posebni objekti

8/18/2019 Posebni objekti

1/234

UNIVERZITET U SARAJEVU

GRAĐEVINSKI FAKULTET

PROJEKTOVANJE I IZGRADNJA POSEBNIH SAOBRAĆAJNIH OBJEKATA

Mirza POZDER

Branko. MAZIĆ


2/234

PROJEKTOVANJE I IZGRADNJA POZDER M., MAZIĆ B. POSEBNIH SAOBRAĆAJNIH OBJEKATA -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2

Sadržaj:

I. PARKIRALIŠTA 8

1.1. Uvod 8

1.2. Osnovni saobraćajni pokazatelji vezani za parkiranje 9

1.3. Potražnja za parkiranjem 11

1.4. Ponuda parkiranja 12

1.5. Dimenzioniranje ponude parkiranja 13

1.5.1. Metoda generacije 13

1.5.2.Metoda proračuna korištenjem City faktora 14

1.5.3. Metoda prema koeficijentu centra grada 14

1.5.4. Metoda prema koeficijentu mjesta za parkiranje 14

1.5.5. Metoda proračuna korištenjem urbanističkih normativa 15

1.6. Osnovni elementi parking mjesta 15

1.7. Načini parkiranja 17

1.7.1.Parkiranje na ulicama 17

1.7.2. Parkiranje van ulica 25

1.8. Primjer 29

II.

GARAŽE 34

2.1. Uvod 34

2.2. Podjela garaža 35

2.3. Kapacitet garaža 39

2.4. Elementi garaža 39

2.4.1. Površina za parkiranje 40

2.4.2. Ulazi izlazi iz garaža 43

2.4.3. Rampe 45

2.4.4. Saobraćajna oprema i signalizacija u garažama 47

2.5. Mehaničke garaže za parkiranje 48

2.5.1. Garaže s pokretnom platformom (garaže u jednoj etaži) 49

2.5.2. Garaže s vertikalnim liftovima i horizontalnim pokretnim platformama49

2.5.3. Garaže s pokretnom platformom po horizontalnoj i vertikalnoj osi 50

2.5.4. Garaže s pokretnim boksovima 50

III. BENZINSKE PUMPE I STANICE 52

3.1. Uvod 52


3/234

POZDER M., MAZIĆ B. PROJEKTOVANJE I IZGRADNJAPOSEBNIHSAOBRAĆAJNIHOBJEKATA

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

3

3.2. Podjela po veličini 52

3.2.1. Manje benzinske pumpe 52

3.2.2. Veće benzinske pumpe 52

3.3. Podjela po načinu pristupa vozila 53

3.4. Osnovna načela za dimenzioniranje benziskih pumpi 55

3.5. Saobraćajne površine benziskih pumpi 55

3.5.1. Ulaz i izlaz sa benziske pumpe 56

3.5.2. Područje za podjelu saobraćajnih tokova 60

3.5.3. Područje za snabdijevanje gorivom 61

3.5.4. Područje za udruživanje saobraćajnih tokova 62

3.6. Položaj benziskih pumpi u odnosu na priključnu saobraćajnicu 62

3.6.1. Traka za usporenje i ubrzanje 63

3.7. Odvodnjavanje užeg područja benzinske pumpe 64

3.8. Kolovozna konstrukcija u području ulaza i izlaza 65

3.9. Uređaji za točenje goriva 65

3.10. Rezervoari 66

3.11. Parkir ališta u sklopu benzinskih pumpi 67

3.12. Prateće aktivnosti 68

3.13. Saobraćajna signalizacija na području benzinske pumpe 69

3.14. Automatske benzinske pumpa 70

IV.

