poredbeni pregled nastavnog vremena u redovnom obveznom

Obrazovanje i osposobljavanje

Izvješće Eurydicea

Poredbeni pregled nastavnog

vremena u redovnom obveznom obrazovanju

u Europi 2013./14.

3

POREDBENA ANALIZA

Uvod 3

Nastavno vrijeme za obvezni kurikulum uvelike se razlikuje među europskim zemljama 4

Na primarnoj razini naglasak je na čitanju, pisanju i književnosti 5

Mnoge zemlje na sekundarnoj razini relativno snažan naglasak stavljaju na strane jezike 9

Uvod Mnogi dionici u obrazovanju, kao što su studenti, roditelji i poslodavci imaju veliko zanimanje za kurikulum. Žele znati koji se nastavni predmeti poučavaju u školi, stavlja li kurikulum dovoljan naglasak na prirodoslovlje i strane jezike, i općenito, žele znati stječu li učenici znanje i vještine potrebne za dobivanje posla ili za nastavak obrazovanja na višoj razini. Podaci o količini vremena posvećenoj poučavanju određenog predmeta ili „nastavnom vremenu“ mogu biti koristan pokazatelj vrijednosti koja se pripisuje predmetu i njegove relativne važnosti u kurikulumu.

Mreža Eurydice već više od dva desetljeća prikuplja podatke o nastavnom vremenu u redovnom obveznom obrazovanju. Ovi podaci nude poredbene podatke o vremenu provedenom u poučavanju raznih predmeta koji čine nacionalni kurikulum u različitim europskim zemljama. Od 2010. godine na mrežnim stranicama Eurydicea dostupni su podaci koji se godišnje ažuriraju. Ove godine (2013./14.) Mreža Eurydice je po prvi put prikupljala podatke zajedno s OECD-om (Mrežom NESLI).

Podaci se temelje na propisima, standardima i preporukama usvojenima od strane tijela zaduženih za obrazovanje na središnjoj (najvišoj) ili regionalnoj razini. Međutim, u cijelom ovom dokumentu zbog kratkoće će se koristiti izraz „preporučeno nastavno vrijeme“. Podaci prikazuju planirano minimalno nastavno vrijeme, a ne vrijeme koje učenici stvarno dobivaju u školi. Isključuju odmore, individualno poučavanje i privatne instrukcije. Mrežna publikacija (http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/facts_and_figures/Instruction_Time_EN.pdf) nudi nacionalne obrasce za podatke s dijagramima koji prikazuju preporučeno godišnje nastavno vrijeme za svaki razred prema kategoriji predmeta i zemlji. Napomene za pojedinu zemlju pojašnjavaju navedene nacionalne podatke. Ova publikacija sadrži i definicije kategorije predmeta i kurikuluma.

U ovoj kratkoj poredbenoj analizi predstavljaju se i obrađuju tri pokazatelja. Na temelju nominalne školske godine, prvi pokazatelj prikazuje minimalno nastavno vrijeme, u satima, za obvezni kurikulum. Drugi pokazatelj prikazuje nastavno vrijeme posvećeno čitanju, pisanju i književnosti; matematici; prirodoslovlju; i stranim jezicima kao obveznim nastavnim predmetima u primarnom obrazovanju1. Posljednji pokazatelj prikazuje nastavno vrijeme posvećeno istim ovim predmetima u obveznoj fazi sekundarnog obrazovanja. Sva tri pokazatelja odnose se samo na obvezno obrazovanje.

(1) (nap. p.) Prema Nacionalnoj standardnoj klasifikaciji obrazovanja Republike Hrvatske (NSKO) razina NSKO 0 –

predškolsko obrazovanje odgovora razini ISCED 0 – predprimarno obrazovanje; razina NSKO 1 – niži razredi osnovne škole odgovora razini ISCED 1 – primarno obrazovanje; razina NSKO 2 – viši razredi osnovne škole odgovora razini ISCED 2 – niže sekundarno obrazovanje; razina NSKO 3 – srednje obrazovanje, odgovora razini ISCED 3 – više sekundarno obrazovanje; razina NSKO 4 – programi obrazovanja nakon srednjeg obrazovanja, koji nisu ni više ni visoko obrazovanje, odgovora razini ISCED 4 – postsekundarno netercijarno obrazovanje; razina NSKO 5 – više i visoko preddiplomsko i poslijediplomsko obrazovanje odgovora razini ISCED 5 – tercijarno obrazovanje. (Državni zavod za statistiku, Metodologija nacionalne standardne klasifikacije obrazovanja, Narodne novine 105/01.) Budući da je u ovoj studiji riječ i o obrazovnim sustavima europskih zemalja rabit će se međunarodna klasifikacija (ISCED).

http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/facts_and_figures/Instruction_Time_EN.pdf

Poredbeni pregled nastavnog vremena u redovnom obveznom obrazovanju u Europi 2013./14.

