p05 novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

P05: “Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi”

Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić

Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

04/13/23

Kritika klasične teorije vanjske trgovine

• Postoji veća ili manja pokretljivost svih roba, a ne nepokretljivost kako to pretpostavlja klasična teorija vanjske trgovine.

• Robe se ne razmjenjuju samo na osnovi materijaliziranog rada (Smith i Ricardo), nego i na osnovi drugih proizvodnih čimbenika (zemlja, kapital, znanje).

• Cijene se ne oblikuju samo prema radu, nego i prema koristi koju imamo od roba.

• Na svjetskom tržištu ne postoji samo potpuna konkurencija i otvoreno tržište, nego protekcionizam.

• Klasična teorija uzima u obzir troškove proizvodnje dviju roba koje se razmjenjuju, ali ne uzima u obzir utjecaj troškova, odnosno cijene drugih roba.


04/13/23

Novije teorije vs. klasične teorije vanjske trgovine

3

1. 2 zemlje, 2 dobra, 2 proizvodna faktora2. Zemlja A relativno obiluje radom, zemlja B relativno obiluje kapitalom3. Dobro X je radno intenzivno, dobro Y je kapitalno intenzivno4. Slobodna razmjena bez ograničenja5. Puna zaposlenost proizvodnih faktora6. Preferencije potrošača u obje zemlje su identične7. Savršena mobilnost proizvodnih faktora unutar zemlje, ali

nemobilnost među zemljama8. Konstantni prinosi u proizvodnji po pojedinom proizvodnom

faktoru9. Nepotpuna specijalizacija u proizvodnji10. Jednaka tehnologija11. Nepostojanje transportnih troškova, nema prepreka vanjskoj trgovini12. Uravnotežena razmjena

Uzorak razmjene

• Uzorak razmjene (eng. pattern of trade) novijih teorija vanjske trgovine temelji se na izmijenjenim pretpostavkama klasičnih modela, a tiče se promjena u

• preferencijama potrošača

• prinosima u proizvodnji

• dostupnosti tehnologija

• transportnim troškovima

• nejednakoj razvijenosti zemalja

4

Trgovinska politika

Autarkija Slobodna razmjena

Protekcionizam Liberalizam

M E Đ U N A R O D N A E K O N O M I J A M E Đ U N A R O D N A E K O N O M I J A

04/13/23 Novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

Protekcionističko shvaćanje vanjske trgovine


04/13/23

• Protekcionizam predstavlja skup državnih mjera kojima se zaštićuje gospodarstvo od utjecaja inozemne konkurencije

• Argumenti protekcionizma su:o argumenti temeljeni na nemobilnosti proizvodnih faktora i otpornosti njihovih cijena na sniženjeo argumenti temeljeni na nesavršenosti tržišta proizvodao argumenti temeljeni na nesavršenosti tržišta proizvodnih

faktorao argumenti mlade industrije


Autarkija

04/13/23

• Predstavlja ekstremni oblik protekcionizma• Karakterizira ju samodovoljnost i samostalnost nacionalnog gospodarstva u zadovoljavanju vlastitih potreba • Razlikujemo dva tipa autarkije: 1.Autarkija povlačenja - zatvaranje domaćeg gospodarstva u odnosu na inozemno2.Autarkija ekspanzije - (osvajanje tuđih teritorija), nije održiva u dugom roku


Pregled novijih teorija vanjske trgovine

• Kravisova teorija vanjske trgovine• Linderova teorija vanjske trgovine• Teorija životnog ciklusa proizvoda• Porterova teorija konkurentskih prednosti• Teorija intra-industrijske trgovine • Gravitacijski model vanjske trgovine

04/13/23

Novije teorije vanjske trgovine

• Nastavljaju se na Heckscher-Ohlinovu teoriju vanjske trgovine

• Objašnjavaju međunarodnu razmjenu nadopunjujući područja koja H-O ostavlja neobjašnjena

• Postavke Heckscher-Ohlina podvrgnute modifikaciji i novom pristupu



Kravisova teorija vanjske trgovine

• Struktura vanjske trgovine se određuje pomoću “raspoloživosti dobara”

• Na raspoloživost dobara utječu: prirodni resursi i inovacije

• Uvoz neke zemlje posljedica je elastičnosti vanjske ponude i neelastičnosti domaće ponude

• Izvoz je posljedica elastičnosti domaće ponude i neelastičnosti vanjske ponude

04/13/23

Irving Kravis (1917.-1992.)