AUTOBUSKA STAJALIŠTA I STAN ICE 75

4.1. Uvod 75

4.2. Osnovni elementi autobuskog stajališta 75

4.3. Elementi autobuske stanice 76

4.4. Osnovni saobraćajni pokazatelji autobuskih stanica 78

4.5. Podjela autobuskih stanica 80

4.6. Lokacija autobuskog stajališta 80

4.7. Elementi osovine i nivelete ceste na području autobuskog stajališta 84

4.8. Slobodni i saobraćajni profil autobuskog stajališta 85

4.9. Širina autobuskog stajališta i područja za zadržavanje putnika 86

4.10. Peroni 87

4.11. Ostala oprema autobuskih stanica 89

4.11.1. Šalteri za informacije 89


4/234


4

4.11.2. Šalteri za prodaju karata 89

4.11.3. Čekaonica 89

V. MIMOILAZNICE I OKRETNICE 92

5.1. Proširenje kolovoza za mimoilaženje vozila - mimoilaznice 92

5.2. Dimenzije proširenja kolovoza za mimoilaženje vozila 92

5.3. Okretišta 93

5.3.1. Vrste okretišta 93

VI. NAPLATNE STANICE 99

6.1. Uvod 99

6.2. Sistemi naplate cestarine 99

6.2.1. Otvoreni sistem naplate cestarine 100

6.3. Dimenzionisanje naplatnih stanica 100

VII. LUKE 104

7.1. Uvod 104

7.2. Osnovne funkcije luke 104

7.3. Osnovni pojmovi lučnog sistema 105

7.4. Podjela luka 109

7.5. Geoprometni položaj luka 111

7.6. Forma luke 112

7.7. Planerske osnove razvoja luka 115

7.8. Projektovanje luka i terminala 116

7.9. Uslovi za projektovanje luka 117

7.9.1. Klimatski uslovi 117

7.9.2. Topografski i hidrografski uslovi 119

7.9.3. Geomehanički uslovi 120

7.10. Ispitivanje položaja lučnih objekata 120

7.11. Tehničke karakterstike lučnih objekata 120

7.11.1. Prilaz luci 121

7.11.2. Sidrište 121

7.11.3. Lučni bazeni 122

7.11.4. Akvatorij luke 127

7.11.5. Vanjske lučne građevine 128

7.11.6. Unutrašnje lučne građevine 135


5/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

5

7.12. Lučna skladišta 136

7.12.1. Zatvorena lučka skladišta 137

7.12.2. Saobraćajni lučni sistemi 138

7.12.3. Lučka mehanizacija 140

VIII. AERODROMI 142

8.1. Historijski razvoj aerodroma 142

8.2. Historiski razvoj avijacije 142

8.3. Organizacija civilnog vazdušnog saobraćaja 143

8.3.1. Varšavska konvencija 143

8.3.2. Čikaška konvencija 144

8.4. Aerodromi 144

8.4.1. Civilni aerodromi 145

8.4.2. Vojni aerodromi 145

8.4.3. Mješoviti aerodromi 146

8.5. Klasifikacija aerodroma 146

8.6. Elementi za određivanje kategorije aerodroma 147

8.7. Izbor lokacije aerodroma i orjentacija poletno-sletne staze 148

8.7.1. Topografski uslovi 148

8.7.2. Meterološki uslovi 148

8.8. Orjentacija poletno-sletne staze 153

8.9. Zone sigurnosti oko aerodroma 154

8.9.1. Vanjska horizontalna površina 155

8.9.2. Konusna površina 155

8.9.3. Unutrašnja horizontalna površina 157

8.9.4. Prilazna površina 157

8.9.5. Površine ograničenja prepreka 157 8.10. Osnovni elementi aerodroma 160

8.10.1. Poletno-sletna staza 160

8.10.2. Određivanje dužine poletno-sletne staze 161

8.10.3. Obavezne dimenzije za zaustavljanje 162

8.10.4. Odredivanje širine poletno-sletne staze 166

8.11.5. Sistemi i broj poletno-sletnih staza 166

8.10.6. Uzdužni profil poletno-sletne staze 167


6/234


7/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

7

9.6. Ograničenje prepreka i njihovo uklanjanje 210

9.6.1. Površine i sektori sa ograničenjem prepreka 210

9.7. Sektori sa ograničenjem prepreka 213

9.7.1. Sektor/površina bez prepreka – helidrom na platformi 213

9.7.2. Sektor s ograničenjem prepreka u kojem su zbog posebne

konstrukcije platforme dijelom dopuštene prepreke – helidrom na platformi214

9.8. Zahtjevi u pogledu površina sa ograničenjem prepreka 215

9.8.1. Helidrom u nivou sa zemljom 215

9.8.2. Uzdignuti helidromi 218

9.8.3. Helidrom na platformi 219

9.8.4. Namjenski izgrađeni helidrom na palubi broda – smješten na pramcu

ili krmi 221

9.8.5. Namjenski izgrađeni helidrom na palubi broda – smješten na sredini

broda (Amidships location) 222

9.8.6. Nenamjenski izgrađeni helidrom na palubi broda (smješten na boku

broda) 224

9.9. Vizualna sredstva za navigaciju 225

9.9.1. Pokazivač smjera vjetra 225

9.9.2. Identifikaciona oznaka helidroma 225

9.9.3. Oznaka najveće dopuštene mase 227

9.9.4. Oznaka najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim

rotorom 228

9.9.5. Oznaka ili označivač područja završnog prilaza i uzlijetanja FATO 228

9.9.6. Identifikacijska oznaka područja završnog prilaza i polijetanja FATO228

9.9.7. Oznaka ciljne tačke 229

9.9.8. Oznaka područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju TLOF 229 9.9.9. Oznaka dodira-pozicioniranja 229

9.9.10. Oznaka naziva helidroma 230

9.9.11. Oznaka sektora bez prepreka na helidromu na platformi 231

9.9.12. Oznaka površine helidroma na platformi 231

9.9.13. Oznaka sektora zabranjenog slijetanja na helidrom na platformi 231

Literatura: 233


8/234


8

I. PARKIRALIŠTA

1.1. Uvod

Pojam parkiranja nastaje početkom 19. stoljeća u SAD, kada je u tvornici

automobila „Ford“ koncipirana prva pokretna traka za proizvodnju cestovnih

motornih vozila.

