plan i program predmetne nastave ...plan i program za nastavni predmet obrazovanja za demokratiju i...
TRANSCRIPT
Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava „CIVITAS“u saradnji sa Radnom grupom za reviziju Okvirnog nastavnog plana i programa
za devetogodišnju osnovnu školu u Federaciji BIHi uz finansijsku podršku Ureda za odnose s javnošću Američke ambasade u Sarajevu
predstavlja:
PLAN I PROGRAM PREDMETNE NASTAVEOBRAZOVANJA ZA DEMOKRATIJU I LJUDSKA PRAVA
Za Okvirni nastavni plan i program za devetogodišnjuosnovnu školu u Federaciji Bosne i Hercegovine
2Plan i program za nastavni predmet Obrazovanja za demokratiju i ljudska prava
Sarajevo, avgust 2012.
Sadržaj:
Uloga i značaj nastavnog predmeta ................................................................................ 4
Cilj izučavanja, odgojno-obrazovni ciljevi ........................................................................ 5
Sadržaj ............................................................................................................................. 6
Očekivani rezultati učenja ................................................................................................ 16
Indikatori uspješnosti ....................................................................................................... 20
Objašnjenje i didaktičko-metodičke napomene ............................................................... 22 Smjernice za praćenje napredovanja učenika i procjenjivanje nivoa postignuća ............. 23
3Plan i program za nastavni predmet Obrazovanja za demokratiju i ljudska prava
ČLANOVI RADNE GRUPE ZA REVIZIJU PLANA I PROGRAMA NASTAVNOG PREDMETA
Bogdanović Azemina, Prosvjetno-pedagoški zavod Kantona Sarajevo
Dautovic Nefiza, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK
Hodzić Amir, Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK
Husović Lamija, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo
Matošević Zoran, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK
Numanović Izet, Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona
Selimović Sadik, Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona
Smailagic Vahida, Ministarstvo obrazovanja nauke kulture i sporta USK
Zorlak Nijaz, Pedagoškoi zavod Bosansko-podrinjskog kantona
Sladaković Sandra, Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava „CIVITAS“
Džidić Rahela, Američka ambasada Sarajevo
4Plan i program za nastavni predmet Obrazovanja za demokratiju i ljudska prava
ULOGA I ZNAČAJ NASTAVNOG PREDMETAObrazovanje za demokratiju i ljudska prava u parlamentarnoj demokratiji doprinosi društvenoj imoralnoj odgovornosti, angažovanosti u zajednici i političkoj pismenosti. Pri tome odgovornost jesuštinska kako politička tako i moralna vrlina, jer ona podrazumijeva
a) brigu za druge; b) promišljenost i svijest o tome kakve efekte akcija može imati na ostale; c) razumijevanje i brigu u vezi sa posljedicama.
U devetogodišnjoj školi smisao nastavnog predmeta Demokratije i ljudskih prava je koncipiran uokviru redovne nastave u devetom razredu sa po 1 sat sedmično, te može postići cilj i zadatke narazinama ishoda učenja, intelektualnih sposobnosti, sposobnosti aktivnog učešća, postizanja kritičkogmišljenja, djelotvorne komunikacije, samostalnog donošenja razumnih odluka, saradnje i rada utimovima, učešća na takmičenjima, razvijenog osjećaja za školu, zajednicu, državu i svijet, kao iprimjenu na interdisciplinarnom planu.
Nosioci demokratije se moraju educirati, pa se stoga i program Obrazovanja za demokratiju i ljudskaprava argumentira kao priprema za jednu izuzetno odgovornu ulogu u demokratskom društvu. Ulogagrađanina je definirana informiranošću, građanskim vrlinama, uvjerenjima i građanskimkompetencijama, slobodama, pravima i odgovornostima, koje je potrebno razvijati od najranije dobi ikontinurirano kroz cjelokupni obrazovni sistem, od predškolskog do univerzitetskog nivoa.
Glavne karakteristike nastavnog predmeta su da:
- stvara analitičke okvire odnosno “intelektualno sredstva” koja pomažu učenicima da nauče
kritički razmišljati i razvijati racionalne i odgovorne stavove po različitim pitanjima,
- ističe korištenje interaktivnih metoda učenja koje usavršavaju kritičko razmišljanje pri
donešenju odluka i povećavaju vještine učestvovanja u aktivnostima,
- kombinuje korištenje sadržaja i nastavne metodologije da bi se razvila sposobnost u
građanskoj participaciji,
- program je interdisciplinaran jer se služi primjerima koji zadiru u područja historije, prava,
filozofije, političkih nauka i sociologije.
Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava metodološki je usmjereno ka podučavanju i učenju učijem je središtu učenik a ne nastavnik, a to znači da preovladavaju metode kooperativnog učenja,vođenog učenja, otvorenog učenja, individualnog učenja i učenja putem projekta. Učenicima seomogućava sloboda izražavanja, mišljenja i stavova, unaprijeđenje vještina komunikacije, razvijanjesposobnosti kritičkog mišljenja, argumentovanja i zalaganja za spostvene stavove, odgovornoodlučivanje i djelovanje. Realizacija ovih programskih sadržaja se zasniva na korištenju interaktivnih iistraživačkih metoda rada. Provedba programa u školskoj praksi bazira se na kontinuiranom praćenjui prilagođavanju sadržaja u skladu sa potrebama učenika.
5Plan i program za nastavni predmet Obrazovanja za demokratiju i ljudska prava
CILJ IZUČAVANJA, ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVIObrazovanje za demokratiju i ljudska prava polazi od znanja o demokratiji i vodi ka razvoju vještina,vrijednosti i stavova koje treba da budu most od znanja do ponašanja. Kroz obrazovanje zademokratiju i ljudska prava učenici će:
- usvojiti znanja i informacije o svojim pravima, odgovornostima, mogućnostima i načinu
djelovanja u zajednici;
- razviti sposobnosti za uočavanje društvenih problema i njihovo rješavanje kroz saradnju;
- razviti motivaciju da novostečena znanja i vještine osim u školi koriste i u životu.
Uz razvoj određenih pozitivnih crta ličnog karaktera obrazovanje za demokratiju i ljudska pravapodrazumijeva i razvijenje crta tzv. ”javnog” ili “društvenog karaktera” bez kojeg ne može postojatigrađanin kao temelj za izgradnju demokratskog društva. Mnoge od tih osobina mogu se svesti podono što se još iz antičkih vremena naziva “građanska vrlina” a što ujedno predstavljaju odgojneciljeve i ishode predmeta:
a. spremnost na saradnju, kompromis i mirno rješavanje sukobab. sposobnost za rad u timuc. skepticizam u odnosu na pretjerana obećanja političarad. preuzimanje odgovornosti za vlastite postupkee. poštivanje zakonitosti i pravednostif. poštivanje tuđeg mišljenja i različitostig. tolerancijah. razvijanje svijesti o pripadnosti Bosni i Hercegovini i spoznaje o individualnoj
odgovornosti u demokratijii. predanost vrijednostima kao što su pravda, sloboda, jednakost.
Cilj nastavnog predmeta je utemeljiti univerzalne vrijednosti demokratije i ljudskih prava na kojima sezasniva napredno društvo. Kroz predmet se nastoje unaprijediti znanja i vještine učenika koji seodnose na slijedeće:
• Upoznavanje i usvajanje univerzalnih vrijednosti čovječanstva koja garantujujednaka prava i ljudsko dostojanstvo svim ljudima bez obzira na razlike i na taj načinpovećati razumijevanje demokratije i njenih osnovnih principa kod učenika.
• Povezati vrijednosti demokratskog društva sa principima koji su utemeljeni uosnovna pravila u kući, školi, bližoj okolini, zajednici.
• Objasniti svrhu i potrebu za autoritetom, pravdom, odgovornosti i privatnosti• Razumjeti karakteristike dobrih pravila kao i to ko su ljudi u zajednici koji donose
pravila• Gajiti toleranciju i uvažavanje različitosti kroz rad i različitost potreba• Razvijati vještine aktivnog učešća u razredu i pri donošenju odluka i dati jednaku
priliku svim učenicima da utiču na zajedničke odluke• Povećati kod učenika upotrebu demokratskih procedura pri rješavanju konflikata
Uz usvajanje teorijskih znanja i razvoj vještina cilj nastavnog predmeta je promovirati slijedećevrijednosti:
- Nepovredivost ljudskog života
- Lične slobode i poštenje
6Plan i program za nastavni predmet Obrazovanja za demokratiju i ljudska prava
- Prihvatanje odgovornosti
- Jednakost vrijednosti i prava svih ljudi
- Polna ravnopravnost
- Pravda, pravednost (fer postupanje uz korištenje demokratskih principa)
- Solidarnost sa onima koji su na bilo koji način nemoćni i ranjivi ili u manjini, te stoga
treba razvijati potrebu da se njihova prava zaštite.
SADRŽAJSadržaji obrazovanja za Demokratiju i ljudska prava u osnovnim školama se obrađuju kroz zasebannastavni predmet zastupljen kroz jedan čas sedmično u devetom razredu osnovne škole.
Sadržaj ovog nastavnog predmeta koncipiran je u kontekstu procesa psihofizičkog sazrijevanjadjeteta i ideje postajanja djeteta aktivnim učesnikom socijalnih interakcija. Polazeći od temeljademokratske participacije građana, pojma vlasti/vlade, građanske vrline, ravnopravnosti i jednakihmogućnosti, učenik se usmjerava se i osposobljava da neposredno upoznaje lokalnu zajednicu, te datraži svoje mjesto u široj društvenoj zajednici. Izučavajući osnovne koncepte Autoriteta, Pravde,Odgovornosti i Privatnosti učenik saoosvješćuje, upoznaje i izgrađuje lični identitet i biva osposobljenza aktivnu ulogu u procesima donošenja odluka na nivou škole, lokalne zajednice i šire društvenezajednice.
