipologije ličnosti -.pptTRANSCRIPT
OPIS LIČNOSTI POMOĆU TIPOVA – tipologije ličnosti -
Izvori:Gordon Olport
SKLOP I RAZVOJ LIČNOSTI29-31; 50-62; 79-86; 383-388
Kelvin Hol, Gardner LindziTEORIJE LIČNOSTI
442-468
Boško PopovićBUKVAR TEORIJE LIČNOSTI
107-110
TEMPERAMENTTemperament se odnosi na: • karakteristične pojave emocionalne prirode jedne
individue, uključujući njenu osetljivost na emocionalni podsticaj,
• njenu uobičajenu snagu i brzinu reagovanja, • kvalitet raspoloženja koje preovlađuje i sve osobenosti
fluktuacije i intenziteta raspoloženja.Ove pojave se smatraju zavisnim od konstitucionalnog
sastava i zato su uglavnom nasledne po poreklu.
Temperament je, kao i inteligencija i telesna građa, “sirovi materijal” od koga se izrađuje ličnost.
NAJSTARIJA TIPOLOGIJATemperament kao emocionalna podloga ličnosti, uslovljen je hemijom tela.
Kosmički elementi
Svojstva kosmičkih elemenata
Odgovarajući telesni sokovi
Odgovarajući temperamenti
Empedokle (450. g. pre n.e.) Hipokrat (400. g. pre n.e.)Galen (150. g. pre n.e.)
Vazduh
Zemlja
Vatra
Voda
Topao i vlažan
Hladna i suva
Topla i suva
Hladna i vlažna
Krv
Crna žuč
Žuta žuč
Sluz
Sangviničan
Melanholičan
Koleričan
Flegmatičan
RAZLOZI ODRŽIVOSTI NAJSTARIJE TIPOLOGIJE
Kvalitativno određenje temperamenata:
• Koleričan – razdražljiv• Sangviničan – pun nade• Melanholičan – tužan• Flegmatičan – apatičan
Ova 4 tipa temperamenta se dobro uklapaju u različite moguće dimenzije temperamenta
FIZIOGNOMIJA I TEMPERAMENTNajčuveniji fiziognomist Švajcarac Johan Kaspar
Lavater (1741-1801): POSTOJI DOSLEDNOST LIČNOSTI I U
UNUTRAŠNJIM ASPEKTIMA I U SPOLJAŠNJEM IZRAZU.
Tvrdnje na kojima se zasniva fiziognomija, a koja nalaze podršku i u savremenim istraživanjima:
1. O čoveku nam najviše otkrivaju izraz lica, pokreti i gestovi
2. Kada veći broj znakova ukazuje na istu stvar, zaključci su sigurniji
3. Struktura kostiju, tekstura tela i sl. (konstitucija) otkrivaju ono što je urođeno i relativno nepromenljivo (temperament), a mišićna struktura i pokreti otkrivaju stečene crte ličnosti
Fiziognomske predstave četiri temperamenta
Fiziognomija je otišla pod okrilje nadrilekara i šarlatana, tamo je i ostala.
TELESNA GRAĐA TEMPERAMENT
HORMONALNE I DRUGE GENETIČKE DETERMINANTE
TELESNA GRAĐA I TEMPERAMENT
Ako žlezde i drugi biohemijski činioci regulišu rast i ako imaju uticaja na unutrašnju klimu
(nivo emocionalnosti i aktivnosti), onda na osnovu telesne građe
možemo da donosimo zaključke o temperamentu, i obrnuto.