4

Nastavno vrijeme za obvezni kurikulum uvelike se razlikuje među europskim zemljama Trajanje redovnog obveznog obrazovanja značajno se razlikuje među europskim zemljama. Seže od osam godina u Hrvatskoj do 12 godina u Mađarskoj, Nizozemskoj (Voorbereidend Wetenschappelijk Onderwijs), Portugalu, Ujedinjenoj Kraljevini (Sjevernoj Irskoj) i Turskoj (2). Slijedom toga, nema puno smisla uspoređivati ukupno nastavno vrijeme za obvezni kurikulum u različitim zemljama tijekom ovog obrazovnog razdoblja.

Slika 1, stoga, prikazuje minimalno nastavno vrijeme za cijeli obvezni kurikulum podijeljeno s brojem godina obveznog obrazovanja. Jednostavna matematička radnja uklanja varijacije koje proizlaze iz razlike u broju godina obveznog obrazovanja. Ipak, stanje se i dalje značajno razlikuje diljem Europe. Nastavno vrijeme nominalnoj godini doseže ili prelazi 900 u Irskoj, Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini (Walesu). Iznosi otprilike 900 u nekoliko drugih zemalja: Španjolskoj (897), Luksemburgu (892) i Ujedinjenoj Kraljevini (ENG) (891). Na drugom kraju ljestvice, nastavno vrijeme za obvezni kurikulum u danoj godini iznosi 555 u Hrvatskoj, približno 650 u Bugarskoj (644) i Latviji (658) te oko 700 u Rumunjskoj (690), Poljskoj (693), Sloveniji (699), Finskoj (703). Ujedinjena Kraljevina (Škotska) se ističe budući da Škotski kurikulum za izvrsnost ne navodi nijedan nastavni predmet koji se poučava niti nastavno vrijeme, osim minimuma od dva sata tjedno za „tjelesnu i zdravstvenu kulturu“.

U Nizozemskoj (3), Austriji (4) i Lihtenštajnu (5) postoje različite vrste srednjih škola, ali vrlo je mala, ili kao u slučaju Austrije nikakva, razlika u preporučenom broju sati nastavnog vremena. Nešto značajnije razlike među vrstama škola (ili kurikuluma) postoje u Turskoj (6) i Grčkoj. U svim gore spomenutim zemljama (osim Grčke), kurikulum je isti za sve učenike na primarnoj razini, ali promjene nastaju na početku nižeg sekundarnog obrazovanja (Nizozemska, Austrija i Lihtenštajn) ili u višem sekundarnom obrazovanju (Turska).

U Grčkoj postoje dvije vrste javnih osnovnih škola s različitim kurikulumima zbog kojih postoje razlike u nastavnom vremenu prikazanom na slici 1 (7): one koje provode jedinstveni revidirani kurikulum (JRK) koje pohađa 52% svih učenika u primarnom obrazovanju, i one koje provode redovni kurikulum (RK) koje pohađa ostatak učeničke populacije te dobi. Jedinstveni revidirani kurikulum počeo je kao eksperimentalni program 2010. godine. Cilj je u svim školama redovni program postupno zamijeniti jedinstvenim revidiranim kurikulumom. Učenici koji pohađaju škole koje provode RK mogu imati koristi od dodatnog nastavnog vremena kao dijela neobveznog kurikuluma, zbog kojeg je njihovo ukupno nastavno vrijeme jednako broju sati JRK-a. U dvanaest zemalja školama se snažno preporuča da uz

(2) Za detaljne informacije o trajanju redovnog obveznog obrazovanja, vidjeti sljedeću publikaciju Eurydicea:

http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/facts_and_figures/education_structures_EN.pdf (3) Učenici na kraju primarnog obrazovanja moraju birati između tri različite vrste škola: VMBO (Voorbereidend Middelbaar

Beroepsonderwijs), HAVO (Hoger Algemeen Voortgezet Onderwjis) i VWO (Voorbereidend Wetenschappelijk Onderwijs). Nakon 10. razreda VMBO-a i 11. razreda HAVO-a, učenici obično nastavljaju strukovno obrazovanje, koje nije uključeno u ovo prikupljanje podataka. Zbog toga se broj razreda općeg obveznog obrazovanja razlikuje ovisno o smjeru.

(4) Učenici na kraju primarnog obrazovanja moraju birati između tri različite vrste škola: Allgemeinbildende höhere Schulen, Hauptschulen I Neue Mittelschulen. Nakon četiri godine, učenici u posljednje dvije mogu birati između različitih smjerova. Kako bi pojednostavnili izvješćivanje, nastavno vrijeme za prvih osam godina obveznog obrazovanja, a koje traje devet, prikazano je za sve vrste škola.