Sadržaji obrazovanja za demokratiju i ljudska prava koncipirani su na način da omoguće učenicima dase formiraju kao autonomne, kompetentne, odgovorne, kreativne i aktivne ličnosti u odnosu na sebei drugom u svom društvenom okruženju. Ovi sadržaji usmjereni su na sticanje znanja i vještina kojemogu da osposobe učenike za slobodno izražavanje mišljenja i stavova, argumentovanu i nenasilnukomunikaciju, mirno rješavanje konflikata, uspostavljanje kritičkog stava prema sebi i zajednici,odgovorno i autonomno djelovanje u školi i zajednici.
Kroz praktičan dio sadržaja nastavnog predmeta pod nazivom “Projekt građanin/Ja građanin” učenicise upoznaju sa stvarnim praktičnim metodama i procedurama donošenja odluka koje su od interesaza razvoj zajednice; razvijaju praktične sposobnosti i stiču potrebna znanja za odgovornoučestvovanje u javnom, društvenom životu; razvijaju djelotvorne i kreativne sposobnostikomuniciranja i izgrađuju sopstvene stavove i samopouzdanje pri korištenju prava i odgovornosti
Uvođenje građanskog odgoja podrazumijeva proširenje znanja i vještina za svakog nastavnika. Odnjih se očekuje da poznaju osnovne pojmove demokratije, aktivne modele učenja, radioničke isuradničke oblike rada, istraživačke projekte, ali i vještine nenasilnog komuniciranja i rješavanjasukoba.
Sadržaj predmeta primjeren je dobi djeteta, kako bi bio što uspješniji u prijenosu osnovnih znanja oljudskim pravima i pravima djece, promicanju ravnopravnosti spolova, poticanju učenika naodgovorno i solidarno ponašanje, u prevenciji nasilnog ponašanja učenika, poticanju interesa zadogađaje u zajednici (društvu) i poticanju građanskog aktivizma, jačanju mehanizama školskedemokratije te demokratskim praksama unutar samog obrazovnog sistema na relaciji donosiociodluka – provodioci odluka.
7P
lan
i p
rog
ram
za
na
sta
vn
i p
red
me
t O
bra
zov
an
ja z
a d
em
ok
rati
ju i
lju
dsk
a p
rav
a
Pre
gled
tem
atsk
ih c
jelin
a i o
bra
zovn
ih c
iljev
a, o
čeki
van
ih o
bra
zovn
ih r
ezu
ltat
a/is
ho
da
pre
ma
tem
atsk
im c
jelin
ama
koje
se
ob
rađ
uju
kro
z o
vaj n
asta
vni
pre
dm
et:
Tem
atsk
e cj
elin
e /
tem
e
CIL
JEV
I I Z
AD
AC
IO
ČEK
IVA
NI R
EZU
LTA
TI/
OB
RA
ZOV
NI I
SHO
D
P
roce
s i s
adrž
aj
Vri
jed
no
sti,
sta
vovi
, p
on
ašan
jeA
ktiv
no
sti u
čen
ika
Akt
ivn
ost
i nas
tavn
ika
Uči
ti:
Uče
nik
:
UV
OD
Šta
se p
od
razu
mije
va p
od
p
ojm
om
„gr
ađan
sko
o
bra
zova
nje
/ob
razo
van
je z
a d
emo
krat
iju i
ljud
ska
pra
va“?
Zašt
o n
am t
reb
a gr
ađan
sko
o
bra
zova
nje
/ob
razo
van
je z
a d
emo
krat
iju i
ljud
ska
pra
va?
Cilj
evi,
zad
aci,
sad
ržaj
i m
eto
de
rad
a u
okv
iru
n
asta
vno
g p
red
met
a.
Zna
šta
je g
rađ
ansk
o
ob
razo
van
je/o
bra
zova
nje
za d
emo
krat
iju i
ljud
ska
pra
va i
zbo
g če
ga je
p
otr
ebn
o d
a se
on
o
po
du
čava
i u
či u
ško
li.
Zna
koje
će
kon
cep
te
pro
uča
vati
u o
kvir
u
pre
dm
eta,
ko
ji će
u
džb
enik
i p
riru
čnik
ko
rist
iti.
Uče
nic
i raz
vija
ju s
vije
st
o t
om
e d
a gr
ađan
i u
dem
okr
atiji
mo
raju
p
osj
edo
vati
od
ređ
ena
znan
ja, v
ješt
ine
i st
avo
ve k
ako
bi m
ogl
i ko
mp
etet
no
i o
dgo
vorn
o u
čest
vova
ti
u ja
vno
m i
po
litič
kom
ži
votu
i za
to je
po
treb
no
da
kro
z p
red
met
o
bra
zova
nja
za
dem
okr
atiju
i lju
dsk
a p
rava
ste
knu
od
ređ
ena
znan
ja, v
ješt
ine
i raz
viju
st
avo
ve k
oji
će im
p
om
oći
da
po
stan
u
akti
vni ,
od
govo
rni i
ko
mp
etet
ni g
rađ
ani.
Dis
kutu
ju s
a n
asta
vnik
om
o
sad
ržaj
u i
nač
inu
ra
da
u o
kvir
u
ob
razo
van
ja z
a d
emo
krat
iju i
ljud
ska
pra
va.
Po
stav
lja p
itan
ja
uče
nic
ima
o n
jiho
vim
sa
znan
jima
o o
voj v
rsti
o
bra
zova
nja
, od
gova
ra n
ap
itan
ja u
čen
ika,
o
bja
šnja
va c
iljev
e o
bra
zova
nja
za
dem
okr
atiju
i lju
dsk
a p
rava
o
pće
nit
o i
cilje
ve o
vog
nas
tavn
og
pre
dm
eta.
Daj
e o
bja
šnje
nja
i u
pu
tstv
a u
vez
i sa
ud
žben
icim
a i
pri
ručn
icim
a.
8P
lan
i p
rog
ram
za
na
sta
vn
i p
red
me
t O
bra
zov
an
ja z
a d
em
ok
rati
ju i
lju
dsk
a p
rav
a
AU
TOR
ITET
:Št
a je
au
tori
tet;
Kak
va je
raz
lika
izm
eđu
au
tori
teta
i m
oći
bez
au
tori
teta
; Zaš
to n
am t
reb
a au
tori
tet;
Gd
je n
alaz
imo
au
tori
tet
i kak
o s
e o
n
op
ravd
ava;
Ko
je s
e n
eke
od
p
osl
jed
ica
up
otr
eb
e au
tori
teta
; Šta
tre
ba
razm
otr
iti p
ri p
rocj
eni
pra
vila
; Kak
o t
reb
a b
irat
i lju
de
na
po
zici
ju a
uto
rite
ta;
Šta
čin
i do
bro
de
fin
iran
u
po
zici
ju a
uto
rite
ta; K
ako
p
roci
jen
iti n
eku
po
zici
ju
auto
rite
ta.
Zna
def
inis
ati
po
jmo
ve
auto
rite
t i m
oć,
u s
tan
ju
je n
aves
ti p
rim
jere
u
po
treb
e au
tori
teta
i u
po
treb
e m
oći
bez
au
tori
teta
, mo
že
ob
jasn
iti z
ašto
je v
ažn
o
znat
i raz
liku
izm
eđu
u
po
treb
e au
tori
teta
i u
po
treb
e m
oći
bez
au
tori
teta
. Zn
a ko
ji p
rob
lem
i mo
gu n
asta
ti
zbo
g n
edo
stat
ka
auto
rite
ta, z
na
ob
jasn
iti
kako
se
auto
rite
t m
ože
ko
rist
itit
i za
rješ
avan
je
pro
ble
ma,
u s
tan
ju je
da
pro
cjen
i up
otr
ebu
au
tori
teta
pri
rje
šava
nju
ra
zlič
itih
pro
ble
ma,
mo
žeid
enti
fiko
vati
izvo
re
auto
rite
ta,
zna
ob
jasn
iti
zašt
o je
važ
no
po
znav
ati
izvo
re a
uto
rite
ta, u
st
anju
je d
a p
rep
ozn
a i
vred
nu
je k
ori
sti
(pre
dn
ost
i) i
ne
do
stat
ke
(cije
ne)
up
otr
ebe
auto
rite
ta,
zna
pre
po
znat
i ned
ost
ake
nek
og
pra
vila
, zn
a ko
je
su k
arak
teri
stik
e d
ob
rog
pra
vila
, u s
tan
ju je
da
Uče
nic
i raz
vija
ju s
vije
st
o t
om
e d
a au
tori
tet
uti
če n
a n
jiho
v sv
ako
dn
evn
i živ
ot
kao
i n
a ži
vote
svi
h o
stal
ih
član
ova
zaj
edn
ice.
Iako
n
eko
mo
že s
mat
rati
au
tori
tet
nep
otr
ebn
im
uče
nic
i usv
ajaj
u s
tav
da
je o
n n
eop
ho
dan
u
dru
štvu
rad
i rje
šava
nja
su
kob
a i o
drž
avan
ja
red
a. T
ako
đer
po
staj
ući
sv
ijesn
i neo
ph
od
no
sti
auto
rite
ta u
čen
ici
shva
taju
da
auto
rite
t m
ora
imat
i jas
no
o
dre
đen
ob
im i
ogr
anič
enja
.