Linderova teorija vanjske trgovine

• Linder pravi razliku između trgovine primarnim (prirodna raspoloživost) i industrijskim proizvodima (tehnologija, ekonomija obujma)

• Linderova hipoteza: “Što god je veća sličnost struktura privreda dviju zemalja, veća je mogućnost njihove međusobne razmjene”

• Objašnjenje međunarodne razmjene između visoko razvijenih zemalja vidi u sličnostima u ukusima (ne u troškovima proizvodnje)

Staffan Linder (1931.- ...)


Teorija životnog ciklusa proizvoda

• Bazirana na teoriji “tehnološkog jaza” Posnera (1961.) gdje je napredna tehnologija koncentrirana u visoko inovativnim zemljama

• Začetnik teorije životnog ciklusa proizvoda Raymond Vernon (1966.)

• Proizvod prolazi kroz više faza prilikom razvoja sa stajališta zemlje inovacije i zemlje imitatora

Raymond Vernon(1914.- 1999.)


količina(Q)

vrijeme (t)

1. faza 2. faza 3. faza 4. faza 5. faza

0 A B C D

zemlja inovacije

zemlja imitacije

potrošnja

proizvodnja

potrošnja

proizvodnja


izvoz

uvoz

izvoz

uvoz


• U prvoj fazi ili fazi novog proizvoda (OA) proizvod se proizvodi i troši samo u zemlji inovacije

• U drugoj fazi ili fazi rasta proizvoda (AB) brzo raste proizvodnja u zemlji inovacije kao i uvoz zemlje imitacije

• U trećoj fazi ili fazi sazrijevanja proizvoda (BC) proizvod postaje standardiziran, zemlja imitacije započinje proizvodnju za domaću potrošnju



• U četvrtoj fazi ili fazi opadanja proizvoda (CD) zemlja imitacije povećava proizvodnju proizvoda prema trećim zemljama dok u zemlji inovacije proizvodnja opada

• U petoj fazi ili fazi opadanja proizvoda (iza točke D) zemlja imitacije i dalje povećava proizvodnju, dok zemlja inovacije sada uvozi proizvod iz zemlje imitacije


Porterova teorija konkurentskih prednosti

• Konkurentnost je sposobnost konkuriranja na svjetskom tržištu sa globalnom strategijom

• Konkurentnost znači da država ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu.

• Konkurentnost znači niske jedinične troškove rada i ravnotežni/realni tečaj.

• Porter – formirao model konkurentskih prednosti na osnovi četiriju čimbenika koji su u međusobnoj povezanosti tzv. “dijamant”.


Michael Porter (1947. - ...)

Konkurentska prednost rezultat je interakcije četiriju determinanti:

• Faktorski uvjeti - uvjeti čimbenika (ljudski resursi, kapital, infrastruktura, fizički resursi)

• Uvjeti potražnje - napredne potrebe kupaca, veličina domaćeg tržišta, broj nezavisnih kupaca

• Vezane i podržavajuće proizvodnje - specijalizirani domaći dobavljači, komplementarne proizvodnje

• Strategija poduzeća, struktura i konkurencija


Porterov dijamant

Inter vs. intra-industrijska trgovina

• Inter-industrijska trgovina

– Određena je komparativnim prednostima koje zemlje posjeduju

– Trgovina različitim proizvodima

• Intra-industrijska trgovina

– Trgovina istim, ali diferenciranim proizvodima – Bazirana je na diferencijaciji proizvoda (pod rastućim

prinosima i ekonomiji obujma)


Primjer inter i intra-industrijske trgovine

Inter-industrijska trgovina Intra-industrijska trgovina


Veza između Lindera i intra-industrijske trgovine

• Linderova teorija nije identificirala pravac toka proizvoda.

– Robom se može trgovati u oba pravca

– To nije bilo moguće u prijašnjim modelima

• Intra-industrijska trgovina postoji kad zemlja uvozi i izvozi proizvode iz iste stavke proizvodne klasifikacije.

• Linder predviđa da će biti veća trgovina između zemalja sa sličnim razinom per capita dohotka.


Mjerenje intra-industrijske trgovine

• Razina intra–industrijske trgovine mjeri se IIT indeksom (Intra-Industry Trade Index)

• Najpoznatiji je Grubel-Lloyd indeks (1967.)

• X i M predstavljaju vrijednost izvoza i uvoza pojedine industrije


MX

MXIITI

1

IIT Indeks

• Index je u rasponu od 0 (nema intra-industry trade) do 1 (sva trgovina je intra-industry trade)

• Što je bliži 0, manje je zastupljena intra-industry trade u odnosu na inter-industry trade

• Što je bliži 1, intra-industry trade je značajnija u odnosu na inter-industry trade


Primjer

• Prema podacima EC izvoz europskih automobila u 2010. godini prema ostatku svijeta iznosio je 132 mlrd. € dok je vrijednost uvezenih automobila bila 47 mlrd. €.