Pod pojmom parkiranja podrazumjevamo proces ostavljanja vozila na mjestu

predviđenom za parkiranje To je prekid tekućeg saobraćaja u trajanju dužem od 15

minuta.

Mjesto za parkiranje je prostor namjenjen i tehnički opremljen za parkiranje jednog

vozila. Ovaj se prostor sastoji iz prostora predviđenog za parkiranje i manevarskog

prostora.

Sa razvojem urbanizacije u svijetu i povećanjem standarda života, kretanje

motornim vozilima, pa samim tim i parkiranje, postaje sve veći problem u urbanim

sredinama.

Parkiranje predstavlja problem u smislu racionalnoga korištenja urbanog prostora.

Potreba za parkiranjem vozila naziva se potražnja za parkiranjem.

Sa porastom stepena motorizacije povećava i potražnja za parkiranjem. Problemi s

parkiranjem nastaju u onom trenutku kada potražnja za parkiranjem nadmaši ponudu parkiranja.

U većini gradova razvijenih zemalja, potražnja za parkiranjem nadmašuje ponudu

parkiranja. Lokalne uprave urbanih područja većinom, pri omogućavanju ponude

parkiranja, tipično slijede sljedeće strategije za pojedinu grupu korisnika:

stanovnici, koji imaju prioritet na listi korisnika,

poslovni korisnici, turisti i korisnici trgovina sljedeći su na listi prioriteta kojima

se dozvoljava pristup ponudi parkiranja,


9/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

9

zaposlenici su posljednji u prioritetu za pristup ponudi parkiranja određenog

područja, i

dostava koja koristi ponudu parkiranja tokom dana, radi dostave razne robe.

1.2. Osnovni saobraćajni pokazatelji vezani za parkiranje

Trajanje parkiranja je vremenski dijapazon zadržavanja vozila počevši od vremena

kada je počelo parkiranje do vremena odlaska sa parkinga.

Računa se po formuli:

tp=N∑ [∑ ((t2)-(t1)N j=1 )]

Ni=1

∑ kiMi=1, (1.1.)

gdje je:

tp: prosječno vrijeme parkiranja (minuta ili sat),

N: broj mjesta za parkiranje za koje se računa prosječno vrijeme parkiranja,

t1: vrijeme dolaska svakog od vozila za koje se računa prosječno vrijeme

parkiranja (minuta ili sat),

t2: vrijeme odlaska svakog od vozila za koje se računa prosječno vrijeme

parkiranja (minuta ili sat), i

k: broj ostvarenih parkiranja na svakom od N mjesta za parkiranje.

Izmjena parkiranja je ostvareni broj parkiranja na jednom mjestu za parkiranje u

toku posmatranom vremena. Prosječan broj izmjena parkiranja po j ednom mjestu

za parkiranje se računa po obrazcu:

No=∑ kiNi=1

N, (1.2.)

gdje je:

No: prosječan broj izmjena parkiranja na jednom parking mjestu u vremenu,

ki: broj ostvarenih izmjena parkiranja na svakom od N mjesta za parkiranje, i

N: broj mjesta za parkiranje.

Obim parkiranja (slika 1.1.) predstavlja ukupan broj ostvarenih parkiranja na N

mjesta za parkiranje u toku vremena.


10/234


10

Slika 1.1. Obim parkiranja

Nakupljanje automobila (slika 1.2.) predstavlja ukupan broj parkiranih automobila na

određenom prostoru na N parking mjesta u toku vremena.

Slika 1.2. Nakupljanje automobila

Vrijeme mirovanja automobila predstavlja zbir svih parcijalnih vremena u kome jeautomobil bio parkiran.

Kapacitet parkirališta sa N mjesta za parkiranje predstavlja broj ostvarenih

parkirianja u određenom vremenskom intervalu.

Teorijski kapacitet parkirališta se računa po formuli:

KPt=Nt

T, (1.3.)

gdje je:

KPt: teorijski kapacitet parkirališta (broj parkiranja u jedinici vremena),


11/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

11

N: broj parking mjesta na parkiralištu za koji se računa kapacitet,

t: srednje trajanje parkiranja mjereno na mjestima za parkiranje N, i

T: vremenski interval za koji se računa kapacitet parkirališta.

1.3. Potražnja za parkiranjem

Potražnja za parkiranjem se izražava brojem vozila čiji korisnici traže slobodno

mjesto za parkiranje u određenom prostoru u jedinici vremena.

Potražnja za parkiranjem je najvećeg intenziteta kod individialne motorizacije.

Procjene govore da se vozila 90% vremena nalaze u stanju mirovanja. To ima za

posljedicu da je potražnja za parkiranjem značajna.

