113

B. Obradovi, I. upan: Plodovi otrovne voke u hrvatskom i poredbenom pravuHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 18, broj 1/2011, str. 113-142.

Bojan Obradovi*

Ivan upan**

PLODOVI OTROVNE VOKE U HRVATSKOM I POREDBENOM PRAVU

U radu se razmatra doktrina plodova otrovne voke s teorijskog, zakonskog i praktinog aspekta. Nakon teorijskog obrazlaganja pojma plodova otrovne voke, analiziraju se poredbenopravna rjeenja u Sjedinjenim Amerikim Dravama, Njemakoj, zemljama regije i osta-lim dravama, kao i judikatura Europskog suda za ljudska prava. Po-sebna panja pridaje se praksi Vrhovnog suda Sjedinjenih Amerikih Drava te mnogobrojnim iznimkama od primjene te doktrine koje je ta praksa izgradila. U nastavku se analizira zakonsko ureenje doktri-ne plodova otrovne voke u hrvatskom pravnom sustavu te se iznosi opsean pregled njezine primjene u praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Zakljuno, usporeujui poredbenopravna rjeenja s onima u hrvatskom pravu, autori iznose svoj stav o primjeni doktrine plodo-va otrovne voke u praksi hrvatskih sudova.

I. UVOD1

Hrvatsko kazneno procesno pravo sustavno i iroko ureuje nezakoni-tost dokaza kao posljedicu elje zakonodavca da to uspjenije zatiti pra-va optuenika u postupku. Jedan od aspekata nezakonitih dokaza u hrvat-skom pravu jesu i plodovi otrovne voke kojima se bavimo u ovom radu. Prouavajui relevantnu literaturu, uoili smo kako ne postoji ni jedan cje-lovit prikaz doktrine plodova otrovne voke, ve se taj iznimno zanimljivi

* Bojan Obradovi, student Pravnog fakulteta u Zagrebu** Ivan upan, student Pravnog fakulteta u Zagrebu1 Ovaj rad ne bi bio ostvaren bez svesrdne pomoi prof. dr. sc. Zlate urevi koja nas

je strpljivo vodila u njegovu stvaranju te prof. dr. sc. Davora Krapca, eminentnih strunjaka s Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. elimo takoer posebno zahvaliti profesoru Marku A. Summersu sa Sveuilita Barry koji nas je uputio na najvanije presude amerikog Vrhovnog suda i shvaanje amerike pravne teorije o tom institutu. Radi boljeg upoznavanja s praksom Vrhovnog suda Republike Hrvatske posjetili smo odvjetniki ured Veljka Miljevia, dipl. iur., te razgovarali sa sucem Vrhovnog suda Damirom Kosom, dipl. iur., kojima takoer zahvaljujemo ovom prilikom.

UDK 343.14 340.5:343.14 341.231.145(4)

Primljeno 1. svibnja 2011.Struni lanak

114

B. Obradovi, I. upan: Plodovi otrovne voke u hrvatskom i poredbenom pravuHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 18, broj 1/2011, str. 113-142.

pravni institut uvijek obrauje u sklopu ire rasprave o nezakonitim dokazi-ma openito. Takvo svojevrsno degradiranje tog instituta kaznenog postupka je bezrazlono. U nadi da emo uspjeti doarati ureenje plodova otrovne voke i zatitu prava koja se njima postie uputamo se u ovo istraivanje.

Istraivanje smo temeljili na poredbenopravnoj analizi stranih sustava ureenja nezakonitih dokaza, empirijskog istraivanja prakse Vrhovnog suda SAD, Europskog suda za zatitu ljudskih prava i Vrhovnog suda Republike Hrvatske te izuavajui opsenu stranu i domau literaturu o nezakonitim do-kazima.