Čit
aju
tek
sto
ve iz
u
džb
enik
a, d
isku
tuju
i daj
u v
last
ite
d
efin
icije
po
jmo
va
auto
rite
t i m
oć,
rad
evj
ežb
e kr
itič
kog
ram
išlja
nja
, p
ron
alaz
e u
n
ovi
nsk
im č
lan
cim
a p
rim
jere
up
otr
ebe
auto
rite
ta,
kom
enta
rišu
ilu
stra
cije
iz
ud
žben
ika,
an
aliz
iraj
u r
azlič
ite
pri
mje
re u
po
treb
e au
tori
teta
, izr
ađu
ju
vlas
tita
pra
vila
p
on
ašan
ja u
ško
li,
anal
izir
aju
nek
u
po
zici
ju a
uto
rite
ta,
sim
ulir
aju
izb
ore
za
nek
u p
ozi
ciju
au
tori
teta
, p
ron
alaz
e i
anal
izir
aju
pri
mje
re
zlo
up
otr
ebe
auto
rite
ta.
Daj
e u
pu
tstv
a z
a či
tan
je
teks
tova
, od
ređ
uje
p
aro
ve i
gru
pe
za v
ježb
e kr
itič
kog
razm
išlja
nja
, d
ijeli
po
treb
ne
mat
erija
le
za v
ježb
e kr
itič
kog
razm
išlja
nja
i u
po
treb
u
„in
tele
ktu
aln
og
oru
đa“
o
rgan
izu
je d
ebat
e i
sim
ula
ciju
izb
ora
. Up
uću
jei m
oti
vira
uče
nik
e d
a sa
mi
pro
nal
aze
pri
mje
re iz
vl
asti
tog
živo
ta i
iz
vlas
tito
g o
kru
žen
ja i
da
ram
išlja
nje
m iz
građ
uju
vl
asti
te s
tavo
ve o
po
treb
i au
tori
teta
, nje
govo
j p
ravi
lno
j up
otr
ebi,
o
neo
ph
od
no
sti
i nač
inim
a o
gran
ičen
ja a
uto
rite
ta.
9P
lan
i p
rog
ram
za
na
sta
vn
i p
red
me
t O
bra
zov
an
ja z
a d
em
ok
rati
ju i
lju
dsk
a p
rav
a
ŠTA
JE
VLA
ST/V
LAD
A ?
Šta
su o
sno
vna
/pri
rod
na
pra
va, š
ta b
i se
mo
glo
d
ogo
dit
i bez
pra
vila
u
zaje
dn
ici,
idej
a d
rušt
ven
og
ugo
vora
, osn
ovn
a sv
rha
vlad
e(vl
asti
), p
oja
m
građ
ansk
e vr
line
, pri
nci
pi
rep
ub
likan
ske
vlas
ti (
po
dje
la
vlas
ti n
a gr
ane
i niv
oe)
, šta
jeu
stav
, ko
ja s
e p
itan
ja
def
iniš
u u
stav
om
, šta
je
pri
mje
ni „
inte
lekt
ual
no
o
ruđ
e“ z
a p
rocj
enu
da
li n
eko
pra
vilo
tre
ba
pri
hva
titi
ili p
rom
jen
iti.
Zna
zašt
o je
važ
no
p
ažlji
vo b
irat
i lju
de
na
po
zici
ju a
uto
rite
ta i
mo
žeko
rist
iti „
inte
lekt
ual
no
o
ruđ
e“ z
a an
aliz
u p
ozi
cije
auto
rite
ta, u
sta
nju
je d
a o
dlu
či k
oji
kan
did
at im
a n
ajb
olje
kva
lifik
acije
za
nek
u p
ozi
ciju
au
tori
teta
, zn
a o
bja
snit
i zb
og
čega
jeva
žno
da
se z
a sv
aki
auto
rite
t d
efin
iše
nje
gov
ob
im i
ogr
anič
enja
.
Zna
ob
jasn
iti p
ojm
ove
p
riro
dn
a p
rava
, pri
rod
no
st
anje
, dru
štve
ni u
govo
r i
sagl
asn
ost
on
ih n
ad
kojim
a se
vla
da.
Zn
a o
bja
snit
i šta
je t
o
građ
ansk
a vr
lina.
U
stan
ju je
da
uo
či r
azlik
u
izm
eđu
ust
avn
e,
auto
krat
ske
i dik
tato
rske
vl
asti
, mo
že o
bja
snit
i
Uče
nic
i raz
vija
ju s
vije
st
o t
om
e d
a je
vla
st
(vla
da)
neo
ph
od
na
rad
i o
čuva
nja
i za
štit
e n
aših
ži
vota
, slo
bo
de
i im
ovi
ne
kao
i za
u
nap
ređ
enja
op
ćeg
do
bra
. Tak
ođ
er u
čen
ici
shva
taju
da
un
apre
đen
je o
pće
g d
ob
ra z
avis
i i o
d s
amih
Čit
aju
i d
isku
tuju
o
filo
zofi
ji p
riro
dn
ih
pra
va, o
dgo
vara
ju
na
pit
anja
iz v
ježb
i „R
ješa
van
je
pro
ble
ma“
, an
aliz
iraj
u
zam
išlje
nu
sit
uac
iju
u k
ojo
j ne
po
sto
je
pra
vila
, zak
on
i, p
rop
isi,
istr
ažu
ju u
Up
uću
je u
čen
ike
da
pro
čita
ju o
dre
đe
ne
teks
tove
iz u
džb
enik
a, d
a p
ron
alaz
e u
no
vin
skim
čl
anci
ma
pri
mje
re
dje
lova
nja
vla
sti u
in
tere
su o
pće
g d
ob
ra, d
a p
ron
alaz
e p
rim
jere
d
jelo
van
ja g
rađ
ana
u
du
hu
gra
đan
skih
vrl
ina,
o
rgan
izu
je d
ebat
e i
dis
kusi
je, p
ost
avlja
pit
anja
10
Pla
n i
pro
gra
m z
a n
ast
av
ni
pre
dm
et
Ob
razo
va
nja
za
de
mo
kra
tiju
i l
jud
ska
pra
va
ust
avn
a vl
ada,
kak
o
org
aniz
ova
ti v
last
da
se
spri
ječi
zlo
up
otr
eba
mo
ći,
razd
vaja
nje
vla
sti,
tri g
ran
e vl
asti
(za
kon
od
avn
a, iz
vršn
a,
sud
ska
vlas
t).
razd
vaja
nje
vla
sti i
kak
o
spri
ječi
ti z
lou
po
treb
u
mo
ći.
građ
ana.
Uče
nic
i u
viđ
aju
zn
ačaj
o
gran
ičen
ja m
oći
vla
sti
od
no
sno
zn
ačaj
ust
ava
i u
stav
ne
vlad
avin
e.
no
vin
skim
čla
nci
ma
pri
mje
re k
oji
po
kazu
ju d
a vl
asti
d
jelu
ju u
inte
rsu
o
pće
g d
ob
ra,
razg
ova
raju
sa
pre
dst
avn
icim
a za
kon
od
avn
e,
izvr
šne,
su
dsk
e vl
asti
o n
jiho
vim
p
osl
ovi
ma
i za
dac
ima,
pro
nal
aze
i an
aliz
iraj
u p
rim
jere
iska
ziva
nja
gr
ađan
skih
vrl
ina,
n
avo
de
i an
aliz
iraj
u
pri
mje
re
auto
krat
ske,
d
ikta
tors
ke i
ust
avn
e vl
asti
, p
ron
alaz
e p
rim
jere
d
jelo
van
ja r
azlič
itih
gr
ana
vlas
ti.
i po
po
treb
i daj
e ši
ra
ob
jašn
jen
ja p
ojm
ova
kao
št
o s
u p
riro
dn
a p
rava
, ap
solu
tna
vlas
t, p
riro
dn
o
stan
je, s
agla
sno
st,
dru
štve
ni u
govo
r, u
stav
, u
stav
na
vlas
t i
slič
no
.
Daj
e u
pu
tstv
a za
izra
du
11
Pla
n i
pro
gra
m z
a n
ast
av
ni
pre
dm
et
Ob
razo
va
nja
za
de
mo
kra
tiju
i l
jud
ska
pra
va
KO
JE S
U
OD
GO
VO
RN
OST
IG
RA
ĐA
NA
?
Po
jam
gra
đan
stva
, važ
no
st
uče
stvo
van
ja g
rađ
ana
u
rješ
avan
ju p
rob
lem
a u
za
jed
nic
i, n
a ko
ji n
ačin
gr
ađan
i uče
stvu
ju u
javn
om
ži
votu
(gl
asan
je, o
bav
ljan
je
javn
ih f
un
kcija
, zal
agan
je z
a d
on
oše
nje
zak
on
a, p
rop
isa,
o
dlu
ka, i
skaz
ivan
je p
rote
sta
itd
), p
ošt
ivan
je z
ako
na,
o
stal
e o
bav
eze
građ
ana
u
dem
okr
atiji
, kak
o s
e m
ijen
jaju
zak
on
i.
Zna
koje
su
kar
akte
rist
ike
građ
anin
a u
dem
okr
atiji
, zn
a n
abro
jati
raz
ličit
e n
ačin
e ka
ko g
rađ
ani
mo
gu u
čest
ova
ti u
rj
ešav
anju
pro
ble
ma
zaje
dn
ice,
zn
a ko
je s
u
od
govo
rno
sti o
dn
osn
o
ob
ave
ze g
rađ
ana,
zn
a o
bja
snit
i zb
og
čega
je
uče
stvo
van
je g
rađ
ana
važn
o z
a u
stav
nu
vl
adav
inu
.
Uče
nic
i po
staj
u s
vije
sni
da
svak
o p
ravo
za
sob
om
po
vlač
i i
od
govo
rno
st i
da
ned
ost
atak
o
dgo
vorn
ost
i do
vod
i do
u
gro
žava
nja
pra
va k
ao i
do
šte
te p
o o
pće
do
bro
za
jed
nic
e. U
čen
ici
po
staj
u s
vije
sni d
a je
d
emo
krat
ija u
op
asn
ost
iak
o g
rađ
ani n
e u
čest
vuju
u r
ješa
van
ju
pro
ble
ma
zaje
dn
ice.