ILUSTRACIJE
• HRIST je uvek naslikan sa vitkom figurom, a ne sa muskularnom ili debelom – uverenje da se povlačenje u sebe, povlačenje od sveta nalazi kod ljudi sa izduženim vitkim sklopom tela
• CEZAR je voleo da oko sebe ima debele i dobroćudne ljude koji spavaju po celu noć, a plašio se onih koji su mršavi i gladnog izgleda koji mnogo misle
KREČMEROVA ZAPAŽANJA
• Ernest Krečmer (nemački psihijatar, 1925.) uočio je da se pojedine vrste mentalnih oboljenja češće nalaze kod osoba određene telesne građe:
o Manično-depresivna psihoza se češće javlja kod ljudi kratkog i debelog telesnog sklopa
o Shizofrenija se češće javlja kod ljudi vitkog sklopa tela
KREČMEROVI TELESNI TIPOVI (SOMATOTIPOVI)
Na osnovu spiska većih delova tela i skupom opisa za svaki od njih, Krečmer razlikuje:
• Piknički (kratak i debeo telesni sklop)• Atletski (četvrtast telesni sklop, snažne kosti i mišići)• Astenički (izdužen i mršav telesni sklop)
Krečmer je prevideo uticaj godina starosti na promene u telesnom sklopu.
Preneo je zapažanja o obolelima na zdravu populaciju.
ŠELDONOVA ŠEMA ZA RAZLIKOVANJE SOMATOTIPOVA
• Viljem Šeldon je razradio šemu za određivanje proporcije zastupljenosti svakog od 3 telesna tipa kod jednog lica (prečnici – 17 antropometrijskih mera, stavljeni u odnos prema visini tela, uzimajući u obzir uzrast)
• Jedno lice procenjujemo u pogledu zastupljenosti svakog od 3 osnovna somatotipa u njegovoj građi
3 osnovna somatotipa:• ENDOMORFNI – velika trbušna duplja, okruglasti sklop, slabo
razvijene kosti i mišići = piknički• MEZOMORFNI – četvrtasti sklop, krupne kosti, razvijeni mišići
= atletski• EKTOMORFNI – dugi mršavi ekstremiteti, male telesne
šupljine i slabo razvijeni mišići = astenički
NEDOSLEDNE MEŠAVINE SOMATOTIPOVA
Pored 3 primarna sačinitelja telesne građe, postoji i mnoštvo sekundarnih sačinitelja, npr:
• Displastičnost – različiti delovi tela imaju karakteristike različitih somatotipova
• Ginandromorfnost – zastupljenost karakteristika telesne građe suprotnog pola
• Fizička tekstura – od veoma grube do veoma tanane, lepota oblika i proporcija
Ekstremni endomorfni tip
Ekstremni ektomorfni tip
Ekstremni mezomorfni tip
VEZA TELESNIH TIPOVA I TEMPERAMENTA
Svaki osnovni somatotip u velikoj meri odgovara jednom osnovnom modelu temperamenta (procenjivanje na osnovu ukupno 60 crta od kojih po 20 pripada svakom tipu, svaka od 60 crta se ocenjuje ocenom od 1 do 7):
VISCEROTONIČAN (endomorfni tip): ljubav prema udobnosti, prema jelu, sporo reaguje,druželjubivost, ljubaznost, popustljivost, dubok san, potreba za ljudima kad je u nevolji
SOMATOTONIČAN (mezomorfni tip): potreba za samopotvrđivanjem, energičan, potreba za fizičkim kretanjem i pustolovinama, težnja za dominacijom, rizikom, srećom, neposrednost u ponašanju, hrabrost, potreba za akcijom kada je u nevolji
CEREBROTONIČAN (ektomorfni tip): odmeren u držanju i pokretu, brzo reaguje, napregnut, brižan, ćutljiv, inhibiran, slabo spava, introvertan u mišljenju, potrebna mu je samoća kad je u nevolji
ISTRAŽIVANJA O POVEZANOSTI TIPOVA TEMPERAMENATA I SOMATOTIPOVA
• Prva Šeldonova istraživanja ukazuju da je korelacija preko 0,80
• Kasnija istraživanja su pokazala da je ovo tvrđenje preterano – većina nalaza ukazuje na umerenu korelaciju
• Istraživanje Glikovih o delinkventima: među delinkventima se 2 puta češće javlja mezomorfni telesni sklop (atletski tip) nego kod nedelinkvenata
NA OSNOVU SPECIFIČNIH CRTA IZ SKALE ZA ODREĐIVANJE TEMPERAMENTA ODREDITE SOPSTVENI TEMPERAMENT
Uporedite procenu na osnovu ove skale sa sopstvenim dominantnim somatotipom.Da li su ove dve vaše procene saglasne (kako predviđa Šeldonova tipologija)?