(5) Učenici na kraju primarnog obrazovanja moraju birati između tri različite vrste škola: Gymnasium, Realschulen i Oberschulen.

(6) Učenici u višem sekundarnom obrazovanju moraju birati između različitih smjerova. Predstavljeni podaci odnose se na High Schools i Anatolia High Schools, koje pohađa 91% učenika te razine.

(7) Kako bi dobili cjelovitu sliku, vidjeti ovu mrežnu publikaciju: http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/facts_and_figures/Instruction_Time_EN.pdf

http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/facts_and_figures/education_structures_EN.pdf



5

obvezno nastavno vrijeme prema obveznom kurikulumu, osiguraju dodatno nastavno vrijeme, a učenici mogu birati hoće li ga iskoristiti (8).

Slika 1: Preporučeno minimalno nastavno vrijeme, u satima, za obvezni kurikulum u nominalnoj godini tijekom redovnog obveznog obrazovanja, 2013./14. g.

BE BE BE BG CZ DK DE EE IE EL EL ES FR HR IT CY LV LT LU HU MT NL NL fr de nl RC URC HAVO VMBO

876 880 857 644 764 807 795 715 923 741 822 897 932 555 921 818 658 787 892 719 785 940 934

NL AT AT AT PL PT RO SI SK FI SE UK- UK- UK- UK- IS LI LI LI NO TR TR VWO AHS HS NMS ENG WLS NIR SCT GYM OBS REALS AHS HS 945 803 803 803 693 823 690 699 774 703 754 891 902 839 66 762 865 852 859 784 812 776

Izvor: Eurydice

Objašnjenje Ova se slika odnosi samo na opće obrazovanje. Razredi na predprimarnoj razini su isključeni čak i ako su dio redovnog obveznog obrazovanja. Za svaku je zemlju minimalno nastavno vrijeme u satima za obvezni kurikulum podijeljeno s brojem razreda redovnog obveznog obrazovanja.

Napomene za pojedine zemlje Malta: Podaci su podcijenjeni budući da ne uključuju nastavno vrijeme za mjesec lipanj (ljetni raspored). Ujedinjena Kraljevina (Engleska): Ministarstvo obrazovanja (the Department for Education) više ne daje smjernice o minimalnom tjednom nastavnom vremenu, a nominalna znamenka u ovoj studiji predstavlja preporuku prije rujna 2011. Za detaljne informacije o metodologiji prikupljanja podataka pojedine zemlje i prikupljenim podacima, vidjeti dio 3 mrežnog dokumenta dostupnog na: http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/facts_and_figures/Instruction_Time_EN.pdf.

Na primarnoj razini glavni naglasak je na čitanju, pisanju i književnosti Čitanje, pisanje i učenje o književnosti, matematika i prirodoslovlje su sve ključna predmetna područja školskih kurikuluma u Europi. Pismenost, osnove matematike i prirodoslovlje također pružaju osnovu za daljnje učenje. Zbog toga je Vijeće Europske unije postavilo mjerila EU-a za 2020. godinu iz područja čitanja, matematike i prirodoslovlja: do 2020. godine udio 15-godišnjaka sa slabijim postignućima iz čitanja, matematike i prirodoslovlja trebao bi biti manji od 15% (9). Znanje stranog jezika također je nužno za europske učenike s obzirom na jezični krajobraz Europske unije i ključnu ulogu jezičnih kompetencija u mobilnosti i zapošljivosti europskih građana 510).

Slika 2 prikazuje ove četiri kategorije predmeta i njihovo nastavno vrijeme kao udio preporučenog minimalnog nastavnog vremena obveznog kurikuluma na primarnoj razini. U većini zemalja nastavno

(8) Za više informacija, vidjeti mrežnu publikaciju, osobito prilog, na ovoj adresi:

http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/facts_and_figures/Instruction_Time_EN.pdf (9) Vidjeti Zaključke Vijeća o strateškom okviru za europsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju iz svibnja 2009.g., na:

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2009:119:0002:0010:en:PDF (10) Zaključci Vijeća o višejezičnosti i razvoju jezičnih kompetencija, na:

http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/educ/142692.pdf



http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2009:119:0002:0010:en:PDF

http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/educ/142692.pdf


6

vrijeme određeno za ove obvezne kategorije predmeta odgovara postotku od 50 do 60% minimalnog preporučenog nastavnog vremena. Francuska i Hrvatska se ističu budući da u tim zemljama udio vremena posvećen ovim kategorijama predmeta premašuje 70%.

Slika 2: Postotak preporučenog minimalnog nastavnog vremena za čitanje, pisanje i književnost; matematiku; prirodoslovlje; prvi strani jezik, kao obvezne predmete u primarnom obrazovanju, 2013./14. g.