• Kakvog je karaktera razmjena automobila Europe s ostatkom svijeta (inter vs. intra)?

Rješenje

• Razmjena Europe s ostatkom svijeta nije niti inter niti intra sektorska već ima karakteristike obje.

53.0179

85179

179

851

47132

471321

1

i

i

i

ii

iii

GL

GL

GL

MX

MXGL

udio sektora 1

udio sektora 2

X1

M1

X2 M2

IZVOZ

UVOZ

X – izvoz

M - uvoz

Prikaz odnosa intra i inter-industrijske trgovine

α

Prikaz odnosa intra i inter-industrijske trgovine

• Ako je izvoz koncentriran na samo jedan sektor, a uvoz na drugi sektor veći će biti kut α

• Kod potpune specijalizacije kut α = 90 stupnjeva,

što ukazuje na postojanje INTER-INDUSTRIJSKE razmjene (specijalizacije)

• Ako je zastupljenost oba sektora u izvozu i uvozu

podjednaka α = 0, što ukazuje na postojanje INTRA-INDUSTRIJSKE razmjene


Uzroci intra-industrijske razmjene

• Globalizacija međunarodne ekonomije• Transportni troškovi • Diferencijacija proizvoda (monopolistička

konkurencija)• Ekonomija obujma • Mjera intra-industrijske trgovine ovisi o stupnju

agregiranosti proizvoda


Gravitacijski model vanjske trgovine

• Objašnjava strukturu vanjske trgovine među zemljama slično Newtonovom zakonu gravitacije

• Začetnik Jan Timbergen • Veličina vanjske trgovine među

zemljama upravno je razmjerna ekonomskoj masi, a obrnuto je razmjerna njihovoj udaljenosti

• Gravitacijski model vanjske trgovine posebno popularan u zadnjih tridesetak godina

Jan Tinbergen (1903.-1994.)


Gravitacijski model vanjske trgovine

ij

jiij D

GDPGDPE

ij

ij

D

E

j

i

GDP

GDP

= izvoz zemlje i u zemlju j

= bruto domaći proizvod zemlje i

= bruto domaći proizvod zemlje j

= udaljenost između zemlje i i zemlje j

Transportni troškovi

• Sve do sada smo apstrahirali postojanje transportnih troškova, sada ćemo ih uključiti u analizu

• Kako bi došlo do razmjene razlika između odnosa cijena u autarkiji mora biti veća od iznosa transportnog troška

• Transportni troškovi djeluju na smanjenje međunarodne razmjene uslijed povećanja cijena


Utjecaj transportnih troškova na vanjsku trgovinu – mikroekonomski model

BA pp

Px

0 2 4 6 8 10246810

2

4

6

8

10

12SB

DB

Zemlja BZemlja A

PA

PE

PB

F G

SA

C D

DA

E

E

FGCD SA’

QX QX

SB’

5

• Nakon razmjene

– Zemlja A proizvodi CPe=5 jedinica X-a• DPE = 3 troši

• CD = 2 izvozi u zemlju B

– Zemlja B proizvodi PEF=3 jedinice X-a• FG = 2 uvozi iz zemlje A

• Ukupno troši PEG=5 jedinica X-a


Uvođenje transportnih troškova

• Koliko će razmjenjivati zemlje međusobno ako su transportni troškovi jednaki P=1?

• Transportne troškove zemlje snose podjednako zbog jednake elastičnosti krivulje ponude i potražnje


Nakon uvođenja transportnih troškova

BA pp

Px

0 2 4 6 8 10246810

2

4

6

8

10

12 SB

DB

Zemlja B

Zemlja A

PA

PE

PB

F G

SA

C D

DA

E

E

FGCD SA’

QX QX

SB’SB’’SA’

’

5

Xizvoz

XD

XS

P

AX

AX

A

1

5.3

5.4

5.4

Xuvoz

XD

XS

P

BX

BX

B

1

5.4

5.3

5.5

Zemlja A Zemlja B


Elastičnost i transportni troškovi

• Kada je elastičnost ponude i potražnje u dvjema zemljama različita, veći dio transportnih troškova pada na onu zemlju u kojoj su ponuda i potražnja neelastičnije


Pitanja?


04/13/23

p05 novije teorije vanjske trgovine i transportni troškovi

Documents