Čit
aju
i an
aliz
iraj
u
teks
tove
iz
ud
žben
ika
, ko
men
tari
šu
ilust
raci
je iz
u
džb
enik
a, d
isku
tuju
u g
rup
ama
i p
aro
vim
a, d
aju
vl
asti
te d
efin
icije
gr
ađan
inin
a u
d
emo
krat
iji,
od
gova
rju
na
pit
anja
iz v
ježb
i kri
tičk
og
razm
išlja
nja
, p
ron
alaz
e i i
zno
se
pri
mje
re
uče
stvo
van
ja
građ
ana,
od
gova
raju
na
pit
anja
o
vlas
tito
m
uče
stvo
van
ju u
ži
votu
zaj
edn
ice
(ško
la, p
op
rod
ica,
o
pći
na)
.
vjež
bi,
po
stav
lja p
itan
ja i
daj
e o
dgo
vore
na
pit
anja
u
čen
ika,
org
aniz
uje
ra
spra
vu o
to
me
tre
ba
li u
čest
vova
ti i
na
koji
nač
in, o
rgan
izu
je d
ebat
u
o t
om
e d
a li
treb
a p
ošt
ova
ti z
ako
ne
s ko
jim
se n
e sl
ažem
o, u
pu
ćuje
u
čen
ike
da
sam
i ra
zmiš
ljaju
i d
on
ose
su
do
ve o
zn
ačaj
u
od
govo
rno
sti i
u
čest
vova
nja
gra
đan
a za
ra
zvo
j dem
okr
atije
.
Ob
jašn
java
po
jam
javn
e
12
Pla
n i
pro
gra
m z
a n
ast
av
ni
pre
dm
et
Ob
razo
va
nja
za
de
mo
kra
tiju
i l
jud
ska
pra
va
UČ
ESTV
OV
AN
JE
U P
OLI
TIČ
KO
M
PR
OC
ESU
-„P
RO
JEK
T G
RA
ĐA
NIN
“
Šta
je ja
vna
po
litik
a,
kara
kter
isti
ke k
oje
tre
ba
imat
i gra
đan
in z
a d
jelo
tvo
rno
uče
šće
u
po
litič
kom
pro
cesu
, šta
je
Pro
jeka
t gr
ađan
in, o
pis
sa
drž
aja
po
rtfo
lija,
ko
raci
u
izra
di p
ort
folij
a, id
enti
fika
cija
pro
ble
ma
javn
e p
olit
ike,
iz
bo
r p
rob
lem
a ko
ji će
raz
red
rješ
avat
i, n
ačin
i pri
kup
ljan
ja
info
rmac
ija, a
nal
izir
anje
in
form
acija
, sel
ekci
ja
info
rmac
ija, p
rika
ziva
nje
/ o
bja
šnje
nje
pro
ble
ma,
an
aliz
a al
tern
ativ
nih
rje
šen
ja,
izra
da
vlas
tite
javn
e p
olit
ike
iak
cio
no
g p
lan
a, iz
bo
r d
oku
men
taci
je, i
zrad
a p
ort
folij
a, o
db
ran
a st
avo
va.
Zna
ob
jasn
iti p
oja
m
javn
e p
olit
ike,
zn
a n
adle
žno
sti i
o
dgo
vorn
ost
i raz
ličit
ih
gran
a i n
ivo
a vl
asti
, u
stan
ju je
pro
cije
nit
i ko
ji n
ivo
i o
gran
ci v
last
i su
o
dgo
vorn
i za
rješ
avan
je
od
ređ
enih
pro
ble
ma
u
zaje
dn
ici,
u s
tan
ju je
da
izra
zi s
voje
miš
ljen
e o
n
eko
m p
rob
lem
u i
da
bra
ni v
last
ite
stav
ove
, ra
zum
ije p
roce
s iz
rad
e ja
vne
po
litik
e o
dn
osn
o
pro
ces
do
no
šen
ja o
dlu
ka
s ci
ljem
rje
šava
nja
p
rob
lem
a u
zaj
edn
ici.
Po
staj
u s
vjes
ni v
ažn
ost
i u
čest
vova
nja
u p
roce
su
izra
de
javn
e p
olit
ike
od
no
sno
do
no
šen
ja
od
luka
s c
iljem
rj
ešav
anja
pro
ble
ma
zaje
dn
ice.
Raz
vija
ju
vješ
tin
e ko
mu
nic
iran
ja,
krit
ičko
g ra
zmiš
ljan
ja,a
nal
izir
anja
,lo
bir
anja
i o
db
ran
e vl
asti
tih
sta
vova
. R
azvi
jua
osj
ećaj
za
uva
žava
nje
raz
ličit
ih
miš
ljen
ja i
građ
enja
ko
mp
rom
isa.
Uo
čava
ju
vrije
dn
ost
i tim
sko
g ra
da.
Nav
od
e vl
asti
te
pri
mje
re ja
vnih
p
olit
ika
i pro
nal
aze
takv
e p
rim
jere
či
tan
jem
no
vin
a,
gled
anje
m T
V
pro
gram
a i s
l., v
od
e ra
spra
vu i
pre
dla
žu
pro
ble
me
koje
žel
e d
a o
bra
đu
ju,
glas
anje
m iz
abir
u
pro
ble
m k
oji
će
ob
rađ
ivat
i, u
gr
up
ama
pri
kup
ljaju
in
form
acije
o
izab
ran
om
p
rob
lem
u, r
ade
razl
ičit
e an
kete
i in
terv
jue,
po
sjeć
uje
ra
zlič
ite
inst
itu
cije
ra
di d
ob
ivan
ja
info
rmac
ija,
suge
stija
, miš
ljen
ja i
po
drš
ke z
a vl
asti
tu
po
litik
u, a
nal
izir
aju
p
riku
plje
ne
info
rmac
ije, v
rše
sele
kciju
i iz
rađ
uju
sv
oj d
io p
ort
folij
a,
pri
pre
maj
u s
e za
u
smen
u
pre
zen
taci
ju.
po
litik
e, u
pu
ćuje
uče
nik
e d
a sa
mi p
ron
alaz
e p
rim
jere
javn
e p
olit
ike,
d
aje
up
uts
tva
i o
bja
šnje
nja
u v
ezi s
a sa
drž
ajem
, cilj
evim
a i
zad
acim
a u
okv
iru
p
roje
kta,
org
aniz
uje
ra
spra
ve i
glas
anje
za
izb
or
pro
ble
ma,
od
ređ
uje
gr
up
e u
čen
ika
za iz
rad
u
dije
lova
po
rtfo
lija,
n
adgl
eda
i p
om
aže
u
rad
u g
rup
a o
dre
đen
ih z
a iz
rad
u p
ort
folij
a, d
aje
up
uts
tva
za p
riku
plja
nje
in
form
acija
, po
dst
iče
uče
nik
e d
a iz
no
se v
last
ite
stav
ove
i p
rije
dlo
ge,
po
maž
e u
čen
icim
a u
p
rip
rem
i usm
ene
pre
zen
taci
je.
Daj
e u
vod
na
ob
jašn
jen
ja
13
Pla
n i
pro
gra
m z
a n
ast
av
ni
pre
dm
et
Ob
razo
va
nja
za
de
mo
kra
tiju
i l
jud
ska
pra
va
PR
AV
DA
Raz
ličit
ost
i sl
ože
no
st
pro
ble
ma
veza
nih
za
pit
anja
p
ravd
e, z
ašto
se
pit
anja
p
ravd
e d
ijele
u k
ateg
ori
je:
dis
trib
uti
vna,
ko
rekt
ivn
a i
pro
ced
ura
lna
pra
vda,
kak
o
se m
ogu
ko
rist
iti
inte
lekt
ual
na
sred
stva
pri
p
rou
čava
nju
pit
anja
d
istr
ibu
tivn
e p
ravd
e, k
oji
su
cilje
vi k
ore
ktiv
ne
pra
vde,
Šta
je
pro
ced
ura
lna
pra
vda,
va
žno
st p
roce
du
raln
e p
ravd
e, k
ako
mo
žem
o
pro
cjen
iti p
roce
du
re d
a b
ism
o v
idje
li d
a li
su
kore
ktn
e, k
oje
vri
jed
no
sti
treb
a ra
zmo
trit
i pri
ocj
en
i ko
rekt
no
sti p
roce
du
ra.
Zna
razl
iko
vati
d
istr
ibu
tivn
u, k
ore
ktiv
nu
i p
roce
du
raln
u p
ravd
u,
mo
že p
rep
ozn
ati
situ
acije
ko
je p
okr
eću
p
itan
ja d
istr
ibu
tivn
e,
kore
ktiv
ne
i p
roce
du
raln
e p
ravd
e, u
st
anju
je o
bja
snit
i ko
rist
o
d k
lasi
fika
cije
pra
vde
na
tri k
ateg
ori
je, m
ože
d
efin
isat
i i o
bja
snit
i va
žno
st p
roce
du
raln
e p
ravd
e, z
na
po
mo
ću n
iza
pit
anja
i o
dgo
vora
(i
nte
lekt
ual
nim
sr
edst
vom
) is
pit
ati
pit
anja
dis
trib
uti
vne,
ko
rekt
ivn
e i
pro
ced
ura
lne
pra
vde
, m
ože
pre
po
znat
i si
tuac
ije u
ko
jima
se r
adi
o p
roce
du
raln
oj p
ravd
i, m
ože
ob
jasn
iti p
otr
ebn
e ko
rake
za
utv
rđiv
anje
is
pra
vno
sti p
roce
du
ra, u
st
anju
je p
rocj
enit
i da
li su
pro
ced
ure
u s
klad
u s
p
ošt
ivan
jem
lju
dsk
ih
pra
va i
slo
bo
da.