%

%

Čitanje, pisanje i književnost (ČPK) Matematika Prirodne znanosti Strani jezik Obvezni predmeti s fleksibilnim rasporedom Vertikalna i horizontalna fleksibilnost (-) Ništa ili nije primjenjivo

Izvor: Eurydice.


7

BE fr

BE de

BE nl BG CZ DK DE EE IE EL

RC EL

URC ES FR HR IT CY LV LT LU

ČPK 17.9 22.6 29.6 29.7 27.3 20.2 22.5 20.0 27.6 23.8 24.2 36.7 27.8 23.8 23.6 29.9 26.5

Mat 19.6 15.9 16.9 15.3 15.6 15.2 16.7 13.8 12.4 16.4 20.8 22.2 14.3 17.2 18.6 19.0

Pri.zn. 17.6 3.8 10.2 5.7 2.9 6.6 4.0 11.5 9.5 7.0 9.2 12.5 5.7 5.1 8.2 7.1

Str.jez. 1 2.4 14.3 3.6 8.8 7.6 5.7 5.9 7.9 (-) 6.9 9.5 10.3 6.3 11.1 8.9 4.8 7.7 6.2 (-)

HU MT NL AT PL PT RO SI SK FI SE UK- ENG

UK- WLS

UK- NIR

UK- SCT IS LI NO TR

ČPK 33.0 19.2 29.8 17.9 27.0 27.3 23.0 27.1 23.7 22.0 (-) 20.0 24.8 26.2 30.0

Mat 16.2 20.8 17.0 13.5 27.0 14.2 17.1 14.6 16.2 15.0 (-) 15.6 18.2 17.0 16.7

Pri.zn. 6.2 5.7 12.8 10.2 7.0 4.7 8.1 3.1 10.5 11.8 (-) 8.4 10.9 6.3 5.0

Str.jez. 1 3.4 16.6 2.1 10.2 3.1 5.8 5.9 6.3 6.0 7.1 (-) (-) (-) (-) 3.4 5.1 7.0 5.0

Obvezni predmeti s fleksibilnim rasporedom

Vertikalna i horizontalna fleksibilnost

(-) Ništa ili nije primjenjivo

Objašnjenje Razredi na predprimarnoj razini su isključeni čak i ako su dio redovnog obveznog obrazovanja. Postotak za svaki predmet dobiven je dijeljenjem vremena predviđenog za pojedini obvezni predmet za cijelo razdoblje primarnog obrazovanja s ukupnim brojem sati za obvezni kurikulum na primarnoj razini (i pomnoženo sa 100). Obvezni predmeti s fleksibilnim rasporedom (horizontalna fleksibilnost): Središnja tijela zadužena za obrazovanje ne navode nastavno vrijeme za pojedini predmet već samo ukupno nastavno vrijeme za skupinu predmeta. Regionalna tijela, lokalna tijela, škole ili nastavnici tako mogu sami odlučiti koliko će vremena posvetiti pojedinom predmetu. Vertikalna fleksibilnost: Središnja tijela zadužena za obrazovanje ne navode nastavno vrijeme za pojedini predmet u određenom razredu već samo ukupno nastavno vrijeme za nekoliko razreda ili čak za cijelo obvezno obrazovanje. Škole/lokalna tijela tako mogu sami odlučiti koliko će vremena posvetiti pojedinom razredu.

