plan - fmoit.gov.ba aktivnosti - tuzlaputevi... · - nadzemni spremnik za lož ulje, zapremine 20...

Institut za zaštitu i projektovanje Tuzla

OB-7.5-05-12-02

ba, 75000 tuzla, armije bih 15 tel/fax: +387 35 252 409, 245 790, 245 791 e-mail: [email protected]

broj: 3204/15

dne: 05.11.2015.

Plan

AKTIVNOSTI SA MJERAMA I ROKOVIMA ZA POSTUPNO SMANJENJE EMISIJA, ODNOSNO ZAGAĐENJA I ZA USAGLAŠAVANJE SA NAJBOLJOM RASPOLOŽIVOM TEHNIKOM

direktor: Mr.sc. Nino Džambić, dipl.ing.građ.

objekat: Asfaltna baza

lokacija: Tuzla, Ljubače bb

investitor: „Hajasinženjering“ d.o.o.

Tuzla

Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagađenja i za usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnikom 1

"Inproz" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Izvršilac: "INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla Armije BiH broj 15

75000 Tuzla e-mail: [email protected] web: www.inproz.ba MBS: 1-5811 JIB: 4209193450009 Tel/fax: 035/252-409 Predmet: Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno

smanjenje emisija, odnosno zagađenja i za usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnikom

Radni tim: Nedim Džambić, dipl.ing.el.

Radno iskustvo u struci: 34 godine Stručni ispit br. 02-2/1909-1987

___________________________

Mr. sc. Nino Džambić, dipl.ing.građ. Radno iskustvo u struci: 7 godina Stručni ispit br. 15.06-153-194/11-G-1466/2011

___________________________

Rusmir Jahić, bach.ing.sig i pom. Radno iskustvo u struci: 3 godine

___________________________

mailto:[email protected]

http://www.inproz.ba/



SADRŽAJ

Opšta dokumentacija

o Izvod iz registracije preduzeća

o Rješenje o izdavanju saglasnosti za obavljanje poslova zaštite okolice

Tekstualni dio

Uvod

1. Ime i adresa pogona

2. Lokacija pogona

3. Opis djelatnosti

4. Opis pogona i postrojenja

5. Datum početka rada pogona

6. Studija o zagađenosti

7. Lista sirovina i pomoćnih materijala

8. Izvori vodosnabdjevanja i energije

9. Mjere za održavanje i čišćenje opreme

10. Opis postojećeg monitoringa

11. Postojeće mjere prevencije nastanka emisija

12. Analiza podataka o potrošnji sirovina i emisijama

13. Spisak aktivnosti i mjera za smanjenje emisije iz pogona

14. Prijedlog monitoring plana sa rokovima za preduzimanje predviđenih

aktivnosti

15. Sprovođenje planiranih mjera za monitoring proizvodnje, nastanka otpada i

emisija

16. Plan za sprečavanje nesreća velikih razmjera i rokovi za preduzimanje

predviđenih aktivnosti i mjera

17. Način izvještavanja o rezultatima izvršenja mjera

18. Finansijska procjena za izvršenje plana na godišnjoj razini

19. Plan za prestanak rada

20. Prilozi



A. OPŠTA DOKUMENTACIJA



B. TEKSTUALNI DIO



UVOD

U skladu sa odredbama Pravilnika o uslovima za podnošenje zahtjeva za izdavanje

okolišnog dopuštenja za pogone i postrojenja koja imaju izdata dopuštenja prije

stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša, izrađen je plan aktivnosti sa mjerama i

rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagađenja i za usaglašavanje

sa najboljom raspoloživom tehnikom.

Plan aktivnosti je urađen na osnovu postojeće tehničke dokumentacije, podataka

prikupljenih na licu mjesta i informacija dobijenih od Investitora.

Predmetni pogon je u vlasništvu preduzeća „Tuzlaputevi“ d.o.o. u stečaju Tuzla, a

od augusta 2015. godine je iznajmljen od strane preduzeća „Hajasinženjering“

d.o.o. Tuzla. do augusta 2015. godine predmetni pogon nije radio.

1. IME I ADRESA POGONA

Tabela 1.1 Osnovni podaci o operateru

Osnovni podaci o operateru

1. Naziv poduzeća „Hajasinženjering“ d.o.o. Tuzla

2. Pravni oblik Društvo sa ograničenom odgovornošću

3. Vrsta zahtjeva Okolinska dozvola

4. Sjedište kompanije Tuzla, Simin Han, Oslobodilaca bb

5. Naziv pogona Asfaltna baza

6. Adresa pogona Maline, Ljubače bb

7. Telefon/fax: 062 341 854

8. Kontakt osoba: Adnan Sijerčić

9. e-mail: [email protected]

9. Identifikacijski broj društva 209955130007

14. Direktor društva Halilović Ahmet



2. LOKACIJA POGONA

Asfaltna baza Ljubače je locirana na više zemljišnih parcela koje čine jednu cjelinu.

Parcele na kojim je smještena asfaltna baza su označene kao k.č. 1098/2, 1098/3,

1099/1 i 1099/2 KO Spreča. Asfaltna baza je u sastavu Tuzlaputevi d.o.o. u stečaju

Tuzla, postrojenje se nalazi na desnoj strani magistralnog puta M18 Orašje –

Sarajevo na koji je priključen pristupni put, u mjestu Ljubače.

Prema regulacionom planu općine Živinice, ova parcela je označena kao

industrijska zona.

Teren lokacije je ravan i ograđen žičanom ogradom unutar koje je instalirano

postrojenje za proizvodnju asfaltne mase kao i prateći objekti.

Ukupna površina lokacije iznosi oko 40.000 m2.

Zemljište na kojem je instalirana asfaltna baza je omeđeno sa sjeverne strane

prilaznim putem Ljubače-Priluk, slobodnim terenom sa južne strane, bivšom bazom

SFOR-a i željezničkom prugom na istočnoj strani te autootpadom na zapadnoj

strani.

Na ovom području, u neposrednoj blizini nalazi se i trafo stanica 400 kV sa

pogonom Elektroprenosa, kao i mlin sa silosima i pekarska industrija.

Snabdijevanje vodom se vrši iz glavnog vodovoda i služi za tehnološke potrebe, te

za hidrantsku mrežu.

Napajanje električnom energijom se vrši preko interne trafo stanice. Ne postoji

javna kanalizaciona mreža.



Slika 2.1 Satelitski snimak šire lokacije

2.2 Satelitski snimak užeg okruženja



3. OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA I GODIŠNJI KAPACITET PROIZVODNJE, BROJ ZAPOSLENIKA

Osnovna djelatnost „Asfaltne baze“ Ljubače je proizvodnja asfaltne mase.

U bazi se proizvode slijedeći proizvodi:

- Asfalt beton AB 8

- Asfalt beton AB 11

- Asfalt beton AB 16

- Asfalt BNHS 16

- Asfalt BNS 22

Na ovoj lokaciji asfaltna baza je montirana 2008. godine, dok je proizvedena 1971.

godine. Asfaltna baza je prije toga radila u Sloveniji.