Usv
ajaj
u s
tav
da
up
rko
s n
ašim
žel
jam
a n
ije
uvi
jek
lako
od
luči
ti d
a li
je n
ešto
pra
ved
no
u
od
ređ
eno
j sit
uac
iji i
da
zbo
g to
ga t
reb
a p
itan
jima
pra
vde
pri
lazi
ti s
naj
većo
m
paž
njo
m i
od
govo
rno
šću
. Iz
građ
uju
vla
stit
i m
ehan
izam
raz
miš
ljan
jai p
rocj
enjiv
anja
pit
anja
p
ravd
e u
svaj
anje
m
„in
tele
ktu
aln
ih o
ruđ
a“
za p
rocj
enu
tri
raz
ličit
e ka
tego
rije
pra
vde:
d
istr
ibu
tivn
e, k
ore
ktiv
ne
i pro
ced
ura
lne.
Uvi
đaj
u
po
seb
nu
važ
no
st
pro
ced
ura
lne
pra
vde
za
razv
oj d
emo
krat
ije.
An
aliz
iraj
u i
dis
kutu
ju o
raz
ličit
imp
rim
jeri
ma
koji
se
tiču
pra
vde,
p
rocj
enju
ju o
ko
jim
pit
anjim
a p
ravd
e s
e ra
di,
izvo
de
zakl
jučk
e i d
aju
vl
asti
te d
efin
icije
za
dis
trib
uti
vnu
, ko
rekt
ivn
u i
pro
ced
ura
lnu
p
ravd
u, r
ade
vje
žbe
krti
čko
g ra
zmiš
ljan
jau
vez
i niz
a p
rim
jera
tr
i kat
ego
rije
p
ravd
e, k
om
enta
rišu
ilust
raci
je iz
p
riru
čnik
a,
od
gova
raju
na
pit
anja
, pro
nal
aze
pri
mje
re r
azlič
itih
ka
tego
rija
pra
vde
i ra
spra
vlja
ju o
njim
a u
raz
red
u,
razg
ova
raju
s
pre
dst
avn
icim
a za
kon
od
avn
e i
sud
ske
vlas
ti o
p
itan
jima
po
štiv
anja
pro
ced
ura
lne
p
ravd
e.
o s
lože
no
sti k
on
cep
ta
pra
vde,
po
dst
iče
vod
i i
sam
uče
stvu
je u
ra
spra
vlja
nju
po
jed
ih
pri
mje
ra p
ravd
e, d
aje
up
uts
tva
za v
ježb
e „r
ješa
van
je p
rob
lem
a“,
vjež
be
„kri
tičk
og
razm
išlja
nja
“ i p
rim
jen
e „i
nte
lekt
ual
no
g o
ruđ
a“,
kro
z an
aliz
u p
rim
jera
p
rocj
enju
je d
a li
su
uče
nic
i raz
um
jeli
kon
cep
te i
daj
e d
od
atn
a o
bja
šnje
nja
.
Ob
jašn
java
svr
hu
i
14
Pla
n i
pro
gra
m z
a n
ast
av
ni
pre
dm
et
Ob
razo
va
nja
za
de
mo
kra
tiju
i l
jud
ska
pra
va
OD
GO
VO
RN
OST
Po
jam
od
govo
rno
sti i
n
jego
va v
ažn
ost
u
svak
od
nev
no
m ž
ivo
tu,
razm
atra
nje
po
jed
inih
sl
uča
jeva
od
govo
rno
sti,
kom
e d
ugu
jem
o
od
govo
rno
st, k
oje
su
p
osl
jed
ice
pre
uzi
man
ja
od
govo
rno
sti,
izvo
ri
od
govo
rno
sti (
ob
eća
nja
, za
dat
ak, p
ost
avlje
nje
, zak
on
, o
bič
aj, z
anim
anje
d
ržav
ljan
stvo
/gra
đan
stvo
, m
ora
lna
nač
ela)
, kak
o i
zašt
olju
di p
reu
zim
aju
o
dgo
vorn
ost
i (u
čen
ik, r
adn
ik,
sud
ija, s
vje
do
k i s
l.), k
ako
m
ože
mo
izab
rati
izm
eđu
o
dgo
vorn
sti k
oje
se
su
pro
tsta
vlja
ju je
dn
a d
rugo
j, u
tvrđ
ivan
je o
dgo
vorn
ost
i u
razl
ičit
im s
itu
acija
ma.
Zna
pre
po
znat
i o
dgo
vorn
ost
i i p
rem
a ko
me
smo
od
govo
rni u
o
dre
đen
im s
itu
acija
ma,
zn
a d
a iz
vrša
van
je
od
govo
rno
sti d
on
osi
n
agra
de
a n
eizv
ršav
anje
ka
zne,
mo
že
iden
tifi
kova
ti r
azlič
ite
izvo
re o
dgo
vorn
ost
i i
mo
že o
bja
snit
i kak
o i
zašt
o lj
ud
i pre
uzi
maj
u
razl
ičit
e o
dgo
vorn
ost
i, zn
a ko
rist
iti n
iz p
itan
ja
kako
bi i
spit
ao k
o je
o
dgo
vora
n u
raz
ličit
im
situ
acija
ma.
Raz
um
iju š
ta je
o
dgo
vorn
ost
i sh
vata
ju
nje
nu
važ
no
st. S
tiču
ve
ću s
po
sob
no
st d
a se
ef
ikas
no
bav
e p
rob
lem
ima
od
govo
rno
sti k
oje
se
po
javl
juju
u n
jiho
vom
sv
ako
dn
evn
om
živ
otu
i ži
votu
gra
đan
a u
sl
ob
od
no
m d
rušt
vu.
Čit
aju
raz
ličit
e p
rim
jere
u v
ezi s
a o
dgo
vorn
ost
i i k
roz
dis
kusi
ju i
pit
anja
d
ola
ze d
o o
dgo
vora
ko
je o
dgo
vora
n,
pre
ma
kom
e je
o
dgo
vora
n, i
z če
ga
pro
izla
zi o
dre
đen
a o
dgo
vorn
ost
, šta
bi
se d
esilo
ako
se
ne
izvr
šava
o
dgo
vorn
ost
, p
rave
lis
tu v
last
itih
o
dgo
vorn
ost
i u
po
rod
ici i
u š
koli,
is
traž
uju
raz
ličit
e p
rim
jere
o
dgo
vorn
ost
i iz
no
vin
a i s
l.,
iden
tifi
kuju
raz
ličit
e iz
vore
od
govo
rno
sti,
kori
ste
„in
tele
ktu
aln
o
oru
đe“
za
isp
itiv
anje
ko je
od
govo
ran
u
od
ređ
eno
j sit
uac
iji.
važn
ost
izu
čava
nja
ko
nce
pta
od
govo
rno
sti,
daj
e u
pu
tstv
a za
rad
na
vjež
ban
jima
krit
ičko
g ra
zmiš
ljan
ja, p
od
stič
e u
čen
ike
da
nav
od
e vl
asti
te i
da
istr
ažu
ju n
ove
pri
mje
re o
dgo
vorn
ost
i. O
rgan
izu
je, p
od
stič
e,
up
ravl
ja i
sam
uče
stvu
je u
rasp
rava
ma
o p
oje
din
im
pit
anjim
a o
dgo
vorn
ost
i.
Daj
e o
bja
šnje
nje
zb
og
15
Pla
n i
pro
gra
m z
a n
ast
av
ni
pre
dm
et
Ob
razo
va
nja
za
de
mo
kra
tiju
i l
jud
ska
pra
va
PR
IVA
TNO
STZn
ačaj
i p
oja
m p
riva
tno
sti,
razl
ika
izm
eđu
sit
uac
ija k
ada
po
sto
ji i n
e p
ost
oji
pri
vatn
ost
, šta
mo
že b
iti
pre
dm
et p
riva
tno
sti,
zašt
o
ljud
i žel
e d
a sa
čuva
ju
pri
vatn
ost
, zaš
to s
e ra
zlik
uju
p
on
ašan
ja lj
ud
i kad
a se
rad
i o
pri
vatn
ost
i, ko
je s
u m
ogu
ćep
osl
jed
ice
pri
vatn
ost
i, ko
ji b
i tr
ebal
i bit
i ob
im i
gran
ice
pri
vatn
ost
i.
Zna
uo
čiti
raz
liku
izm
eđu
ra
zlič
itih
sit
uac
ija u
p
ogl
edu
pri
vatn
ost
i to
je
st d
a li
u p
oje
din
im
situ
acija
m p
ost
oji
ili n
e p
ost
oji
pri
vatn
ost
, u
stan
ju je
da
op
iše
uo
bič
ajn
e o
bje
kte
pri
vatn
ost
i i r
azlo
ge z
bo
g če
ga lj
ud
i žel
e d
a sa
čuva
ju p
riva
tno
st u
o
dre
đen
im s
itu
acija
ma.
Zna
ob
jasn
iti f
akto
re k
oji
mo
gu u
tica
ti n
a ra
zlič
ita
po
naš
anja
lju
di p
o
pit
anju
pri
vatn
ost
i, m
ože
ob
jasn
iti d
a se
lju
di i
z ra
zlič
itih
ku
ltu
ra r
azlič
ito
o
dn
ose
pre
ma
pit
anju
p
riva
tno
sti.
Zna
iden
tifi
kova
ti
mo
guće
po
slje
dic
e p
riva
tno
sti,
u s
tan
ju je
da
def
iniš
e o
bim
i o
gran
iče
nja
pri
vatn
ost
i u
spec
ifič
nim
sit
uac
ijam
a,
zna
ob
jasn
iti z
ašto
pra
vo
pri
vatn
ost
i nije
„a
pso
lutn
o“
pra
vo.
