osnovni pojmovi turizam

5/26/2018 OSNOVNI POJMOVI turizam

1/8

OSNOVNI POJMOVI

TURIZAM

o skup odnosa i pojava koje nastaju kretanjem ljudi i zadovoljenjem njihovihpotreba

o boravak dui od 24h i ne ostvaruje se nikakva ekonomska koristo svako kretanje stanovnitva iz mjesta stalnog boravka u mjesto, drugu

regiju, zemlju, a zbog odmora, rekreacije, bavljenja nekim sportskimaktivnostima, avanturizma...

Definicije:1. Nominalistikeobjanjavaju se pojave turizma prema nazivu2. Gospodarske uz objanjenja istiu i znaenje turizma kao

gospodarske djelatnosti3. Univerzalne4. Statistike

U Hrvatskoj oko 10 mil. turista, 20% neprijavljenih

RESURSbilo koje dobro koje se moe gospodarski valoriziratiTURISTIKI RESURSgeografski resurs koji je dovoljno atraktivan da privuepanju i posjetu turista

1. PRIRODNI (BIOTROPNI) TURISTIKI RESURSIa) Geomorfoloki reljef (planine, pilje, vulkani...)b) Klimatski klima (mediteranska najatraktivnija)c) Hidrogeografski sve vode (mora, jezera, bare...)d) Biogeografski flora i faunae) Pejsani izgled nekog prostora

2. DRUTVENI (ANTROPOGENI) TURISTIKI RESURSI

a) Kulturno-povijesni (graevine)b) Etnosocijalni (narodni obiaji)c) Umjetniki (muzeji)d) Manifestacijski (Oktoberfest)e) Ambijentalni (spona prirodnih i drutvenih)

EMITIVNA/RECEPTIVNA PODRUJAa) EMITIVNA

- mjesto dolaska turista, gdje se turizam odvija

- zatita prostora (zbog masovnosti)

b) RECEPTIVNA

- od kuda turisti dolaze- incijalni imbenici- najvanija zapadna Europa i SAD- 695 mil. turista u svijetu registrirano

zemlja br. turista u mil. $ zemlja prihodi turizma u mil. $

1. Francuska 75,0 1. SAD 65,1

2. panjolska 52,5 2. panjolska 41,73. SAD 40,4 3. Francuska 36,6


2/8

ETAPE U RAZVOJU TURIZMA

Sredinom 19. st. J. cook je organizirao izlet na godinjicu drutva antialkoholiara,zaradio novac pa na temelju toga osnovao agenciju koja je kasnije organizirala nadesetke razliitih izleta smatra se zaetkom modernog turizma

1. PREDTURISTIKO DOBAo razdoblje od prije sredine 19. st. jer su postojala kretanja, manifestacije

koje su imale osobine turistikih kretanjaa) Antiko razdobljeb) Srednjovjekovno razdoblje (feudalno doba)

2. DOBA SUVREMENOG TURIZMA

o razdoblje Grand Toura (do 1955.)o razdoblje nakon drugog svj. rata (nakon 1955.)

2 temeljne razlike izmeu 2 razdoblja:1. turizam vie nije privilegij bogatih, postao svima dostupan,

masovna pojava

2. turist. kretanja izraenija ljeti, manje zimi, najmanje proljee ijesen; odvija se vikendima, suvremeni turist postaje sve zahtjevniji,spreman platiti vie za svoja zadovoljstva

UINCI (DJELOVANJA, FUNKCIJE) TURIZMA

1. neekonomska djelovanja (neekonomske funkcije)a) s neposrednim djelovanjem

- zdravstvena funkcija- zabavna funkcija- kulturna funkcija

b) s posrednim djelovanjem- socijalna funkcija- politika funkcija

2. ekonomska djelovanja (ekonomske funkcije) poticanje razvoja gotovo svih gospodarskih grana funkcija zapoljavanja razvitak nerazvijenih podruja usklaivanje robno novanih odnosa jaanje vanjskotrgovinske bilance utjecaj na platnu bilancu