Kapacitet je 150 t/h.

Tabela 3.1 Vrsta proizvoda i godišnja proizvodnja

Vrsta proizvoda Jedinica mjere Godišnja proizvodnja

Asfaltna masa tona 5.000*

* dati podaci se odnose na period august 2015. - danas

4. OPIS POGONA I POSTROJENJA

4.1 Asfaltna baza

Asfaltna baza „Wibau“ tip 150, locirana na tlu investitora ukupne površine 40.000

m2, sa proizvodnim postrojenjem sastoji se od slijedećih osnovnih funkcionalnih

elementata:

- Upravljačka jedinica / komandna kabina

- Silos gotove asfaltne mase

- Četiri ležeće nadzemne cisterne za bitumen, ukupne zapremina 200.000

litara

- Kotlovnica za grijanje termalnog ulja

- Postrojenje za sušenje agregata i miješanje mase asfalta sa sistemom za

otprašivanje i silosima za filer, te zračni kompresor

- Sedam preddozatora za kamene agregate

- Otvorena i natkrivena deponija za kamene agregate

- Nadzemni spremnik za lož ulje, zapremine 20 m3

- Nadzemni spremnik za mazut, zapremine 50 m3

- Upravno poslovna zgrada



- Laboratorij

- Interne saobraćajnice

- Parking za osobna vozila

- Portirnica sa ulaznom kapijom

- Sanitarni čvor

- Sistem kanalizacije na AB sa separatorom tečnog goriva i ulja

- Dvije blindirane trafo stanice

- Hidrantska mreža

- Postrojenje za tretman otpadnih voda

Upravljačka jedinica – komandna prostorija se nalazi u blizini silosa gotove

mase. Do komandne prostorije sa zemlje vode montažno čelično jednakokrako

stepenište. U komandnoj prosotriji zidovi i plafoni su obloženi lamperijom, ulazna

vrata su metalna sa staklenim dijelom.

Konstrukcija je čelična i obložena je trapeznim limom sa odgovarajućom

termoizolacijom.

Ispod komandne porsotirje se nalazi prostor uvoda kablova i alatnica čiji su zidovi

zidani betonskim blokom debljine 20 cm. Ulazna vrata u prostro ispod komandne

prostorije su metalna i predprostor alatnice je oivičen od jednostrukog trapeznog

lima (bez termoizolacije), a sama alatnica je poput komandne prostorije obložena

trapeznim limom sa termoizolacijom.

Komandna prostorija se klimatizira klima uređajem.

Preddozatori kamenih agregata se dijele na radne i pomoćne odnosno 6+2.

Konstrukcija preddozatora je čelična i nalazi se na armiranobetonskim temeljima i

armiranobetonskoj ploči. Veza čelične konstrukcije preddozatora sa pločom je

pomoću zavrtnja.

Silos gotove mase je čelične konstrukcije i postavljen je na armiranobetonskim

temeljima i armiranobetonskoj ploči. Veza čelične konstrukcije sa

armiranobetonskom pločom je pomoću zavrtnja i pomoću čelične ploče.

Sušnica je kompletno postrojenje izvedeno od čelične konstrukcije. Sastoji se od

obrtnog bubnja te noseće konstrukcije. Noseća konstrukcija je postavljena na

armiranobetonsku ploču za koju je povezana pomoću zavrtnja.

Pogonski motor je postavljen na armiranobetonskom temelju.



Postrojenje za doziranje sirovina i miješanje asfalta je postrojenje otvorenog

tipa, nadzemno i u cjelosti je izvedeno od čelika. Osnovna nosiva konstrukcija je

čelična, oslonjena i povezana na betonske temelje. Za vertikalni prilaz na platforme

su ugrađene čelične stepenice i penjalice sa leđobranom, a platforme su ograđene

zaštitnom ogradom. Također, na silosima za filer su ugrađene čelične penjalice sa

leđobranom. U nivou terena su predviđene pješačke staze i prilazi/prolazi.

Rezervoari sirovina i goriva

Rezervoara ima ukupno 6 i svi su čelični a od toga četiri se koriste za skladištenje

bitumena, a po jedan za mazut i lož ulje. Rezervoar za lož ulje je na

armiranobetonskim temeljima dok su ostali rezervoari na čeličnim postoljima.

Zagrijač termičkog ulja – kotao Thermopac se sastoji od čelične konstrukcije

koja se nalazi na armiranobetonskoj ploči. Ovaj kotao je oivičen trapeznim limom

bez vrata – za potrebe ventilacije

Upravna zgrada je gabarita 725x995 cm i objekat je prizeman a sastoji se od

slijedećih prostorija: ulazni hol, hol, kancelarija upavnika, kancelarija, čajna kuhinja,

dvije pomoćne prostorije i trpezarija sa garderobom.

Konstruktivni sistem čine zidni i fasadni paneli od iverice sa odogovarajućim slojem

termoizolacije. Sva unutrašnja vrata su drve a ulazna vrata su dvokrilna i djelimično

zastakljena.

Pod u svim prostorijama je prekriven linoleumom. Krov je dvovodan i krovni

pokrivač je valoviti salonit.

U ovom trenutku ovaj objekat je zaključan i ne koristi se.

Portirnica je zidani objekat gabartnih dimenzija 310x320 cm. To je prizeman

objekat sa zidovima debljine 20 cm od siporeks blokova i sa četiri vertikalna

armiranobetonska serklaža na uglovima. Pod u objektu je prekriven linoleumom.

Krov je jednovodni i krovni pokrivač je valoviti salonit. Sa vanjske strane portirnice

se nalazi dimnjak.

Sanitarni čvor je zaseban objekat koji ima gabaritne dimenzije 355x384 cm i to je

prizmean objekat koji sadrži slijedeće prostorije: predprostor sa umivaonikom,

muški i ženski wc te prostorija sa dva tuša.

Objekat je zidan siporeks blokovima debljine 20 cm sa horizontalnim i vertikalnim

serklažom.



Krovnu konstrukciju čine drvene grede koje su obložene lamperijom. Zidovi su

obloženi keramičkim pločicama, kao i pod.

Krov je dvovodan a pokrivač je valoviti salonit.

4.2 Opis tehnološkog procesa

Tehnološki postupak proizvodnje asfalta sastoji se u stvaranju mješavine između

minaralne materije i veziva.

Asfaltna masa je mješavina triju osnovnih sastojaka: ugljovodonično vezivo

(bitumen), filer – kameno brašno i kameni agregat različite granulacije.

Mineralni materijali i agregat različite granulacije uskladištuju se odvojeno po

frakcijama, mineralni materijal mora imati određene karakteristike, posebno dobar

afinitet za vezivo, mora biti čist bez primjesa plinovitih materija te čvrst, žilav i

otporan na habanje.

U osnovi se koristi krečnjak različitog kvaliteta a za kvalitetnije asfalte i diabaz.