Napomene za pojedine zemlje Belgija (BE de): Podaci za prirodne znanosti obuhvaćaju nastavno vrijeme za nastavu tehnologije od 1. do 8. razreda. Belgija (BE nl): Podaci za prirodne znanosti obuhvaćaju nastavno vrijeme za društvene znanosti od 1. do 6. razreda Zakonodavstvom se samo određuje ukupna količina nastavnog vremena, bez navođenja broja sati koji moraju biti posvećeni pojedinom predmetu (horizontalna fleksibilnost). Planirano nastavno vrijeme je srednja vrijednost vrijednosti navedenih u rasporedima koje nude krovne organizacije javnih škola (obrazovanje na razini općine, obrazovanje na razini provincije, obrazovanje na razini zajednice). Češka Republika: Podaci za prirodne znanosti obuhvaćaju nastavno vrijeme za društvene znanosti od 1. do 5. razreda Irska i Malta: Podaci za prirodne znanosti obuhvaćaju nastavno vrijeme za tehnologiju od 1. do 6. razreda Francuska: Podaci za prirodne znanosti obuhvaćaju nastavno vrijeme za društvene znanosti od 1. do 2. razreda; za ICT od 1. do– 5. razreda i za tehnologiju od 3. do 5. razreda Irska i Ujedinjena Kraljevina: Nema stranog jezika kao obveznog predmeta. Hrvatska i Litva: Podaci za prirodne znanosti obuhvaćaju nastavno vrijeme za društvene znanosti od 1. do 4. razreda Luksemburg: Podaci za čitanje, pisanje i književnost obuhvaćaju i podatke za prvi strani jezik kao obvezni predmet od 1. do 6. razreda Malta: Podaci su podcijenjeni budući da ne uključuju nastavno vrijeme za mjesec lipanj (ljetni raspored). Austrija: Podaci za prirodne znanosti obuhvaćaju nastavno vrijeme za društvene znanosti od 1. do 4. razreda, i za tehnologiju od 1. do 4. razreda Poljska: Podaci ne uključuju prve tri godine primarnog obrazovanja za koje je veliki dio vremena posvećenog obveznim predmetima fleksibilan. Švedska: Podaci za prirodne znanosti obuhvaćaju nastavno vrijeme za tehnologiju od 1. do 9. razreda Lihtenštajn: Podaci za prirodne znanosti obuhvaćaju nastavno vrijeme za društvene znanosti od 1. do 4. razreda U Oberschule i Realschule, podaci za prirodne znanosti obuhvaćaju nastavno vrijeme za društvene znanosti od 5. do 9. razreda Za detaljne informacije o metodologiji prikupljanja podataka pojedine zemlje i prikupljenim podacima, vidjeti dio 3 mrežnog dokumenta dostupnog na ovoj adresi: http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/facts_and_figures/Instruction_Time_EN.pdf.



8

Zemlje u kojima postotak za ove četiri kategorije predmeta doseže nešto više od 60% su Belgija (Flamanska zajednica), Češka Republika, Litva, Malta, Austrija i Portugal. Na drugome kraju ljestvice, Njemačka, Cipar, Irska i Island izdvajaju manje od 50% minimalnog nastavnog vremena za poučavanju ovih četiri predmeta. Međutim, Irska je poseban slučaj budući da irski jezik, koji je uz engleski službeni jezik, nije uključen u ove četiri kategorije predmeta. Unatoč tome, značajan postotak vremena, u odnosu na ono koje se posvećuje pisanju, čitanju i književnosti, odlazi na poučavanje irskoj jezika (11).

U svim zemljama osim Malte, nastavno vrijeme posvećeno čitanju, pisanju i književnosti zauzima najveći dio minimalnog nastavnog vremena. U većini zemalja ovaj udio odgovara postotku od 25% ukupne količine. Na Malti je najveći udio nastavnog vremena posvećen matematici. U svim zemljama, osim Malte i Portugala, matematika zauzima drugi najveći udio u ukupnom nastavnom vremenu, što u većini zemalja iznosi oko 15%. Portugal je jedina zemlja u kojoj je udio vremena posvećenog čitanju, pisanju i književnosti iznosi jednak onome posvećenom matematici. I u Belgiji (Flamanskoj zajednici), Njemačkoj, Irskoj, Poljskoj i Islandu kurikulum jednaku ili gotovo jednaku važnost daje ovim kategorijama predmeta, budući da im je udio nastavnog vremena vrlo sličan (s razlikom manjom od 5 postotnih bodova).

U svim je zemljama nastavno vrijeme posvećeno prirodnim znanostima i stranim jezicima razmjerno je i značajno niže od onog posvećenog čitanju, pisanju i književnosti ili matematici. U većini slučajeva učenici provedu oko 10% ili manje na svaki od ova dva predmeta. U Danskoj, Grčkoj (JRK), Poljskoj i Turskoj postotak vremena posvećenog ovim predmetima je jednak. Broj zemalja u kojima se razmjerno više vremena troši na prirodne znanosti otprilike je jednak onome za strane jezike. U većini slučajeva ipak, razlika u postotnim bodovima nije velika (ne više od 5). Međutim, u slučaju Belgije (Flamanske zajednice), Malte i Austrije razlika je veća. Udio nastavnog vremena posvećenog prirodnim znanostima značajno je veći od onog posvećenog stranim jezicima (oko 10 postotnih bodova). Na Malti je obrnuto.

Relativno nizak postotak nastavnog vremena posvećenog prvom stranom jeziku u nekoliko zemalja (manje od 5%) može se dijelom objasniti činjenicom kako u polovici ispitanih zemalja, učenje stranog jezika kao obveznog predmeta ne počinje u prvom razredu primarnog obrazovanja (12).