Ekonomske funkcije:1. Nerobnim deviznim priljevom izravnava se platna bilanca

2. Turizam zapoljava trajno radnu snagu, a najvie sezonski3. Turizam je usko vezan uz sve grane gospodarstva


3/8

IMBENICI TJ. FAKTORI TURIZMA

imbenici koji utjeu na razvoj turizma odn. na proces stvaranja motiva kodovjeka da putuje faktori ponude i faktori potranje

FAKTORI PONUDE djeluju na prostoru gdje turist boravi odn. destinaciji receptivnotrite

A) IMBENICI PONUDE

1. ATRAKTIVNI

a) PRIRODNI svi oni koje je priroda stvorilaa) Geomorfoloki udubine, uzvisineb) Klimatskic) Hidrogeografski mora, jezera, rijeke...d) Biogeografski (zoo ili fito)

e) Pejsani ovjek i priroda stvorili

b) ANTROPOGENI koje je stvorio ovjek/drutvoa) Kulturno-povijesni (spomenici i kazalita, muzeji)b) Etnosocoloki (narodni obiaji, npr. alka)c) Umjetnikid) Manifestacijski (Oktoberfest, Velesajam, priredbe, nogometne utakmice)e) Ambijentalni (posebni gradski prostori, npr. Gornji grad)

2. KOMUNIKATIVNI

a) eljezniki , Cestovni, Rijeni, Jezerski, Morski, Zrani

3. RECEPTIVNI (PRIHVATNI)

a) Smjetajni kapaciteti

b) Prehrambeni kabacitetic) Komunalna infrastruktura

d) Sportski objektie) Objekti zabave i drugo

FAKTORI POTRANJEdjeluju na mjestu odakle turist dolazi inicijalni faktori

B) IMBENICI POTRANJE

1. SOCIOEKONOMSKIto su izraeniji, vea je mogunost kretanja turistaa) Demografski (struktura, stanovnitvo)b) Industrijalizacija

c) Urbanizacija (postotak gradskog stanovnitva)d) Financijska sredstvae) Slobodno vrijeme

2. TEHNIKI Promet i prometna sredstva te prometna organizacija (to je stupanj razvijenosti

prometa vei, to su i pretpostavke za razvoj turizma vee)

3. SOCIOPSIHOLOKISport ,Zdravstvo,Politika,Kultura, Moda, Navike, Oponaanje, Presti, Vjera Ljubav

- to je stanovnitvo obrazovanije, to vie putuje

- ako je stupanj industrijalizacije vei, vea su i turistika kretanja- to je postotak urbanizacije vei, vei je i broj turista


4/8

VRSTE I OBLICI TURISTIKIH KRETANJA

A) FUNKCIONALNI ELEMENTI TURISTIKIH KRETANJA

Analiza putovanja:1. Prethodna etapa

- ovisi odakle turist dolazi, kud putuje, to je motiv putovanja, koje prometnosredstvo odabire i o kojoj vrsti turizma je rije

- od svoje kue do granice se ne moe osobito ekonomski iskoristiti, ali se mogunapraviti manji pomaci (npr. vlakovima, autobusima sama karta, sendvii,sokovi...)

2. Glavna etapa - ekonomski najpogodnija da se iskoristi- od granice Hrvatske do glavne destinacije- mi tu etapu nismo dovoljno iskoristili- ovisi od vrste turizma (eskurzija, izlet nije isplativo, ali boravini je) te o

prostoru i rasporedu atrakcija (npr. Rastoke)- ako je prometno sredstvo eljeznica, nee biti potronje jer je vezana uz prugu i

stanice, no avionski prijevoz je najgori, on intelektualno osiromauje- ekonom. iskoristiva ako nije jednosmjerna, mora biti razgranata

3. Povratna etapa - ekonomski najneiskoristivija, najneisplativija jer financijski stanje nije

neto, a takoer i motivi

BORAVAK:- vrijeme koje turist provede u turistikoj destinaciji koju je on odabrao- uspjeh ako svojom ponudom uspijemo produiti boravak turista- vremenske prilike mogu utjecati na skraenje i preduenje turistike sezone- na boravak utjee atraktivnost resursa (stupanj atraktivnosti)- kvaliteta usluga (kondukteri u autobusu, policajci na ulici, konobari...)- sadraj boravka (mora biti bogat, oplemenjen zabavne igre...)- za ocjenu boravka najkvalitetniji pokazatelj je poveanje broja noenja iz toga

se mogu vriti kvalitativne i kvantitativne analizeB) KVALITATIVNI ELEMENTI TURISTIKIH KRETANJA