Vezivo koje se koristi je bitumen, njegove osobine ovise od kvaliteta sirovine i način

proizvodnje. Izbor veziva po vrsti i kvalitetu ovisi od zahjeva građevinarstva za

određeni tip asfaltne mješavine zatim ovisi od mjesnih i klimatskih prilika,

temperature zraka za vrijeme ugradnje kao i od načina ugradnje.

Uz svaku pošiljku bitumena isporučioc je dužan dostaviti i uvjerenje o kvalitetu

isporučenog bitumena. Isporučioc treba da jamči za ispravnost i vjerodostojnost

podataka u certifickatu.

Spravljanje asfaltne mješavine vrši se mašinskim putem.

Opsluživanje postojenja kamenim agregatom različtih granulacija vrši se

utovarivačem, dok se za dovoz ulaznih sirovina kao i odvoz gotove asfaltne mase

koriste kamioni odnosno cisterne.

Različita granulacija agregata se drži odvojeno u preddozatorima. Utovarivač je

unajmljen. Prema recepturi za dotičnu vrstu asfalta vrši se doziranje pojedinih

frakcija na transportnu traku. Transportnom trakom se materijal transportuje u

rotacionu sušnicu. U sušnici se vrši sušenje materijala uz istovremeno zagrijavanje

na potrebnu temperaturu radi miješanja sa vezivom.

Sušenje materijala vrši se sagorijevanjem odgovarajućeg goriva, lož ulja i mazuta

na plameniku. Toplota koja se oslobađa sagorijevanjem goriva suši mineralnu

materiju koja lagano prolazi kroz rotacioni bubanj, a pri tome se zagrijava do

potrebne radne temperature.



Plinovi koji nastaju kao rezultat sagorijevanja goriva, vodena para i prašina koja

nastaje procesom sušenja mineralne materije izvlači se iz rotacione sušnice i vodi

na odvajač prašine.

Nakon odvajanja prašine prečišćeni plinovi se putem dimnjaka ispuštaju u

atmosferu.

Osušeni i zagrijani materijal se elevatorom diže na vibraciono sito, prosijava radi

odvajanja eventualnog krupnijeg materijala a pojedine frakcije se stavljaju u među

silose.

Iz međusilosa se vaganjem dodaje određena količina pojedine frakcije u vrtložnu

mješalicu prema datoj recepturi.

U mješalicu se putem uređaja za doziranje dodaje određena količina veziva

bitumena i punila – filera.

Slika 4.1 Procesna oprema asfaltne baze



Bitumen koji se dodaje u mješalicu je zagrijan na temperaturu od 200oC. Bitumen

je smješten u četiri cisterne neposredno uz asfaltnu bazu.

Održavanje temperature se postiže grijanjem preko posebne peći za ovu namjenu

na električnu energiju.

Pored cisterni za bitumen nalazi se smješteno i cisterna za mazut te za lož ulje.

Mazut i lož ulje se koristi za potrebe sušare. Ove cisterne su postavljene u

betonske bazene.

Pored osnovnih uređaja ovdje se nalaze i dva velika otprašivača koji treba da odvoje prešinu iz sušnice. Kompletna baza je u potpunosti automatizovana i upravlja se njome iz komandne kabine.

Slika 4.2 Komandna kabina i prikaz vođenja procesa

5. DATUM POČETKA RADA POGONA

Asfaltna baza na ovoj lokaciji se nalazi od 2008. godine.

6. STUDIJA O ZAGAĐENOSTI

6.1 Opis trenutnog stanja

Mogući utjecaji na okoliš od postrojenja asfaltne baze javljaju se u toku

preuzimanja i skladištnja sirovina i energenata, u proizvodnom procesu, te u toku

pretovara, skladištenja i transporta gotovih proizvoda.



Indikatori utjecaja asfaltne baze na okoliš su:

Kapacitet asfaltne baze u sklopu postrojenja je 150 t/h

U procesu proizvodnje ne koristi se tehnološka voda

Udaljenost od najbližih stambenih objekata je velika odnosno, postrojenje se

nalazi u industrijskoj zoni.

Negativni utjecaji se mogu očekivati od ostavljenih sirovina i gotovih proizvoda

sukladno fizičko hemijskim svojstivma pojedinih tvari. Mogućnost isticanja sadržaja

iz spremnika je reklativno mala, pa je mala i mogućnost zagađenja okolnog tla,

podzemnih voda i obližnjeg vodotoka a najveću opasnost predstavlja lož ulje.

Trenutno stanje okoliša na lokaciji je zadovoljavajuće. Pristupni putevi do asfaltne

baze te dio saobraćajnica u krugu su asfaltirani, a saobraćajnice koje nisu

asfaltirane su utabane i nasute tucanikom, tampon pijeskom i zemljom.

Pojava prašine ovisi od obima radova i vremenskih uslova.

Buka u okolinu je minimalizirana jer je samo postrojenje postavljeno u sredini

parcele, pa je podjednako daleko udaljeno od granica, a oko postrojenja su

postavljeni i depoi agregata čime se pravi zvučna barijera.

U tabeli su dati prikazi mogućih emisija iz postojenja asfaltne baze u sklaadu sa

okolinskim smjernicama o najboljim raspoloživih tehnikama (BAT) za proizvodnju

asfaltnih smjesa iz 2007 godine (Environmental Guidelines on Best Available

Techniques for the production of Asphalt Paving Mixes, june 2007).



Tabela 6.1 Prikaz mogućih emisija iz postrojenja prema BAT-u

Oblici zagađivanja Porijeklo

Kanalisano izbacivanje prašine kroz

dimnjak

Sušenje agregata u rotacionoj sušari

Izbacivanje crnog dima iz dimnjaka Prisustvo čađi i nesagorjelih dijelova u

gasu

Difuzno izbacivanje Podizanje materijala sa skladišta,

podizanje prašine kroz manipulacije,

kvar ređaja za otprašivanje

Buka Gorionik, pogonski uređaji, vozila

Emisija vodene pare Voda u agregatu

Emisija CO i CO2 Loše sagorijevanje

Emisija SO2 i SO3 Sumpor u gorivu

Emisija NO i NO2 Otvoreni plamen

Neprijatan miris Sumpor, izvsaprenje vruće mješavine

Zagađenje tla Izlivanje uglovodonika (ulje, nafta,

bitumen)

Zagađenje voda Izlivanje uglvoodonika (ulje, nafta,

bitumen)

Otpad Proizvodnja neupotrebljivih mješavina,

višak filera i frakcija

Vizualna zagađivanja Izgled postrojenja, kretanje teških vozila,

prašina na zelenilu

6.2 Uticaj na vazduh

Emisije polutanata u atmosferu čine:

- emisija ugljivodonika,

- emisija prašine.

U okolinu se ispuštaju dimni plinovi nastali izgaranjem loživog ulja u postrojenju za

zagrijavnje bitumena kao i plinovi nastali u bubnju za sušenje i zagrijavnaje

agregata. Otpadni plinovi iz bubnja za sušenje sadrže i prašinu – dio čvrstih čestica

koje su preostale nakon prolaska kroz filter. Njihova koncentracija ovisi isključivo o

ispravnosti ugrađenih filtera. Dimni plinovi sadrže uglavnom okside azota (NOx)

čvrste čestice, ugljendioksid, ugljenmonoksid i ugljovodike.