Potražnja za parkiranjem je težnja i potreba vozača da parkira vozilo što je mogućebliže ciljanoj lokaciji. Težnja je da se smanj i upotreba ostalih načina putovanja kao

što je pješačenje, javni gradski prijevozom itd.

Potražnja za parkiranjem, prema aktivnosti zbog koje nastaje, dijeli se na:

potražnju za parkiranjem vezanu za mjesto stanovanja,

potražnju za parkiranjem vezanu za radno mjesto,

potražnju za parkiranjem vezanu za kupovinu,

potražnju za parkiranjem vezanu za obavljanje poslova,

potražnju za parkiranjem vezanu za obrazovanje i edukaciju,

potražnju za parkiranjem vezanu za slobodno vrijeme, i

potražnju za parkiranjem vezanu za ostale aktivnosti.

Prema vremenu trajanja korištenja parkirališta, potražnja parkiranja se dijeli na:

kratkotrajno parkiranje: do 2 sata,

srednje dugo parkiranje: od 2 do 6 sati,

dugo parkiranje parkiranje: od 6 do 10 sati, i

dugotrajno parkiranje: više od 10 sati.

Osnovni pokazatelji potražnje za parkirenjem su:

broj raspoloživih parking mjesta,

pokazatelj dužine parkiranja,

pokazatelj izmjene parkiranja,


12/234


12

broj ilegalno parkiranih vozila, i

tip parking mjesta.

1.4. Ponuda parkiranja

Broj raspoloživih mjesta na određenoj lokaciji predstavlja ponudu parkiranja na

određenoj lokaciji.

Pokazatelj dužine parkiranja ukazuje na trajanje potražnje za parkiranjem u

određenom području.

Pokazatelj izmjene parkiranja je pokazatelj koji ukazuje na broj parkiranih vozila na

jedno parking mjesto u određenom vremenskom intervalu.

Broj ilegalno parkiranih vozila ukazuje koliko potražnja za parkiranjem nadmašuje

ponudu za parkiranjem na određenoj lokaciji u određenom vremenu, a odnosi se na

vozila koja su parkiranja na mjestima nepredviđenim za parkiranje.

Tip parking mjesta je pokazatelj povezan sa ponudom parkiranja, u smislu

lokacijskog ili namjenskog karaktera.

Lokacijski, parkiranje se može podijeliti na:

ulično, i

izvanulično parkiranje.

Prema vrsti korisnika koji parking mogu koristiti parkirališta mogu biti:

privatna, i

javna.

Ulično parkiranje

je parkiranje na ulici odnosno u sklopu profila saobraćajnice.

Kod javnog izvanuličnog parkiranja, parkiranje se vrši na površinama izvan

saobraćajne mreže. Karakterstika ovog vida parkiranja je da su u javnoj funkciji.

Izuzetno parkiranja mogu biti regulisana u smislu ograničenja vremena parkiranja, i

tipa naplate parkiranja.

Privatno izvanulično parkiranje je parkiranje koje je rezervisano za određeni objekat

kao šo su na primjer poslovne zgrade ili trgovački centri. Samo osobe koje se

dovode u vezu sa korištenjem tih objekata mogu koristiti ovaj tip parkiranja.


13/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

13

Privatno izvanulično parkiranje stanovnika podrazumijeva parkiranje uz objekte za

stanovanje (vlasnici ili korisnici objekata).

1.5. Dimenzioniranje ponude parkiranja

Dimenzioniranje ponude parkiranja predstavlja proračun potrebnog broja mjesta za

parkiranje na određenoj lokaciji.

Faktori koji utiču na proračun potrebnog broja mjesta za parkiranje su:

zona u kojoj se nalazi lokacija (centar grada, predgrađe, prigradsko naselje,

itd.),

razvijenost područja na kojoj se nalazi lokacija,

dostupnost lokacije koristeći sistem javnog saobrać ja, i

mogućnost korištenja ostalih vidova saobraćaja (pješačenje ili biciklizam).

Zahtevi za parkiranjem uslovljeni su:

mjestom nastajanja,

vremenom nastajanja, i

vrstom korisnika parkirališta (putnički automobili, autobusi i dr.).

Postoji mnogo metoda za proračun potrebnog broja parking mjesta a najviše se

koriste sljedeće meode i to:

metoda generacije,

metoda proračuna korištenjem tzv. “City” faktora,

metoda proračuna prema koeficijentu centra grada,

metoda proračuna prema koeficijentu mjesta za parkiranje, i

metoda korištenjem urbanističkih normativa.

1.5.1. Metoda generacije

Metoda generacije je bazirana na rezultatima empirijskih istraživanja u SAD-u.

Uspostavljena je zavisnost između postojećih objekata i popunjenosti njihovih

parking površina.