U nekoliko su zemalja neke od spomenutih kategorija predmeta šire i nastavno vrijeme njima posvećeno koristi se i za poučavanje drugih predmeta. Ovo je slučaj u Luksemburgu gdje nastavno vrijeme posvećeno čitanju, pisanju i književnosti obuhvaća i vrijeme za prvi strani jezik (njemački jezik). U sedam zemalja nastavno vrijeme za prirodoslovlje obuhvaća i vrijeme za društvene znanosti, bilo da je to slučaj samo u nekim razredima ili u svim razredima na primarnoj razini (13). U šest zemalja, na ovoj razini obrazovanja, tehnologija je isto dio prirodoslovnog kurikuluma u nekim ili u svim razredima (14). U Francuskoj, primjerice, jedno predmetno područje (découverte du monde) tijekom prva dva razreda primarnog obrazovanja obuhvaća nekoliko posebnih predmeta kao što su prirodne znanosti, društvene znanosti, ICT. U toj je fazi kurikulum više organiziran oko poučavanja sadržaja, a ne disciplina.

(11) Za više informacija, vidjeti mrežni dokument na ovoj adresi:

http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/facts_and_figures/Instruction_Time_EN.pdf (12) Za više informacija, vidjeti mrežni dokument dostupan na ovoj adresi: http://eacea.ec.europa.eu/education/

eurydice/documents/facts_and_figures/Instruction_Time_EN.pdf. Isti prikazuje podatke prema razredu i predmetu. (13) Belgija (Flamanska zajednica), Češka Republika, Francuska, Hrvatska, Litva, Austrija i Lihtenštajn. (14) Belgija (Zajednica njemačkog govornog područja), Francuska, Irska, Malta, Austrija i Švedska.





9

Za neke se zemlje ne može navesti postotak nastavnog vremena posvećenog različitim predmetima. U Belgiji (Francuskoj zajednici i Zajednici njemačkog govornog područja), Italiji i Ujedinjenoj Kraljevini (Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj), središnji (najviše razine) propisi ili standardi ne određuju vrijeme koje treba biti posvećeno pojedinim predmetima nego samo skupini predmeta ili kurikulumu kao cjelini. Škole stoga same odlučuju koliko će vremena posvetiti pojedinim predmetima u bilo kojem razredu. U Nizozemskoj središnja tijela zadužena za obrazovanje određuju ukupnu količinu nastavnog vremena kojeg škole mogu rasporediti među razredima i predmetima kurikuluma kako žele. Konačno, u Ujedinjenoj Kraljevini (Škotskoj) kako je već spomenuto, osim tjelesne i zdravstvene kulture, središnja tijela zadužena za obrazovanje ne određuju koji se predmeti trebaju poučavati u školi.

Mnoge zemlje na sekundarnoj razini relativno snažan naglasak stavljaju na strane jezike Slika 3 prikazuje iste četiri kategorije obveznih predmeta u obveznim razredima sekundarnog obrazovanja. U mnogim zemljama obvezno obrazovanje završava na kraju nižeg sekundarnog obrazovanja. No, u nekim zemljama, jedan ili dva razreda sekundarnog obrazovanja također su dio obveznog obrazovanja.

Na sekundarnoj razini, osobito u višim razredima, neki predmeti prestaju biti obvezni za sve učenike i postaju izborni predmeti, među kojima učenici mogu birati. Ova mogućnost objašnjava niži udio nekih predmeta u nekim zemljama.

U Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini škole mogu odlučiti o raspodjeli nastavnog vremena u svim predmetima kurikuluma. U Irskoj se ova mogućnost odnosi samo na posljednji razred obveznog obrazovanja koji je prvi razred više sekundarne razine; predmeti poput prirodnih znanosti i stranih jezika nude se samo kao obvezne opcije.

Obrazac na sekundarnoj razini značajno je drugačiji od onoga na primarnoj razini. Mnogo je ravnomjernija raspodjela nastavnog vremena među ove četiri kategorije predmeta, iako malena razlika u postotnim bodovima i dalje postoji u nekim zemljama.


10

Slika 3: Postotak preporučenog minimalnog nastavnog vremena za čitanje, pisanje i književnost; matematiku; prirodoslovlje; prvi strani jezik kao obveznih predmeta u obveznom srednjem obrazovanju, 2013./14. g.

%

%

Čitanje, pisanje i književnost (ČPK) Matematika Prirodne znanosti Strani jezik Obvezni predmeti s fleksibilnim rasporedom Vertikalna i horizontalna fleksibilnost (-) Ništa ili nije primjenjivo

Izvor: Eurydice.