Doktrina plodova otrovne voke opeprihvaena je pravnoteorijska kon-strukcija jedne od kategorija nezakonitih dokaza, koja predstavlja dokaze za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza. Rije je o izvedenom dokazu koji je per se zakonit, ali saznanje o tom dokazu potjee od nekog drugog dokaza, pribavljenog na nezakonit nain. Time je dosljedno provedeno iskljuivanje nezakonitih dokaza iz injenine grae na temelju koje sud donosi odluku, kako samog nezakonitog dokaza tako i izvedenog dokaza koji se smatra nje-govim saznajnim sadrajem.2 Svoju defi niciju ove doktrine daje i Vrhovni sud Republike Hrvatske u obrazloenju svoje odluke:

Prema doktrini tzv. plodova otrovne voke, nezakoniti su i drugi dokazi za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza. Za primjenu te doktrine potrebno je postojanje izvorno nezakonitog dokaza (otrovne voke) iza kojeg potom slijedi nov dokaz koji bi inae bio zakonit, ali s obzirom na to da je taj novi dokaz plod nezakonitog dokaza i taj novi dokaz je nezakonit. Drugim rijeima, ako je izvorni dokaz nezakonit, tada je i dokaz proizaao iz njega takoer nezakonit (kao to je zatrovan i plod otrovne voke).3

Oito je da se dokaz za koji su tijela kaznenog postupka saznala iz ne-zakonitog dokaza mora u cijelosti ili barem u preteitom dijelu svog sadraja odnositi na iste pravno relevantne injenice kao i sadraj izvornog nezakoni-tog dokaza. No, kako takvih izvedenih, derivativnih dokaza moe biti vie, postavlja se pitanje stupnja te veze da bi se taj derivativni dokaz, do kojega se dolo na podlozi prvog, mogao smatrati njegovom posljedicom.4

Naziv plodovi otrovne voke pripada anglo-amerikom pravu, o emu e vie biti rijei u kasnijim dijelovima rada.5 Damaka je naglaavao da su ta obiljeja nepoznata europskom kontinentalnom pravu i da zvue kao da

2 Cari, M., Izdvajanje nezakonitih dokaza iz spisa predmeta - kljuni trenutak kaznenog postupka, Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Zagreb, 2004., str. 298.

3 VSRH., I K 926/2008-3.4 Krapac, D., Kazneno procesno pravo, Institucije, knjiga I., IV. izdanje, Narodne novine,

Zagreb, 2010., str. 330.5 Prvi put naziv se koristi u predmetu Nardone vs. U. S. iz 1939. godine te se pripisuje sucu

Federalnog Vrhovnog suda SAD Frankfurteru.

115

B. Obradovi, I. upan: Plodovi otrovne voke u hrvatskom i poredbenom pravuHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 18, broj 1/2011, str. 113-142.

dolaze iz mate.6 Toj je doktrini cilj onemoguiti tijela kaznenog postupka da u dokazni postupak involviraju dokaze do kojih se dolo izvorno koritenjem nezakonitog dokaza.7 Damaka8 odbacuje miljenje nekih autora koji sma-traju da je to nain na koji zakonodavac sprjeava preutno odobravanje poinjene nezakonitosti, neku vrstu njene sudske ratifi kacije i sudjelovanja suda u neasnom poslu, ve svrhu pronalazi u potrebi postavljanja stan-darda ponaanja istranim organima.9 Pojedini autori smatraju da bi sud po slubenoj dunosti trebao pokretati stegovni postupak protiv odgovornog dje-latnika kojeg je nezakonito postupanje prouzroilo nezakonitost dokaza, sve u svrhu dodatne prevencije.10

II. POREDBENI PRIKAZ

2.1. Sjedinjene Amerike Drave

Na poredbeni prikaz poinjemo sa Sjedinjenim Amerikim Dravama. Upravo u toj dravi kroz praksu amerikog Vrhovnog suda nastala je sliko-vito imenovana doktrina plodova otrovne voke (the fruit of the poisonous tree doctrine). Navedena doktrina predstavlja najiri domet ekskluzijskog pravila u SAD-u: rije je o irenju ekskluzije dokaza ne samo na one dokaze koji su dobiveni na nezakonit nain ve i na dokaze koji uzrono-posljedino proizlaze iz tih nezakonitih dokaza. Svrha takve proirene ekskluzije jest onemoguavanje upotrebe dokaza dobivenih povredom Ustava u kaznenom postupku.