Stič
u v
eće
razu
mije
van
je v
ažn
ost
i p
riva
tno
sti i
sp
oso
bn
ost
d
a se
s v
iše
paž
nje
i o
dgo
vorn
ost
i od
no
se
pre
ma
pit
anjim
a p
riva
tno
sti u
vla
sto
m
živo
tu i
živo
tu s
vako
g p
oje
din
ca u
slo
bo
dn
om
d
rušt
vu.
Shva
taju
da
je
pri
vatn
ost
veo
ma
važn
o
pra
vo z
a o
čuva
nje
sl
ob
od
e al
i ist
o t
ako
da
to n
ije a
pso
lutn
o p
ravo
je
r p
ost
oje
sit
uac
ije
kad
a je
neo
ph
od
no
p
ost
avit
i gra
nic
e p
riva
tno
sti.
Čit
aju
tek
sto
ve i
dis
kutu
ju d
efin
iciju
p
riva
tno
sti i
z u
džb
enik
a, is
pit
uju
ti
po
ve o
bje
kata
ko
jelju
di m
ogu
drž
ati
pri
vatn
im k
ao š
to s
uči
nje
nic
e, p
ost
up
ci,
mje
sta,
po
sjed
i, m
isli
i osj
ećan
ja i
kom
un
ikac
ije. K
roz
vjež
be
krit
ičko
g ra
zmiš
ljan
ja
od
ređ
uju
da
li p
ost
oji
ili n
e p
ost
oji
pri
vatn
ost
u
od
ređ
eno
j sit
uac
iji,
isp
itu
ju z
ašto
nek
o
želi
da
saču
va
pri
vatn
ost
u
od
ređ
eno
j sit
uac
iji,
dis
kutu
ju z
ašto
se
ljud
i iz
razl
ičit
ih
kult
ura
po
naš
aju
ra
zlič
ito
po
pit
anju
p
riva
tno
sti,
razm
atra
ju m
ogu
će
po
slje
dic
e p
riva
tno
sti i
sit
uac
ijeka
da
je n
eop
ho
dn
o
ogr
anič
iti p
riva
tno
st.
čega
je v
ažn
o p
rou
čava
ti
kon
cep
t p
riva
tno
sti i
is
tiče
vez
u o
vog
kon
cep
ta
sa p
rin
cip
ima
dem
okr
atije
. Daj
e u
pu
tstv
a za
izvo
đen
je
vjež
bi k
riti
čko
g ra
zmiš
ljan
ja, m
oti
vira
i u
smje
rava
dis
kusi
ju u
ra
zred
u, u
pu
ćuje
uče
nik
e d
a an
aliz
iraj
u p
rim
jere
p
riva
tno
sti i
z n
ovi
na,
ča
sop
isa
i slič
no
.
16Plan i program za nastavni predmet Obrazovanja za demokratiju i ljudska prava
OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJATe
me Znanje
Učenik:
Sposobnosti i vještine
Učenik:
Vrijednosti, stavovi, ponašanje
Učenik:
Oče
kiva
ni i
sho
di u
čen
ja/
rezu
ltat
i uče
nja
Au
tori
tet
- Zna šta je autoritet i kojim
vrijednostima se stiče,
- Zna koje je potrebno
pojmove poznavati za razumijevanje pojma „autoritet“
- Zna identificirati upotrebu
autoriteta,
- Zna identificirati probleme
koji mogu nastati upotrebom ili pogrešnom upotrebom autoriteta,
- Zna gdje se nalazi autoritet i
kasko se njegovo postojanje opravdava,
- Zna pronaći vlastite primjere
autoriteta,
- Zna razlikovati pojmove
autoriteta, vlasti, moći, utjecaja,
- Zna kako treba birati ljude
na poziciju autoriteta,
- Zna utvrditi kvalifikacije ljudi
koje biramo,
- Zna prosuđivati kandidate
prilikom izbora na poziciju autoriteta
- Uočava bitne vrijednosti
autoriteta,
- Predviđa, uočava i analizira
sadržaj, opseg i doseg pojmova kojim razumijeva pojam „autoritet“,
- Predviđa i pretpostavlja
značenje pojma „autoritet“ u upotrebi,
- Identificira i reformuliše
svaku pogrešnu upotrebu pojma „autoritet“ ili pojmova na osnovu kojih izvodi npojam „autoritet“.
- Logički povezuje vrijednosti
kojima se autoritet gradi,
- Jasno i razgovijetno
isključuje dvosmislena značenja,
- Gradi vlastiti saplement
vrijednosti u izboru kandidata na poziciju autoriteta,
- Pravilno poima, sudi,
zaključuje i promišlja kvalifikacije kandidata na poziciji autoriteta
- Samostalno formira stav na temelju
vrijednosti koje razumije o autoritetu,
- Elaborira i argumentira ispravnost ili
neispravnost razumijevanja pojmovaiz kojih se izvodi pojam „autoritet“,
- U konačnoj formulaciji stava, učenik
prikuplja sva relevantna iskustva i konsultira druga mišljenja,
- Koristi literarne izvore kao
komparativno iskustvo u ocjeni vrije4dnosti autoriteta,
- Kreira punu slobodu izražavanja i
gradi kvalitet ličnog pristupa u rješavanju problema razumijevanja autoriteta,
- Cijeni svoje i mišljenja drugih o
opravdanosti postojanja određenog autoriteta,
- Svoje ponašanje usklađuje sa
dostignutim razumijevanjem pojma „autoritet“ i gradi pretpostavke potencijalnog vođe,
- Snagom argumenta gradi drugačije
pristupe u društvenim odnosima, utiče na njih, i ličnim primjerom ih prilagođava općem interesu zajednice.
17Plan i program za nastavni predmet Obrazovanja za demokratiju i ljudska prava
Oče
kiva
ni i
sho
di u
čen
ja/
rezu
ltat
i uče
nja
Pri
vatn
ost - Zna šta je Privatnost i kako
se ostvaruje,
- Zna koje je potrebno
pojmove poznavati za razumijevanje pojma „privatnost“
- Razumije šta je privatnost i
zašto je to razumijevanje važno,
- Zna identificirati probleme
koji mogu nastati nepoštivanjem privatnosti ilipogrešnim razumijevanjem privatnosti,
- Zna šta znači imati pravo na
privatnost i zašto je to važno,
- Zna zašto se razlikuju
ponašanja ljudi kada se radi o privatnosti,
- Zna pronaći vlastite primjere
privatnosti,
- Zna koristi i cijene
privatnosti,
- Zna koji je obim i granica
privatnosti,
- Zna procijeniti, zauzeti i
odbraniti stavove vezane za obim i granice privatnosti
- Uočava bitne karakteristike
privatnosti,
- Predviđa, uočava i analizira
sadržaj, opseg i doseg pojmova kojim razumijeva pojam „privatnost“,
- Predviđa i pretpostavlja
značenje pojma „privatnost“u upotrebi,
- Identificira i reformuliše
svaku pogrešnu upotrebu pojma „privatnost“ ili pojmova na osnovu kojih izvodi pojam „privatnost“.
- Logički povezuje vrijednosti
kojima se privatnost ostvaruje,
- Jasno i razgovijetno
isključuje dvosmislena značenja,
- Gradi vlastiti saplement
koristi i cijene privatnosti,
- Pravilno poima, sudi,
zaključuje i promišlja stavove vezane za obim i granice privatnosti
- Samostalno formira stav o
privatnosti na temelju vrijednosti koje razumije,
- Elaborira i argumentira ispravnost
ili neispravnost razumijevanja pojmova iz kojih se izvodi pojam „privatnost“,
- U konačnoj formulaciji stava,
učenik prikuplja sva relevantna iskustva i konsultira druga mišljenja,
- Koristi literarne izvore kao
komparativno iskustvo i druge dokumente u ocjeni prava na privatnost,
- Kreira punu slobodu izražavanja i
gradi kvalitet ličnog pristupa u rješavanju problema razumijevanja privatnosti,
- Cijeni svoje i mišljenja drugih o
pravu na privatnost i njenu zaštitu,
- Svoje ponašanje usklađuje sa
dostignutim razumijevanjem pojma „privatnost“ i argumentirano preispituje svoje i stavove drugih o privatnosti,
- Snagom argumenta gradi drugačije
pristupe u društvenim odnosima, utiče na njih, i ličnim primjerom ih prilagođava općem interesu zajednice a u cilju zaštite prava i slobode na privatnost.
18Plan i program za nastavni predmet Obrazovanja za demokratiju i ljudska prava
Oče
kiva
ni i
sho
di u
čen
ja/
rezu
ltat
i uče
nja
Od
govo
rno
st - Zna šta je odgovornost i
kako se ostvaruje,
- Zna koje je potrebno
pojmove poznavati za razumijevanje pojma „odgovornost“
- Razumije šta je odgovornost
i zašto je to razumijevanje važno,
- Razumije važnost
odgovornosti u slobodnom društvu,
- Zna šta znači imati pravo na
privatnost i zašto je to važno,
- Zna anlizirati prednosti i
mane odgovornosti
- Zna procijeniti, zauzeti i
odbraniti stavove vezane za konflikte između konkurentnih odgovornosti
- Zna pronaći vlastite primjere
odgovornosti,
- Zna procijeniti, zauzeti i
odbraniti stavove vezane za ličnu odgovornost,
- Zna izvore i posljedice
preuzimanja odgovornosti,
- Zna donijeti odluku o
odgovornostima koje su suprotstavljene jedna drugoj
- Uočava bitne karakteristike
odgovornosti,
- Predviđa, uočava i analizira
sadržaj, opseg i doseg pojmova kojim razumijeva pojam „odgovornost“,
- Predviđa i pretpostavlja
značenje pojma „odgovornost“ u životu,
- Identificira i reformuliše
svaku pogrešnu elaboraciju odgovornosti.