11

BE fr

BE de

BE nl BG CZ DK DE EE IE EL ES FR HR IT CY LV LT LU HU MT NL

HAVO NL

VMBO

ČPK 17.4 12.5 13.5 15.1 12.3 19.4 13.7 12.8 8.9 25.7 15.8 15.1 18.6 26.4 13.5 14.6 13.5 15.4 13.6 9.5

Mat 15.2 13.0 11.8 12.3 12.9 13.3 13.8 8.9 11.4 12.0 13.7 16.5 19.4 9.9 15.5 10.7 13.4 11.4 13.5

Pri.zn. 9.8 6.8 13.9 17.2 17.2 12.2 21.3 (-) 10.5 8.3 11.2 16.0 5.6 11.7 9.9 10.8 9.1 12.7 10.8

Str.jez. 13.0 12.5 16.7 11.2 14.8 9.7 18.2 19.1 (-) 11.4 11.4 17.6 12.4 14.6 14.0 17.5 13.1 28.8 15.1 24.1

NL

VWO AT AHS

AT HS

AT NMS PL PT RO SI SK FI SE UK-

ENG UK-WLS

UK-NIR

UK-SCT IS LI

GYM LI

OBS LI

REALS NO TR AHS

TR HS

ČPK 13.3 14.2 13.3 13.9 13.5 14.0 13.2 14.7 11.8 22.0 (-) 14.2 12.2 14.8 13.1 15.3 14.7 15.7

Mat 14.2 15.0 12.5 11.9 7.0 14.0 13.3 12.3 11.8 15.0 (-) 13.5 13.7 14.8 14.6 12.0 9.1 9.7

Pri.zn. 12.5 11.7 12.5 12.0 9.5 17.4 17.4 10.2 15.8 11.8 (-) 8.1 7.2 17.0 16.8 9.6 8.0 8.6

Str.jezik 11.7 11.7 11.7 13.1 14.0 11.1 14.1 15.8 7.1 (-) 20.1 11.1 16.8 17.2 14.0 8.6

Obvezni predmeti s fleksibilnim rasporedom

Vertikalna i horizontalna fleksibilnost

(-) Ništa ili nije primjenjivo

Objašnjenje Slika se odnosi samo na opće obrazovanje. Postotak za svaki predmet dobiven je dijeljenjem vremena predviđenog za pojedini obvezni predmet tijekom razdoblja obveznog sekundarnog obrazovanja s ukupnim brojem sati za obvezni kurikulum na sekundarnoj razini (i pomnoženo sa 100). Obvezni predmeti s fleksibilnim rasporedom (horizontalna fleksibilnost): Središnja tijela zadužena za obrazovanje ne navode nastavno vrijeme za pojedini predmet već samo ukupno nastavno vrijeme za skupinu predmeta. Regionalna tijela, lokalna tijela, škole ili nastavnici tako mogu sami odlučiti koliko će vremena posvetiti pojedinom predmetu. Vertikalna fleksibilnost: Središnja tijela zadužena za obrazovanje ne navode nastavno vrijeme za pojedini predmet u određenom razredu već samo ukupno nastavno vrijeme za nekoliko razreda ili čak za cijelo obvezno obrazovanje. Škole/lokalna tijela tako mogu sami odlučiti koliko će vremena posvetiti pojedinom razredu.

Napomene za pojedine zemlje Belgija (BE de): U posljednjoj godini redovnog obveznog obrazovanja, škole koriste pravo na horizontalnu fleksibilnost za drugi strani jezik kao obvezni predmet. Stoga, podaci za tu godinu nisu navedeni. Belgija (BE nl): Zakonodavstvom se samo određuje ukupna količina nastavnog vremena bez navođenja broja sati koji moraju biti posvećeni pojedinom predmetu (horizontalna fleksibilnost). Planirano nastavno vrijeme je srednja vrijednost vrijednosti navedenih u rasporedima koje nude krovne organizacije javnih škola (obrazovanje na razini općine, obrazovanje na razini provincije, obrazovanje na razini zajednice). Irska: U posljednjoj godini obveznog obrazovanja (prvoj godini višeg sekundarnog obrazovanja), škole koriste pravo na horizontalnu fleksibilnost za neke predmete kao što su čitanje, pisanje i književnost; i matematika. Slijedom toga podaci za tu godinu nisu navedeni. Italija: Podaci za čitanje, pisanje i književnost obuhvaćaju i društvene znanosti od 6.do 8 razreda.; za matematiku obuhvaćaju nastavno vrijeme za prirodne znanosti od 6. do 8. razreda (podaci za prirodne znanosti odnose se samo na razdoblje od 9. do 10. razreda). Luksemburg: Podaci za čitanje, pisanje i književnost obuhvaćaju i drugi strani jezik kao obvezni predmet od 7. do 10 razreda. Malta: Podaci su podcijenjeni budući da ne uključuju nastavno vrijeme za mjesec lipanj (ljetni raspored). Švedska: Vidjeti napomenu ispod Slike 2. Lihtenštajn: Vidjeti napomenu ispod Slike 2. Za detaljne informacije o metodologiji prikupljanja podataka pojedine zemlje i prikupljenim podacima, vidjeti dio 3 mrežnog dokumenta dostupnog na ovoj adresi: http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/facts_and_figures/Instruction_Time_EN.pdf.