Na koncentraciju aerozagađenja utiču slijedeći faktori:

- količina emitovane materije – ukoliko je ta količina veća u jedinici vremena pri

ostalim istim uslovima (zapremina, brzina, disperzacija, brzina taloženja itd.)

utoliko je koncentracija veća,

- pravac i brzina strujanja zraka. Vazdušne struje nose aerozagađenja u pravcu

svog kretanja i talože ih na većoj ili manjoj udaljenosti od izvora zagađenja,

- temperaturni gradijent, barometarski pritisak i vlažnost zraka (od njih zavisi da li

se aerozagađenje rasprostire se u prizemnom sloju ili ne),

- udaljenost izvora zagađenja i njegova visina nad zemljom. Stepen razblaživanja

aerozagađenja je u direktnoj zavisnosti od rastojanja, koncentracija opada sa

kvadratom rastojanja.

Emisija ugljovodonika u zrak nastaje prilikom:

- rada vozila koja se nalaze na prostoru

- isparenja iz odušnih cijevi.

Kvalitet zraka na prostoru asfaltne baze je isti kao i u bližem okruženju, jer na njega

bitan uticaj ima blizina energetskih i industrijskih postrojenja, rudnika te magistralne

i lokalne saobraćajnice. Praćenje emisija prašine i zagađujućih materija je vršeno

zadnji put 2009. godine.

Praćenje emisije ugljovodonika nije vršeno.

Tabela 6.2 Kategorije opasnosti od štetnih materija u atmosferi naseljenih mjesta

Kategorija opasnosti Stepen opasnosti

I. Izvanredno opasne materije > 4 II. Veoma opasne materije 2,9-4 III. Umjereno opasne materije 1,6-2,8 IV. Malo opasne materije < 1,6

Tabela 6.3 Kategorizacija emitovanih ugljovodonika

Naziv materije Kategorizacija

Toksičnost Zapaljivost Reaktivnost

Nafta 1 2 0

Emisija prašine se javlja pri premještanju materijala – frakcija, te pri prebacivanju u

preddozatore.

Definisanje kvaliteta vazduha vrši se na bazi Pravilnika o graničnim vrijednostima

kvalitete vazduha („Službene novine Federacije BiH“, broj: 12/05).



Pravilnik uređuje granične vrijednosti kvalitete vazduha (GV) i ciljne vrijednosti

kvalitete vazduha (CV), koji su indikatori planiranja kvalitete vazduha u prostoru,

pragovi upozorenja i pragovi/granice uzbune za pravovremeno djelovanje u slučaju

kratkotrajnih pojava nedozvoljeno zagađenog vazduha.

Granične vrijednosti kvalitete vazduha – GV u cilju zaštite ljudi za taložni prah

(sedimentnu prašinu) su date u tabeli 1.3.1.

Tabela 6.4 Granične vrijednosti kvalitete vazduha – GV za sediment (taložni prah)

Zagađujuća

materija

Period

uzorkovanja

Prosječna godišnja

vrijednost (mg/m3)

Visoka vrijednost

(mg/m3)

Taložni prah – ukupno Jedan mjesec 200 350

Nisu vršena mjerenja koncentracije taložne prašine.

6.3 Uticaj na tlo

Radom asfaltne baze može doći do zagađivanja tla naftom, lož uljem i mazivom

nekontroliranim ispuštanjem iz rezervoara, postrojenja i mehanizacije kao

rasipanjem po radnim i manipulativnim prostorima. Zagađenje tla ovim materijama

se može očekivati pri pretakanju i sa manipulativnih površina uslijed rasipanja iz

mehanizacije i vozila kao i nekontroliranog curenja i rasipanja.

Za slučaj nekontroliranjog korištenja i prolijevanja nafe mora se imati u vidu

nekoliko važnih činjenica koje su primjenjive na ovu radnu okolinu. Nakon

prolijevanja po zemljištu nafta dijelom ulazi u porozno tlo i nastavlja gravitaciono

kretanje u dubinu do nekog nepropusnog sloja pdozemlja. Dio onečišćene vode sa

naftom ili sama nafta može i površinski otjecati po površini terena. Nafta koja je

prošla do podzemne vode se širi horizontalno stvarajući specifični talog na površini

vode. Horizontalno širenje imat će identičan smjer sa smjerom toka podzemne

vode. Proces širenja nafte može trajati vrlo dugo dok se ne postigne kapacitet

zasićenja zemljišta. Svako dalje kretanje nafte kao tečne faze može uslijediti jedino

nošenjem vodom.

Treba naglasiti da oborinska voda ispire i nosi naftu prema dubljim slojevima

zemljišta na površinu podzemne ili površinske vode. Međutim za naftu je ipak

rijetkost da odlazi dalje od neposrednog okoliša rasipanja.



Nafta se miješa sa prašinom i drugim mehaničkim nečistoćama, ali samo rasipanje

uglavnom ne može biti u količinama koje bi se mogle razliti na veće površine i veće

udaljenosti od mjesta izlijevanja.

Inače mogućnost da se dogodi situacija razlijevanja rrelativno većih količina nafte

je zaista minimalna s obzirom da se presipanje vrši pod kontroliranim uslovima.

Povremeno dolazi do nastanka izvjesne količine otpada iz samog bitumena koji se

može prosuti pri punjenju rezervoara. Kako je sam rezervoar bitumena smješten u

betonskom bazenu, ovaj utjecaj na okoliš je zanemariv jer se sva količina može

bezbjedno pokupiti.

Pri radu postrojenja može doći do prosipanja filera i frakcija ali to najčešće nisu

veće količine. Ovaj rasuti materijal se redovno skuplja i odlaže na lokaciju

postrojenja.

6.4 Uticaj na vode

Na predmetnom Zahvatu karakteristična je pojava sljedećih otpadnih voda:

- oborinske vode - sanitarno-fekalne vode.

Na lokalitetu ne nastaju otpadne tehnološke i sanitarno-fekalne vode.

Oborinske otpadne vode se prikupljaju oborinskom kanalizacijom i vode na

separator ulja i masti.

6.5 Čvrsti otpad

Proizvodnja asfalta pri redovnom radu nema otpada koji bi mogli značajno ugroziti

okoliš jer se radi o prirodnim materijalima.

Čvrsti otpad nastaje pri čišćenju asfaltne baze i najvećim dijelom se radi o

otpadnim i stvrdnutim naslagama asfaltne mase. Ova masa se odlaže najednom

mjestu u krugu preduzeća, i koristi po potrebi kao nasipni materijal.

Pored čvrstog otpada u vidu ostataka asfaltne mase nastaje i komunalni otpad.



Također kod održavanja postrojenja javlja se određena količine rabljenog ulja za

podmazivanje koje prema katalogu spada u opasni otpad koji treba na

odgovarajući način zbrinuti.