6 Damaka, M., Evidentiary Barriers to Conviction and Two Models od Criminal Procedu-re: A Comparative Study, University of Pennsylvania Law Review, Vol. 121., 1972., str. 522.

7 Kos, D., Bitna povreda odredaba kaznenog postupka - nezakoniti dokazi, Aktualna pita-nja kaznenog zakonodavstva, Zagreb, 2005., str. 222.

8 Damaka, M., Procesne posljedice uporabe dokaza dobivenih na nedozvoljen nain, Naa zakonitost, Zagreb, 1960., str. 221.

9 Amerika pravna teorija svrhu pronalazi u discipliniranju prvenstveno redarstvenih sna-ga.

10 V. Kaleb, Z., Sudska praksa u svezi s policijskim postupanjem, Policija i sigurnost, Za-greb, 2007.

116

B. Obradovi, I. upan: Plodovi otrovne voke u hrvatskom i poredbenom pravuHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 18, broj 1/2011, str. 113-142.

2.1.1. Uspostava i razvoj doktrine11

Vrhovni sud SAD-a ve je 1914. u predmetu Weeks v. United States12 usvojio ekskluzijsko pravilo, meutim ostalo je otvoreno pitanje odnosi li se ono samo na izravno nezakonite dokaze ili se odnosi i na dokaze koji su neizrav-no proizali iz nezakonitih. Odgovor na to pitanje Vrhovni je sud dao ve 1920. u predmetu Silverthorne Lumber Co. v. United States13, gdje je prvi put prihvaena doktrina plodova otrovne voke, iako nije jo bila nazvana tim imenom. Vlada je tvrdila da Ustav SAD-a zabranjuje nezakonito pribavljanje dokaza, ali ne i svaku prednost koju bi vlada mogla ostvariti nad optuenim pomou informacija dobivenih kao rezultat nezakonitog postupanja. Sud je objasnio da dokazi dobiveni na taj nain ne samo da se ne mogu koristiti pred Sudom ve se ne mogu uope koristiti. Ova doktrina jo se 19 godina razvijala bez imena, da bi 1939. u presudi Nardone v. United States14 bila nazvana dok-trinom plodova otrovne voke.

Ipak, najznamenitiji primjer doktrine plodova otrovne voke jest pre-suda Wong Sun v. United States.15 U tom predmetu radilo se o tome da je policija samo na temelju obavijesti da Toy prodaje drogu, a bez razumne sum-nje i naloga, upala u njegovu praonicu rublja traei drogu. Iako droga nije pronaena, Toy je priznao svoju upletenost u preprodaju droge te optuio i Yeea. Policija je kod Yeea zaista i nala drogu, a on je krivnju prebacio na-zad na Toya te na Wong Suna, koji je nedugo zatim uhien. Wong Sun i Yee nakon nekoliko dana su puteni te su samonicijativno otili na policiju i priz-nali upletenost u preprodaju droge. Tuiteljstvo je na suenju Toyu i Wong Sunu zbog preprodaje i prikrivanja droge predloilo kao dokaze Toyevu izja-vu nakon uhienja, drogu naenu kod Yeea te priznanja Yeea i Wong Suna. Nama je zanimljivo kako je Vrhovni sud ocjenjivao predloene dokaze. Izvor svih dokaza je Toyevo uhienje, koje je sud ocijenio nezakonitim. Kako svi daljnji dokazi proizlaze iz Toyeva uhienja, pitanje je kako ocijeniti dokaze koji su pribavljeni na temelju tog dokaza.

Na suenju Toyu sud je utvrdio da je prvotno nezakonito uhienje onaj izvor koji je o