EU integracije

Poljoprivreda

Događaji

Manifestacija“Dan s Jožom”

Broj 15, siječanj 2009. ▪ besplatni primjerak

str. 2-5

str. 10-14

str. 9

Za subvencije 15,6 milijuna kuna

Informativni bilten ISSN: 1846-6257

OSTVAREN SAN DJECEI MJEŠTANA GRADECA

Otvorena novosagrađena škola i sportska dvorana str. 15-18

Potpisan Protokol o suradnji Zagrebačke iBratislavske županije

� �

RIJEČ UREDNIKA

IMPRESSUM

TEMA BROJA TEMA BROJA

Poštovani čitatelji,

Županijska kronika, informativni bilten

ISSN: 1846-6257

Godina: II Broj: 15, siječanj 2009.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada

Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;

kronika@zacorda.hr.

Za izdavača: Zlatko Herček

Glavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen Kopač, Marica Mikec, Mirjana Oštrec, Ljerka

Rajaković

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Velika Gorica

Tisak: Tiskara Zagreb, Zagreb

Naklada: 80.000

božićni i novogodiš-nji blagdani, kao i zim-ski praznici su iza nas, pa smo se nakon slav-lja i odmora ponovno prihvatili ozbiljnog po-sla. Početak godine bio je obilježen značajnim događajem - otvore-njem novoizgrađene osnovne škole i sport-ske dvorane u Gradecu. Prigodno je obilje-žen i “Dan s Jožom”, jedanaesta godišnjica smrti poznatoga pučkog tribuna i sabornika Josipa Pankretića. U vinorodnim područji-ma županije organizirane su proslave Vince-kova, tradicionalnoga vinogradarskog blag-dana. U Bratislavi je potpisan Protokol o suradnji Zagrebačke i Bratislavske županije. Održa-na je sjednica Županijskog poglavarstva na kojoj je doneseno više važnih odluka, među njima i odluka o subvencijama u poljoprivre-di, ruralnom razvitku i šumarstvu Zagrebač-ke županije. Krenula je i politička aktivnost za predstojeće izbore. Održavaju se stranač-ki i međustranački sastanci, konzultacije i su-sreti. Vodeća koalicija u županiji (HDZ, HSS i HSU) potpisala je sporazum o zajedničkom izlasku na izbore u Zagrebačkoj županiji. O tim i ostalim događajima u našoj župani-ji čitajte u ovom, siječanjskom izdanju Kroni-ke. I ne zaboravite, pišite nam o važnim i za-nimljivim događajima iz Vaše sredine.

Vaš urednik, Zlatko Herček, dipl. oec.

U BRATISLAVI POTPISAN PROTOKOL O SURADNJI ZAGREBAČKE ŽUPANIJE I BRATISLAVSKOG SAMOUPRAVNOG OKRUGA

Uz primjenu slovačkih iskustava lakše do novca predpristupnih fondova EU

Dvije će županije podupirati suradnju na području školstva, kulture, umjetnosti, turizma, sporta i mladih, te zdravstva i

socijalne skrbi, a organiziranjem seminara i gospodarskih foruma poticat će razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Župan Zagrebačke županije Stjepan Ko-žić i predsjednik Bratislavskog samou-pravnog okruga (Republika Slovačka)

Vladimír Bajan potpisali su 23. siječnja u Bra-tislavi Protokol o suradnji Zagrebačke i Brati-slavske županije.

Polazeći od zajedničkog interesa proširenja ekonomskih i društveno-kulturnih odnosa, dvije će županije podupirati suradnju na po-dručju školstva, kulture, umjetnosti, turizma, sporta i mladih, te zdravstva i socijalne skrbi, a organiziranjem seminara i gospodarskih foru-ma poticat će razvoj malog i srednjeg poduzet-ništva, te investicijskih projekata. Predviđena je i razmjena iskustava u upravljanju i orga-nizaciji rada u upravnim odjelima obiju regija te podupiranje suradnje na razini mjesnih sa-mouprava. Potpisivanju Protokola, uz velepo-slanika RH u Republici Slovačkoj Tomislava Cara, prisustvovali su predsjednik Skupštine Zagrebačke županije Damir Mikuljan, zamje-nik župana Rudolf Vujević, član Poglavarstva

Vlado Horina i pročelnica Ureda župana Mir-jana Oštrec.

- S Bratislavskom županijom surađujemo od 2003., dosad smo imali nekoliko susreta, suradnja je bila i više nego formalna, prijatelj-ska, no sada smo je i konkretizirali. Dogovorili smo osnivanje radnih grupa koje će pripremiti konkretne projekte te skoro održavanje gospo-darskog foruma - rekao je župan Stjepan Ko-žić, naglašavajući da su našoj županiji posebno važna slovačka iskustva s predpristupnim fon-dovima EU, u čemu naročito trebaju surađivati dvije regionalne razvojne agencije.

- Trenutačno je to jedno od najznačajnijih područja suradnje, komplicirano je doći do novca predpristupnih fondova, no Slovačka je to prošla. Osim toga, Bratislavska županija zaposlene ima i u Bruxellesu, čija će nam isku-stva također dobro doći. Zanima nas i suradnja više europskih regija, koje zajednički mogu predlagati projekte i za njih tražiti novac EU - dodao je župan.

Županijsko izaslanstvo ponudilo je slovač-kim partnerima prenošenje iskustava u ener-getici, posredstvom Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (čiji je osnutak inicirala Zagrebačka županija). Zna-čajna suradnja, rekao je župan Kožić, moguća je i u vinogradarskoj, odnosno voćarskoj pro-izvodnji, ali isto tako, razmjenom učenika i studenata, i u školstvu. Damir Mikuljan, pred-sjednik Županijske skupštine, naglasio je da se približavanjem EU, odnosno integracijskim procesima, bitno mijenja položaj županija.

- Od njih se sada očekuje stupanje u saveze s drugim europskim regijama te potpisivanje upravo ovakvih sporazuma. Naša suradnja s Bratislavskim samoupravnim okrugom ima smisla i zbog toga što se RH u predpristupnim

Vladimír Bajan, predsjednik Bratislavskog samoupravnog okruga, obećao je maksimalnu podrš-ku u prenošenju slovačkih iskustava s europskim fondovima, posebno iskustva Razvojne agen-cije Bratislavske županije. Dodao je da ta regija, zbog visokog BDP-a, neće imati velike koristi od strukturnih fondova EU, ali zato osnažuje suradnju s mađarskim i austrijskim regijama kako bi do novca Unije došla zajedničkim projektima. - U EU moramo surađivati, mora biti sloge, samo tako možemo realizirati naše programe - rekao je Bajan. Suradnju sa Zagrebačkom županijom očekuje i na međuregionalnom projektu Centralnog europskog transportnog koridora, koji bi trebao povezati Baltičko i Jadransko more. Također je naglasio da naša i Bratislavska županija mogu ostvariti i dobru kulturnu suradnju, posebno go-stovanjem kulturno-umjetničkih udruga i kazališta.

Osnaživanje regionalne suradnje

Radnu grupu Zagrebačke županije, koja će detaljnije razraditi suradnju s Bratislav-skim samoupravnim okrugom, vodit će zamjenik župana Rudolf Vujević. - Koristit ćemo slovačka iskustva i načine na koje su oni ostvarivali sredstva predpri-stupnih fondova. Ne trebamo otkrivati ‘to-plu vodu’, trebamo primijeniti, ‘uzeti’ ono što nama treba kako bi korak prema EU, za naše male i srednje poduzetnike, poljo-privrednike, seoska kućanstva..., bio lakši i bezbolniji. Suradnju ćemo konkretizirati i kroz naše upravne odjele, te Regionalnu razvojnu i Regionalnu energetsku agenci-ju - najavio je Vujević.

Lakše i bezbolnije u Uniju

pregovorima oslanjala, u osam poglavlja, na iskustva i znanje Slovačke. Jasno je da dvije zemlje imaju različitosti, ali i zajedništvo u određenim temama, a mi smo to zajedništvo na vrijeme prepoznali - rekao Mikuljan. Ista-knuo je da naša županija očekuje od potpisa-nog Protokola, prije svega, transfer znanja.

- Obećana nam je puna potpora u prenošenju iskustava Bratislavske županije s predpristu-pnim fondovima. Naravno, očekuje nas i dalj-nji razvoj gospodarskih odnosa, što će konkre-tizirati radne grupe - rekao je Mikuljan.

* nastavak na str. 4-5

Mr. sc. Stjepan Kožić i Vladimír Bajan

Predstavnici Županije ponudili su slovačkim

partnerima prenošenje iskustava u energetici

Prije potpisivanja Protokola županijsko izaslanstvo razgovaralo je s veleposlanikom

Tomislavom Carom i savjetnicom Veleposlanstva RH u Slovačkoj Jadrankom Bošnjak

� �

IZASLANSTVO ŽUPANIJE POSJETILO ITF SLOVAKIATOUR, A U DEVÍNSKOM NOVOM SELU RAZGOVARALO S PREDSTAVNICIMA HRVATSKE NACIONALNE MANJINE

Opstojnost hrvatske kulture i običajaU okolici Bratislave djeluje sedam hrvatskih kulturno-umjetničkih društava udruženih u

Hrvatski kulturni savez

Hrvati u Slovačkoj nisu raštrkani, koncentrirani smo oko Bratislave, gdje su naši preci, uglavnom s kaptolskog i oršićkog vlastelinstva, doselili u 16. stoljeću - pojasnio je doc. ing.

Juraj Cvečko, predsjednik Hrvatskog kulturnog saveza u Slovačkoj

Devínskoj Novoj Vesi. Hrvati su u okolicu Bratislave, velik dio njih i s područja današnje Zagrebačke županije, došli u 16. stoljeću.

Kulturna udruga Hrvata

- Veseli što su aktivnosti naše nacionalne manjine vrlo intenziv-ne, što u Slovačkoj opstaju hrvat-ska kultura i običaji. Vjerujem da ćemo uskoro, u sklopu smotra fol-klora, upriličiti dolazak njihovog kulturnog društva u Zagrebačku županiju - rekao je župan Kožić. Od osamdesetak sela, u kojima su

Hrvatska je bila zemlja partner ovogodišnjeg ITF Slovakiatoura, naj-

značajnijega turističkog sajma u Slovačkoj, ali i široj regiji, a naša se županija na njemu predstavila zajedno s turističkom ponudom četiriju europskih regija - Brati-slavskim samoupravnim okrugom (Slovačka), Stredočeským krajem (Češka), Mazowieckim vojvod-stvom (Poljska) i Župom Győr-Moson-Sopron (Mađarska).

Iznimno posjećen sajam, su-djelovalo je više od 800 izlagača, imao je i niz popratnih događanja. Na jednome od njih, na kojemu je uz hrvatski turizam predstavljen i

dio naše eno-gastro ponude, sudje-lovalo je i izaslanstvo Zagrebačke županije.

Kontinentalna turistička ponuda

- Na sajmu smo predstavili po-nudu koja bi slovačke turiste mo-gla zanimati ukoliko bi na putu prema moru, ili povratku s njega, odlučili dan, dva, ostati u Zagrebu, odnosno njegovoj okolici. Pred-stavili smo se našim kulturnim znamenitostima, a posebno vin-skim cestama, koje doista mogu biti zanimljive kao odmor i okri-jepa, te eno-gastronomskom po-

Hrvati kroz povijest činili većinu stanovništva, danas se hrvatska kultura i jezik čuvaju u svega njih četiri.

U njima djeluje sedam hrvat-skih kulturno-umjetničkih društa-va udruženih u Hrvatski kulturni savez.

- Slovačka je prepoznala vri-jednost i tradiciju Hrvata koji u njoj žive, dajući im punu potporu u njihovim manjinskim pravima. Nadam se da će se rad i entuzija-zam onih koji danas vode Kultur-nu udrugu Hrvata u Slovačkoj pre-nijeti i na mlađe generacije - rekao je Damir Mikuljan, predsjednik Županijske skupštine. Gradnju i opremanje prostorija ove udruge sa 150.000 kuna pomogla je i Za-grebačka županija.

nudom - naglasio je Vlado Horina, predsjednik Turističke zajednice Zagrebačke županije. Dodao je da u narednom vremenu treba razviti osjećaj slovačkih turista i za našu kontinentalnu turističku ponudu.

- Pokazuje se da je problem naše županije što na njezinom prostoru nema kampa. Na tome u skoro vrijeme moramo poraditi. Ogro-mno je zanimanje i za biciklističke staze - objasnio je Horina. Hrvat-ska se na sajmu predstavila sloga-nom “Naše je more i vaše more“, a Niko Bulić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, rekao je da su slo-vački turisti po brojnosti dolazaka u Hrvatsku lani bili na osmome mjestu.

U sklopu službenog posjeta Bra-tislavskom samoupravnom okru-gu, izaslanstvo Županije posjetilo je i hrvatsku nacionalnu manjinu u

Županija je gradnju i opremanje prostorija

Kulturne udruge Hrvata pomogla sa 150.000 kuna

Prigodni program priredio je ansambl “Rosica”

U Hrvatskom kulturnom centru

Predstavljene su kulturne znamenitosti, vinske ceste ieno-gastronomska ponuda

Atraktivno spuštanje sommeliera s krova dvorane u sklopu promocije hrvatskog turizma

Na štandu Zagrebačke županije

Predsjednik TZ Zagrebačke županije Vlado Horina (prvi s lijeva) i direktor

Glavnog ureda HTZ-a Niko Bulić

TEMA BROJA TEMA BROJA

� �

Željko Radovanić, pročelnik za gospodarstvo Grada Samobora, rekao je da je krajem studeno-ga 2008. u tom gradu bilo 1030 nezaposlenih ili 4,5 posto radno sposobnog stanovništva.

Izvješće o lanjskom radu

Sjednica GSV-a upriličena je u povodu Dana s o c i j a l n o g partnerstva, a osim informa-cija o stanju gospodarstva, članovi tog ti-jela prihvatili su i izvješće o radu u 2008. godini.

- Nadam se da će se i na

nacionalnoj i na lokalnoj razini nastaviti s razvijanjem, unapre-đenjem i poticanjem socijalnog dijaloga i partnerstva, budući da je to najučinkovitiji način pro-nalaženja zajedničkih rješenja te oblikovanja prijedloga mjera kojima se otvara perspektiva razvoja, zapošljavanja i socijal-ne sigurnosti - rekao je Rudolf

Vujević, pred-sjednik GSV-a, dodajući da će Županija nasta-viti razvijati so-cijalni dijalog i partnerstvo u svim područji-ma, te na taj na-čin pridonijeti gospodarskom i socijalnom ra-zvitku RH.

GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

SJEDNICOM ŽUPANIJSKOGA GOSPODARSKO-SOCIJALNOG VIJEĆA, ODRŽANOM U SAMOBORU, OBILJEŽEN DAN SOCIJALNOG PARTNERSTVA

Dijalogom i partnerstvom do zajedničkih rješenja zapošljavanja i socijalne sigurnosti građana

U županiji je osnovan stručni tim za praćenje izvršenja proračuna koji će, bude li potrebno, poduzeti odgovarajuće mjereNa području Zagrebačke

županije najviše zapo-slenih osoba radi u ma-

lim i srednjim tvrtkama, koje su dinamičnije, žilavije od velikih, pa se čini da bi nas gospodar-ska kriza mogla manje zahvati-ti. No, zabrinjava što je najviše zaposlenih u trgovini, što je re-zultat dolaska velikih trgovač-kih lanaca na naše područje, a trgovina je prva koja najavljuje krizu - rekao je Krunoslav Pilko, pročelnik za gospodarstvo Za-grebačke županije, na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća krajem siječnja u Samoboru, go-voreći o gospodarskim kretanji-ma u 2008. godini.