Povremeno je potrebno zamijeniti vrećaste filtere koji se nakon upotrebe odlaže na

gradsku deponiju.

Nastali komunalni otpad se ne odlaže na lokalitetu asfaltne baze, nego se odlaže u

kante i kontejnere a potom ih odvozi komunalno preduzeće iz Živinica.

6.6 Buka

Područje u kome je locirana asfaltna baza predstavlja industrijsku zonu (zona VI).

Dozvoljeni nivoi (tabela 6.1) vanjske buke prema Zakonu o zaštiti buke ("Službene

novine FBiH", broj 110/12) u ovoj zoni je 70 dB (dan i noć).

Tabela 6.5 Dozvoljeni nivoi buke u različitim zonama (područjima)

Zona (područje)

Namjena područja

Najviše dozvoljeni nivo vanjske buke (dBA)

15 min Leq Vršni nivo

Dan Noć L1

I Bolničko, lječilišno 45 40 60

II Turističko, rekreacijsko, oporavilišno 50 40 65

III Čisto stambeno, vaspitno-obrazovne i zdravstvene institucije, javne zelene i

rekreacione površine 55 45 70

IV Trgovačko, poslovno, stambeno i

stambeno-poslovno uz saobraćajne koridore, skladišta bez teškog transporta

60 50 75

V Poslovno, upravno, trgovačko, zanatsko,

servisno (komunalni servis) 65 60 80

VI Industrijsko, skladišno, servisno i

saobraćajno područje bez stanova 70 70 85



6.7. Mjere zaštite okoline

Mjere zaštite okolice se primjenjuju od početka zahvata i traju do završetka

izvedbenih radova kao i kroz cijelo vrijeme upotrebe postrojenja.

U cilju osiguranja pravilnih i normalnih radnih uslova moraju se voditi računi o

ispravnosti i funkcionalnosti mehanizacije opreme, čime se umanjuje koncentracija

emisije ugljikovodika.

Uticaj buke je rješen uređajima koji ne stvaraju povećanu buku prilikom rada i

solidnom zvučnom izolacijom prema okolici koju daje efekat kotline pri vršenju

eksploatacije.

7. LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA

U tehnološkom procesu eksploatacije osim dizel goriva za potrebe rada bagera ne

koriste se ostale pomoćne sirovine. U tabeli 7.1 data je potrošnja dizel goriva za

bager na lokalitetu kopa.

Tabela 7.1 Sirovine i pomoćni materijali R.b. Naziv sirovine, pomoćnog

materijala Jedinica mjere Godišnja potrošnja

1. Kameni agregat tona 4500* 2. Filer tona 250* 3. Bitumen tona 250*

*date vrijednosti odnose se na trenutnu proizvodnju od 5000 tona u periodu od augusta 2015.

Kameni agregat podrazumijeva materijal rastresite strukture formiran u vidu skupa

manje više istovrsnih čestica tj. materijal relativno homogen u smislu supstance –

izgrađivača, koji se sastoji iz međusobno nevezanih granula određene krupnoće. U

užem slimslu kao agregat se tretiraju svi zrnasti interni materijali koji zajedno sa

određenim vezivnim materijlima (cement, kreč, bitumen, polimer) suže za dobijanje

raznih vrsta maltera, betona i asfalta, odnosno materijala koji se definiraju opštim

terminom kompoziti. Generalno posmatrano agregat može biti organskog i

neorganskog porijekla, prirodan ili vještački. U kategoriju prirodnih agregata

spadaju pijesak, šljunak i drobina.



Kao jedna od primarnih sirovina za proizvodnju asfalta u predmetnom pogonu,

koriste se kameno brašno (filer) i kameni agregat granuliran u četiri frakcije: 0-4, 4-

8, 8-16, 8-25 mm.

Udio kamenog agregata u produkovanoj asfaltnoj masi iznosi 90%. U sklopu ove

potrošnje kamengo agregata potrošnja po rakcijama zavisi od vrste asfalta i u

prosjeku izgleda ovako:

- frakcija 0-4 mm – 38%

- frakcija 4-8 mm – 16%

- frakcija 8-16 mm- 24%

- frakcija 8-25 mm – 12% i

- ostale frakcije 10%

Kameni agregat se skladišti u krugu postrojenja na za to predviđenim mjestima.

Skladištenje je organizirano po frakcijama uz ostavljanje manipulativnih puteva za

prolaz kamiona sa kojima se vrši transport kamenih agregata.

Filer se koristi kao punilo prilikom proizvodnje asfaltne smjese. Mineralni prah – filer

predstava strukturnu komponentu asfaltne mase, jer sa organkom komponentom –

bitumenom obrazuje asfaltnovezivnu materiju koja sljepljje zrna mineralnog

agregata. Filer je sitna kamena prašina koja se skuplja u sistemu za otprašivanje.

Dio filera koji odgovara mjerama za punilo se vraća u proizvodnju a ostatak filera se

skladišti u silos za filer zapremine 50 t.

Udio filera kao neophodne komponenete u uukupnoj masi proizvedenog asfalta

kreće se oko 3%.

Bitumen se definira kao crna, na normalnoj temperaturui polučvrsta ili čvrsta

ljepljiva masa. Dobija se kao produkt prerade nafte, odnosno to su ostaci koji se

dobijaju kad se iz sirove nafte izdvoji beznzin, kerozin i jedna dio uljnih

komponenti. Ovo izdvajanje se vrši postupcima atmosferske destilacije ili vakum

destilacije pri čemu se dobijeni ostaci neposredno korist ili se podvrgavaju nekim

dodatnim tretmanima.

Elementarni sastav bitumena varirira u zavisnosti od njegovovog porijekla odnosno

od sastava nafte od koje se dobija.

Postoje tri osnovne gurpe jedinjenje koje ulaze u sastav bitumena sa slijedećim

procentualnim učešćem:

- ulja od 45% do 60%

- smole od 15% do 30%



- asfalteni od 5% do 30%

Svojstva bitumena kao disperzivnog sistema zavise od toga u kom odnosu se u

njemu zastupljene grupe ugljikovodika. Povećanje sadržaja asfaltena i smola

uslovljava povećanje tvrdoće, krutosti i temperature razmekšavanja bitumena.

Za zagrijavanje kamenog agregata predviđeno je da se kao pogonsko gorivo

koristi lako lož ulje. Kao pogonsko gorivo za transportna motorna vozila koristi se

tečno dizel gorivo.

Nafta pripada grupi prirodnih tečnih goriva, čijom destilacijom se dobijaju prirodni

gas, propan i butan gas, petroleum, razna goriva, teška ulja za loženje, ulja za

podmazivanje. Sastoji se od različitih ugljikovodika: alkana, ckloalkana, aromata, a

kao nečistoće sadrži sumpor, azot, kiseonik i metale.

Pri proizvodnji asfaltne mase u postrojenju asfaltne baze Ljubače, utrošak ulja po

toni proizvodenog asfalta podrazumijeva količinu od oko 1 litar. Skladištenje lož

ulja se odvija u jednom rezervoaru zapremine 20 m3.