REKREACIJA:- lat. recreatio ponovno obnavljanje snage organizma- najvei br. turista zapoinje turistika kretanja zbog rekreacija, manji dio zbog

kulturnih elemenata

- u suvremeno doba dominira kombinacija rekreacije i kulturnih elemenata- fizika aktivnost ovjeka koji je rezistentan na neke suvremene oblike ivljenja;

najnegativniji utjecaj ima aerozagaenje, buka, zamor

AEROZAGAENJE- prisutstvo plinova, para u atmosferi koje nisu posljedica normalnog

stanja- stupanj oneienja atmosfere ovisi o geografskoj irini, poloaju, vrsti

industrije, provjetravanju, povoljnim ili nepovoljnim klimatskim elementima- ako je koncentracija zagaenja 2%, tijekom vremena nastupaju ozbiljna

oboljenja organizma, ako je 8% nastupa smrt

- posebno djeluje na respiratorne organe- usporava rast biljaka, smanjuje vidljivost

BUKA(mj. jedinica fon) - zvukovi preko 120 fonova ozbiljno oteuju sluh

ZAMORosjeaj zamora je subjektivno doivljaj, smanjuje sposobnosti za rad, izazivafizioloke promjene (malaksalost, neopreznost, dekoncentracija)


5/8

C) KULTURNI ELEMENTI TURISTIKIH KRETANJA

- antropogeni sadraji postaju sve znaajniji u odabiru turist. destinacije- to su oni sadraji koji obogauju ovjekovu linost, kojima ovjek zadovoljava

kulturne i psihike potrebe- prednosti: tono se zna kad su i koliko traju; kraa od rekreacije, ali bogatija

klijentela- Hrvatska posjeduje prirodna i kulturna bogatstva; velika disperzija turistike

ponude

4 elementa na kojima se temelje turistika kretanja:1. INFORMIRANOST

- postupak informiranja potencijalnih turist. klijenata koji e posjetiti na resurs- osnovne informacije koje plasiramo na trite potranje- naini: klasino (npr. prospekti), inovativnost

2. UPOZNAVANJE

- aktivniji odnos prema kulturnim resursima - potrebno je dati puno vie detalja- detaljno upoznavanje turista s resursom

3. KONTAKTIRANJE

- "dodir" turista s pojavama, objektima, kulturnim sadrajima- neposredni dodir s trgovinama, ljudima, prometnim sredstvima- velika uloga: turistiki vodii i druge turistike organizacije

4. DOIVLJAVANJE- najkompleksinji element turistikog kretanja, zato su takva kretanja najdua i

najzahtjevnija- u cijelosti angaira ovjekove osjeaje i ula

ovisno o trajanju boravka i udaljenosti destinacije razlikujemo:

1. BORAVINI TURIZAM- putovanje na dulje relacije i dulji boravak (preko 3 dana) u odabranoj destinaciji

ili putovanju- uglavnom vezan za god. odmore, u novije vrijeme se koristi u 2 ili vie razdobolja,

razl. god. doba (npr. skijanje zimi, ljetovanje ljeti)

2. EKSKURZIJSKA PUTOVANJA

- kraa, do 3 dana, motivirana kulturnim, znanstvenim, sportskim i ostalimpoticajima

- individualna ili grupna- unaprijed planirana, ponuda mora biti programom detaljizirana-

najee autobusom, ali i brodom, blakom, avionom, autom

3. IZLETNIKA KRETANJA- od pola dana do 2 dana- vikend-turizam

- s obzirom na turistiki prostor:1. Planinski2. Primorski3. Jezerski4. Gradski5. Seoski6. Topliki (zdravstveni)7.