Najbrži gospodarski rast

Statistički podaci govore da je gospodarstvo naše županije vodeće po broju tvrtki i podu-zetnika koji posluju s dobiti, po kontinuiranoj, najbržoj sto-pi gospodarskog rasta u državi, kao i po broju poduzetnika koji su se održali nakon tri godine poslovanja. Prema ostvarenom prihodu i prosječnoj produktiv-

Poduzetnička zona Grada Samobora, mješovite vlasničke strukture (privatno, gradsko), prostire se na 47.000 četvornih metara, a dosadašnja ulaganja u zonu (projektna

dokumentacija, otkup zemljišta, gradnja infrastrukture) iznose 33,4 milijuna kuna

- Gospodarsko-socijalno vije-će Zagrebačke županije treba imati utjecaje na komunalna, pravna, gospodarska i socijal-na pitanja, dati konkretne mje-re poticanja poduzetništva, donijeti mjere zbrinjavanja radnika i trgovačkih društava, ukoliko je to potrebno, te se aktivno uključiti u rješavanje važnih projekata koji imaju izravan utjecaj na socijalnu politiku, kao što su javni pri-jevoz, zdravstvena zaštita sta-novništva, prevencija ovisnosti kod mladih, te voditi brigu o poticajnim mjerama za spreča-vanje nasilja u školama - rekao je samoborski gradonačelnik Antun Dubravko Filipec.

Konkretne mjere poticanja poduzetništva

Poticajne mjere Županije u 2009.

6.500.000 kunaza razvoj poduzetničkih zona

5.100.000 kunaza poduzetničke kredite i garancije

2.200.000 kunaza razvojne projekte i klastere

Sporazum o osnivanju GSV-a u Zagrebačkoj županiji zaključen je 2002. godine

Gradonačelnik Samobora Antun Dubravko Filipec i predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Rudolf Vujević

U Samoboru je krajem studenoga 2008. bilo 1030 nezaposlenih

BROJ OBRTA I PODUZETNIKA

POKAZATELJI GOSPODARSKOG RASTA 2000. - RUJAN 2008.

UKUPAN BROJ NEZAPOSLENIH U 2008. GODINI

2003.- 2008. GODINA

7 .4317 .547 7 .694 7 .808 7 .701 7 .610

4 .230 4 .210 4 .261 4 .680 4 .970 5 .053

0

2 .0 0 0

4 .0 0 0

6 .0 0 0

8 .0 0 0

1 0 .0 0 0

2 0 0 3 . 2 0 0 4 . 2 0 0 5 . 2 0 0 6 . 2 0 0 7 . 2 0 0 8 .

B ro j o b rta B ro j p o d u z e tn ik a

(100)

(100)

(98)

(119)

0

5 0

1 0 0

1 5 0

2 0 0

2 5 0

3 0 0

3 5 0

2 0 0 0 . 2 0 0 1 . 2 0 0 2 . 2 0 0 3 . 2 0 0 4 . 2 0 0 5 . 2 0 0 6 . 2 0 0 7 . I - IX2 0 0 8 .

U k u p n i p rih o d i D o b it n a k o n o p o re z iva n jaB ro j z a p o s le n ih D u g o t ra jn a im o vin a

10 .6 5 0

9 .3 7 8

9 .7 1 7

8 .5 0 0

9 .0 0 0

9 .5 0 0

1 0 .0 0 0

1 0 .5 0 0

1 1 .0 0 0

I II III IV V V I V II V III IX X XI XII

B r o j ne za p o s l e nih

Izvor: Fina, HOK

Izvor: Fina – god. izvješća

Izvor: HZZ

kuna. Pilko je slikovito rekao da izneseni podaci govore o proš-losti, prije nadolaska tsunamija globalne ekonomske krize te da je u županiji osnovan stručni tim za praćenje izvršenja proračuna, posebno prihodovne strane, koji će, bude li potrebno, poduzeti odgovarajuće mjere.

Antun Dubravko Filipec, gra-donačelnik Samobora, naglasio je da se u tom gradu, prema tre-nutačnom ostvarenju proračuna, ne može govoriti o dolasku kri-znih vremena.

- Nikada nije bilo da nije bilo krize, no Samobor je sretan što su ga kroz povijest od velikih potresa sačuvali obrtnici. Prora-čun se u odnosu na isto razdo-blje 2008. bolje puni, no nećemo trošiti više nego treba, prilagodit ćemo se situaciji, vremenu u ko-jemu živimo - rekao je Filipec.

nosti po zaposlenom te broju poduzetnika među 400 vodećih u RH Zagrebačka je županija odmah iza Grada Zagreba. Pro-sječna neto plaća u županiji, u razdoblju od rujna 2007. do rujna 2008., iznosila je 4240

� �

Potrošnja energenataŽupanija će, zajedno s Regionalnom energetskom agen-cijom sjeverozapadne Hrvatske, potpisati pismo namje-re o pristupanju projektu “Sustavnoga gospodarenja energijom u gradovima i županijama RH”. Ovaj projekt, kojega na temelju programa Ujedinjenih naroda za ra-zvoj (UNDP) provodi Ministarstvo gospodarstva, rada i

poduzetništva, obuhvaća uspostavljanje registra zgra-da javne namjene u vlasništvu Zagrebačke županije, uvođenje informatičkog sustava kojim će se prikupljati, pohranjivati i analizirati podaci o potrošnji energenata, uspostavu Ureda za energetsku učinkovitost i osnivanje energetskih info-centara na području županije.

GOSPODARSTVO

Zagrebačka županija prva je u Hrvatskoj koja je dala izraditi GIS-atlas šumske biomase

U suradnji s gradovima i općinama, REGEA će raditi na projektu energetski učinkovite javne rasvjete u Krašiću, sustavu grijanja na biomasu (prvom takvom postroje-nju u Hrvatskoj) u općini Pokupsko, te korištenju solar-ne energije tijekom ljetnog režima rada u kotlovnicama područnoga grijanja u Velikoj Gorici. Konačni broj i op-seg projekata ovisi o zainteresiranosti jedinica lokalne samouprave. - U mnogočemu smo predvodnici, pa vjerujem da ćemo biti i u sektoru energetike. Siguran sam da će planirane aktivnosti doprinijeti našoj energetskoj viziji - rekao je župan Stjepan Kožić.

Sustav grijanja na biomasu

POGLAVARSTVO PRIHVATILO PLAN RADA REGIONALNE ENERGETSKE AGENCIJE

Županija dobiva Strategiju održivog korištenja energije

Važna aktivnost bit će poticanje uvođenja i sustavnog gospodarenja

energijom u javnim zgradama

U prvoj polovici ove godine bit će izrađena Strategija održivog korištenja ener-

gije za područje Zagrebačke župa-nije. Radi je Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), kojoj je naša županija jedan od osnivača, a čiji je program rada za 2009. prihvatilo Poglavar-stvo na prvoj ovogodišnjoj sjed-nici. Strategija je dokument koji uključuje pregled postojeće ener-getske infrastrukture i dosadašnjih iskustava, analizu potencijala i mo-gućnosti, predviđa moguće učinke i prepreke, ali donosi i konkretne preporuke za poduzimanje potreb-nih aktivnosti i mjera s ciljem una-pređenja energetske proizvodnje i potrošnje. Izradu ovog dokumenta, naglašava direktor REGEA-e Juli-

je Domac, podržava i Ministarstvo regionalnog razvitka, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

- Posebno važna aktivnost Agencije bit će poticanje uvođe-nja i aktivna provedba sustavnoga gospodarenja energijom u javnim zgradama. Osnovne faze ove aktiv-nosti su uspostava energetske baze podataka, energetski pregledi zgra-da i identifikacija kritičnih točaka potrošnje energije, praćenje pro-mjena uslijed rekonstrukcija, kao i obrazovanje održavatelja zgrada - objašnjava Domac, dodajući da

- Agencija je dobro postavila svoje poslovanje, očekujemo da se u programe održivog korištenja energije ozbiljnije uključe gradovi i općine. Oni moraju sustavnije voditi brigu o stanovništvu, ne smije se do-goditi, kao u Velikoj Gorici, da grijanje poskupi za 50 posto.

Rudolf Vujević, zamjenik župana(zadužen za gospodarstvo)

će registar javnih zgrada u župa-niji biti gotov do kraja ožujka. U sklopu ove aktivnosti predviđeno je i uključivanje svih javnih zgra-da u europsku Display kampanju koja se bazira na postavljanju dis-play postera s podacima o potrošnji energije, emitiranom ugljičnom di-oksidu te potrošnji vode.

U suradnji sa Zavodom za soci-ologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta REGEA će uskoro prove-sti anketu o stavovima i mišljenju stanovništva o energetskoj situaciji u Hrvatskoj, s naglaskom na kori-štenje obnovljivih izvora energije i primjenu mjera energetske učinko-vitosti u kućanstvima. U pripremi je i program poticanja ugradnje so-larnih kolektora, te obrazovne ak-tivnosti za privatne šumovlasnike.

Dr. sc. Julije Domac, direkor REGEA-e (prvi s desna)

U VRBOVCU ODRŽANA TRADICIONALNA MANIFESTACIJA “DAN S JOŽOM”

Sijač Radićevih ideja, poštenja i pravice

Na grob Josipa Pankretića položeni su vijenci, a u vrbovečkoj Crkvi sv. Vida služena je misa zadušnica

Malo je onih koji se, poput Jože, poštuju u sredini iz koje potječu. Sijač Ra-

dićevih ideja, poštenja, pravice, sa srcem je zagovarao skladne odnose u familiji, stvaranje uvjeta za osta-nak ljudi u svom životnom prosto-ru, za ravnomjerni razvoj. Znao je da je to dobar put, da na njemu ima teškoća, ali i rješenja - među osta-lim je o Josipu Pankretiću, na tradi-cionalnom “Danu s Jožom”, rekao predsjednik HSS-a Josip Friščić. U spomen na saborskog zastupni-ka, narodnog tribuna, na njegov su grob u Dijanešu sredinom siječnja položeni vijenci, a u župnoj Crkvi sv. Vida u Vrbovcu služena je misa zadušnica.

- Joža je govorio „u narodu je moja snaga, zemlja je sigurna onoliko koliko su građani u njoj

Polaganje vijenaca na groblju u Dijanešu

Josip Pankretić

MANIFESTACIJE

Hrvatska demokratska zajed-nica (HDZ), Hrvatska seljačka stranka (HSS) i Hrvatska stran-ka umirovljenika (HSU) potpi-sale su 23. siječnja Sporazum o političkoj suradnji u Zagre-bačkoj županiji. Njime je defi-nirano partnerstvo i zajednički izlazak na izbore. Tri će stranke pred birače sa zajedničkom, koalicijskom listom za izbor članova Županijske skupštine (predstavničkog tijela), kao i koalicijskom listom za izbor žu-pana i njegovih zamjenika. Polazeći od odrednica sadr-žanih u stranačkim statutima, političkim programima i koa-licijskim sporazumom na ra-zini države, stranke će putem formiranih timova definirati zajednički program, ciljeve i nastup na izborima za jedinicu regionalne (područne) samo-uprave. Sporazum o političkoj suradnji potpisali su Dražen Bošnjaković, predsjednik ŽO HDZ-a, Božidar Pankretić, predsjednik ŽO HSS-a i Stjepan Orgulan, predsjednik ŽO HSU-a Zagrebačke županije.

Dogovorena koalicija HDZ-a, HSS-a i HSU-a

zadovoljni“. On je bio i saborski zastupik i tumač programa HSS-a. Zalagao se za neposredne izbo-re, uvijek je govorio da neće biti dobro dok ljudi sami ne izaberu

onoga koga poznaju, kome vjeruju. Ne jednom Joža je bio pozvan i na Markov trg i na Pantovčak, gdje se tražilo njegovo mišljenje - rekao je Friščić, dodajući da je danas HSS svjestan odgovornosti vlasti, ali isto tako i potrebe podnošenja ra-čuna za sve ono što se i na koji se način radi.

- Uvjeren sam da u lokalnim sre-dinama imamo ljude koji su spre-mni služiti - naglasio je predsjed-nik HSS-a.

U sklopu “Dana s Jožom” odr-žana je i programska skupština ŽO HSS-a nakon koje je ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, ujedno predsjednik županijskog HSS-a, izjavio da HSS, HDZ i HSU dogovaraju, na razini župa-nijskih organizacija, koalicijski sporazum za predstojeće izbore.

10 11

POLJOPRIVREDA

IZRAĐENA STUDIJA “REGIONALIZACIJA VOĆARSKE I VINOGRADARSKE PROIZVODNJE“

Smjernice daljnjeg razvoja voćarstva i vinogradarstva

Rezultati studije pohranjeni su u informacijski sustav (GIS bazu podataka) koji omogućuje izradu tematskih karata te inventarizaciju površina po značajkama i svojstvima tla

Nakon što je 2005. izrađena studija “Regionalizaci-ja poljoprivredne proi-

zvodnje u Zagrebačkoj županiji”, krajem prošle godine stručnjaci zagrebačkog Agronomskog fakul-teta (Zlatko Čmelik, Nikola Miro-šević i Stjepan Husnjak) završili su i njezinu detaljniju razradu te izradili novu - “Regionalizacija voćarske i vinogradarske proi-zvodnje”.

Naime, za vođenje agrarne po-litike i namjenskog kreditiranja obiteljskih poljoprivrednih gospo-darstava neophodno je bilo razra-diti podatke o pogodnosti poljo-privrednog zemljišta za voćarstvo i vinogradarstvo, koji su prepo-znati kao jedan od bitnih nositelja ukupnog razvoja poljoprivredne proizvodnje. Rezultati studije po-moći će poljoprivrednicima da jednostavnije i kvalitetnije pla-niraju voćarsku i vinogradarsku proizvodnju, dok će ih Županija koristiti u kreiranju učinkovitijeg plana razvoja i subvencioniranja ovih dviju proizvodnji.

Za potrebe regionalizacije vo-ćarske proizvodnje procijenjena je pogodnost poljoprivrednog ze-mljišta za konvencionalnu i eko-

Prema podacima studije “Regi-onalizacija poljoprivredne proi-zvodnje u Zagrebačkoj župani-ji”, kojom je 2005. procijenjena pogodnost poljoprivrednog zemljišta za ratarstvo, povrćar-stvo, voćarstvo, vinogradarstvo i travnjake, u županiji ima oko 173.000 hektara poljoprivred-nog zemljišta, od čega je 87.000 hektara pogodno za voćarstvo, a 22.000 hektara za vinogradar-stvo.

Poljoprivredno zemljište

Studija donosi optimalne agrotehničke i pomotehničke smjernice uzgoja u voćarskoj

i vinogradarskoj proizvodnji

lošku proizvodnju te su određene regije za proizvodnju prema voć-nim vrstama.

U tu je svrhu izrađeno 13 kara-ta pogodnosti za 18 voćnih vrsta (jabuku, krušku, mušmulu, dunju, trešnju, višnju, breskvu, marelicu, šljivu, orah, lijesku, kesten, jago-du, kupinu, malinu, borovnicu, ri-

biz i ogrozd). U okviru regionali-zacije vinogradarske proizvodnje izrađena je karta s podregijama, vinogorjima i položajima. Za po-dručja unutar vinogorja, između 150 i 400 metara nadmorske vi-sine, izrađena je i karta pogodno-sti zemljišta. Također, dane su i smjernice za daljnji razvoj voćar-

ske i vinogradarske proizvodnje. Rezultati studije pohranjeni su

u informacijski sustav (GIS bazu podataka) u kojemu je omoguće-no pretraživanje na temelju karto-grafske jedinice ili njezinih zna-čajki, bilo na temelju pedoloških profila tla ili njihovih svojstava. Podaci u informacijskom sustavu omogućuju izradu tematskih ka-rata te inventarizaciju površina po značajkama i svojstvima tla. Žu-pan Stjepan Kožić ističe da studija predstavlja stručnu podlogu za bu-duće planiranje županijskih mjera u voćarstvu i vinogradarstvu.

Uvažene su značajke podneblja, reljefa, klime, tla i tradicije Izrađene su karte pogodnosti za 18 voćnih vrsta

Procjenjena je pogodnost zemljišta za ekološku i

konvencionalnu proizvodnju

Poglavarstvo je, na prvoj ovogodišnjoj sjednici, doni-jelo odluku o subvencijama

u poljoprivredi, ruralnom razvitku i šumarstvu. Za tu je namjenu u proračunu predviđeno 15,6 miliju-na kuna bespovratnih sredstava.