Mazut se koristi uglavnom za sušnicu s tim da se lož ulje uključuje na početku i na

kraju rada sušnice sa ciljem pročišćavanja cjevovovda. Skladištenje mazuta je u

jednom rezervoaru zapremine 50m3. Utrošak mazuta po toni proizvodenog asfalta

je oko 6,5 kg.

Potrošnja maziva za podmazivanje na godišnjem nivou je oko 100 kg što iznosi 1

g/toni proizvedene asfaltne mase.

Potrošnja mineralnog ulja na godišnjem nivou je oko 100 l, što iznosi oko 1 ml/toni

proizvodene asfaltne mase.

Maziva i mineralna ulja za podmazivanje se čuvaju u metalnim buradima koja su

smještena u krugu lokacije.

8. IZVORI VODOSNABDJEVANJA I ENERGIJE

Snabdijevanje pitkom i sanitarnom vodom riješeno je iz vodovodne mreže naselja

Ljubače čiji glavni vod prečnika 100 mm prolazi uz pristupni put Ljubače-Priluk. Na

taj glavni vod se priključuje kompleks objekata asfaltne baze sa priključnom cijevi,

a onda se požarna voda razvodi oko objekata asfaltne baze alkaten cijevima. U

procesu proizvodnje asfaltne mase ne postoji tehnološka voda.

Voda se koristi isključivo za potrebe zaposlenika.



Snabdijevanje električne energije je preko blindirane transformatorske stnice BTS II

10/0,4 kV, preko odgovarajućih visokoučinskih osigurača i dva podzemna kabla

PP00-4x150 mm2.

Potrošnja električne energije po toni proizvedene asfaltne mase iznosi 9,2 kW.

9. MJERE ZA ODRŽAVANJE I ČIŠĆENJE OPREME

Održavanje ima zadatak da osigura najveću moguću raspoloživost radnih

sredstava i opreme uz najmanje troškove, te da obezbijedi nesmetano obavljanje

proizvodnje.

Održavanje mehanizacije (utovarivač) vrši se na osnovu upute proizvođača, a

obuhvata tekuće održavanje, te redovne i periodične preglede. Primarno

održavanje mehanizacije koji se koriste u proizvodnji vrše zaposlenici koji rukuju

mašinama, a za čišćenje otpada i urednost radnog prostora zaduženi su

zaposlenici.

Vanjsko uređenje mora biti redovno njegovano i čišćeno. Nepodrezane živice,

divlje zaraslo žbunje i drveće koje sprečava slobodan pogled na zemljište

proizvodnog pogona prilikom izlaza na cestu predstavljaju sigurnosni rizik. Stoga je

važno da se redovno podrezuju.

Održavanje opreme nema štetnog uticaja na okolinu.

Tabela 9.1 – Održavanje i čišćenje

Prostor/uređaj Opis Sredstva Izvršilac Vrijeme i rok

Objekati Čišćenje prašine i čvrstog otpada

Krpa i voda Zaposlenici Po potrebi

Platoi Čišćenje nečistoća

Mehanizacija, metla

Zaposlenici Po potrebi

El. Instalacije i gromobrani

Ispitivanje Mjerni instrumenti Ovlaštena ustanova

1 u 3 godine

Oruđa i uređaji Ispitivanje Mjerni instrumenti Ovlaštena ustanova

1 u 3 godine

Kante za smeće Pražnjenje i čišćenje

Kante JKP Živinice Po potrebi

Tabela 9.2 – Sredstva za održavanje lične higijene zaposlenika



R.b. Naziv sredstva za

čišćenje Jedinica

mjere Godišnja potrošnja

Karakteristike

(neutralan, otrovan,

zapaljiv, eksplozivan)

1. Pasta za ruke kg 10,0 -

2. Tečni sapun l 15,0 -

10. OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA

Na Zahvatu se vršio sljedeći monitoring:

o mjerenje i analiza uticaja buke na okolinu,

o monitoring vode

Mjerenje i analizu buke je izvršio "Inproz" Institut d.o.o. Tuzla, o čemu je sačinjena

stručna ocjena – djelovanje buke na okolinu, pri čemu je konstatovano da

instalisana oprema i uređaji na proizvodnom pogonu asfaltne baze, su stvarali

buku koja je u granicama zakonom propisanih.

Mjerenje i analizu vode iz separatora je vršio Institut za hemijsko inženjerstvo Tuzla.

Prevencija nastanka emisija se sastoji u tome da se oprema instalisana u pogonu

redovno održava i da uvijek bude u ispravnom stanju. Ona omogućava sigurnost

kada je upitanju emisija u okolinu bilo koje vrste.

Tabela 10.1 Otpadni tokovi

Medij gdje se ispušta emisija

Vrsta otpadnog toka

Mjesto nastanaka Monitoring se

vrši da/ne Datum zadnjeg

monitoringa

Okolina Buka Asfaltna baza Ne 28.10.2015.

Separator Oborinska voda Krug asfaltne baze

Ne 28.10.2015.

Mjerenja i monitoring ostalih parametara vode eksterne organizacije na osnovu

utvrđenih metodologija mjerenja koje su u skladu sa važećom zakonskom

regulativom.

Eksterne organizacije koje obavljaju monitoring moraju imati dokaze svoju

kompetentnost za obavljanje povjerenog posla.



Podaci dobiveni u toku izvođenja monitoringa moraju se evidentirati, a zapisi o

tome čuvaju se u arhivi.

11. POSTOJEĆE MJERE PREVENCIJE NASTANKA EMISIJA, MJERE ZA

SVOĐENJE UPOTREBE SIROVINA, VODE I ENERGIJE NA MINIMUM

11.1. Prevencija nastanka emisija 11.1.1. Uticaj na zrak

Zagađivanje zraka se vrši putem:

- emisije prašine i

- emisije izduvnih gasova nastalih sagorijevanjem tečnog goriva u diesel

motorima mehanizacije

Mjera za smanjenje emisije prašine u radnu a time i životnu sredinu je kvašenje

zaprašenih površina u sušnom periodu.

Asfaltna baza ima instaliran sistem suhog otprašivanja. Prašina koja nastaje u

tehnološkom procesu, odsisava se od strojeva pomoću zraka preko cjevovoda.

Na svakom mjestu za otprašivanje nalaze se regulacioni leptiri kojima se reguliše

količina usisanog zraka, sve cijevi su dimenzionirane tako da je brzina zraka u

njima dovoljno velika, te da nema taloženja prašine u cjevovodu.

Sve usise cijevi su vezane u centralni sabirni cjevovod koje je priključen na bateriju

ciklona, na spojnim mjestima cijevi nalaze se gumeni zaptivači koj služe za

zaptivanje i istovremeno za zvučnu izolaciju. Baterija ciklona sastavljena je od 10

paralelno vezanih ciklona. U njima se zbog dejstva centrifugalne sile koja nastaje

zbog kružnog kretanja zraka, čestice prašine odvajaju iz zraka. Zrak sa prašinom

ulazi u suhi platneni filter. U suhom platnenom filteru se iz zagađenog zraka odvaja

sva prašina. Odvajanje prašine se vrši kod filtracije kroz filtersko platno. Efekat

ovog odvajanja je veći od 99%.