ŠPRANGEROVA TIPOLOGIJA ZASNOVANA NA VREDNOSNIM ORIJENTACIJAMA
• Eduard Špranger govori o idealnim tipovima, a ne o stvarnim ljudima
• Ne očekuje da se ti tipovi mogu naći u čistom obliku• Idealni tipovi su samo šeme za razumevanje dokle je
neko lice stiglo u organizovanju svog života• Idealni tipovi povezani su sa 6 tipova vrednosti koji
su u različitim stepenima privlačni individuama koje oko njih grade jedinstvo svog života
6 TIPOVA VREDNOSTI1. TEORIJSKI TIP – dominantno interesovanje je otkrivanje istine, glavni cilj
je da sređuje i sistematizuje svoje znanje (intelektualac, naučnik, filozof)2. EKONOMSKI TIP – dominantno interesovanje za ono što je korisno,
praktično: proizvodnja, tržište, potrošnja, nagomilavanje opipljivog bogatstva (poslovan čovek)
3. ESTETSKI TIP – orijentacija ka estetskim vrednostima: ljupkost, simetrija, sklad (umetnik ili neko ko uživa u umetničkim epizodama života)
4. SOCIJALNI TIP – najviša vrednost je ljubav prema ljudima, takav čovek je ljubazan, saosećajan, nesebičan
5. POLITIČKI TIP – prvenstveno se interesuje za vlast, teži da bude vođa, žele ličnu moć, uticaj i slavu; ova težnja ne mora da bude povezana sa dubokim zadiranjem u politiku
6. RELIGIJSKI TIP – najviša vrednost je jedinstvo, traži da shvati kosmos kao celinu, da se poveže s njegovom celokupnošću; ljudi religijskog tipa mogu biti “imanentni mistici” (afirmišu život i aktivno učestvuju u njemu) i “transcedentalni mistici” (povlače se od života, askete)
STUDIJA VREDNOSTI
• Olport, Vernon i Lindzi su osmislili instrument za ispitivanje vrednosnih orijentacija ka Šprangerovim idealnim tipovima
• Studija vrednosti ukazuje na preovlađujuću sklonost ka izboru određene vrednosti
• Instrument se sastoji od: 30 izbora između dve vrednosti (svaka je jednak broj puta
uparena sa preostalih 5) 15 kombinacija od po 4 vrednosti koje se rangiraju
PRVI DEO STUDIJE VREDNOSTI6. Za koju od sledećih grana studija vi smatrate da će se dokazati da je važnija za
čovečanstvo:a) matematikab) teologija
7. Koju biste funkciju savremenih vođa vi smatrali kao važniju?a) da dovede do ostvarenja praktičnih ciljevab) da podstakne svoje sledbenike da se više zainteresuju za prava drugih
8. Kada prisustvujete nekoj svečanoj ceremoniji (crkvenoj ili akademskoj, svečanom uvođenju u dužnost itd.) jeste li više zadivljeni:
a) bojom i sjajem same svečanostib) uticajem i snagom grupe
KOJE VREDNOSNE ORIJENTACIJE ISPITUJU NAVEDENE STAVKE?
DRUGI DEO STUDIJE VREDNOSTI10. Šta biste od sledećih stvari više voleli da radite za vreme vašeg idućeg letnjeg odmora
(ako bi to vaše sposobnosti i drugi uslovi dozvoljavali):a) Da pišete i objavite neki originalni esej ili članak iz biologijeb) Da boravite u nekom usamljenom delu zemlje gde biste mogli da uživate u lepoti predelac) Da učestvujete u nekom lokalnom teniskom ili drugom atletskom takmičenjud) Da steknete iskustvo u nekoj novoj grani zanimanja
11. Da li vam velika dela i pothvati u otkriću sličnom Kolumbovom, Magelanovom, Berdovom i Amundsenovom izgledaju značajno zato što:
a) Predstavljaju čovekovo savlađivanje moćnih sila prirodeb) Doprinose našem poznavanju geografije, meteorologije, okeanografije, itd.c) Združuju ljudske interese i međunarodna osećanja širom svetad) Doprinose svaki na svoj skroman način konačnom razumevanju univerzuma
KOJE VREDNOSNE ORIJENTACIJE ISPITUJU NAVEDENE STAVKE?