U poljoprivredi se, kroz 22 programa, subvencionira biljna, ekološka, integrirana i stočarska proizvodnja. Subvencije za rural-ni razvitak mogu se ostvariti kroz 20 različitih programa, dok se u šumarstvu subvencionira obnav-ljanje i sanacija šuma u privatnom vlasništvu ili posjedu. Subven-ciju mogu dobiti poljoprivredna gospodarstva koja su upisana u

Upisnik poljoprivrednih gospo-darstava u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj županiji, imaju prebivalište, odnosno sjedište na području Zagrebačke županije, a poljoprivrednu proizvodnju za koju traže subvenciju na području Zagrebačke i (ili) Krapinsko-za-gorske, Varaždinske, Koprivnič-ko-križevačke, Bjelovarsko-bi-logorske, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije te području Grada Zagreba. Obiteljsko gos-podarstvo koje se natječe za više različitih subvencija ukupno može dobiti do 200.000 kuna bespovrat-nih sredstava.

Subvenciju za certificiranje i ra-

zvoj proizvodnje, za poboljšanje uvjeta proizvodnje sireva te naba-vu laktofriza mogu dobiti poljo-privredna gospodarstva, obrtnici te mali i srednji poduzetnici koji imaju prebivalište, odnosno sjedi-šte na području Zagrebačke župa-nije, a subvenciju za uvođenje žu-panijske marke jela u ugostiteljsku ponudu registrirani ugostiteljski objekti s područja županije i Grada Zagreba. Korisnici subvencije za proizvodnju i sabiranje (prijevoz) mlijeka na području Žumberka i Krašića su fizičke ili pravne osobe koje s mljekarom imaju potpisane ugovore o sabiranju i prijevozu mlijeka, dok subvenciju za obnav-

ljanje i sanaciju šuma mogu dobiti šumoposjednici koji na području Zagrebačke županije u vlasništvu ili posjedu imaju šume ili šumsko zemljište.

- U odnosu na lanjsku godinu osjetno smo povećali bespovratna sredstva, uskladili ih sa stvarnim potrebama naših poljoprivrednika. Sav novac koji je lani bio nami-jenjen subvencioniranju poljopri-vrede (11 milijuna kuna) poljopri-vrednici su iskoristili - napominje Damir Tomljenović, zamjenik župana zadužen za poljoprivredu. Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava bit će raspisan počet-kom veljače.

SUBVENCIONIRANJE POLJOPRIVREDE

Odluka o subvencijama u poljoprivredi, ruralnom razvitku i šumarstvu dio je planskog razvoja poljoprivrede, šumarstva i ruralnog prostora te je usklađena s potrebama

poljoprivrednih proizvođača

POLJOPRIVREDA

1� 1�

BILJNA PROIZVODNJA

LOZNI CIJEPOVI ŽENSKO TELE

Putem Šumarske savjetodavne službe šumoposjednicima se subvencionira obnova i sanacija šuma. Subvencija se može odobriti poljoprivrednom gos-podarstvu koje posjeduje najmanje hektar ukupnog šumskog posjeda. Za obnovu šume hrastom lužnjakom subvencija je 3000 kuna po hektaru, za obnovu poljskim jasenom 2000 kuna, a za obnovu crnom johom 1000 kuna po hektaru. Za pripremu zemljišta na kojem će se saditi šuma subvencija je 5000 kuna po hektaru.

PROIZVODNJA S POTVRDNICOMTroškovi stručnog nadzora subvenci-oniraju se u visini stvarnih troškova. Za ratarsku proizvodnju subvencija je 1000 kuna po hektaru, proizvodnju ljekovitog i industrijskog bilja te povr-ća 2000 kuna, voćarsku proizvodnju 4000, a vinogradarsku 6000 kuna po hektaru. Subvenciju ostvaruje po-ljoprivrednik koji se bavi ekološkom proizvodnjom na najmanje 0,1 hektar površine.

PRIJELAZNO RAZDOBLJEPoljoprivrednom gospodarstvu koje se nalazi u razdoblju prelaska s kon-vencionalne na ekološku proizvodnju, u visini stvarnih troškova sufinancirat će se stručni nadzor i sustav ocjenjiva-nja sukladnosti u ekološkoj proizvod-nji.

INTEGRIRANA PROIZVODNJASubvencija za integriranu proizvod-nju grožđa, povrća i voća, u iznosu od 500 kuna po hektaru, odobrit će se poljoprivrednom gospodarstvu koje ima zapisnik stručnog nadzora i po-tvrdnicu o sukladnosti s temeljnim za-htjevima za integriranu proizvodnju, a njome se bavi na najmanje hektar površine.

STOČARSKA PROIZVODNJA

ŠUMARSTVO

EKOLOŠKA I INTEGRIRANA PROIZVODNJA

Posađeni lozni cijep preporučenih kultivara subven-cionira se s 5 kuna, a cijep portugisca i kraljevine sa 7 kuna. Subvencija će se odobriti poljoprivrednom gospodarstvu koje posadi najmanje 400 propisno deklariranih loznih cijepova.

VOĆNE SADNICE

Za posađenu voćnu sadnicu jabuke, kruške, breskve, nektarine, marelice, šljive, trešnje i višnje subvencija je 6 kuna, voćnu sadnicu maline, kupine, ribizla i lije-ske 5 kuna, za sadnicu brusnice i borovnice 10 kuna, a sadnicu cijepljenog oraha 20 kuna. Subvencija će se odobriti poljoprivrednom gospodarstvu koje posadi najmanje 300 propisno deklariranih voćnih sadnica.

SADNICE JAGODE

koje posadi najmanje 5000 propisno deklariranih sadnica jagode i ima riješeno navodnjavanje za po-sađenu površinu.

CVIJEĆE

Subvencije će se odobriti poljoprivrednom gospo-darstvu koje cvijeće proizvodi za tržište. Izdavanje potvrde o zdravstvenom stanju cvijeća subvencioni-ra se u visini stvarnih troškova, a najviše s 3500 kuna. Proizvodnja cvijeća u zaštićenom grijanom prostoru (visokom plasteniku ili stakleniku), najmanje površi-ne 400 četvornih metara, subvencionira se s 5 kuna po četvornom metru. Nabava termogena subvenci-onira se s 50 posto nabavne cijene, a najviše sa 6000 kuna. Subvencija se dodjeljuje za termogen najma-nje snage 50.000 kWh.

POVRĆE I JAGODE U GRIJANOM PROSTORUSubvencija se odobrava za proizvodnju u zaštiće-nom grijanom prostoru (visokom plasteniku ili sta-kleniku), najmanje površine 400 četvornih metara, a iznosi 5 kuna po četvornom metru. Nabava termo-gena za proizvodnju povrća subvencionira se s 50 posto nabavne cijene, a najviše sa 6000 kuna. Sub-vencija se dodjeljuje za termogen najmanje snage 50.000 kWh.

LJEKOVITO BILJE

materijala, povrća, cvijeća, višegodišnjih nasada, sta-klenika, plastenika, rasplodne stoke i kokoši nesilica od rizika mraza, tuče, požara, udara groma, gubitka kvalitete voća i povrća te bolesti i uginuća životinja.

ZAŠTITNE MREŽE

Poljoprivrednom gospodarstvu koje na površini od najmanje 0,5 hektara postavi sustav za zaštitu više-godišnjih nasada od tuče (mreže, nosači, stupovi i sidra) odobrit će se subvencija od 20.000 kuna po hektaru.

GRIJANI PLASTENICI

Uzgoj i držanje ženskog teleta za rasplod (oteljenog na vlastitom gospodarstvu, odnosno kupljenog, a oteljenog na području Zagrebačke županije), upisanog u jedinstveni registar domaćih životinja, koje na gospodarstvu ostaje do utvrđene bređosti, sufinancira se s 1000 kuna po teletu.

OVCE, OVNOVI, KOZE, JARCI

Subvencija za sadnju lavande, kadulje, matičnjaka i komorača odobrit će se poljoprivrednom gospo-darstvu koje ljekovito bilje posadi na površini od najmanje 0,5 hektara i ima ugovorenu proizvodnju, odnosno kupca. Po hektaru posađenog ljekovitog bilja odobrit će se 6000 kuna subvencije.

PREMIJA OSIGURANJASubvencija se odobrava u visini 25 posto od uplaće-ne premije osiguranja usjeva, sjemenskog i sadnog

Subvencija je 0,80 kuna po posađenoj sadnici jago-de, a odobrit će se poljoprivrednom gospodarstvu

Poljoprivrednom gospodarstvu koje nabavi i postavi visoke plastenike s grijanjem na površini od najma-nje 800 četvornih metara odobrit će se subvencija od 30 kuna po četvornom metru. Za proizvodnju cvijeća minimalna površina plastenika je 400 če-tvornih metara.

NAVODNJAVANJESubvencija će se odobriti poljoprivrednom gospo-darstvu koje nabavi i postavi sustav za navodnjava-nje za proizvodnju cvijeća, povrća i jagoda na otvo-renom prostoru najmanje površine 3000 četvornih metara i zaštićenom prostoru najmanje površine 500 četvornih metara, odnosno ako postavi sustav za navodnjavanje višegodišnjih kultura na površini od najmanje 10.000 četvornih metara. Subvenci-ja iznosi 50 posto nabavne cijene, a najviše 10.000 kuna po hektaru za navodnjavanje cvijeća, povrća i jagoda, odnosno 20.000 kuna po hektaru za navod-njavanje višegodišnjih kultura.

Subvencija je 60 kuna po rasplodnom grlu, za minimalno 20 grla. Za svakih 10 grla koje uzgaja, poljoprivredno gos-podarstvo mora imati najmanje hektar vlastitih ili zakuplje-nih poljoprivrednih površina.

RASPLODNA GOVEDASubvencija za uzgoj rasplodnih goveda putem embriotran-sfera, u visini od 1500 kuna, odobrava se za svako rasplod-no grlo na kojem je uspješno izvedena transplantacija.

AUTOHTONE PASMINE

rasplodnom i licenciranom pastuhu ovih dviju autohtonih pasmina. Za rasplodnu krmaču turopoljske svinje subven-cija je 500 kuna, a rasplodnog i licenciranog nerasta 800 kuna. Za autohtonu pasminu peradi subvencija je 10 kuna po jedinki.

OSJEMENJIVANJE Po osjemenjenoj kravi plotkinji, u suradnji s gradovima i općinama, isplaćuje se 50 kuna subvencije. Za najmanje 10 umjetno osjemenjenih rasplodnih krmača isplaćuje se subvencija od 100 kuna po krmači.

PERNATA DIVLJAČPoljoprivrednom gospodarstvu koje ima osnovno matično jato, odnosno stado, umjetni uzgoj fazana, trčke ili prepeli-ce (najmanje 1000 kljunova) sufinancira se sa 6 kuna po je-dinki, a umjetni uzgoj zeca običnog (najmanje 100 repova) sa 100 kuna po jedinki.

PČELINJE ZAJEDNICE

Za minimalno 30 pčelinjih zajednica isplaćuje se 20 kuna subvencije po košnici, na temelju potvrde o broju košnica koju izdaje Hrvatski stočarski centar ili udruga pčelara sa sjedištem u županiji.

OPREMA

Subvencija u iznosu 40 posto ukupnih troškova, a najviše 20.000 kuna, odobrit će se poljoprivrednom gospodarstvu s najmanje 10 mliječnih kava, odnosno 20 mliječnih koza, koje je kupilo muznu opremu (od ovlaštenog dobavljača), odnosno gospodarstvu s najmanje 20 ovaca koje je kupi-lo i postavilo ogradu (električni pastir i pastirsko pletivo). Isti iznos subvencije odobrit će se i poljoprivrednom gos-podarstvu koje je kupilo opremu za preradu grožđa te proizvodnju i čuvanje vina, a posjeduje najmanje hektar vinograda i u promet stavlja najmanje dva kvalitetna vina s kontroliranim podrijetlom.

Subvencija je 300 kuna po rasplodnoj kobili hrvatskog po-savca i hrvatskog hladnokrvnjaka, odnosno 1000 kuna po

POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

1� 1�

PRVOG DANA DRUGOG POLUGODIŠTA U GRADECU OTVORENA NOVA ZGRADA ŠKOLE

U gradnju škole i dvorane uloženo 31,5 milijuna kuna

Prema visini ulaganja u obrazovanje Zagrebačka županija je prva županija u Republici Hrvatskoj

Početkom drugog polugo-dišta djeca Gradeca na nastavu su krenula u novu

školu, namjenski građenu za jed-nosmjensku nastavu. Gradnju je u potpunosti sredstvima proraču-na financirala Županija, u što je uložila 31,5 milijuna kuna. Novu školu, uz koju je sagrađena i sport-ska dvorana, polazi 260 učenika, a nakon trogodišnjeg školovanja polazit će je i djeca iz područnih škola u Cugovcu, Hagnju, Re-pincu i Tučeniku. Novosagrađeni objekt simbolično je otvorio žu-pan Stjepan Kožić, rekavši da je taj čin izniman događaj za Gradec te da su djeca ove općine napokon dobila primjerene uvjete odgoja i obrazovanja.

- Ulaganjem u obrazovanje či-nimo ono što je za našu državu nužno, gradnjom škola mladim naraštajima stvaramo uvjete za školovanje u kvalitetnim objekti-ma. Republika Hrvatska, kao mala država, do bržeg gospodarskog rasta, a onda i ukupnog boljitka, može doći samo znanjem. Vjeru-jem da će mladi ljudi, koji će se školovati u ovoj školi, kroz znanje vratiti ono što smo u njih uložili - naglasio je župan. Podsjetio je da je Zagrebačka županija prema visini ulaganja u školstvo prva žu-panija u RH, te dodao da je u ovo-godišnjem proračunu za potrebe obrazovanja predviđeno preko 125 milijuna kuna.

- To je značajan iznos koji nam omogućuje nastavak započetih investicija, ali i otvaranje novih - dodao je. Damir Lukačić, načelnik Gradeca, rekao je da će djeca ove općine kvalitetnijim osnovnim obrazovanjem imati veće šanse za nastavak školovanja u srednjim te na višim i visokim školama.

- Želja nam je obrazovane

mlade ljude zadržati na području općine. Gradnja škole i sportske dvorane najveća je investicija na području Gradeca u posljednjih 30 godina. Otvorenjem ovih objeka-ta stavili smo krunu na poglavlje koje je trajalo desetljećima, koje je za našu općinu, za sve njezine stanovnike, za djecu i buduće na-raštaje od neprocjenjivog značaja - istaknuo je Lukačić. Podsjetio je da su mještani Gradeca, počevši od 1987. uplaćivali petogodišnji samodoprinos za gradnju škole, no uzalud.

- Tek kada je 2007. Zagrebačka županija uvrstila školu i sportsku dvoranu u program kapitalnih ula-ganja, te raspisala natječaj za oda-bir izvođača, počela se ostvarivati višegodišnja želja naših mještana - rekao je Lukačić.

* nastavak na str. 16, 17 i 18

U novosagrađenoj školi nastavu polazi 260 učenika, dok se njih 65 školuje u područnim odjeljenjima u Cugovcu, Hagnju, Repincu i Tučeniku

U ovogodišnjem proračunu Županije za potrebe obrazovanja predviđeno je više od 125 milijuna kuna

RURALNI RAZVITAK

UDRUGE

ŠKOLSTVOPOLJOPRIVREDA

Novoosnovana udruga poljopri-vrednih proizvođača, uzgajivača riba, šumoposjednika, proizvođača božićnih drvaca, proizvođača tradi-cionalnih proizvoda te strojnih pr-stenova, može dobiti subvenciju od 7000 kuna ako ima detaljno razra-đen trogodišnji plan rada, sjedište u županiji i najmanje sedam osnivača. Ako već postoji registrirana udruga za pojedinu vrstu poljoprivredne proizvodnje (na području grada ili općine) zahtjev novoosnovane udruge se odbija.

ZADRUGE Subvenciju od 30.000 kuna ostvaru-je novoosnovana zadruga sa sjedni-štem u županiji koja ima najmanje sedam osnivača te detaljno razra-đeni trogodišnji plan rada. Ako već postoji registrirana specijalizirana županijska zadruga iz te proizvod-nje zahtjev novoosnovane zadruge se odbija.