Metodološki istraživanje se sprovelo na način da se unutar određenog područja

vršilo brojanje parkiranih vozila u vrijeme potrebe za parking mjestima i u vršnom

vremenu potrebe. Za vrijeme vršne potrebe određeni su vremenski periodi toku

dana i to:

za rezidencijalne četvrti – jutarnji sati,

za restorane u vrijeme obroka, i


14/234


14

za stadione i sportske objekte u vrijeme održavanja sportskih događaja i dr.

Model ja razvijen upotrebom linearne regresione analize i oblika je:

Ppot=1,33S j-32,5, (1.4.)

gdje je:Ppot: potreban broj parking mjesta, i

S j: broj stambenih jedinica.

Koeficijent determinacije iznosi 0,92 što predstavlja visok stepen korelacije između

broja stambenih jedinica i potrebnog broja mjesta za parkiranje.

1.5.2.Metoda proračuna korištenjem City faktora

Metodom proračuna korištenjem City faktora potreban broj parking mjesta se dobije

u odnosu na broj stanovnika grada i stepen motorizacije.

Matematski oblik modela je:

Ppot=ck, (1.5.)

gdje je:

Ppot: prosječan broj mjesta za parkiranje,

c: city faktor (0,12 – 0,2), i

k: ukupni broj motornih vozila.

1.5.3. Metoda prema koeficijentu centra grada

Proračun potrebnog broja parking mjesta za parkiranje po ovoj metodi se vrši

pomoću formule :

Ppot=Rc+Ps, (1.6.)

gdje je:

Ppot: potreban broj mjesta za parkiranje,

R: broj motornih vozila koja se mogu pojaviti kao budući korisnici parking,

C: koeficijent centra grada (0-1), i

Ps: broj mjesta za parkiranje koje je potrebno osigurati za stanovnike u centru

grada.

1.5.4. Metoda prema koeficijentu mjesta za parkiranje

Metoda je razvijena u Sjedinjenim Američkim Državama.

Koeficijent mjesta za parkiranje se dobije iz dijagrama a u odnosu na broj

stanovnika.


15/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

15

Slika 1.3. Koeficijent mjesta za parkiranje prikazan dijagramom linija

1.5.5. Metoda proračuna korištenjem urbanističkih normativa

Potreba broj parking mjesta po ovoj metodi se dobije u zavisnosti od stepena

atrakcije gradskih sadržaja (tabela 1.1.).

Broj parking mjesta se procjenjuje u odnosu na kvadraturu i namjene izgrađene

površine.

Tabela 1.1. Potreban bro j parking mjesta na 1.000m2 izgrađene površine Sadržaj Stalni korisnici Posjetioci Ukupno

Stanovanje 12 3 15

Proizvodnja 20 - 20Fakulteti 30 - 30

Poslovanje 25 5 30

Trgovina 8 52 60

Hoteli 4 26 30

Restorani 20 100 120

Kina, pozorišta - 250 250

1.6. Osnovni elementi parking mjesta

Parking mjesto je površina za parkiranje jednog vozila. Sastoji se iz:

površine na kojoj vozilo stoji za vreme dok je parkirano, i

dio površine namenjen za manevrisanje vozila.

Dimenzije parkirališnog mjesta zavise od načina parkiranja i položaja parking

mjesta u odnosu ostale objekte u prostoru.

Površina jednog parking mjesta određena je:

uglom parking mjesta: ugao koji zaklapa uzdužna osovina površine na kojoj

vozilo stoji i uzdužna osovina površine za manevrisanje,


16/234


16

širinom parking mjesta koja zavisi od širine vozila mjerodavnog za

dimenzioniranje,

zaštitnog rastojanja izmedu bočne strane vozila i prostornog ograničenja,

dužinom dijela parking mjesta na kome vozilo stoji a koja zavisi od dužine mjerodavnog vozila , zaštitnog rastojanja izmedu prednje i zadnje strane

vozila, prostornog ograničenja i ugla parking mjesta, i

širinom prolaza potrebnog za manevrisanje koja zavisi od: dimenzija i

manevarskih sposobnosti mjerodavnog vozila, ugla parking mesta, zaštitnih

zona između vozila i prostornih ograničenja u stanju kretanja vozila, načina

parkiranja i dr.

Slika 1.4. Dimenzije mjerodavnog vozila

Prilikom parkiranja vozila neophodno je obezbediti i zaštitni prostor:

oko vozila u stanju mirovanja, i

oko vozila u pri kretanju.

Slika 1.5. Prostor između bočnih strana vozila potreban za ulazak i izlazak vozila

U tabeli 1.2. je prikazana velčina zaštitnog prostora oko vozila.

Tabela 1.2 . Zaštitni prostor oko vozila

Vrsta zaštitnog prostora Putnička Teretna Autobusi


17/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

17

vozila(m)

vozila (m) (m)

Između bočnih strana vozila 0.5 1 1Između čeone strane vozila i ivice parkingmesta

0.2 0.5 0.5

Između vozila u stanju kretanja isusjednih vozila

0.2 0.3 0.3

Između vozila u stanju kretanja i suprotnoparkiranih vozila

0.5 0.8 0,8

Mjesta za parkiranje se u pravilu označavaju crtama bijele boje. Širina crte je 0,10

m. Posebna parkirališna mjesta (invalidi, rezervacije, itd.) označavaju se žutom

bojom.