Platneni filter je opremljen i sa uređajem za pročišćavanje vreća. Naslage prašine u

platnenom filteru bi u suprotnom potpuno onemogućile filtraciju i time rad čitavog

postojenja.



Pročišavanje se vrši ventilatorom za izduvavanje koji se pomoću specijaliziranog

mehanizma pomiče od vreće do vreće i izduvava vreću sa protokom zraka pod

pritiskom u suprotnom pravcu. Pomoću vremenskog releja u programatoru filtera

kontroliše se kretanje ventilatora.

Pročišćeni zrak iz baterije ciklona ulazi preko cijevi u ventilator kroz dimnjak i tako

napušta uređaj za otprašivanje. Prašina odvojena u ciklonu i filteru napušta uređaj

sistemom transportnih puževa i ulazi u dozator pneumatskog transportera odakle

se pomoću komprimiranog zraka transportuje u silos. Ovaj silos je opremljen sa

nivometrom koj registruje maksimalnu visinu nivoa prašine. Pražnjenje silosa se

vrši pomoću ručnog punjača koji se priključuje na autocisternu. Za rušenje obloge

prašine u konusu silosa se koristi kompresorski agregat.

Slika 11.1 filteri

Pravilno održavanje mehanizacije i opreme koja se koristi u pogonu obezbjeđuje

najmanju emisiju štetnih gasovitih polutanata iz ispušnih cijevi dizel motora, što

predstavlja najznačajniju mjeru za zaštitu zraka.

11.1.2. Uticaj na tlo

Zagađenje i degradacija tla se vrši putem:

- privremenog skladištenja otpadnog asfalta



Sa obzirom na karakteristike otpadnog asfalta isti je inertan i ne zagađuje tlo, osim

narušavanja vizuelnog izgleda.

Otpadni asfalt se koristi kao pokrivka te kao građevinski materijal.

Za odlaganje čvrstog komunalnog otpada (papir, plastika i sl.) će predviđene kante

koje će zbrinjavati JKP iz Živinica, i sa kojim će biti potpisan ugovor.

11.1.3. Uticaj na vode

Karakteristična je pojava oborinskih otpadnih vode, koja se direktno procjeđuje u

tlo. Sva ova oborinska voda se na lokalitetu prikuplja oborinskom kanalizacijom i

odvodi u separator. Separator je trokomorni i postoji ispust u lokalni potok nakon

taloženja.

11.1.4.Uticaj buke Područje u kome je locirana asfaltna baza predstavlja industrijsku zonu (zona VI).

Dozvoljeni nivoi vanjske buke prema Zakonu o zaštiti buke ("Službene novine

FBiH", broj 110/12) u ovoj zoni je 70 dB (dan) i 70 dB (noć).

Tabela 11.1 Dozvoljeni nivoi vanjske buke

Zona (područje)

Namjena područja

Najviše dozvoljeni nivo vanjske buke (dBA)

15 min Leq Vršni nivo

Dan Noć L1

I Bolničko, lječilišno 45 40 60

II Turističko, rekreacijsko, oporavilišno 50 40 65

III Čisto stambeno, vaspitno-obrazovne i zdravstvene institucije, javne zelene i

rekreacione površine 55 45 70

IV Trgovačko, poslovno, stambeno i

stambeno-poslovno uz saobraćajne koridore, skladišta bez teškog transporta

60 50 75

V Poslovno, upravno, trgovačko, zanatsko,

servisno (komunalni servis) 65 60 80

VI Industrijsko, skladišno, servisno i

saobraćajno područje bez stanova 70 70 85



11.2. Postojeće mjere za svođenje upotrebe sirovina, vode i energije na minimum

Ne postoje mjere za svođenje upotrebe sirovina, na minimum jer njena potrošnja

ovisi od obima poslova.

12. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA Potrošnja sirovina je limitirana obimom posla proizvodnog pogona, tj. potražnjom

za asfaltnom masom.

U referentnom dokumentu (Environmental Guidelines on Best Available

Techniques (BAT) for the Production of Asphalt Paving Mixes, Juni 2007) za ovu

djelatnost, ne navode se vrijednosti tako da navedene veličine nemaju s čime

upoređivati.

13. SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJE IZ POGONA

13.1. Smanjenje emisija BAT preporuke monitoringa

o Mjerenje emisije prašine o Mjerenje nivoa buke

Mjera smanjenja emisije ugljikovodonika u zrak je moguće sprovesti korištenjem kvalitetnog goriva i filtera na ispusnim cijevima mehanizacije i redovitim održavanjem istih.

Mjerenje emisije ugljikovodonika iz motornih vozila nije moguće sa tačnošću provesti, tako da one neće biti obuhvaćene monitoring planom.



Tabela 13.1 Pregled predloženih aktivnosti

Aktivnost Prioritet 2015 2016 2017 2018 2019

Zadužiti lice u firmi za vođenje poslova zaštite okoline: obaveze iz okolinske

dozvole izvršenje monitoring

plana mjere planirane za

monitoring mjere za

racionalizaciju potrošnje sirovina i prirodnih resursa

Visok

Vršiti redovno servisiranje opreme i instalacija

Srednji

Vršiti periodično ispitivanje opreme

Srednji

Vršiti mjesečne analize o utrošku pojedinih sirovina i energenata po jedinici proizvoda

Srednji

Vršiti redovne analiza emisije buke i prašine

Srednji

Vršiti redovnu analizu vode

14. PRIJEDLOG MONITORING PLANA

Provođenje aktivnosti navedenih pod tačkom 13 početi će od 2015. godine.

Tabela 14.1 Pregled prijedloga plana i učestalosti monitoringa

Medij Parametar Mjesto mjerenja Učestalost

voda Mjerenje kvaliteta

otpadne vode Separator Svake 3 godine

okolina Mjerenje nivoa buke Na granicama parcele Svake 3 godine

okolina Taložna prašina Na granicama parcele Svake 3 godine

Sva mjerenja će se vršiti od strane ovlaštenih Institucija.



15. PROVOĐENJE PLANIRANIH MJERA ZA MONITORNG PROIZVODNJE,

NASTANKA OTPADA I EMISIJA

Tabela 15.1 Pregled planiranog provođenja mjera

Proces

Učestalost

Vršiti kontinuirano osposobljavanje zaposlenika sa aspekta zaštite okoline, te

prevencije stvaranja nepotrebnih otpadnih tokova i zbrinjavnja postojećih

otpadnih tokova

Godišnje

Voditi dnevnik u koji se upisuju važni podaci za rad pogona, a osobito o

količini i načinu skladištenja otpada. U dnevnik upisivati i količinu utrošenih

sirovina.