OKRUPNJAVANJEKomercijalnom poljoprivrednom gospodarstvu troškovi sređivanja i okrupnjavanja poljoprivrednog i šumskog zemljišnog posjeda, radi stjecanja prava vlasništva nad ze-mljištem, subvencioniraju se u izno-su stvarnih troškova, a najviše s 2000 kuna po hektaru imovinsko-pravno sređenog zemljišta.

ANALIZA TLAAnaliza tla za podizanje višegodiš-njih nasada, ekološku proizvodnju, proizvodnju povrća te za uvođenje novih proizvodnji subvencionira se u iznosu stvarnih troškova, a najviše s 200 kuna po analiziranom uzorku tla.

REGISTRACIJARegistracija objekta obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva za obradu, preradu, uskladištenje, dis-tribuciju i prodaju proizvoda živo-tinjskog podrijetla, odnosno biljnog podrijetla za konvencionalnu i/ili

ekološku proizvodnju te za bavljenje seoskim turizmom na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu subvencionira se prema dokumen-tiranim troškovima, a najviše s 5000 kuna po gospodarstvu.

DOKUMENTACIJASubvencija za izradu i ishođenje dokumentacije potrebne za grad-nju novih i adaptaciju postojećih objekata na poljoprivrednom gos-podarstvu iznosi 50 posto ukupnih troškova, a najviše 50.000 kuna po gospodarstvu. Subvencionira se idejni, glavni i izvedbeni projekt, lo-kacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, potvrda glavnog projekta i građevinska dozvola za gradnju, odnosno adaptaciju objekata za ču-vanje, skladištenje, sortiranje, obra-du, preradu, proizvodnju, pakiranje, distribuciju i prodaju ekoloških te proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla, za proizvodnju mlijeka, mesa i jaja, te bavljenje seoskim tu-rizmom na poljoprivrednom gospo-darstvu.

MARKA JELA

hrvatskom i engleskom jeziku) te izrada web stranice (na hrvatskom i engleskom jeziku) s najviše 5000 kuna po gospodarstvu.

SMJEŠTAJUkupni troškovi unutarnjeg uređe-nja i opremanja novih smještajnih kapaciteta na Plešivičkoj i Zelinskoj vinskoj cesti subvencioniraju se s 50 posto, a najviše s 14.000 kuna po uređenoj i opremljenoj sobi.

KRAJOBRAZPoljoprivredno gospodarstvo koje ima registriranu djelatnost seoskog turizma te posadi drveće, cvijeće, sagradi sjenicu, uredi staze, jezera i okućnicu može dobiti subvenciju u iznosu 50 posto dokumentiranih troškova, a najviše 5000 kuna.

IZLOŽBENI STOLOVISubvencija za nabavu izložbeno-prodajnih stolova i rashladnih vi-trina za izravnu prodaju odobrit će se poljoprivrednom gospodarstvu koje proizvodi i prodaje vlastite pro-izvode, organizirano je u županijsku udrugu i sudjeluje u projektu “Se-ljačke tržnice Zagrebačke županije”. Nabavna cijena opreme subvencio-nira se s 50 posto, odnosno maksi-malno s 3000 kuna po komadu.

CERTIFICIRANJEUvođenje HACCP sustava, dobivanje oznake “tradicionalni ugled”, oznake “izvornosti“ i “zemljopisnog podri-jetla“ te oznake “izvorno hrvatsko“ subvencionira se s 50 posto ukupnih troškova, a najviše s 5000 kuna po pojedinom sustavu. S 50 posto uku-pnih troškova, najviše s 10.000 kuna po korisniku, subvencionira se uvo-đenje GlobalGAP ili ISO standarda.

IZLOŽBE I SAJMOVI

PROIZVODNJA SIRA

Ugostiteljski objekti s područja Za-grebačke županije i Grada Zagreba koji u gastronomsku ponudu uvedu najmanje 50 posto (12) jela iz župa-nijske marke jela “Sjećanja za sto-lom” ostvaruju subvenciju od 15.000 kuna.

EDUKACIJASa 75 posto iznosa, a najviše s 1000 kuna po polazniku, subvencionira se pohađanje tečajeva (koji se upisuju u radnu knjižicu ili su zakonski ob-vezni) za bavljenje proizvodnjom ili uslugom na poljoprivrednom gos-podarstvu.

PROMIDŽBAOznačavanje mjesta ponude seo-skog turizma na poljoprivrednom gospodarstvu subvencionira se naj-više s 1000 kuna po gospodarstvu, a tiskanje promidžbenog materi-jala (najmanje 3000 primjeraka na

Sudjelovanje na izložbama ili speci-jaliziranim sajmovima proizođačima vina, rakija, sireva, meda, salama i ekoloških proizvoda subvencionira se s 50 posto dokumentiranih troš-kova, a najviše s 3000 kuna.

Subvencija za poboljšanje uvjeta proizvodnje sireva (50 posto uku-pnih troškova, a najviše 50.000 kuna) odobrit će se proizvođaču koji je nabavio opremu, te je uložio u uređenje prostora za proizvodnju, čuvanje i skladištenje sira.

KUŠAONICE SIRAZa opremanje kušaonice sira na po-ljoprivrednom gospodarstvu sub-vencija je 50 posto ukupno doku-mentiranih troškova, a najviše 5000 kuna.

SABIRANJE MLIJEKAProizvođačima kravljeg mlijeka s područja Žumberka i Krašića ispla-tit će se, posredstvom otkupljivača, subvencija od 10 lipa za litru proi-zvedenog i otkupljenog mlijeka. Za litru sabranog i prevezenog mlijeka subvencija je također 10 lipa.

LAKTOFRIZProizvođači županijske marke sira mogu ostvariti subvenciju u iznosu 50 posto cijene laktofriza, a najviše 7000 kuna po laktofrizu.

KISELO ZELJESubvencija za poboljšanje uvjeta proizvodnje županijske marke kise-log zelja “Laktec” (50 posto ukupnih troškova, a najviše 30.000 kuna) odobrit će se proizvođaču koji je na-bavio opremu, te je uložio u uređe-nje prostora za proizvodnju, čuvanje i skladištenje zelja.

INVESTICIJSKA STUDIJA Izrada investicijskog elaborata (studije), za realizaciju investicije iz područja poljoprivrede, ruralnog razvitka, šumarstva, gospodarenja energijom i seoskog turizma, sub-vencionirat će se poljoprivrednom gospodarstvu (s 50 posto ukupnih troškova, a najviše s 10.000 kuna) koje je s financijskom institucijom ili fondom sklopilo ugovor o namjen-skom korištenju financijskih sred-stava.

1� 1�

NEGDAŠNJI NACIONALIZIRANI LJETNIKOVAC ZAGREBAČKIH BISKUPA VIŠE NIJE MOGAO ZADOVOLJAVATI ZAHTJEVE MODERNOG ŠKOLOVANJA

Ostvaren davni san mještana GradecaKada smo 2001. obilježa-

vali 230. obljetnicu škol-stva u Gradecu svima

je bilo drago što naša škola ima tako dugi kontinuitet rada, ali bilo je jasno da građevina bivšeg ljetnikovca više ne može zadovo-ljavati zahtjeve modernoga na-stavnog programa - kaže Marija Pločkinjić, ravnateljica škole.

- Daleko od toga da u ‘staroj’ školi nismo radili i postizali vrlo dobre rezultate. Kada bi nam svratili gosti ili kolege, zadivili bi se izgledom škole i okoliša. Ali, oni nisu znali da nemamo prostora za tjelesnu i zdravstve-nu kulturu, blagovanje, školsku knjižnicu, informatičku učionicu, urede ravnatelja, tajništva, raču-novodstva. Ormari s dokumen-tacijom zauzimali su prostor na hodniku, spremištu, tavanu. Po-sebna priča bio je sanitarni čvor, jedan zahod za 120 dječaka... - dodaje ravnateljica. Napominje da će i učenicima i nastavnicima trebati vremena da se priviknu na nove uvjete rada, jer su iz starog dvorca, površine tek 700 četvor-nih metara, preselili u modernu zgradu koja se prostire na 3000 četvornih metara.

- Sreća je da su naše potrebe i htijenja znali prepoznati čelni ljudi županije, koji su gradnju

Školstvo u Gradecu ima dugu tradiciju, prvi se učitelj spominje 1679., a prva je osmoljetka otvorena 1771. godine

Novoizgrađenom školom oduševljeni su i mještani Gradeca. - Ovo je stvarno veliki događaj za naš kraj. Nešto predivno! Dugo smo to čekali. I sama sam pohađala staru školu, a sada u novu idu moja dva sina - rekla je Marica Kozumplik, a Ljiljana Ambrušec tek kratko dodala da je prostor prekrasan, konačno prilagođen kvalitetnom odvijanju nastave. Zlatko Bakar je kazao kako je iznenađen, kako je škola puno ljepša i funk-cionalnija nego je mislio.

Oduševljenje mještana

Kada neka sredina, nakon ne-koliko desetljeća isčekivanja, dobije ovakav objekt onda se može samo zamisliti kakvu ra-dost i olakšanje osjećaju svi mještani, a poglavito njihova djeca. Sa sigurnošću, ali i s ve-likim ponosom mogu reći da je Zagrebačka županija najsenzi-bilnija u RH, ali i najodgovornija prema svojim građanima, ula-žući u znanje kao čvrsti temelj za još uspješniji gospodarski razvoj. Prema studiji, koju smo napravili kako bi saznali koliko treba uložiti da sve škole pri-jeđu na jednosmjenski rad, po naputku Europske unije, došli smo do iznosa od 1,6 milijardi(!) kuna. Znajući da je proračun Zagrebačke županije svega oko 320 milijuna kuna lako se može zaključiti kakav je posao pred nama. Ali ipak, kao malo koja županija hrabro smo po-krenuli ovaj projekt i uspjeli ga isfinancirati u cijelosti. Razvoj u znanje, koji će potaknuti razvoj gospodarstva, ali i veća ulaga-nja u poljoprivredu kao najširu proizvodnu granu županije, prioriteti su našeg proračuna za 2009. godinu.

Roman Rodić, zamjenik župana(zadužen za školstvo)

Škola je opremljena suvremenim učilima i pomagalima, tu je i sportska dvorana, prekrasni vanjski tereni i sportska igrališta

odvijati u specijaliziranim učio-nicama, samo u jednoj smjeni. I tu smo prvi u županiji! Škola je opremljena suvremenim učilima i pomagalima. Tu je i sportska dvorana, prekrasni vanjski tereni i sportska igrališta. Prava škola po mjeri učenika - naglašava rav-nateljica Pločkinjić. Općina Gra-dec donirala je školi video nad-zor, vrijedan 150.000 kuna, kako bi se povećala sigurnost djece koja u njoj borave, a školski pro-stor zaštitio od devastiranja.

- Moramo zaštititi i prostor sta-re škole (ljetnikovca iz 18. stolje-ća), posebno njezin okoliš. O bu-dućnosti tog objekta razgovarat ćemo s nadležnim institucijama - kaže Željko Perhot, predsjed-nik Općinskog vijeća Gradeca. Dodaje da nova škola puno znači za razvoj kraja, posebno mladih ljudi.

škole i sportske dvorane uvrstili u prioritete proračuna. Danas se ostvario davni san brojnih ge-neracija učenika i roditelja. U novoj smo školi koja je svojevr-sna kruna višestoljetne tradicije, nagrada ostvarenim uspjesima, zalaganju i trudu učitelja i uče-nika. U njoj je dovoljno prostora za sve aktivnosti, nastava će se

Nova se škola prostire na 3000 četvornih metara

Članice školske plesne skupine

Gradnja škole počela je krajem lipnja 2007. godine

Marija Pločkinjić, ravnateljica školeOpćina je donirala video nadzor, vrijedan 150.000 kuna

ŠKOLSTVO ŠKOLSTVO

1� 1�

Andrea Jurković, prof. likovne kulture

Prostor je p r e k r a s a n , ugodan. Ve-sele me boje zidova koje školu čine d r u g a č i j o m od ostalih. Novi će prostor, sigurna sam, đacima donijeti novu energiju, novi motiv za rad.

Katarina Rakocija, pedagoginja

Svi zajedno smo sretni što smo dobili priliku raditi u ovakvom pro-storu. Škola je prekrasna, li-jepo uređena, funkcionalna. Nadam se da će to pridonijeti i napretku na-ših učenika.

Iva Banini, prof. tjelesne i zdravstvene kulture

Ulaskom u novu školu u č e n i c i m a je, napokon, o m o g u ć e n normalan rad. Posebno ve-seli sportska dvorana koja će djeci omogućiti i izvanškolske sportske te rekreativne aktivnosti.

Vlado Starešec, prof. povijesti

Govorili su nam da sta-ra škola ima dušu, toplinu, no ovaj pro-stor djeluje impozantno. U njemu se osjećam važnim, od-govornim. On zahtijeva veći anga-žman i pripremu za nastavu.

Ana Banić, vjeroučiteljica

Novi nam prostor pruža m o g u ć n o s t kvalitetnijeg rada, napo-kon imamo i kabinete. Ra-duje me jednosmjenska nastava, dosad sam u jednom danu znala raditi u obje smjene. Sada će biti mnogo lakše.

REKLI SU

U prigodnom programu sudjelovao je školski zbor, recitirali su Karlo Le-vak, Martina Pudže, Marin Ambrušec, Stipo Sabelja i Matija Rajtar, mo-nodramu “Glava” izveo je Mislav Sentić (dvije godine za redom bio je na državnoj smotri „Lidrano“), a scensku igru “Bazlamača” Andreja Klanjec i Sara Sentić (također su i recitirale). Monolog “Lažeš, Melita” izvela je Ma-rijana Krištof, plesale su učenice prvog i drugog razreda te podmladak Ogranka Seljačke sloge Gradečki Pavlovec, a svirala školska tamburaška skupina. Novosagrađenu školu blagoslovio je vlč. Zvonko Martinez, a ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa svečanosti otvorenja prisustvovala je Jasenka Đenović, ravnateljica Uprave za predškolski od-goj i osnovno obrazovanje.

Sudionici programa

Podmladak Ogranka Seljačke sloge Gradečki Pavlovec

Andreja Klanjec i Sara Sentić

Mislav Sentić

1. SUBVENCIJA KAMATA NA PODUZETNIČKE KREDITE- Zagrebačka županija i Ministarstvo gospo-darstva, rada i poduzetništva subvencioniraju kamatu sa po jednim postotnim indeksom- kamata do 7% fiksna (za poduzetnika kamat-na stopa iznosi do 5%)- kamata se naplaćuje prema ugovoru između banke i poduzetnika u tijeku korištenja kredita (počeka i otplate)

2. KORISNICI KREDITAKorisnici kredita na temelju Projekta “Lokalni projekti razvoja - mikrokreditiranje” (LPR-MK) su obrti, mala i srednja trgovačka društva, za-druge i ustanove, a u 100% vlasništvu državlja-na Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: po-duzetnik-korisnik kredita).Pravo na korištenje poduzetničkog kredita ima poduzetnik-korisnik kredita koji je registriran i ulaže na području županije.Pravo na korištenje sredstava subvencije ka-mata na poduzetnički kredit ima prvenstve-no poduzetnik koji ulaže u proizvodnu djelat-nost i novo zapošljavanje, te poduzetnik koji ima registriranu djelatnost koja je u nadležno-sti Ministarstva gospodarstva, rada i poduzet-ništva. Pravo na korištenje sredstava subven-cije kamate na poduzetničke kredite nemaju poduzetnici kojima je djelatnost poljoprivre-da, ribarstvo i akvakultura, kao i primarna pre-rada proizvoda unutar navedenih djelatnosti, te poduzetnici kojima je djelatnost seoski turi-zam, te promet i prijevoz.