- Logički povezuje vrijednosti
kojima se odgovornost pojedinca uspostavlja i prepoznaje,
- Jasno i razgovijetno
isključuje dvosmislena značenja i razlikuje pojmove nadležnosti i odgopvornosti,
- Gradi vlastite načine
razumijevanja odgovornosti kao društveno važne osobine pojedinca,
- Pravilno poima, sudi,
zaključuje i promišlja stavove vezane za odgovornost pojedinca i društva,
- Prepoznaje, analizira i cijeni
odgovornost pojedinca i društva,
- Samostalno formira stav o
odgovornosti na temelju vlastitih saznanja,
- Elaborira i argumentira ispravnost
ili neispravnost razumijevanja pojmova iz kojih se izvodi pojam „odgovornosti“,
- U konačnoj formulaciji stava,
učenik prikuplja sva relevantna iskustva i konsultira druga mišljenja i stvarne situacije,
- Koristi literarne izvore kao
komparativno iskustvo i druge dokumente vezanih za odgovornost pojedinca i zajednice,
- Kreira punu slobodu izražavanja i
gradi kvalitet ličnog pristupa u dijalogu o odgovornosti,
- Cijeni svoje i mišljenja drugih o
odgovornosti pojedinca i zajednice,
- Svoje ponašanje usklađuje sa
dostignutim razumijevanjem pojma „odgovornost“ i argumentirano preispituje svoje i stavove drugih o odgovornosti,
- Snagom argumenta gradi drugačije
pristupe u društvenim odnosima, utiče na njih, i ličnim primjerom ih prilagođava općem interesu zajednice a u cilju dostizanja što većeg stepena odgovornog pojedinca i odgovornog društva.
19Plan i program za nastavni predmet Obrazovanja za demokratiju i ljudska prava
Oče
kiva
ni i
sho
di u
čen
ja/
rezu
ltat
i uče
nja
Pra
vda
- Zna šta je pravda i kako
koristiti osnovne principe pravde,
- Zna šta je korektivna,
proceduralna i distributivna pravda i zna izkojih se pojmova izvode,
- Zna zašto se pitanje pravde
dijeli u tri kategorije,
- Zna koristiti intelektualna
sredstva pri proučavanju pitanja pravde,
- Zna koje je potrebno
pojmove poznavati za razumijevanje pojma „pravda“,
- Zna koristiti principe
sličnosti kod razvijanja stavova o distributivnoj pravdi,
- Zna pravilno prepoznati
važnost i razlike između distributivne, korektivne i proceduralne pravde,
- Zna interese i vrijednosti
koji su potrebni kod razvijanja stavova o pravdi.
- Zna procijeniti, zauzeti i
odbraniti stavove vezane za pitanja pravde,
- Zna pronaći vlastite
primjere,
- Uočava bitne karakteristike
pravde,,
- Predviđa, uočava i analizira
sadržaj, opseg i doseg pojmova kojim razumijeva pojam „pravde“,
- Predviđa i pretpostavlja
značenje pojma „pravda“ uživotu,
- Identificira i reformuliše
svaku pogrešnu elaboracijupravde,
- Logički povezuje
vrijednosti kojima se pravda kao osobina pojedinca uspostavlja i prepoznaje,
- Jasno i razgovijetno
isključuje dvosmislena značenja i razlikuje distributivnu, korektivnu i proceduralnu pravdu,
- Gradi vlastite načine
razumijevanja pravde kao uvjeta organizacije pravednog društva,
- Pravilno poima, sudi,
zaključuje i promišlja stavove vezane za pravdu pojedinca i pravdu u društvu,
- Prepoznaje, analizira i
cijeni osobine pravde i njeno prisustvo u zajednici,
- Samostalno formira stav o pravdi i
principima pravde na temelju vlastitih saznanja,
- Elaborira i argumentira ispravnost
ili neispravnost razumijevanja pojmova iz kojih se izvodi pojam „pravda“,
- U konačnoj formulaciji stava,
učenik prikuplja sva relevantna iskustva i konsultira druga mišljenja i stvarne situacije,
- Koristi literarne izvore kao
komparativno iskustvo i druge dokumente vezanih za pravdu pojedinca i pravdu u zajednici,
- Kreira punu slobodu izražavanja i
gradi kvalitet ličnog pristupa u dijalogu o pravdi,
- Cijeni svoje i mišljenja drugih o
distributivnoj, korektivnoj i proceduralnoj pravdi,
- Svoje ponašanje usklađuje sa
dostignutim razumijevanjem pojma „pravda“ i argumentirano preispituje svoje i stavove drugih o pravdi i pravednom postupanju,
- Snagom argumenta gradi drugačije
pristupe u društvenim odnosima, utiče na njih, i ličnim primjerom ih prilagođava općem interesu zajednice a u cilju dostizanja što većeg stepena odgovornog pojedinca i odgovornog društva.
20Plan i program za nastavni predmet Obrazovanja za demokratiju i ljudska prava
INDIKATORI USPJEŠNOSTI
Mo
gući
ind
ikat
ori
usp
ješn
ost
i
Nas
tavn
i pro
gram Opseg, usklađenost, korelacija, logičnost planiranja, časovi u rasporedu,
mogućnost izbora/uključenja učenika, izbor sadržaja, integriranje sadržaja,kontinuitet, napredak, podrška i savjetovanje nastavnika
Po
stig
nu
ća Napredak škole u podizanju postignuća, napredak učenika u učenju (prosjekocjene....), postignuća učenika s obzirom na lokalni, regionalni, državni imeđunarodni nivo, povezanost s ostalim indikatorima kvalitete
Uče
nje
i p
od
uča
van
je - Nastavnikovo planiranje rada na nivou sedmice, mjeseca, nastavne i školske
godine,
- Obim i prilagođenost načina izvođenja nastave, interakcija i saradnja učitelj -
učenik (saradnička nastava), jasnost, razgovijetnost i svrha provjeredostignuća,
- Učenički stavovi i iskustva o učenju, stepen motivacije i konkretna
motiviranost učenika, dinamika savladavanja programa, lična, timska i grupnaodgovornost učenika, samostalan rad učenika, učeničke povratne informacijeo stečenom znanju, vještinama i stavovima.
- Izbor zadataka, učeničke potrebe, posvećenost učenicima različitih
sposobnosti i znanja, učeničke sklonosti, prepoznavanje individualnih potrebaučenika
- Praćenje, vrednovanje, provjeravanje i ocjenjivanje - metode, svrha
ocjenjivanja, način vođenja podataka o procjeni
- Napredovanje učenika-izvještavanje, pravila izvještaja sa podacima i
informacijama koje se daju školi, roditeljima, organima obrazovanja, podaci iinformacije o napredovanju učenika, otvorenost na mišljenja i upite roditeljao napredovanju njihova djeteta
21Plan i program za nastavni predmet Obrazovanja za demokratiju i ljudska prava
Po
drš
ka u
čen
icim
a
- Radnje koje osiguravaju zaštitu prava učenika, zadovoljavanje odgojno-
obrazovnih potreba učenika, zadovoljavanje učeničkih psihičkih,emocionalnih, socijalnih, kulturnih i općenito društvenih potreba.
- Kako škola planira i promoviše lični i društveni razvoj učenika, napredak
učenika u razvoju pozitivnih stavova i usvajanja socijalnih vještina, vanjskifaktori koji doprinose razvoju učeničkih pozitivnih stavova.
- Podrška pri izboru projektnih i istraživačkih zadataka za učenike,
relevantnost, objektivnost i vjerodostojnost informacija i savjeta zaprofesionalno usmjeravanje učenika.
- Praćenje učeničkog napretka, proces praćenja-procedure, svrha upotrebe
podataka koji se dobija praćenjem,
- Školski, lokalni, regionalni, nacionalni i međunarodni programi podrške za
učenje-primjena, legislativne pretpostavke koje se odnose na obrazovanjeučenika sa umanjenim sposobnostima (posebne potrebe).
Ško
lsko
i so
cija
lno
okr
uže
nje - Etički kodeks nastavnika, radne navike učenika, osjećaj pripadnosti školi,
sklonosti ka atipičnom ponašanju, očekivanja (uprave škole, zaposlenici,učenici), promocija postignutih uspjeha, osjećaj jednakosti i pravednosti,prisustvo diskriminacije, uključivanje roditelja u proces učenja i život škole,komunikacija sa roditeljima, obaviještenost roditelja o radu škole, uloga školeu lokalnoj zajednici,
- Pogodnost lokacije, kvalitet opremljenosti škole i dovoljnost
Res
urs
i
Iskustvo, kvalifikacije, stručnost nastavnika, djelotvornost nastavnika,udruživanje nastavnika radi podrške učenicima, vrednovanje rada nastavnika,stručno usavršavanje i profesionalni razvoj nastavnika,
Ru
kovo
đen
je i
osi
gura
van
je k
valit
ete
- Jasnoća i prilagođenost ciljeva i politike škole, efekti procedura, pravila i
načina rada u definiranju politike škole,
- Procesi samoevaluacije i samovrednovanja, interna samoevaluacija i eksterno
praćenje rada nastavnika i škole, izvještaji o standardima i kvalitetu radaškole, razvojni plan, planiranje akcija, utjecaj planiranja i poboljšanjakvaliteta, kvaliteta rukovođenja, profesionalna kompetentnost i predanost,odnosi s ljudima i razvoj timskog rada
22Plan i program za nastavni predmet Obrazovanja za demokratiju i ljudska prava
OBJAŠNJENJA I DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE
Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava kroz svoje sadržaje želi da uvede učenike u zakonsku,moralnu i političku sferu javnog života. Kroz predložene nastavne sadržaje osim usvajanja znanja iinformacija o svojim pravima, odgovornostima, mogućnostima i načinima djelovanja u društvenojzajednici, posebnu pažnju treba posvetiti na razvijanju sposobnosti za uočavanje društvenihproblema i njihovog rješavanja s drugim, kao i na razvijanju pozitivnih vrijednosti, vještina, stavova iličnog ponašanja učenika u društvenoj zajednici.