JUNGOVA TIPOLOGIJAZasniva se na razlikovanju stavova našeg JA:• introvertovanost – posmatranje sopstvenih unutrašnjih zbivanja• ekstravertovanost – posmatranje spoljašnjih događaja
Obuhvatnija slika dobija se njihovim povezivanjem sa osnovnim funkcijama svesnog dela psihe:
• racionalne funkcije Mišljenje – ljudi kod kojih preovlađuje ova funkcija logički rasuđuju i drže
se činjenica Čuvstvo – ljudi kod kojih preovlađuje ova funkcija procenjuju stvarnost na
osnovu ličnog utiska, cenjenja, naklonosti ili antagonizma• iracionalne funkcije (ne protive se razumu, samo su van oblasti razuma)
Osećaji – osećaj daje konkretne činjenice ili predstave sveta putem čula Intuicija – intuiciji naklonjeni ljudi “filtriraju” podatke kroz nesvesno i to
im omogućava da otkriju skrivene mogućnosti implicitno date u čulnim podacima, ne drže se činjenica, originalni su
INTROVERTOVAN EKSTRAVERTOVAN
Introvertovan-racionalan tip Introvertovan-iracionalan tip Ekstravertovan-racionalan tip Ekstravertovan-iracionalan tip
Introvertovani mislilac
Introvertovani osećajan čovek
Introvertovani čulni tip
Introvertovani intuitivni tip
Ekstravertovani mislilac
Ekstravertovani čuvstveni
(osećajni) tip
Ekstravertovani čulni tip
Ekstravertovani intuitivni tip
Nepraktičan, društveno inhibiran, ima hrabre zamisli i prisilnu želju za saznanjem
Nerazmetljiv, tih,zagonetan, preosetljiv
Miran, estetski osetljiv,zanesen, nepristrasan kad posmatra međuljudske odnose
Nastran, sneva na javi, potpuno utonuo u svoje misli
Drži se učvršćenih pravila, donekle je dogmatičan
Konzervativan, poštje autoritete, veoma je osećajan
Teži prijatnosti, druželjubiv, prilagodljiv
Kritičan u društvenim odnosima, može postati talentovani preduzimač ili političar
OSNOVNI TIPOVI I PODTIPOVI
Većina ljudi ima oba stava (i introvertovani i ekstravertovani) i zato se teško razlikuju.
Ravnoteža stavova se tumači načelom da je jedan stav razvijeniji u svesti, a drugi se srazmerno više razvija u nesvesnom.
GDE BISTE SVRSTALI SEBE U OKVIRU OVE TIPOLOGIJE?
ZAŠTO SE KORISTE TIPOLOGIJE I ŠTA NAM ONE GOVORE?
• Tipologije predstavljaju pokušaj klasifikacije ljudske prirode
• Tipologije su pogodne jer su široke i obuhvatne i olakšavaju nam opis ličnosti
Međutim:• Tipologije nikada ne mogu da obuhvate celu
ličnost bez ostatka• Na osnovu tipologija mi samo znamo da su neki
ljudi u izvesnom pogledu slični jedni drugima
• Ne postoji idealna kategorizacija ljudskih bića koja uključuje sve moguće aspekte i dimenzije i koja omogućava jasnu klasifikaciju svakog pojedinca bez ostatka
• Svaka kategorizacija – tipologija ukazuje na jednu skupinu – sindrom svojstava koja su obično, ali ne i uvek, u vezi
• ŠPRANGER zagovara upotrebu idealnih tipova• Idealni tipovi nisu rezultat proučavanja stvarnih
ljudi, već proizvod promišljanja• Idealni tipovi nam samo olakšavaju opis tipičnog
predstavnika neke grupe, a ne pretpostavljamo da i stvarno postoji savršen predstavnik određenog tipa