3. NAMJENA KREDITNIH SREDSTAVA- kupnja, izgradnja, uređenje ili proširenje gos-podarskih objekata- nabava opreme ili pojedinih dijelova opre-me- trajna obrtna sredstva- obrtna sredstva do 100.000 kn

4. KREDITI SE NE ODOBRAVAJU ZA- kupovinu udjela u trgovačkim društvima

- ulaganje u kockarnice i igračnice- ulaganje u vrijednosnice

5. IZNOS KREDITA- najniži iznos 35.000 kuna- najviši iznos 200.000 kuna

6. ROK OTPLATE I POČEK- rok otplate do 5 (pet) godina- poček do jedne godine (osim za obrtna sred-stva)

7. OTPLATA KREDITA- u dogovoru s bankom

8. NAKNADA BANCI- do 0,8% jednokratno

9. INSTRUMENTI OSIGURANJA- jamstvo iz Projekta Regionalnih jamstvenih instrumenata ili jamstvo HAMAG-a- drugi instrumenti osiguranja na zahtjev ban-ke

10. NAČIN ISPLATE SREDSTAVA- u cijelosti će se doznačiti na osnovi ovjerene situacije, predračuna, računa ili ugovora o is-poruci ili kupnji- kreditna sredstva za obrtna i trajna obrtna sredstva u cijelosti će se doznačiti na poslovni račun poduzetnika - korisnika kredita

11. KRITERIJI KREDITNE SPOSOBNOSTIOcjenu kreditne sposobnosti donosi banka na temelju vjerodostojne dokumentacije, koju poduzetnik prilaže uz zahtjev za kredit.

12. ODOBRENJE PODUZETNIČKIH ZAHTJEVA ZA KREDITPovjerenstvo za odabir poduzetničkih pro-jekata kroz Projekt “Lokalni projekti razvo-ja - mikrokreditiranje” (LPR-MK) predlaže po-duzetničke projekte poslovnim bankama za kreditiranje, a konačnu odluku o odobrenju kredita donosi poslovna banka.

13. POTREBNA DOKUMETNACIJA I PODNOŠENJE ZAHTJEVAPopis osnovne dokumentacije:- zahtjev za kredit (Obrazac LPR-MK)- preslika obrtnice ili rješenja o upisu u sudski registar ili drugi odgovarajući registar- preslika kartona deponiranih potpisa- dokaz vlasništva nad imovinom (preslika)- preslika lokacijske ili građevinske dozvole (za kredite za kupnju, izgradnju, uređenje ili proši-renje objekata)- skraćeni poslovni plan- ostali dokumenti po zahtjevu banke ili Povje-renstva

Zahtjev za kredit na propisanom obrascu (Obrazac LPR-MK), zajedno sa svom ostalom dokumentacijom u jednom primjerku treba poslati preporučenom pošiljkom ili osobno dostaviti na adresu:

Zagrebačka županijaUpravni odjel za gospodarstvoUlica grada Vukovara 72/V.p.p. 974, 10001 Zagreb

Poduzetnički zahtjevi za kredit se zaprimaju do utroška sredstava. Zahtjevi s nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

14. INFORMACIJEInformacije i obrazac zahtjeva za kredit mogu se dobiti u Upravnom odjelu za gospodarstvo Zagrebačke županije, soba 25, radnim danom, Ulica grada Vukovara 72/V., Zagreb, na broj te-lefona 01/6009-457 i 01/6009-476 ili elektron-skom poštom uog@zagrebacka-zupanija.hr ili na web stranicama http://www.zagrebacka-zupanija.hr .

KLASA: 403-01/09-01/02

UR.BROJ: 238/1-10-09-03Zagreb, 29. siječnja 2009.

R E P U B L I K A H R V A T S K AZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Na temelju članka 43. Statuta Zagrebačke županije (“Glasnik Zagrebačke županije” broj 7/2006 - pročišćeni tekst), članka 4. i 23. Poslovnika Županijskog po-glavarstva Zagrebačke županije (“Glasnik Zagrebačke županije” broj 19/2004), Odluke o uključivanju u Projekt “Lokalni projekti razvoja - Poduzetnik” za 2004. godinu (“Glasnik Zagrebačke županije” 19/2004), Ugovora o provedbi Projekta “Lokalni projekti razvoja - Poduzetnik” za 2004. godinu, Odluke o uključivanju u Projekt “Lokalni projekti razvoja - mikrokreditiranje” (Klasa: 022-03/08-01/12; Urbroj: 238/1-02-08-09, “Glasnik Zagrebačke županije” 18/2008), Zaključka o osnivanju i imenovanju članova Povjerenstva za odabir poduzetničkih projekata kroz Projekt “Lokalni projekti razvoja - mikrokreditiranje” (LPR-MK) za 2008. godinu (KLASA: 403-01/08-01/18, UR.BROJ: 238/1-03-08-12, “Glasnik Zagrebačke županije”, 26/2008), Zaključka o izmjeni Zaključka o osnivanju i imenovanju

članova Povjerenstva za odabir poduzetničkih projekata kroz Projekt “Lokalni projekti razvoja - mikrokreditiranje” (LPR-MK) (KLASA: 022-03-08-01/22, URBROJ: 238/1-02-08-20, 23. prosinca 2008.), Zagrebačka županija raspisuje

J A V N I P O Z I Vza prikupljanje poduzetničkih zahtjeva za kredit kroz Projekt “Lokalni projekti razvoja - mikrokreditiranje” (LPR-MK)

ŠKOLSTVO

Tamburaška skupina

Školski zbor U iščekivanju nastupa

�0 �1

Osnove poznavanja HACCP sustavaZavod za javno zdravstvo odnedavno organizira radio-nicu o uvođenju HACCP sustava. Održava se tijekom pet tjedana (jedan dan u tjednu), a polaznici, na predava-nju i u obliku “domaće zadaće”, izrađuju dokumentaciju vezanu za kontrolu i put namirnica “od ulaza do stola“. Nakon položenog ispita dobivaju certifikat o osnovama

poznavanja HACCP-a, a imat će i izrađenu dokumenta-ciju za uvođenje sustava u svoju tvrtku (ustanovu). Više informacija o radionici može se naći na internet stranici www.zzjz-zz.hr ili dobiti putem telefona 01/3319 109. Ovisno o zanimanju, radionica se može organizirati u svim županijskim gradovima.

ZDRAVSTVO

TREĆA GODINA NACIONALNOG PROGRAMA RANOG OTKRIVANJA RAKA DOJKE

Besplatna mamografija za rizičnu skupinu žena

U 90 posto slučajeva, ako se dijagnoza postavi na vrijeme, rak dojke se može izliječiti

Tim za zdravlje Zagrebačke županije, zacrtano je u njegovoj misiji od 2009. do 2011., utjecat će na poboljšanje kvalitete života stanovništva približavanjem i osiguranjem besplatnih

zdravstvenih i socijalnih usluga u suradnji s jedinicama lokalne samouprave

Žene koje su dobile poziv, a nisu mu se odazvale,

mogu nazvati broj telefona naveden u njemu

i dogovoriti novi termin mamografskog snimanja

Mamografija je metoda koja se koristi u ranoj dijagnostici raka dojke. To je rendgenski pre-gled kojim se mogu otkriti promjene na dojci i do dvije godine prije nego se one mogu napi-pati. Sam postupak je brz i bezbolan, a količina zračenja koja se pritom koristi sedam je puta manja od one koja se, primjerice, koristi kod snimanja zuba.

Rendgenski pregled

Tijekom protekle dvije godine, otkako se provodi nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, evidentirano

je na području županije 75 žena oboljelih od ove zloćudne bolesti. Na žalost, pozivima na besplatnu mamografiju odazove se tek pedeset posto žena u dobi od 50 do 69 godina, pa u Zavodu za javno zdravstvo (ZJZ) Zagrebačke županije ističu da je broj stvarno oboljelih osjetno veći.

- Rak dojke u nas prijeti svakoj 11. ženi, dok od njega godišnje umire njih oko 850. Broj obo-ljelih zadnjih se desetak godina neprestano po-većava. Pod povećanim rizikom su žene u čijim su obiteljima evidentirani slučajevi raka dojke, kao i one koje su prvo dijete rodile nakon 35. godine života - kaže liječnica Vanja Slavić-Vr-zić, voditeljica Službe za epidemiologiju ZJZ

- Poziv za mamografiju, koji šalje Služba za epidemiologiju ZJZ Zagrebačke županije, dobi-vaju na kućnu adresu svake druge godine žene u dobi od 50 do 69 godina. U našoj je županiji evidentirano u toj dobnoj skupini 40.500 žena - kaže V. Slavić-Vrzić. U pozivu je navedeno mjesto gdje će se pregled obaviti (u ispostava-ma županijskog Doma zdravlja u Velikoj Go-rici, Ivanić-Gradu, Samoboru i Zaprešiću, DZ Sesvete i Kliničkoj bolnici Dubrava, poliklini-kama “Lencur” u Klinča Selima i “Škvorc” u Samoboru, te privatnoj ordinaciji dr. Marijana Jarnjaka u Zagrebu). Nakon što obavi pregled žena će poštom na kućnu adresu dobiti nalaz. S njim se treba javiti izabranom liječniku koji će je, ukoliko to bude potrebno, uputiti na dodatni pregled ultrazvukom, odnosno biopsiju (analizu sumnjivog tkiva dojke).

i koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke za Zagrebačku županiju, ističući da se u 90 posto slučajeva, ako se dija-gnoza postavi na vrijeme, rak dojke može izlije-čiti. Dodaje da je nacionalni program pokrenut kako bi se kroz deset godina smanjila smrtnost od ove bolesti za 20 posto.

Dr. med. Vanja Slavić-Vrzić, specijalistica

epidemiologije

Pripremljenost za pandemiju gripePrema podacima Zavoda za javno zdravstvo, u županiji se protiv gripe cijepilo oko 60.000 stanovnika, a cjepiva još uvijek ima. Početkom veljače bit će izrađen Plan pri-premljenosti za eventualnu pandemiju gripe. Izradit će ga županijski Stožer zdravstva, a obuhvaćat će podatke o svim službama i zdravstvenim djelatnicima koji bi se,

u slučaju potrebe, mogli uključiti u sprečavanje daljnjeg širenja ove zarazne bolesti, kao i podatke o raspoloživim prostorima za zbrinjavanje oboljelih. - Izrada plana je zakonska obveza, no nadamo se da prema njemu nikada nećemo postupiti - kaže Davorin Gajnik predsjednik Stožera.

ZDRAVSTVO

ŽUPANIJA U PROGRAMU EDUKACIJE HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA

Provedba Plana zdravljaPlanom je utvrđeno šest prioriteta za očuvanje zdravlja stanovništva Zagrebačke županije

Timovi za zdravlje Krapin-sko-zagorske, Zadarske i Zagrebačke županije, u

sklopu programa Hrvatske mreže zdravih gradova “Rukovođenje i upravljanje za zdravlje”, odslušali su i treći modul druge faze eduka-cije, čija je zadaća senzibilizirati lokalnu zajednicu da se aktivno uključi u realizaciju Plana zdrav-lja. Domaćin trodnevnih radio-nica trećeg modula “Proces pro-mjene“, održanih krajem siječnja, bila je Zagrebačka županija.

- Vrijeme je reforme zdravstva, a naš je cilj poboljšati primarnu zdravstvenu zaštitu. Vjerujem da će Tim za zdravlje, nakon zavr-šene edukacije, pomoći lokalnim

vlastima u provedbi Plana zdravlja - naglasio je zamjenik župana Ru-dolf Vujević, ujedno predsjednik Tima za zdravlje naše županije.

Planom zdravlja utvrđeno je šest prioriteta za očuvanje zdravlja stanovništva Zagrebačke županje - smanjenje visokog mortaliteta

i letaliteta od kardiovaskularnih bolesti, polinoze uzrokovane pe-ludom ambrozije, visokog morta-liteta karcinoma dojke, alkoholiz-ma kod mladih i lomova uslijed osteoporoze te povećanje skrbi o starijim i nemoćnim osobama.

- Kroz drugu etapu edukacije razvijamo poslovni plan, učimo na koji način implementirati Plan zdravlja - pojasnila je Selma Šo-gorić iz Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”. Edukaciju održavaju profesori ove škole te treneri konzultantske tvrtke ADI-ZEZ Southeast Europe, a završit će četvrtim modulom “Razvoj karte puta” krajem ožujka u Za-dru.

Županijski Tim za zdravlje osnovan je u travnju 2008. kao koordinativno radno tijelo koje usmjerava i prati proved-bu Plana zdravlja. Osnivanju tima prethodilo je učlanjenje Zagrebačke županije u Hrvat-sku mrežu zdravih gradova (2004.), izrada i prihvaćanje županijske slike zdravlja, kao i izrada Plana zdravlja. Tim ima 14 članova (doktora medicine, pravnika, socijalnih radnika...) sa svih područja zdravstvenog i socijalnog djelovanja.

Koordinativno radno tijelo

U edukaciju su uključene Zagrebačka, Zadarska i Krapinsko-zagorska županija

Program “Rukovođenje i upravljanje za zdravlje” osmislila je Hrvatska mreža zdravih gradova

Od početka ove godine mamografski pregled se

može obaviti i u Ispostavi županijskog Doma zdravlja u Ivanić-Gradu, u Službi za

radiologiju i ultrazvuk

�� ��

VIJESTI

Zimsko prebrojavanje ptica močvaricaZimsko prebrojavanje ptica mo-čvarnih staništa na području rije-ke Save, kod Dubrovčaka Lijevog i Posavskih Brega, organizirala je krajem siječnja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područji-ma i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagre-bačke županije. Prebrojavanje je vodio Javor Bojan Leš, stručni sa-vjetnik Javne ustanove, a u njega se uključila Udruga za zaštitu priro-de Ivanić-Grad, te ekološke udru-ge osnovnih škola Đure Deželića i Stjepana Basaričeka, kao i Sred-njoškolskog centra Ivana Šveara. Prije izlaska na teren, u OŠ Đure Deželića održano je predavanje o značaju ptica, metodologiji i nači-nu njihova brojanja te obradi dobi-venih podataka. Poseban naglasak dan je važnosti Nacionalne eko-loške mreže te Ekološke mreže EU “NATURA 2000”.

Čuvari tradicije i narodnih običaja

Nastupe KUD-a „Obreška“ u Češ-koj, Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Sloveniji i Makedoni-ji, planirane za ovu godinu, Župa-nija će pomoći s 20.000 kuna. KUD „Obreška“ je, s ciljem očuvanja tra-dicije i običaja sjeverozapadne Moslavine, osnovan 1999., a danas broji 84 člana. KUD-u „Driejnek“ iz Donje Zeline Poglavarstvo je odo-brilo 30.000 kuna za redovite aktiv-nosti, financiranje voditelja, kupnju instrumenata i nastupe (Đakovač-ki vezovi, Smotra glazbene mlade-ži u Splitu, lokalne smotre folklora). Ovo društvo u tamburaškim i fol-klornim sekcijama broji 80 članova. Županija će s 10.000 kuna pomoći i KUD „Gradići“. Novac je namijenjen kupnji tamburaških instrumena-ta. Ovaj KUD, koji djeluje od 1979., okuplja 120 članova u tri plesačke, dvije tamburaške i jednoj vokalnoj sekciji. S 5000 kuna pomaže se Pje-vačkom zboru “Turopoljska zvona”, podružnice Sindikata umirovljeni-ka u Velikoj Gorici, koji će u prolje-će ove godine gostovati u švicar-skom Luzernu.

POVJERENSTVO ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA

Na izbornim listama uravnotežiti zastupljenost žena i muškaraca

U planu su javne tribine o položaju žena... ... i uklanjanju nasilja nad maloljetnim osobama

Povjerenstvo za ravnoprav-nost spolova, na prvoj ovo-godišnjoj sjednici, usvojilo

je izmjene i dopune plana rada. Tako su članovi ovog skupštinskg radnog tijela, među ostalim, pri-hvatili da ubuduće uz obilježava-nje Međunarodnog dana žena, 8. ožujka, i Svjetskog dana seoskih žena, 15. listopada, obilježavaju i Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 25. studeno-ga. U budućem radu Povjerenstvo će se zalagati za usklađivanje rad-nog vremena službi koje skrbe o djeci predškolske dobi, kao i rad-

Zagrebačka županija bila je domaćin seminara “Jačanje nacionalnih institucionalnih mehanizama za ravnoprav-nost spolova putem edukacije koordinatora/ca u tijelima dr-žavne uprave”, koji je organizi-rao Vladin Ured za ravnoprav-nost spolova.

Edukacija

nog vremena dječjih vrtića s rad-nim vremenom roditelja djece.