Stalno

Voditi analize o utrošenoj količini energenata i jedinici proizvoda. Mjesečno

Napraviti zbirni izvještaj o svim mjerama vezano za monitoring proizvodnje,

nastanka otpada i emisija Godišnje

16. PLAN ZA SPRIJEČAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA I ROKOVI ZA

PREDUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA

Zbog same prirode tehnološkog procesa, te količina štetnih materija koje u njemu

učestvuju ne postoji opasnost od nesreća velikih razmjera u smislu ekoloških

katastrofa, pa nije potrebno donositi plan za njihovo sprečavanje (sukladno

Pravilniku o sadržaju izvješća o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o

sigurnosnim mjerama i sadržaju unutarnjih i spoljnih planova intervenicije, „Sl.

novine FBiH“, br. 68/05 i Pravilniku o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna

procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i

pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu, „Sl. novine FBiH“, br. 19/04).

17. NAČIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENJA MJERA

Krajem godine sačinjava se izvještaj o ostvarenju proizvodnih rezultata i ekološkog

upravljanja te se na bazi istog izrađuje godišnji plan proizvodnje, predlažu mjere za

poboljšanje okolinskog upravljanja od strane stručnog tima i uprave sa definisanim

rokovima, sredstvima i zaduženim osobama. Uprava na kraju godine usvaja plan

proizvodnje, kao i mjere za poboljšanje okolinskih aspekata.



Nosioci aktivnosti sačinjavaju izvještaje koje potom dostavljaju direktoru

preduzeća. Direktor vrši njihovu analizu i po potrebi preduzima neophodne

korektivne mjere. Na kraju godine se sačinjava godišnji izvještaj i plan aktivnosti za

narednu godinu.

Tabela 17.1 Način izvještavanja

Naziv izvještaja Rok za dostavljanje izvještaja Kome se dostavlja uzvještaj

Izvještaj o izvršenim mjerenjima

uticaja buke na okolinu

U roku od 30 dana od dana

izvršenih mjerenja

Federalno ministarstvo

okoliša i turizma

Izvještaj o izvršenim mjerenjima

taložne prašine

U roku od 30 dana od dana

izvršenih mjerenja


okoliša i turizma

Izvještaj o količinama nastalog

otpada Do 31.01. za prethodnu godinu


okoliša i turizma

Sumarni izvještaj o svim mjerama

za monitoring proizvodnje,

nastanka otpada i emisija

Do 31.01. za prethodnu godinu Federalno ministarstvo

okoliša i turizma



18. FINANSIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE PLANA NA GODIŠNJOJ

RAZINI

Tabela 18.1Pregled financijske procjene za izvršenje plana na godišnjoj razini

Aktivnost

2015

2016

2017

2018 2019

Zadužiti lice u firmi za vođenje poslova zaštite okoline:

obaveze iz okolinske dozvole izvršenje monitoring plana

mjere planirane za monitoring mjere za racionalizaciju

potrošnje sirovina i prirodnih resursa

- - - - -

Vršiti redovno servisiranje opreme 500 600 600 700 700

Vršiti periodično ispitivanje opreme

500 - - 500 -

Vršiti mjesečne analize o utrošku pojedinih sirovina i energenata po jedinici proizvoda

- - - - -

Vršiti redovne analiza emisije buke i prašine

400 - - 600 -

ukupno 1.400 600 600 1.200 700

Ukupno za 5 godina: 4.500,00 KM

19. PLAN ZA PRESTANAK RADA

Asfaltna baza nema u planu prestanak rada.



20. PRILOZI

- Uvjerenje o registraciji/upisu Hajasinženjering d.o.o. Tuzla u Jedinstveni registar

obveznika indirektnih poreza broj: 04/1-UPJR/1-4859-2/09 od 29.09.2009.

- Uvjerenje o poreznoj registraciji, Porezna uprava Kantonalni porezni ured Tuzla

od 14.09.2009.

- Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji od 15.07.2015.

- Uvjerenje o registraciji/upisu Tuzlaputevi d.o.o. u stečaju Tuzla u Jedinstveni

registar obveznika indirektnih poreza broj: 04/1-17-1-35-440-4/10 od

07.12.2010.

- Uvjerenje o poreznoj registraciji, Porezna uprava Kantonalni porezni ured Tuzla

od 26.10.2010.

- Rješenje o izmjenama podataka, Općinski sud u Tuzli, broj: 032-0-Reg-14-

001911 od 09.12.2014.

- Rješenje o odobrenje za upotrebu, Federalno ministarstvo prostornog uređenja,

UPI/03-23-2-90/06-1 od 23.10.2008.

- Obavještenje o razvrstavanju pravnog lica prema djelatnosti, Služba za statistiku

za područje Tuzlanskog kantona, broj: 04-32.5-1-4209393540002/10 od

26.10.2010.

- ZK izvadak

- Elektroenergetska saglasnost od 20.10.2010.

- Rješenje o ekološkoj saglasnosti, Tuzlanski kanton, Ministarstvo prostornog

uređenja i zaštite okolice, broj: 12-07/3-23-10360/03 od 01.09.2003.

- Vodoprivredna dozvola, Tuzlanski kanton, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva

i vodoprivrede, broj: 04/1-25-4963/04 od 17.01.2005.

- Rješenje o odobrenju za građenje, Federalno ministarstvo prostornog uređenja,

broj: UP-I/02/2-23-2-73/99-1 od 04.05.2006. godine

- Rješenje o urbanističkoj saglasnosti, Federalno ministarstvo prostornog

uređenja i okolice, broj: A/02-364-548/98 od 27.10.1998.

- Rješenje o upotrebnoj dozvoli za trafostanicu BTS 630 kVA; 10/0,4 kV, Služba

za stambeno-komunalne i urbanističke poslove, broj: 05-23-3537/07 od

23.07.2008. god.

- Elaborat o ispitivanju kvalitativnih i kvantitativnih karakteristika efluenata sa

programom praćenja stanja voda (monitoring) rezultatima monitoringa za



„Tuzlaputevi“ d.o.o. Tuzla, Asfaltna baza Ljubače, Institut za hemijsko

inženjerstvo, septembar 2009.

- Izvještaj o ispitivanju zemljišta, Institut za građevinarstvo „IG“ d.o.o. Banja Luka,

broj: IZ-IGBL-IN-EK-1789/09 od septembar 2009.god.

- Izvještaj o mjerenju emisije zagađujućih materija u vazduh iz pogona asfaltne

baze „Ljubače“ kod Tuzle, Institut za građevinarstvo „IG“ d.o.o. Banja Luka,

broj: IZ-IGBL-IN-EK-1722/09 od septembar 2009.god.

- Izvještaj o mjerenju kvaliteta zraka na lokalitetu asfaltne baze „Ljubače“ kod

Tuzle, Institut za građevinarstvo „IG“ d.o.o. Banja Luka, od 15.09. 2009.god.

- Izvještaj o ispitivanju, broj: 675/15 od 03.11.2015., Institut za hemijsko

inženjerstvo d.o.o. Tuzla.



C. PRILOZI

plan - fmoit.gov.ba aktivnosti - tuzlaputevi... · - nadzemni spremnik za lož ulje, zapremine 20...

Documents