Slika 1.6. Dimenzije crta za označavanje mjesta za parkiranje

1.7. Načini parkiranja

1.7.1. Parkiranje na ulicama

Parkiranje na ulicama se obavlja neposredno na kolovozu ili uz kolovoz.


18/234


18

Vozači ga najčešće koriste jer omogućuje najbrži kontakt sa lokacijom gdje putuju.

Najmanji su gubitci vremena do željenog cilja.

Ovaj vid parkiranja naročito je aktr aktivan u slučaju kada se korisnici parkirališta

kratko zadržavaju.

Nedostatak ove vrste parkiranja je da smanjuje kapacitet saobraćajnica,

bezbijednost (naročito za pješake), utiče na okolinske impakte, zauzima koristan

prostor i dr.

Načini parkiranja na ulicama

Parkiranje na ulicama može biti:

u zavisnosti od ugla parking mjesta u odnosu na osovinu saobraćajnice

uzdužno parkiranje,

koso parkiranje, i

okomito parkiranje.

u zavisnosti od položaja parking mjesta u odnosu na rub kolovoza:

na kolovozu, uz ivicu kolovoza,

na kolovozu, na sredini kolovoza,

na trotoraru, i

dijelom na trotoaru, dijelom na kolovozu.

Parking mjesta u odn osu na ugao parkiranja

Uzdužno parkiranje

Uzdužno parkiranje predstavlja parkiranje vozila paralelno sa osovinom

saobraćajnice. Ovaj način parkiranja u poprečnom smislu zauzima najmanje

prostora, kako za parkiranje tako i za manevrisanje vozila prilikom parkiranja.

Nedostatak ovog vida parkiranja je da zauzima značaj prostor po dužini

saobraćajnice

Dimenzije uzdužnog parking mjesta iznosi 5,75 x 2,00 m, a potrebna širina

manevarskog prostora uz parking mjesto je 3,50 m.

Izuzetno se može primijeniti i parking mjesto dimenzija 5,50 x 2,00 m.


19/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

19

Slika 1.7 . Dimenzije uzdužnog parking mjesta

Kos o parkiranje

Koso parkiranje podrazumijeva parkiranje vozila pod uglom u odnosu na osovinu

saobraćajnice. Ugao pod kojim se mogu postaviti kosa parking mjesta, prema

njemačkim smjernicama za projektiranje parkirališta, može biti 45°, 54°, 63°, 72° i

81°. Općenito, koso parking mjesto se može postaviti u dijapazonu od 30 do 90°.

Nedostatak ovog vida parkiranje je taj što se ulazak vozila na parking mjesto može

obaviti samo iz pravca iz kojeg vozilo dolazi, ali je prednost što omogućuje

parkiranje vožnjom unaprijed što ne uzrokuje veće smetnje u saobraćaju.

Osnovna širina kosoga parking mjesta iznosi 2,50 m. Dužina kosog parking mjesta

zavisi od ugla postavljanja u odnosnu na osovinu saobraćajnice a kreće se u

dijapazonu od 5,00 m do 6,86 m, a dubina od 4,85 m do 5,35 m.


20/234


20

Slika 1.8.Geometrijski elementi kosog parking mjesta

Tabela 1.3. Dimenzije okomitih i kosih mjesta za parkiranje

O - Ugao parkiranja(°) 45 54 63 72 81 90

š - osnovna širina p.m. - m 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5l - osnovna duljina p.m. - m 6,86 6,37 5,95 5,63 5,32 5

šc - širina ceste (jednosmjerna) 3 3,5 4 4,5 5,25 6šc - širina ceste (dvosmjerna) 3 3,5 4 4,5 5,25 6L1 - m 3,54 3,09 2,81 2,63 2,53 2,5

L2 - m 3,85 5,15 5,3 5,35 5,25 5

L3- m 3,97 4,42 4,73 4,97 5,06 5L4- m (jednosmjerno) 7,85 8,65 9,3 9,85 10,5 11

L5- m (jednosmjerno) 12,7 13,81 14,6 15,21 15,76 16

L6- m (jednosmjerno) 11,82 13,07 14,04 14,82 15,56 16

L7- m (jednosmjerno) 10,93 12,34 13,47 14,44 15,37 16

L4- m (dvosmjerno) 7,85 8,65 9,3 9,85 10,5 11

L5- m (dvosmjerno) 12,7 13,81 14,6 15,21 15,76 16

L6- m (dvosmjerno) 11,82 13,07 14,04 14,82 15,56 16

L7- m (dvosmjerno) 10,93 12,34 13,47 14,44 15,37 16

Okom ito parkiranje

Okomito parkiranje podrazumijeva parkiranje vozila pod uglom od 90° u odnosu na

osovinu saobraćajnice. Ovaj način parkiranja omogućuje smještanje najvećeg broja

parkiranih vozila na površinu predviđenu za parkrianje.