Kako se bliže lokalni izbori, Po-vjerenstvo će na području župa-

nije provesti kampanju o potrebi uravnotežene zastupljenosti muš-karaca i žena u predstavničkim i izvršnim tijelima vlasti. Svim političkim strankama, naglasio je predsjednik Povjerenstva Dragu-tin Bajsić, predložit će se da na izbornim listama bude najmanje 40 posto žena.

Također, u planu su i javne tribi-ne o položaju žena pripadnica na-cionalnih manjina, kao i provedba mjera iz Nacionalne strategije za zaštitu nasilja u obitelji, posebno uklanjanje svih oblika nasilja nad maloljetnim osobama.

SUSRET ČEŠKE NACIONALNE MANJINE IZ ISTOČNOG DIJELA ŽUPANIJE

Očuvanje kulturnog identitetaSusret s češkom nacionalnom manjinom, Česima

koji žive u istočnom dijelu županije, upriličio je krajem siječnja u Vrbovcu Franjo Vondraček,

predstavnik češke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji.

- Teško je reći što Čehe i Hrvate ne povezuje - rekao je Vondraček, dodajući da u županiji živi oko 150 pri-padnika češke nacionalne manjine, najviše u okolici Vrbovca.

- Najviše ih je u manjim, ruralnim sredinama gdje se nisu, kao u gradovima, asimilirali. I povijest Zagreba, njegove biskupije, počinje s Česima, s biskupom Du-hom. U istočni dio županije Česi su, uglavnom, došli iz Moravske - pojasnio je Vondraček, dodajući da želi biti spona između češke nacionalne manjine i Zagre-bačke županije, s kojom iznimno dobro surađuje. Uz podršku Županije, naglasio je, ove će godine, tiskati monografiju o Hrvatima južne Moravske, organizirati večer češke kuhinje te upriličiti predavanja o biskupu Duhu i Janu Palahu.

Susretu je prisustvovala i saborska zastupnica češke nacionalne manjine Zdenka Čuhnil, a u ime Županije zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je rekao da će se sličan susret uskoro organizirati i s Česima koji žive u zapadnom dijelu županije. Zastupnica Čuhnil je rekla da su Česi u Hrvatskoj organizirani kroz 27 čeških beseda i da su jedna od najbolje organiziranih nacionalnih manjina koja želi sačuvati svoj kulturni identitet i raznolikosti.

U županiji živi oko 150 Čeha

Uzgajivači govedaU sklopu Udruge uzgajivača simentalskoga goveda Vrbovec osnovan je Klub mladih uzgajivača. Čine ga djeca uspješnijih uzgajivača s vrbovečkog i zelinskog područja, uglavnom sadašnji i bivši polaznici Srednje gospodarske škole i Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima te zagrebačkoga Agronomskog i Veterinar-

skog fakulteta. Za predsjednika kluba izabran je Danijel Horvatić iz Stare Kapele, dok su dopredsjednici Marija Mužinić iz Križevčeca i Marijan Sučija iz Konaka. Klub će organizirati edukacije, stručna putovanja i druženja svo-jih članova, a u budućem radu očekuje snažnu podršku matične udruge.

VIJESTI

AKTIVNOSTI SAVJETA MLADIH, SAVJETODAVNOG TIJELA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

Tješnja suradnja mladih sa Skupštinom europskih regijaInicirat će se osnivanje savjeta mladih u onim općinama i gradovima gdje to do sada nije učinjeno

Savjet mladih, savjetodavno tijelo Župa-nijske skupštine, čija je osnovna zadaća uključiti mlade u javni život, uspostavit će

tijekom ove godine učinkovitiju suradnju i kon-takte s organizacijom Skupštine europskih regi-ja (The Assembly of European Region; AER). Radi se o najvećoj nezavisnoj mreži europskih regija, obuhvaća 270 regija iz 33 zemlje. Savjet će inzistirati i na nastavku projekta Eurodysee, međuregionalnoj razmjeni studenata, koji provo-di Skupština europskih regija. Taj projekt, stoji u programu rada Savjeta, pruža iznimno mogo mogućnosti mladim ljudima. Uz priliku da usavr-še strani jezik, studenti stječu i radno iskustvo u struci, te nova znanja i tehnike koje kasnije mogu pomoći i u radu naših institucija. Projekt pruža i dobru mogućnost za promociju Zagrebačke župa-nije u Europi.

Savjet će inicirati i održavanje edukativnih tri-bina te radionica na kojima će se razgovarati o za-pošljavanju mladih, zdravstvenim problemima s kojima se susreću, a o njima nemaju dovoljno in-formacija, te neprihvaćanju temeljnih vrijednosti koje rezultiraju nasiljem među i nad mladima. U cilju zbližavanja mladih predviđena je organiza-cija likovne kolonije i humanitarni koncert neafir-miranih umjetnika. Inzistirat će se i na formiranju odsjeka za mlade unutar postojećih županijskih struktura, a kako bi se poboljšalo zapošljavanje Savjet će organizirati Sajam zapošljavanja na ko-jemu bi se približili poslodavci i mladi koji traže posao. Nadalje, inicirat će se osnivanje savjeta mladih u onim općinama i gradovima gdje to do-sad nije učinjeno, te njihovo umrežavanje, kao i povezivanje županijskih savjeta na određenim projektima.

Institut za društvena istra-živanja u Zagrebu proveo je 2006. istraživanje “Druš-tveni položaj, problemi i potrebe mladih Zagrebačke županije”. Istraživanje, prvo takve vrste u Hrvatskoj, ra-đeno je na uzorku od 1500 mladih u dobi od 15 do 29 godina života. Savjet mladih ga smatra jednim od najbo-ljih i najrealnijih pokazatelja stvarnog stanja i kao takvog najadekvatnijom podlogom za izradu lokalnog progra-ma djelovanja za mlade.

Potrebe mladih

Radi pronalaženja najboljih rješanje problema mladih, Savjet mladih će organizirati okrugle stolove, tribine, tematske sjednice, tiskovne konferencije, a služit će se i javnim kampanjama

te razmjenom iskustava s drugim jedinicama lokalne i regionalne samouprave

Nastavit će se međuregionalna razmjena studenata Savjet će organizirati Sajam zapošljavanja

�� ��

Valentina Brglez i Tomislav Novak

NAJBOLJI SPORTAŠI

VRBOVEC - Valentina Brglez, od-bojkašica Odbojkaškog kluba Vr-bovec, i Tomislav Novak, golman NK Vrbovec, najbolji su sportaši Vr-bovca u 2008. godini. U kategoriji mladeži najboljim sportašem pro-glašen je košarkaš Karlo Baruk-čić, igrač Košarkaškog kluba “Petar Zrinski”, a Jana Feff, tenisačica Teni-skog kluba Vrbovec i članica Tea-kwondo kluba Vrbovec, najbolja je mlada sportašica. Nagradu za tre-nera godine primio je Boško Amid-žić, dugogodišnji igrač Nogomet-nog kluba PIK Vrbovec, a priznanje sportskog djelatnika godine pro-fesor tjelesnog odgoja Davor Lu-jić. Nagradu mu je uručio zamjenik župana Damir Tomljenović. Najbo-ljim sportskim kolektivom u proš-loj godini proglašen je Streljački klub “Trap”.

Marina Drašković i Josip Kramer

VELIKA GORICA - Najbolji veliko-gorički sportaš za 2008. je Josip Kramer, član državne reprezenta-cije koja je osvojila kadetski Svjet-ski kup u kuglanju, a aktualna pr-vakinja Hrvatske, judašica Marina Drašković proglašena je najbo-ljom sportašicom. Pehar je primi-la od Rudolfa Vujevića, zamjenika župana Zagrebačke županije. Eki-pom godine proglašene su šahisti-ce „Poleta“, doprvakinje Hrvatske, a momčad godine je Streljački klub Turopolje. Ivan Novosel, trener ku-glača „Radnika“, primio je nagradu za trenera godine, dok su za pro-midžbu velikogoričkog sporta na-građeni Ivan Levar, Robert Troha i Damir Mirenić. Nagrada za životno djelo uručena je Ivi Radočaju.

U IŠČEKIVANJU 183. SAMOBORSKOG FAŠNIKA

“Kočnice otpusti i veselju se prepusti”

Kočnice otpusti i veselju se prepusti, slogan je 183. samoborskog fašnika koji 13. veljače po-činje na Trgu kralja Tomislava u Samoboru, sre-

dišnjem trgu Slobodne Fašničke Repubike. Program će se odvijati vikendom, a završnica je 24. veljače kada će Princ Fašnik biti osuđen i spaljen.

- Svaki dan ovogodišnjeg fašnika ima svoju priču, po-činjemo s “Petkom 13.”, nastavljamo “Fašničkom ljubav-nom pričom“ na Valentinovo i “Samoborskom bajkom” u nedelju 15. veljače, kada će se u prijepodnevnim satima održati i tradicionalna povorka maskiranih grupa osnov-nih škola i dječjih vrtića. “Disco groznica” je 20. veljače, dan kasnije organiziramo “Samoborsku 1001 noć”, a 22. veljače, uz tradicionalne spelancije mjesnih odbora na maskiranim alegorijskim kolima, „Eko-ever-green festi-val Škart Art“. Za 24. veljače priprememo program “Svi smo mi Celebrity” - ‘gospodarima pera, weba i etera, vladaricama uha, oka i papira’ pojasnila je na tiskovnoj konferenciji Zdravka Škugor Ferdebar, direktorica Turi-stičke zajednice Samobora, organizatora fašnika. Dodala je da će za trajanja fašnika nastupiti maskirane grupe iz Makarske, Cavtata, Dubrovnika, Senja, Rijeke, hvarskog Starog Grada, Kaštela, Crkivenice, Kraljevice, Labina, Zaprešića..., ukupno više od 1500 maskiranih osoba. Uz nastupe uličnih zabavljača, centar Dječjeg fašnika bit će Trg Matice hrvatske, dok će se večernji zabavni program odvijati u fašničkom šatoru.

- Fašnik je oduvijek bio satira na društvene događaje. Danas je to jedna od naših najznačajnijih turističko-za-bavnih manifestacija, dio branda Grada Samobora - rekao je samoborski gradonačelnik Antun Dubravko Filipec. Sraka, Sudec i Fiškal.., a gdje je Princ Fašnik!?

IZBORNA SKUPŠTINA ZAJEDNICE ŠPORTSKIH UDRUGA I SAVEZA

Novi je predsjednik Vladimir Bregović

Vladimir Bregović, grado-načelnik Vrbovca, novi je predsjednik Zajednice

športskih udruga i saveza Zagre-bačke županije, dok će dužnost glavnog tajnika i u narednom raz-

doblju obnašati Juro Horvat. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je zamjenik župana Roman Rodić.

- Radit ćemo za dobrobit cje-lokupnog sporta. Vjerujem da će

Županija, naš glavni sponzor, to znati prepoznati, a sportaši nam se odužiti svojim rezultatima. Nadam se da će na Olimpijadi u Engleskoj 2012. biti i sportaša iz Zagrebačke županije - rekao je Bregović.

Na izbornoj skupštini Zajednice, među ostalim, prihvaćen je Pro-gram razvoja sporta Zagrebačke županije do 2016., kojemu je jedan od glavnih ciljeva povećati broj aktivnih sportaša za deset tisuća, te učinkovitije organizirati sportske sadržaje za djecu i mladež. Poseb-na priznanja primili su utemeljitelji Zajednice - Milivoj Obad, Mladen Čop, Boris Makarun, Miroslav Burić i Juro Horvat. Skupštini je prisustvovao i zamjenik župana Rudolf Vujević.

Izmjene i dopune prostornog plana KLOŠTAR IVANIĆ - U tijeku je izra-da Izmjena i dopuna Postornog plana uređenja Općine Kloštar Ivanić. U prostorijama općine bit će 10. veljače održana prethod-na rasprava na kojoj će biti pred-stavljen prijedlog izmjena i dopu-na Prostornog plana, dok će plan na javnom uvidu biti tijekom ožuj-ka. Tada će građani i drugi zain-teresirani moći iznijeti svoje pri-mjedbe. Javna rasprava održat će se 19. ožujka u 10 sati u prostorija-ma Pučkog doma. Primjedbe i pri-jedlozi koji imaju uporište u zako-nima i planovima višeg reda, a u skladu su s potrebama općine, bit će usvojeni i ugrađeni u konačni prijedlog plana za koji će se tada tražiti suglasnost nadležnih službi i institucija.

Antenski stupovi mobilne telefonijePoglavarstvo je utvrdilo prijedlog odluke o izradi 3. izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke žu-panije. Tzv. točkastim izmjenama plana, što je tražilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure-đenja i graditeljstva, osigurat će se preduvijeti za gradnju pokret-ne komunikacijske infrastrukture, odosno antenskih stupova mobil-ne telefonije. Nakon ovih, pojasnio je župan Stjepan Kožić, uslijedit će i 4. izmjene prostornog plana, koje će biti sveobuhvatnije, temeljitije, odnosno složenije procedure, te će njima biti udovoljeno velikom broju zahtjeva gradova i općina.

SAPARD program U sklopu seminara Hrvatske udru-ge poslodavaca o iskorišteno-sti i rezultatima SAPARD progra-ma (predpristupnog programa EU za poljoprivredu i razvitak rural-nih područja), održanog krajem si-ječnja u Zagrebu, o iskustvima na području naše županije govorio je Lovro Benčević, stručni surad-nik za razvoj Regionalne razvojne agencije. U okviru SAPARD progra-ma do sada su u Hrvatskoj prove-dena tri kruga natječaja, a odo-breno je 36 projekata u vrijednosti oko 258,7 milijuna kuna. Četvr-ti krug natječaja bit će raspisan za dvije mjere - ulaganje u poljopri-vredna gospodarstva te unapre-đenje prerade i trženja poljopri-vrednim proizvodima.

ZAPOČEO CIKLUS IZLOŽBI I PREZENTACIJA U ŽUPANIJSKOM TURISTIČKOM UREDU

“Dobro je imati, ali još je bolje dijeliti”

INICIJATIVA UDRUGE UMIROVLJENIKA

Vrbovčani dobili Klub starijih osoba

Financijskom potporom Gra-da te podrškom Centra za socijalnu skrb, Sindikata

umirovljenika, Crvenog križa, Caritasovog staračkog doma i Udruženja obrtnika, u Vrbovcu je otvoren Klub starijih osoba. Uređen je u prostorijama Udru-ženja obrtnika, koje je ustupilo i dio namještaja. Uz čajnu kuhinju, prostor za druženje opremljen je sobnim biciklom, pokretnom tra-kom za trčanje, odnosno hodanje te drugim spravama za vježbanje prilagođenim starijoj populaciji.

- U doba sve veće otuđenosti

provesti vrijeme s nekim u raz-govoru ili razonodi od iznimne je važnosti - kaže Ivan Pavić, pred-sjednik kluba. Inače, vrbovečka Udruga umirovljenika najaktivni-ja je od njih tridesetak koliko ih djeluju na području županije.

- Sudjelujemo u svim gradskim manifestacijama, radimo na oču-vanju tradicijske baštine, uređenju i uljepšavanju grada, te sustavnom uništavanju ambrozije - ističe predsjednik Udruge Rudolf Ben-ček. Udruga ima oko 1700 čla-nova, a nedavno je obilježila 60. obljetnicu djelovanja.

Sprave za vježbanje prilagođene su starijoj populaciji

Izložbom “Sv. Martin, simbol dijeljenja“, otvorenom po-četkom siječnja, započeo je

ciklus izložbi i prezentacija u žu-panijskom Turističkom uredu, u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici, vezanih uz kulturnu baštinu župa-nije. Izložene su slike i skulpture nastale na likovnoj koloniji održa-noj u sklopu prošlogodišnjih, 15. dugoselskih jeseni. Među izlože-nim dijelima, naglasila je Nada Kozić, ravnateljica dugoselskog Pučkog otvorenog učilišta, do-minira motiv dijeljenja u kojemu Martin (vojnik) pola toplog ogrta-ča presijeca mačem i daje ga pro-sjaku u hladnoći i bijedi, primivši

zauzvrat milosrđe i spoznaju sna-ge dijeljenja.