12

Nadalje, u nešto više od polovice ispitanih zemalja, najveći udio nastavnog vremena u obveznom sekundarnom obrazovanju i dalje odlazi na čitanje, pisanje i književnost. Grčka se ističe kao zemlja u kojoj je veliki dio ukupnog nastavnog vremena posvećen čitanju, pisanju i književnosti (25,7%). S druge strane, matematika, prirodoslovlje i strani jezici dobivaju samo između 10,5 i 11.4%. Sličan, ali manje naglašen obrazac može se vidjeti u Italiji i Švedskoj. U većini drugih zemalja ovaj postotak za čitanje, pisanje i književnosti iznosi oko 15%.

U velikom broju zemalja najveći udio nastavnog vremena učenici koriste za učenje stranih jezika: u Belgiji (Flamanskoj zajednici), Njemačkoj, Francuskoj, Cipru, Latviji, Luksemburgu, Mađarskoj, Malti, Lihtenštajnu (Gymnasium) i Norveškoj. U nekim drugim zemljama, količina vremena posvećena stranim jezicima je vrlo slična (manje od jednog postotnog boda razlike) onoj posvećenoj čitanju, pisanju i književnosti; to je slučaj u Litvi, Portugalu, Slovačkoj, Turskoj (Anatolia High Schools). Stanje je slično obzirom na prirodne znanosti u Finskoj i Lihtenštajnu (Realschulen). U svim ovim zemljama, nastavno vrijeme kako je prikazano u tablici gore koristi se za učenje dva i, u nekim slučajevima, tri strana jezika kao obvezna predmeta u nekim ili svim razredima sekundarnog obrazovanja (15). Posebna napomena treba se dati za Luksemburg i Maltu u kojima je nastavno vrijeme posvećeno stranim jezicima razmjerno mnogo više u odnosu na druge predmete (osobito čitanje, pisanje i književnost). Učenici u ovim zemljama strane jezike u školi počinju učiti od rane dobi i prilično intenzivno budući da trebaju imati vrlo visoku razinu znanja jer ovi jezici kasnije postaju jezici nastave (16). Matematika zauzima oko 15% ukupnog nastavnog vremena u većini zemalja. Rijetko je to predmet koji ima najveći udio nastavnog vremena; to je slučaj samo u Austriji (Allgemeinbildende höhere Schulen – prirodoslovni smjer (Realgymnasium) i Hauptschulen). U ovoj pak zemlji razlika u postotnim bodovima između navedena četiri predmeta vrlo je mala. U tri zemlje (Cipru, Mađarskoj i Portugalu), učenici najmanju količinu vremena, u odnosu na druga tri predmeta, provode na matematiku, ali opet razlika u odnosu na najbližu drugu zemlju po postotku nije značajna (oko dva postotna boda).

U otprilike polovici ispitanih zemalja, najniži udio nastavnog vremena posvećen je prirodoslovlju. Razlika u odnosu na druge predmete najveća je u Belgiji (Francuskoj i Flamanskoj zajednici), Italiji, Islandu i Lihtenštajnu (Gymnasium), u kojima je taj udio jednak ili veći od pet postotnih bodova. U Italiji, u nekim razredima, nastavno vrijeme za matematiku obuhvaća i nastavu prirodnih znanosti, što objašnjava relativno nizak postotak za potonji predmet. Za razliku od ovoga, prirodne znanosti zauzimaju najveći udio nastavnog vremena u pet zemalja (Češka Republika, Estonija, Rumunjska, Slovenija i Lihtenštajn (Oberschulen)). Ovaj je udio, međutim, viši samo za nekoliko postotnih bodova (između dva i četiri ovisno o zemlji).

Kao što je to slučaj na primarnoj razini, nastavno vrijeme posvećeno ovim četirima kategorijama predmeta u obveznim razredima obveznog obrazovanja seže od 50% do 60% ukupnog nastavnog vremena, ovisno o zemlji. Ovaj je postotak nešto viši u Lihtenštajnu (Realschulen) (61%), Hrvatskoj (63%) i još viši u Italiji (66%), Estoniji i Luksemburgu (po 67%). Španjolska (47%), Cipar (49%), Portugal (43%) i Turska (45% i 42%) nalaze se ispod granice raspona od 50 do 60%.

(15) Za detaljne informacije o nastavnom vremenu posvećenom prvom, drugom, trećem i četvrtom jeziku kao obveznom

predmetu za svaku godinu obveznog obrazovanja, vidjeti mrežni dokument na ovoj adresi: http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/facts_and_figures/Instruction_Time_EN.pdf

(16) Njemački i francuski jezik u slučaju Luksemburga i engleski jezik u slučaju Malte.


poredbeni pregled nastavnog vremena u redovnom obveznom

Documents