Ovaj način parkiranja zahtijeva veću širinu parking mjesta i manevarskog prostora.

Prednost okomitog načina parkiranjaje što se ulazak na parking mjesto može

obaviti dvomsjerno.

Dimenzije okomitog parking mjesta su 5,00 metara (dužina) i 2,50 metara (širina).


21/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

21

Slika 1.9. Osnovne dimenzije uzdužnog parking mijesta

Položaj park ing m jesta u odnos u na rub k olovoza

Parking mjesta neposredno uz rub kolovoza predstavlja povoljan način parkiranja

sa aspekta ulaza i izlaza sa parking mjesta. Kod parkiranja vozilo na kolovozu

omogućuje veću sigurnost za pješake. Nedostatak ovog vida parkiranje je što se

parkiranje vrši na kolovozu te je potrebno predvidjeti veću širinu samog kolovozašto u gradskim sredinama često nije moguće.

Parking mjesta na sredini kolovoza se primjenjuje na saobraćajnicama veće širine

kolovoza. Parkiranje na ovaj način je povoljno jer se može obavljati iz oba smjera

vožnje. Ipak vozačima je otežan pristup od vozila do pješačkih površina i obrnuto te

može biti ugrožena njihova sigurnost.

Parkrianje na trotoaru predstavlja povoljan način parkiranja sa aspekta kapaciteta

saobraćajnica jer se u nesmanjuje profil saobraćajnica asamim tim i kapacitet.

Parking mjesta di je lom n a trotoaru, a di jelom na ko lovozu

Parkiranje dijelom na trotoaru a dijelom na kolovozu se rijetko primjenjuje. Ipak ovaj

vid parkiranja povoljan je sa aspekta kapaciteta saobraćajnice jer se isti smanjuje u

manjoj mjeri.


22/234


22

Slika 1.11. Način postavljanj a mjesta za parkiranje na ulici u odnosu na rub

kolovoza


23/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

23

Ivična traka uz ivicu park ing m jesta

Ukoliko je prostorno moguće, poželjno je između mjesta za parkiranje i

saobraćajnih traka predvidjeti ivičnu traku.

Ivična traka omogućuje dodatni prostor za kretanje pješaka od parkiranog vozila dopješačke staze.

Širina ivične trake iznosi najmanje 0,30 metara, a maksimalna do 1,00 metara.

Slika 1.12. I vična traka uz ivicu parking mjesta

Rezervisana parking m jesta

To su parking mjesta koja se rezervišu za vozila posebne namjene ili za posebnog

korisnika a razlika u odnosu na klasično parking mjesto je ta što se označavaju

žutom bojom i saobraćajnim znakom (“R”).


24/234


24

Slika 1.13. Rezervisana parking mjesta

Parking m jesta za inval ide

Parking mjesta za invalidne osobe, osim prostora za parkiranje vozila, sastoje se i

iz dodatnog prostor za ulazak u vozilo i izlazak iz vozila. Širina parkirališnog mjesta

je 2,50 metara, a širina dodatnog prostora 1,00 metara ili 1,40 metara.

Površina za ulazak i izlazak iz vozila označava se crtama širine 0,10 metara, srazmakom 0,20 metara i pod uglom od 45° u odnosu na položaj parking mjesta.

Parking mjesto je označeno i sa oznakom invalida.

Slika 1.14. Parking mjesta za invalide


25/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

25

1.7.2. Parkiranje van ulica

Parkiranje van ulica se obavlja na površinama van saobraćajnica rezervisanim za

parkiranje.

Površina i oblik parkinga zavise od površine i oblika prostora na kojem je

predviđeno parkranje.

U urbanim sredinama ovaj način parkiranja je povoljniji od parkiranja na ulicama jer

se na taj način povećava kapacitet i nivo usluge saobraćajnica a povećava se i

sigurnost u saobraćaju.

Ipak u gradovima se često ne može omogućiti prostor za izgradnju novih

parkirališta, pa u tom slučaju primat u parkiranju preuzimaju podzemne ili

nadzemne garaže.

Oblikovanje parking a van ul ica

Oblikovanje parkinga van ulica se obično sastoji iz sljedećih faza i to :

razmještanja parking mjesta,

raspoređivanja saobraćajnica na parking odnosno definisanje režima

saobaćaja, i

definisanje ulaza i izlaza na saobraćajnice gradske mreže saobraćajnica.

Osnovna dva kriterija prilikom saobr aćajnog oblikovanja parkinga su:

racionalnost korištenja prostora tj. obezbijeđivanje maksimalnog broja

parking mjesta na površini predviđenoj za parkiranje, i

svođenje broja ulaza i izlaza na minimalnu moguću mjeru (po mogućnosti

jedan).