- Martinova gesta milosrđa, kao javna poruka generacijama, značaj dijeljenja, dobročinstva i solidarnosti sadržani su u ovim ra-skošnim umjetničkim djelima. Su-dionici likovnih susreta na Martin Bregu prepoznali su snagu poru-ke, oblikovali je u novu vrijednost nadograđujući doživljaj dobročin-stva kao ljudske odlike - rekla je N. Kozić.

Nastala umjetnička djela po-svećena su 800. obljetnici prvog pisanog spomena zemlje Sv. Mar-tina (Terra sancti Martini), kada hrvatsko-ugarski kralj Andrija II.,

darovnicom iz 1209., daruje tu ze-mlju templarima (redu “siromaš-nih vitezova Krista i Salomonova hrama”). A ta se zemlja, rečeno je za otvorenja izložbe, prostirala do rubnih dijelova Zagreba, Vrbovca, Svetog Ivana Zeline, “sve dokle s Martin Brega seže pogled”.

Izložbu je otvorio Ivan Gereci, član županijskog Poglavarstva, rekavši da će obilježavanje 800. obljetnice spomena zemlje Sv. Martina imati duhovni i svjetovni smjer i da će tim povodom, tije-kom ove godine, biti organizirani znanstveni skupovi, okrugli sto-lovi, likovne kolonije, pjesničke večeri, smotre folklora.

Umjetnička djela su posvećena 800. obljetnici prvog pisanog spomena zemlje Sv. Martina

Sv. Martin daruje plašt siromahu, autor Vladimir Polić

VIJESTIVIJESTI

Novoizabrani predsjednik s osnivačima Zajednice

�� ��

LEDENA BERBA TRAMINCA I SAUVIGNONA U VINOGRADU „MLADINE“

Smrznuti grozdovi brani na 13 stupnjeva ispod ništice

Da bi se stekli uvjeti za ledenu berbu, temperatura zraka se tri dana za redom ne smije podići iznad minus sedam Celzijevih stupnjevaTemperatura se toga hladnog siječanjskog

jutra spustila 13 stupnjeva ispod ništice. Za mrkloga mraka, u šest izjutra, dvade-

setak (plešivičkih) berača uputilo se u snijegom prekriveni „Mladinin“ vinograd, u berbu tra-minca i sauvignona. Nakon 15 godina, nadanja i iščekivanja, poklopili su se prirodni (vremenski) uvjeti i „Mladina“ ponovno ima - ledenu berbu. Pod svjetlima traktora beru se smrznuti grozdo-vi, s poda se pobire svaka boba, berači(ce), gri-jući se kuhanim vinom, prkose hladnoći.

- Zebe nas za ruke, al’ izdržat ćemo - poruču-ju. Pa, ledene berbe, krune vinogradarske pro-izvodnje, nema svake godine. Da bi se za nju stekli uvjeti, temperatura zraka se tri dana za redom ne smije podići iznad minus sedam Cel-zijevih stupnjeva.

- Ne mogu sakriti zadovoljstvo što smo do-čekali ledenu berbu. Ona je dokazala izniman potencijal naših vinogradarskih položaja. Grož-đe koje beremo prošlo je fazu prosušivanja, a ‘zaraženo’ plemenitom plijesni obogaćeno je posebnim, specifičnim aromama - komentirao je enolog Robert Brkić, direktor „Mladine“. Za ledenu berbu ostavljeno je grožđe na 1,5 hektara vinograda, od kojega će se proizvesti četristoti-njak litara (skupocjenog) vina.

- Kod niskih temperatura voda u bobi grožđa kristalizira, a pri prešanju se kristalići odvajaju zajedno s peteljkom i pokožicom. Tako se do-bije gusti, poput meda koncentrirani mošt koji fermentira dvostruko duže od onoga iz redovne berbe - pojašnjava Brkić. Dragica Režek, vodi-

teljica proizvodnje u „Mladini“, kaže da se za ledenu berbu treba žrtvovati dosta grožđa.

- Još u vrijeme redovne berbe, lanjskog listo-pada, probrali smo grožđe, sve sumnjivo odstra-nili, a lijepa jesen i produžena vegetacija, sve do prosinca svježa, zelena peteljka, održali su grožđe u dobroj kondiciji. Iako su neke dehidri-rale, bobe su zdrave, zadovoljavajuće kakvoće - napomenula je D. Režek.

Rano je počela, rano je, oko devet ujutro, ber-ba i završila.

- Super je, grožđe je slatko, ali hladno - no-seći gajbu s ubranim grozdovima komentirala je Ankica Jurčin, a Štefica Horvat, koja je u lede-noj berbi bila i prije 15 godina, tek kratko doda-la da je branje grožđa po snijegu izniman, “fini” osjećaj koji ne može svatko okusiti.

PROSLAVLJEN BLAGDAN SV. VINKA

Simbolično orezane mladice vinove loze

- Da bismo imali ledenu berbu, trebaju se poklopiti prirodni uvjeti. Malo je europskih zemalja u kojima se to dogodi. „Mladina“ za nju nije slučajno ostavila sauvignon i traminac. S tim je sorta-ma dosad u proizvodnji predikatnih vina polučila odlične rezultate. Kroz ledenu berbu želimo poručiti da je ta tvrtka, na vinogradarskim položajima Plešivice, u stanju proizvesti izuzetna vina - rekao je Franjo Francem, predsjednik Društva enologa Hrvatske, ujedno i direktor proje-kata u vinarstvu koncerna „Agrokor“, u sklopu kojega vinarska tvrtka „Mladina“ i posluje.

Iznimni položaji, iznimna vina

Na niskim temperaturama dolazi u bobi grožđa do

kristalizacije vode, koja se pri prešanju odvaja zajedno

s peteljkom i pokožicom

Blagdan Sv. Vinka, prvi zapovijedani vi-nogradarski blagdan u godini, obilježen je 22. siječnja u vinogradima diljem

županije. Toga se dana tradicionalnim orezi-vanjem, darivanjem i zalijevanjem trsova sim-bolično obilježava nova vinogradarska godina. Vincekovo se slavilo i na Plešivičkoj vinskoj cesti, u vinogradu Velimira Koraka, lani progla-šenog najboljim hrvatskim vinarom. Blagoslovu vinograda, uz brojne vinogradare, prisustvovali su potpredsjednik Sabora Josip Friščić, ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, zamjenik žu-pana Roman Rodić i saborski zastupnik Boris Klemenić. Ministar Pankretić je čestitao do-maćinu na osvojenoj tituli najboljeg vinara, a okupljenima poručio: “Ne bute pozabljeni! I u 2009. Ministarstvo će pratiti i podržati sve pro-jekte koji doprinose razvoju ove grane poljopri-

vrede”. Vincekovo na Plešivici organizirao je Klub prijatelja dobrog vina.

Predsjednik RH Stjepan Mesić posjetio je obiteljsko gospodarstvo Stjepana Jareca i Kri-stijana Kurea u Svetom Ivanu Zelini, a vrbo-večkim se vinogradarima, u vinogradu Zvonka Vuljankovića u Vinišću, u obilježavanju nove vinogradarske godine pridružio zamjenik župa-na Damir Tomljenović.

Samoborska udruga vinogradara i vinara Vincekovo je proslavila u vinogradu Marijana Sokolovića, Udruga “Trsek” u Laduču, u vino-gradu Radeka Kuševića, Udruga “Trilikum” u Kupljenovu, u vinogradu Stjepana Šoštarića, Udruga “Trerra Santi Martini” u gradskom vi-nogradu na Martin Bregu, a velikogorički vi-nogradari u vinogradu Nikole pl. Hrvačića u Vukomeričkim goricama.

DOGAĐAJI DOGAĐAJI

Za ledenu berbu ostavljeno je grožđe na 1,5 hektara vinograda

Ubrano grožđe odmah je išlo na prešanje

Berači(ce) su prkosili hladnoći

Berba je počela po mrklom mraku, u šest izjutra

Predsjednik Mesić u trsju zelinske obitelji Stjepana Jareca i Kristijana Kurea

Vrbovečki vinogradari orezali su trsje Zvonka Vuljankovića u Vinišću

U vinogradu Velimira Koraka, najboljega

hrvatskog vinara

�� ��

TURIZAMKULTURA

Predstave “Doktor Dolittle”, “Petar Pan”, “Ljubica“ i “Kidaj od svoje žene” bile su

proteklih godina najbolje predstave na smotrama kazališnih amatera

Zagrebačke županije

GRADSKO KAZALIŠTE JASTREBARSKO PROSLAVILO 40. OBLJETNICU

U službi golubova i sirotinje Od osnutka, pa do danas umjetnički voditelj kazališta (čovjek koji ga je održao!) je Nino Škrabe

Četrdeset su godina jaskan-ski kazalištarci u ’službi golubova i sirotinje’, četr-

deset godina - kroz komedije, krimiće, božićne predsta-ve, moderna i avangar-dna ostvarenja - promiču ljubav, vjeru i nadu.

- Ne postoje amaterska i profesionalna, postoje samo dobra i loša kaza-lišta, a Gradsko kazalište Jastrebarsko je, definitivno, do-bro kazalište - rekao je za obi-lježavanja njegove četrdesete obljetnice, sredinom siječnja, pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan.

Kroz jaskansko kazalište, dramske družine “Tomaš Mikloušić“ i “Ivana Brlić Mažuranić”, prošlo je - od prve, povijesno izgovo-rene rečenice “Grom u babe!”, pa do današnjih dana - više od 2000 Jaska-naca. Počelo je u sklopu Akademskog kluba, ‘ugu-šenog’ nakon hrvatskog

Na poticaj Nine Škrabea, umjetničkog voditelja kazališta, osnovana je 1978., u sklopu jaskanske osmogodišnje škole, Dramska družina “Ivana Brlić Mažuranić”, čime je osiguran

kontinuitet u radu kazališta i dolazak mladih, svježih snaga u ‘odraslu’ dramsku družinu

proljeća, nastavilo se u KUD-u Jastrebarsko i Amaterskom kazalištu, da bi 1994. Jaska

dobila i Gradsko kazali-šte (kulturno-umjetničku udrugu građana). Prve probe odvijale su se u

prostorijama Vatrogasnog društva, a prva predstava, Šenoina “Ljubica” odi-grana je početkom 1969.

godine. Svaka sljedeća bila je sve bolja i gledanija, da

bi ‘akademska’ skupina kazalištaraca vrhunac

doživjela 1971. “Gos-podskim djetetom”.

Redali su se kazališ-ni hitovi, a Jaska

je zahvaljujući njima dobila

i pravu ka-

zališnu publiku. Stvarale su se kazališne zvijezde, antologijske predstave “Za kunu nade“ i “Do-bar vojak Švejk“ igrale su neko-liko sezona, prkosile ratnom vre-menu, gostovale diljem Hrvatske i inozemstva. Proteklih nekoliko godina obnovljenu “Ljubicu“, “Petra Pana” i predstavu “Kidaj od svoje žene” vidjelo je više od 20.000 gledatelja. Od osnutka, pa do danas umjetnički voditelj kaza-lišta (čovjek koji ga je održao!) je Nino Škrabe.

Obljetnica jaskanskog kazališta održana je pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, a u ime Žu-panije prisutan je bio zamjenik žu-pana Roman Rodić.

Želimir Hrković i Dean Skok Hit predstava “Petar Pan“ Dubravka Katovčić i Stjepan Preprotić

IZLETNIČKO TURISTIČKO SELJAČKO DOMAĆINSTVO “PODŽUMBERAK”Daleko od gradske vreve i svakodnevne gužve, u zelenoj oazi mira smjestilo se izletničko turističko seosko domaćinstvo “Podžumberak”. Na poseban, prisan način doživjet ćete neta-knutu prirodu, običaje, kulturu, žumberačku kuhinju i doma-ćinsku, srdačnu gostoljubivost. Zaboravit ćete na svakodnevne brige, stresove i punim plućima udahnuti svježi, čisti zrak!

Kušajte: ugorke na župu (juhu) s tenfanim krumpirom, kašu s krumpirom, ko-muške na župu, pečenu kokoš, savi-jaču od koprive, štruklje, ocvirnjaču, grebljicu

Hranu sljubite: domaćom rakijom, crvenim likerom, vinima obitelji Šimanović

Kapacitet: dvije sobe, šest osobaTelefon: 01 6271 254, 098 475 524 Internet: www.podzumberak.come-mail: goran.klanfar@inet.hr

Traženo odredište na karti europskih “offroadera”

Klanfari su u najam na 20 godina dobili župni dvor i gospodarske zgrade uz crkvu Sv. Nikole biskupa koja datira iz 1645. godine

Snježana je predsjednica nedavno osnovane Udruge “Žumberak”. Zasad ima dvadesetak članova čiji je osnovna zadaća poboljšanje ka-kvoće življenja i ekološko održivi razvoj Žum-berka. Udruga će poticati stanovništvo da se bavi poljoprivredom i seoskim turizmom te očuvanjem prirodne i kulturno-povijesne ba-štine. U ovoj godini, podrškom Županije, plani-ra organizirati manifestacije “Putevima starih kosaca” i “Plodovi Žumberka”.

“Putevima starih kosaca”

Nijemci, Austrijanci, Švicarci, pa čak i Izraelci otkriše Žumberak! Njego-ve ljepote, prirodu, šume... Stalni

su gosti obitelji Klanfar, Zagrepčana koji su prije devet godina doselili na Žumberak, u istoimeno selo podno staroga grada Sichlber-ga, ne bi li se bavili seoskim turizmom. Samo jedna reportaža u njemačkom magazinu “Off road special” otvorila im je vrata, postali su poželjna (tražena) destinacija “offroadera”, bogatih turista što se terencima, po starim makadamskim putevima, koristeći se GPS koordinatama, voze svijetom i uživaju u pri-rodi.

- To su ljudi koji ne očekuju hotelski smje-

štaj, koji u seosku sredinu bježe od svakod-nevnog stresa, ljudi koji žele vidjeti što više prirodnih ljepota, a za boravka u našem do-maćinstvu postaju dio nas - govori Goran Klanfar. Njegova supruga Snježana dodaje da oni nisu gosti, nego prijatelji.

- Oni traže razgovor, otvore nam svoje srce, s njima nerijetko znamo pričati i do duboko u noć. Oni ne traže restoransku ponudu, jedu ono što i mi, a oduševljava ih naš pristup. Jednostavno, posvetimo im se, njima smo na usluzi - pripovijeda Snježana.

Od Zagrebačke su nadbiskupije u najam na 20 godina dobili župni dvor i gospodar-ske zgrade uz crkvu Sv. Nikole biskupa, u

današnjem obliku sagrađenu 1645., koja se trenutačno obnavlja sredstvima Ministarstva kulture. U prostoru negdašnjega župnog dvo-ra, otkrivaju, organizirali bi edukativne radi-onice, likovne kolonije, kazališne predstave, a dio bi bio pretvoren i u muzej. Planiraju proširiti i prostor za smještaj gostiju, na svoje domaćinstvo preseliti, a potom i urediti staru, autentičnu žumberačku kuću.

- Žumberak je biser! Ali, naši će ga ljudi otkriti tek za dvadesetak, tridesetak godina. Osobno nisam požalio što sam iz Zagreba, u kojem nisam vidio perspektivu, došao živjeti u ovaj prekrasan kraj. U početku je bilo teš-ko, ali uspjeli smo! - zadovoljno će Goran.

Obitelj je u Žumberak doselila prije devet godina Gosti ne traže

restoransku ponudu

�0 �1

INFO INFO

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

BROJ STANOVNIKA: 309.696 BROJ STANOVNIKA U GRADOVIMA S OKOLNIM OPĆINAMA:Dugo Selo 28.724Ivanić-Grad 28.167Jastrebarsko 29.697Samobor 39.757 Sveta Nedelja 15.506Sveti Ivan Zelina 17.790Velika Gorica 70.137Vrbovec 29.178Zaprešić 51.040

SJEDIŠTE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE:Ulica grada Vukovara 72/V, HR - 10 000 ZagrebTEL. 6009-400; FAX. 6154-008www.zagrebacka-zupanija.hr

POLOŽAJ: Zagrebačka županija dio je središnje Hrvatske i zagrebačke ma-kroregije. Graniči s Gradom Zagrebom, Republikom Slovenijom i šest hrvatskih županija: Karlovačkom, Krapinsko-zagorskom, Varaždinskom, Koprivničko-križevačkom, Bjelovarsko-bilogorskom i Sisačko-mo-slavačkom.