6/8

- s obzirom na nacionalnu strukturu:

1. Domai2. Inozemni

- s obzirom na prostor gdje nastaje ili se stvara:1. Emitivni2. Receptivni

- s obzirom na dobnu strukturu:1. Djeji2. Omladinski3. Turizam osoba zrele dobi

- turistika kretanja mogu biti:1. Individualna2. Obiteljska3. Grupna

- ostalo:- tranzitniu prolazu zaustavljanje radi odmora, razgledavanja, hrane- nautiki, lovni, ribolovni, kongresni, ruralni, splavarenje na divljim vodama- naturizamHrvatska ima komparative prednosti jer je u veini zemalja

mediterana zabranjen- zahtjeva posebne objekte i izdvojene plae, povratak prirodi, gosti visoke raine

kulture i vie platene moi- kongresni turizam, ruralni turizam, splavarenje na divljiim vodama, lovni i

ribolovni turizam...

TURISTIKI RESURSI

RESURSbilo koje dobro koje se moe gospodarski valorizirati

ANALIZA PREDUVJETA TURISTIKOG RAZVOJA

Cilj- vidjeti, istraiti ima li na nekom prostoru osnove da se razvija turizam, a ako ima, koji suto resursi, atrakcije na kojima graditi ponudu

C) SISTEMATIZACIJA, TIPOLOGIJA, DIFERENCIJACIJA I STRUKTURA PROSTORA

1. Turistika regijavea ili velika prostorna jedinica (mikro ili makroregija),funkcionalna i gospodarska cjelina, dovoljno specifina da se moe izdvojiti iz okolnog

prostora

a) heterogena turizma jednakomjerno sudjeluje u stvaranju dohotkas drugim gospodarskim djelatnostimab) homogena - turizam je dominantna gospodarska djelatnost

2. Turistikamakroregijavei broj meusobno povezanih turistikih regija(mikroregija) npr. Istra, Kvarner, otci i Velebitsko primorje ine makroregiju Sjevernog

hrvatskog primorja

3. Turistikilokalitetosnovna prostorna jedinica unutar turistike regije

4. Turistikomjestoosnovna jedinica turistike ponude, sastojise od veeg brojalokaliteta


7/8

5. Turistikicentarprostorno isto to i turistiko mjesto, ali mora posjedovati jo nekedodatne funkcije dok tur. mjesto ne mora (prometne, zdravstvene, trgovake iadministrativne)

6. Turistikadestinacijanije isto kao bilo to gore jer je destinacija nedefiniranaprostorna jedinica, moe biti regija, lokalitet i mjesto

7. Zonedijelovi turistike regije koje su homogene po funkcijama i mogunostima razvoja(npr. industrijska, poljoprivredna, turistika zona)

8. Subregijavei broj zona koje su homogene

PROMET I TURIZAM

A) S OBZIROM NA PROSTOR1. MEUNARODNI (meudravni, pogranini, tranzitni)2. UNUTARNJI (gradski, meugradski i prigradski)

B) S OBZIROM NA SREDSTVA I PUTOVE1. KOPNENI (cestovni, eljezniki)2. VODENI (pomorski, rijeni, jezerski)3. ZRANI

- udio u prijevozu robe u Hrvatskoj:

43,3% eljezniki35,2% pomorski18,2% cestovni3,3% rijeni

- udio u prijevozu putnika u Hrvatskoj:75,4% cestovni

20,5% eljezniki4,1% pomorski

- 75% inozemnih turista dolazi u Hrvatsku vlastitim automobilom

- najvee zrane luke: Chicago, Dallas, Los Angeles, Tokio (Haneda), London,Atlanta (Hartsfield), San francisco, Denver,Frankfurt (Rhein), New York (JFK) Miami, Osaka,Paris (Orly), Boston (logan)

. turista u mil. $ ihodi turizma u mil. $

cuska 75,0 65,1

njolska 52,5 njolska 41,740,4 cuska 36,6

Udio svjetskih turistikih regija u ukupnom tur. Prometu 20031. Europa ( najposjeenije mediteran I alpe)2. Istona azija I pacific3. Amerika4.

Afrika5. Juna azija


8/8

Visina potronje za turistika putovanja:

1. SAD2. Njemaka3. V Britanija4. Japan5. Francuska

imbenici koji odreuju obujam I prirodu turistikih aktivnosti u pojedinoj zemlji:

- Razina sveukupnog stupnja razvijenosti- Drutvena, gospodarska I politika struktura- Organizacija unutar zemlje.

Po nacionalnom dohotku svijet se dijeli na- bogati sjever- Siromaan jug

osnovni pojmovi turizam

Documents