Da bi se kod učenika razvio što veći interes za izučavanje sadržaja predmeta Demokratije i ljudskihprava, potrebno je da nastavnik u svom radu uloži odgovarajući napor u stvaranju ambijenta u kojemse učenici osjećaju prijatno i sigurno. Proces učenja kao i rezultati učenja su uslovljeni načinomučenja učenika i načinom podučavanja nastavnika. Nastavnik u procesu nastave treba da koristirazličite oblike rada, nastavne metode kao i nastavna sredstva u zavisnosti od samih nastavnihsadržaja, psihofizičkih sposobnosti učenika kao i materijalnih mogućnosti škole. Evropska i svjetskaiskustva pokazuju da je tokom nastavnog procesa predmeta Demokratija i ljudska pravanajučinkovitije korištenje najrazličitijih metoda: od direktnog nastavničkog podučavanja dointeraktivnih radioničkih oblika rada, ali i upotrebu dodatne literature, audio-vizuelnih materijala,korištenju elektronskih nastavnih sredstava itd.
U okviru predloženih tematskih cjelina učenici mogu da uče samostalno i u grupi. Preporukanastavnicima je da učenike upućuju na istraživanja, te na osnovu dobijenih i prezentiranih rezultatasamostalnim ili grupnim putem prezentiraju dobivene rezultate i na osnovu istih putem diskusija idebata pronalaze rješenja. Učenike takođe treba upućivati na korištenje dodatnih informacija znanjakako u radu u školi tako i u radu kod kuće kao i redovno davanje domaćih zadataka vodeći računa dabudu primjereni raspoloživom vremenu koje učennici mogu odvojiti za predmet. Ovako stečenoznanje učenika je trajnije i višedimenzionalnije, učeniku pruža samostalnost u sticanju i proširivanjuznanja i priprema ga za cjeloživotno učenje.
Date teme nije obavezujuće poučavti datim redoslijedom. Nastavniku se daje sloboda u određivanjuslijeda tema i nastavnih sadržaja.
23Plan i program za nastavni predmet Obrazovanja za demokratiju i ljudska prava
SMJERNICE ZA PRAĆENJE NAPREDOVANJA UČENIKA I PROCJENJIVANJE NIVOA POSTIGNUĆA
Učenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte, kritički razmišljaju; na osnovunjihovih postignuća i sposobnosti da primjene novo znanje.
Procjenjivanje nivoa postignuća učenika podrazumijeva sistemsko praćenje, ispitivanje i vrednovanjeučenikovih postignuća i uspjeha u ostvarivanju zadaća nastavnog predmeta ili odgojno–obrazovnogpodručja tokom izvođenja aktivnosti kroz cijelu školsku godinu. Procjenjivanje nivoa postignućapodrazumijeva da nastavnik prati do kojeg su nivoa, učenici usvojili i razvili određena obrazovnadobra, tj. znanja, sposobnosti i vještine.
Polazeći od specifičnih, silabusom određenih ciljeva i kompatibilnih standarda postignuća, zapredmet Demokratija i ljudska prava, nastavnik razvija koncepciju praćenja i procjenjivanja nivoapostignuća. Pri tome uvažava postavke u kojima kvalitet učeničkih postignuća podrazumijevagarantirano usvajanje bazičnih znanja, vještina i vrijednosti, razvoj građanske kompetencije,sposobnost učenika da koristi ova postignuća u nastavku svog obrazovanja, u drugim predmetima isvakodnevnom životu; kao relevatnost usvojenih znanja, vještina, kompetencija i vrijednosti za socio-kulturni kontekst u kom učenici žive. U tom pristupu naglasak nije samo u formativnomprocjenjivanju već na informativnoj, instruktivnoj i motivaciono-razvojnoj komponenti.
Nastavnik u praćenju i procjenjivanju nivoa postignuća koristi različite nivoe: a) nivo prepoznavanja osnovnih informacija i pojmova; b) nivo razumijevanja uz manifestni oblik opisivanja, objašnjavanja, identifikovanja, od
ograničenog razumijevanja do značajnog i potpunog razumijevanja pojmova; c) nivo primjene koja može biti u rasponu od neuspješne, spore, do umjereno brze, tačne i
uspješne; d) nivo analize gdje učenik treba da uočava dijelove cjeline, odnose među djelovima, razlučuje
informacije po važnosti; e) nivo sinteze gdje postojeće informacije i pojmove primjenjuje radi poboljšanja kvalitete; f) do najvećeg nivoa vrednovanja gdje donosi prosudbe uz obrazloženje postupka samostalno,
tačno (logično), temeljito, argumentirano (opširno).
Svaki od nivoa daje mogućnost praćenja razvoja učeničkih sposobnosti, identifikacije, poređenja,analize, sinteze, verbalne fluetnosti, verbalno razumijevanje, vizuelne i spacijalne sposobnosti,pamćenje, deduktivno i induktivno zaključivanje, kritičko razmišljanje, istraživačke kompetencije ikompetencije kreativnog rješavanja problemskih situacija.
U skladu s novim pogledima na nastavu, nastavniku se predlaže procjenjivanje različitih oblikaznanja: koliko učenik razumije postavljeno pitanje - problem, kako uspješno rješava problemskezadatke, kako obrazlaže svoje postupke i rješenje, kako primjenjuje usvojeno znanje i slično. Usegmentu obrazlaganja izdvajaju se nivoi od praćenja jednostavnih obrazloženja, praćenjaobrazloženja srednje zahtjevnosti i obrazlaganja jednostavnih sadržaja, praćenja relativno složenihobrazloženja, procjenjuje vrijednost argumenata i obrazlaže zahtjevnije sadržaje do praćenja složenihobrazloženja, procjenjivanja njihovih ispravnost i obrazlaganja kompleksnih sadržaja. U oblastirješavanja problemskih zadataka uočava se raspon od ograničene djelotvornosti , preko relativnedjelotvornosti do iznimne uspješnosti, posebno u novim kontekstima problemske situacije.
U oblasti razvoja afektivne komponente učenika nastavnik prati učenikovu spremnost da percipirarazličite sadržaje, da reaguje afirmativno na sadržaje i dinamiku rada, razvijajući samopouzdanje usebe i vlastite snage, sposobnost da samoprocjenjuje vlastiti rad i razvoj, spremnost učenika dausvaja vrijedonosne orijentacije i određuje svoj odgovorni odnos do internalizacije i primjene sistemavrijednosti.
24Plan i program za nastavni predmet Obrazovanja za demokratiju i ljudska prava
U skladu sa sadržajem nastavnog predmeta nastavnik prati i procjenjuje razvoj učeničkih socijalnihkompetencija, vještine slušanja, empatije, nenasilnog rješavanja konfliktnih situacija, timski rad isaradnju.
U procesu praćenja napredovanja učenika i procjenjivanja nivoa postignuća nastavnik razvija različitetehnike i modele, od demonstracije sposobnosti i vještina za vrijeme izvođenja aktivnosti - usmeno ipisano izjašnjavanje i izlaganje, praktični rad, učešče i doprinos u interakciji s drugima u grupnomradu ili radu u paru, učeničkim projektima, demonstraciji, igranju uloga, istraživanjima, putemzadataka objektivnog tipa, diskusijama, debatama.
Naglasak u primjeni metodologije praćenja i procjenjivanja je poštovanje principa primjerenosti,sistematičnosti, individualizacije.
Vrednovanje učenika s posebnim obrazovnim potrebama prati principe inkluzivne nastave snaglaskom na:
� Kod učenika s teškoćama treba vrednovati njegov odnos prema radu i postavljenim zadacimate odgojnim vrijednostima.
� Načine, postupke i elemente vrednovanja učenika s teškoćama, koji savladavaju individualneprograme i posebne kurikulume uključujući i vladanje, učitelji/nastavnici trebaju primjerititeškoći i osobnosti učenika.
� Vrednovanje valja usmjeriti na poticanje učenika na aktivno sudjelovanje u nastavi iizvannastavnim aktivnostima, razvijati njegovo samopouzdanje i osjećaj napredovanja kakobi kvalitetno iskoristio očuvane sposobnosti i razvio nove.
� Načini i postupci vrednovanja trebaju biti u skladu s preporukama stručnoga tima za pojedinopodručje, primjereni stupnju i vrsti teškoće te jasni svim sudionicima u procesu vrednovanja.
� Razinu razvijenosti kompetencija učenika treba provjeravati oblikom u kojemu mu njegovateškoća najmanje smeta i u kojemu se najbolje može izraziti. Pogreške nastale zbog teškoćemoraju se ispraviti, ali ne smiju utjecati na cjelokupno vrednovanje rada, tj. na ocjenu.Ocjenu treba popratiti opisno.
� Ako učenik ima izražene teškoće u glasovno-govornoj komunikaciji, može mu se omogućitiprovjeravanje u pisanome obliku u dogovoru s razrednim vijećem škole.
� Ako učenik ima izražene teškoće u pisanoj komunikaciji, učeniku treba omogućitiprovjeravanje u usmenome obliku u dogovoru s razrednim vijećem škole.
� Ako učenik ispoljava iznad prosječne rezultate, brže napreduje istom je mogu kreiratisloženiji zadaci i različite istraživačke aktivnosti.