9 gradova25 općina 697 naseljagradsko stanovništvo 34%seosko stanovništvo 66%4.139 trgovačkih društava8.180 obrtnika59.000 zaposlenih

POVRŠINA: 3.108 km2

Županijska skupština predstavničko je tijelo građana Zagre-bačke županije i tijelo područne (regionalne) samouprave, koje donosi akte u okviru svojega djelokruga te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom Županije.Skupština ima 45 članova. Mandat članova Skupštine iza-branih u svibnju 2005. traje četiri godine. Skupština ima predsjednicu i dvoje potpredsjednika te 17 stalnih radnih tijela - odbora.Predsjednik: Damir MikuljanPotpredsjednici: Marija Ledinski - Anić i Nenad Sedlar

Izvršna tijela Županije su župan i Poglavarstvo. Župan za-stupa Županiju, a bira ga Skupština iz redova svojih člano-va. Župan ima trojicu zamjenika.Župan: mr.sc. Stjepan KožićZamjenici župana: Roman Rodić, Damir Tomljenović, Ru-dolf VujevićZa obavljanje poslova iz djelokruga Županije ustrojavaju se upravna tijela. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja i na prijedlog župana imenuje Poglavarstvo.

STRUČNA SLUŽBA SKUPŠTINETEL. 6009-452; FAX 6154-024

STRUČNA SLUŽBA ŽUPANA I POGLAVARSTVATEL. 6009-412; FAX 6009-489

URED ŽUPANATEL. 6009-401; FAX 6154-008

UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVOTEL. 6009-457; FAX 6009-488

UPRAVNI ODJEL ZA POLJOPRIVREDU, RURALNI RAZVITAK I ŠUMARSTVOTEL. 6009-426; FAX 6009-474

UPRAVNI ODJEL ZA PROMET I KOMUNALNU INFRASTUKTURUTEL. 6331-688; FAX 6009-493

UPRAVNI ODJEL ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRBTEL. 6009-405; FAX 6009-432

UPRAVNI ODJEL ZA PROSVJETU, KULTURU, ŠPORT I TEHNIČKU KULTURUTEL. 6009-439; FAX 6154-041

UPRAVNI ODJEL ZA FINACIJETEL. 6009-411; FAX 6154-029

UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADNJU I ZAŠTITU OKOLIŠATEL. 6345-132; FAX 6345-271

TURISTIČKA ZAJEDNICA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE PROGRAM DOGAĐANJA, VELJAČA 2009.

Informacije: TZG Dugog Sela; tzdugoselo@tzzz.hr; www.dugoselo.hr

DUGO SELO

IVANIĆ-GRAD04.02. 19:00 Predstavljanje knjige “Tira-nija i oligarhija” Emila Čića, publicista i glazbenika, Dom kulture Ivanić-Grad15.02. 8. međužupanijski umirovljenič-ki fašnik u Ivanić-Gradu18.02. 19:00 Predstavljanje novog ro-mana Marinka Koščeca “Centimetar od sreće”. Uz autora gost će biti i književna kri-tičarka Jadranka Pintarić, Dom kulture Iva-nić-Grad19.02. 19:00 Otvorenje godišnje izlož-be karikatura Hrvatskog društva karika-turista u povodu početaka fašnika u Iva-nić-Gradu. Gosti: Ivan Šarić, Zdenko Puhin i Milan Lekić. Gradonačelnik Ivanić-Grada predat će ključeve grada Princu i Prince-zi fašnika uz sudjelovanje maskirane dje-ce iz dječjeg vrtića Ivanić-Grad, Dom kul-ture Ivanić-Grad21.02. 21. međunarodni turnir u kara-teu za djecu „Kup Mladosti“ 24.02. 15:30-17:00 Dječja fašnička po-vorka osnovnih škola ulicama grada24.02. 17:00 Maskirani ples za djecu OŠ24.02. 17:00 Program Dječjeg vrtića Iva-nić i vraćanje ključeva grada gradonačel-niku, Kino dvorana POU; dječji maskenbal u atriju POUInformacije: TZG Ivanić-Grada, Moslavačka 13, 10 310 Ivanić-Grad; tel. 01/2881 591; tu-ristickazajednica@ivanic-grad.hr, ankica@ivanic-grad.hr; www.ivanic-grad.hr

JASTREBARSKO22.02. 14:00 Fašnička povorka - formira-nje i polazak povorke ispred hotela Jaska, prolazak glavnom jaskanskom ulicom i do-lazak na Sajmište gdje će se održati dodje-la nagrada najboljim maskama i prigodni program Informacije: TZG Jastrebarskog, Strossmaye-rov trg 4, 10 450 Jastrebarsko; tel. 01/6272 940; info@tzgj.hr; www.tzgj.hr

KRAŠIĆ10.02. Stepinčevo u Krašiću. Obljetni-ca smrti blaženika Alojzija Stepinca 08:00 Misa u crkvi Presvetog Trojstva u Krašiću koju će služiti biskup J. Jezerinac (druga misa u 11, a treća u 17 sati), na trgu će biti izloženi štandovi s domaćom ponudomInformacije: TZO Krašić, Krašić 102, 10454 Krašić; tel. 01/627 0910; krasic@tzzz.hr

Informacije: TZO Križ; tel. 2824 550; knjizni-cakriz@zg.htnet.hr

KRIŽ

Informacije: TZO Pisarovina, Trg S. Radića 13; mob. 099/6292 257; tzpisarovina@pisa-rovina.hr

PISAROVINA

SAMOBOR03.02. 19:00 Putopisno predavanje s pu-tovanja biciklom po Mađarskoj

SVETA NEDELJA

Renate Jandrečić, Gradska knjižnica Sa-mobor, Odjel za odrasle05.02. 19:00 Predstavljanje zbirke poe-zije Anđele Ivčić Linice „Škrinjica sjeća-nja“ Gradska knjižnica Samobor, Odjel za odrasle10.02. 10:00 Književni susret: Vlasta Vuk “U mom filmu”, Odjel za djecu i mladež10.02. 19:00 Program povodom Valen-tinova - „Samoborska ljubavna priča“ projekt učenika Gimnazije A.G. Matoša, Gradska knjižnica Samobor, Odjel za odra-sle11.-28.02. Izložba Stanislav Marijano-vić - Kućna čudovišta, Odjel za djecu i mladež12.02. Valentinovo u knjižnici- nastup knjižnično-dramske grupe, Odjel za dje-cu i mladež13.-24.02. 183. samoborski fašnik; www.samoborski-fasnik.com Informacije: TZG Samobora; tel. 01/3360 044, 3360 050; info@tz-samobor.hr; www.tz-samobor.hr

08.02. 18:00 Koncert za Valentinovo. Nastupa Klapa Bonaca (Šibenik).Društve-ni dom Strmec (Strmec, V. Nazora 13), ulaz slobodan. 13.02. 19:00 Svečano proglašenje naj-boljih sportaša grada Svete Nedelje u 2008., Društveni dom Strmec21.02. Svetonedeljski fašnik,10:00 Dječji fašnik, nastup maskiranih skupina Dječjeg vrtića „Slavuj“, OŠ Sve-ta Nedelja, Svetonedeljske mažoretkinje, Plesni klub Balans, dječji zborovi: Srmečki mališani, Samoborček, Prva ljubav, Break dance show. Glazbeni gost: Jacques Hou-dek, za maskirane grupe krafne i sokovi 15:00 Fašnik za odrasle, Kuburaško druš-tvo „Gromovnik“ Sveta Nedjelja. Glazbeni gost: Marko Jašek. Predstavljanje fašničkih povorki i maskiranih grupa Mjesnih odbo-ra grada Svete Nedelje, trbušne plesačice Izbor najboljih pojedinačnih maski iz publike (bogate nagrade sponzora). Go-sti: Karnevalska udruga “Klapa ispod vol-te” Senj. Gost večeri: El Combo. Za sve po-sjetitelje besplatno kuhano vino i grah, Trg Ante StarčevićaDo 01.04. Sezona klizanja u Svetoj Ne-delji, Klizalište ŠRC Horti, Sveta Nedelja, Dr. F. Tuđmana 8b, tel: 01 3373 335. Radno vrijeme: svaki dan od 9-21:00. Cijena ula-znice: 15,00 kn; najam klizaljki: 5,00 kn. U ponudi: škola klizanja, škola hokeja, disco na ledu, kuhani čaj, kuhano vino i sokoviInformacije: TZG Svete Nedelje, Trg A. Star-čevića 2, 10 431 Sveta Nedelja; tel. 01/3373 919; info@svetanedelja.hr; www.svetane-delja.hr

SVETI IVAN ZELINA20.-24.02. Dječji fašnik u Svetom Ivanu Zelini - u suradnji sa školama i dječjim vrti-ćima, TZG organizira fašnik za najmlađeInformacije: TZG Svetog Ivana Zeline i Muzej Zelina, Trg A. Starčevića 13; tel. 01 2061 544;

VRBOVEC

Turopoljski fašnik - program 13.02. 19:00 Preuzimanje vlasti i progla-šenje Fašničke republike. Obaranje Gui-nessovog rekorda u jedenju banana, na-stup grupe „Sjaj“14.02. Valentinovo u Gorici17:00 Nastup grupe „King’s“, 18:00 Pred-stavljanje domaćih grupa, 21:00 Nastup grupe „Kings“, 21:30 Nastup Lane Jurčević, 22:20 Obaranje Guinessovog rekorda u je-denju Ferrero kuglice, fašnički šator15.02. 10:00 Natjecanje grupa u pripremi turopoljske kotlovine, 12:00 Nastup tam-buraških sastava, 13:00 Turopoljska ko-tlovina (prihod od prodaje bit će doniran Centru za odgoj i obrazovanje Velika Go-rica), Zagrebačka ulica 90, fašnički šator i prostor oko POU Velika Gorica 16.02. 10-22:00 Adrenalinski park, 18-22:00 Turniri u stolnom nogometu, fašnič-ki šator, 21:00 Obaranje Guinnessovog re-korda uz DJ program, Klub 10017.02. 10-22:00 Adrenalinski park, 10:00 Obaranje Guinnessovog rekorda u čitanju novina, 18-22:00 Turniri u ljudskom stol-nom nogometu, fašnički šator18.02. 10-22:00 Adrenalinski park, 18-22:00 Turniri u ljudskom stolnom nogo-metu, fašnički šator, 19:00 Obaranje Gu-innessovog rekorda u najduljem gledanju TV programa, Klub 10019.02. 10-22:00 Adrenalinski park, 18-22:00 Turniri u ljudskom stolnom nogo-metu, fašnički šator, 21:00 Maskirani baj-ker, Klub 10020.02. 10:00 Adrenalinski park, 18-22:00 Zvijezde pjevaju za Robija, humanitarni koncert, fašnički šator21.02. Veliki fašnik13:30 Obaranje Guinnessovog rekorda u rukovanju, 14:00 Glavna povorka i pred-stavljanje po gradu, 16:00 Nastup gru-pe „Sjaj“, 18:00 Suđenje Princu Fašniku, 18:30 Glasovanje i proglašenje pobjedni-ka, 19:00 Obaranje Guinnessovog rekorda u jedenju krafni, 20:00 Gosti iznenađenja, 21:00 Nastup Danijele Martinović, 21:45 Izvlačenje nagradne igre - Fašnička Bula22.02. Mali fašnik14:00 Predškolske grupe, 15:30 Pojedinač-ne grupe, 17:00 Školske grupe, 19:00 Na-stup Minee24.02. 16:00 Spaljivanje fašnika kod Muzeja Turopolja Informacije: TZG Velike Gorice, Kuriloveč-ka 2; tel. 01/6222 378; tzvg@tzvg.hr; www.tzvg.hr

Fašnik u Vrbovcu03.02. 12:00 2. samit slobodnih fašnič-kih republika i fašnička povorka s ma-skenbalom ulicama grada Vrbovca, ljetna pozornica Hotela Bunčić05.02. 10:00 Mali fašnik - djeca osnov-

VELIKA GORICA

e-mail: muzej@zelina.hr; www.tz-zelina.hr, www.zelingrad.hr

nih škola i vrtića, program uz Ivanku Ma-zurkijević i Krisitjana Ugrinu, oslikavanje lica, vožnja fašničkim vlakićem, ljetna po-zornicaInformacije: TZG Vrbovca, Trg Petra Zrinskog 23/1, 10 340 Vrbovec; tel. 01/2791 661; tzvr-bovec@tzzz.hr; www.vrbovec.hr

01.02. Izložba Maje Cipek, Galerija „Ra-zvid“ (traje do 25.02.)Izložba u povodu 35. godine osnutka Mu-zeja Brdovec „U počast Vladimiru Male-koviću“. Skupna izložba suvremenih hr-vatskih umjetnika: Dubravke Babić, Nives Kavurić-Kurtović, Ivice Šiška, miroslava Šu-teja i Antuna Borisa Švaljeka; radnim da-nom 10.00-15.00 (traje do 27.02.)06.02. 18:00 Proglašenje sportaša go-dine. Izlučna natjecanja pjevača ama-tera „13. prvog pljeska - Marija Gorica 2009“, Gostionica „Ladanjski raj“, Marija Gorica (svaki petak)13.02. 19:00 „Kajkavsko-valentinofska večer“ valentinovske spelanscije i hun-cutarije Nastupaju: KUD „Kupljenovo“, UŽ „Brdovčanke“, UŽ „Bobovljanke“, UŽ „Ladu-čanke“ i učenici OŠ „A. Augustinčić“. 14.02. 19:00 Koncert za Valentinovo. Izvođači: Blanka Tkalčić-Breglec, mezzoso-pran, Ronald Braus, bariton, Mario Čopor, klavir, mala dvorana POU22.02. Fašnički špancir u (SFRJ) Zapre-šiću. „Balkanska bajka - neznan otac, a Slovenka majka“. Organizator: Fašnička udruga „Preštimanci“ Jablanovec, 09:00 Proglašenje SFRJ - Slobodne Fašničke Re-publike Jablanovec. Svečana predaja klju-čeva „Preštimanom“ sucu, 10:00 Fašnička povorka ulicama Jablanca14:00 Izbor najbolje dječje maske (do 10 godina), 15:00 Povratak povorke ispred društvenog doma - spaljivanje Fašnika na-kon čega se druženje nastavlja uz glazbu, dobru kapljicu i prigodna jela27.02. 19:00 Otvorenje izložbe Ide Bla-žičko - Instalacije, Galerija „Razvid“28.02. 19:00 Koncert „Nocturno u Novim Dvorima“, Zagrebački kvartet. Program: J. Haydn, D. ŠostakovićInformacije: TZG Zaprešića, Trg žrtava fašiz-ma 9, 10 290 Zaprešić; tel. 01/3310 309, 3311 611; tz-zapresic@tzg.t-com.hr U županijskom Turističkom uredu u Preradovićevoj ulici 42, u Zagrebu, tel. 01/4873 665, www.tzzz.hr, pogledajte:03.-24.02. „100. godina Turopoljskog fašnika“. 2009. - jubilarna godina Turo-poljskog fašnika. Izložbu postavlja TZG Velike Gorice 25.02.-30.03. „Zdravo i staro iz Volavja“. Zdrava, ekološki proizvedena hrana, zašti-ta i očuvanje kulturno-povijesne baštine. Izložbu postavlja Obiteljsko gospodarstvo Repro-eko i Udruga „Zaselak Petrovinski“ u suradnji s TZG Jastrebarskog23.01.-01.03. Mali izlog - samoborski pr-vonagrađeni suvenir „Samoborski kuš-lec“, Trešnja okićka, Branka Sovulj

ZAPREŠIĆ

Vinogradari su 22. siječ-nja obilježili blagdan Sv. Vinka, prvoga vinogra-darskog sveca u godini, koji simbolično označava početak radova u vino-gradu. Samo nekoliko dana prije na Plešivici se bralo grožđe. “Mladina” je imala ledenu berbu.

str. 26-27

Ledena berba