Tipični načini saobraćajnog oblikovanja parkinga su:

pravougaono,

koso, i

konbinovano.

Pravougaono obl ikovanje

Pravokutno oblikovanje mjesta za parking podrazumjeva postavljanje mjesta za

parkiranje pod uglom od 90° u odnosu na osovinu prolaza ili uz ivicu parkirališta.

Postavljanje parking mjesta se obavlja konbinovano na način da se uz ivicu


26/234


26

površine postavlja jedan red parking mjesta a uz prolaze dvostrani (sa obje strane

po jedan red).

Širina jednog reda parking mjesta iznosi 5,0 metara, a širina prolaza 6,0 metara iz

čega proizlazi da je širina osnovnog modula 16,0 metara. Širina jednog mjesta za

parkiranje može biti u dijapazonu od 2,30 do 2,50 metara.

Organizacija saobraćajnih tokova na saobraćajnicama parkirališta s pravouglim

postavljanjem je dvosmjeran. Na ovaj način se omogućuje najednostavniji prilaz

parking mjestu sa ulaza na parking.

Slika 1.15. Parkiralište s optimalnim pravokutnim razmještajem mjesta za parkiranje

Koso obl ikovanje

Koso oblikovanje mjesta za parking može biti:

“obično” koso,

koso u obliku parketa, i

koso u obliku riblje kosti.

Kod “običnog” kosog oblikovanja parking mjesta ugao postavljanja u odnosu na

ivicu parking površine je manji od 90°.


27/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

27

Širina reda mjesta za parkiranje kao i širina prolaza zavisi od predviđenog ugla

postavljanja, pa je tako i širina parking modula promjenjiva. Organizacija saobraćaja

u ovom slučaju je jednosmjerna.

Slika 1.16. Parkiralište s optimalnim kosim razmještajem mjesta za parkiranje

Oblikovanje parkirališta u obliku „parketa“ je varijacija kosog oblikovanja mjesta za

parkiranje. Prednost ovog načina u odnosu na obično koso oblikovanje je bolje

iskorištenje površina. Na ovaj je način moguće dobiti veći broj mjesta za parkiranje

nego pri običnom kosom postavljanju.


28/234


28

Slika 1.17. Parkiralište s optimalnim kosim razmještajem mjesta za parkiranje u

obliku parketa

Oblikovanje parkirališta u obliku riblje kosti također je varijacija kosog postavljanja

parking mjesta. Izvodi se samo pod uglom od 45°. Ovakvo oblikovanje parkirališta

zahtijeva isti smjer kretanja na svim prolazima. Ovakva organizacija saobraćajnih

tokova može povećati dužinu putovanja prilikom traženja parking mjesta. Ovaj se

način oblikovanja manje primjenjuje.


29/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

29

Slika 1.18. Parkiralište s optimalnim kosim razmještajem mjesta za parkiranje u

obliku riblje kosti

Kako je jedan od glavnih uslova prilikom oblikovanja parkirališta što bolja

iskorištenost prostora, odnosno što veći broj mjesta za parkiranje po jedinici

površine često se kombinuju različite vrste oblikovanja mjesta za parkiranje i

prolaza.

1.8. Primjer

Na nivou idejnog riješenja potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju za parkingfakulteta koji u svom sklopu ima tri objekta.

U okviru projektnog zadatka potrebno je uraditi sljedeće:

arhitektonsko rješenje,

građevinsko rješenje,

saobraćajno rješenje,

nivelacijsko rješenje,


30/234


30

Slika 1.19. Dispozicije objekata

Rješenje

Površina objekata A = A1+A2 +A3=2128 m2

Prema normativima za parkiranje za osnovne grupe gradskih sadržaja (broj parkingmjesta na 1.000 m2 površine) izračunata je potreba za parkiranjem za korisnike

fakulteta.

Prema tome ukupan broj parking mjesta (tabela 1.1.) je:

Površina A

1000m2∙broj parking mjesta =

2128 m2

1000m2(30 +10)=93 PM

Potreban broj parking mjesta iznosi 93 PM

Za objekte A1 i A3usvojeno je okomito parkiranje. Ovakav način parkiranja

omogućava dvosmjerno kretanje vozila koje proizilazi iz minimalne širine prilaza

parking mjestu, koja iznosi 6 m. Dvosmjernom organizacijom saobraćaja na

unutarnjim trakama parkirališta omogućuje se najjednostavniji dolazak od ulaza na

parkiralište do slobodnoga parkirališnog mjesta te odlazak prema izlazu.

Dvosmjerno odvijanje saobraćaja na unutarnjim saobraćajnicama parkirališta

osigurava i najmanju dužinu putovanja na parkiralištima.

Prednost pravouglog postavljanja parkirališta je najjednostavnija konstrukcija i

najjednostavnije izvođenje. Dodatna prednost takvog postavljanja je i velika širina


31/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

31

prolaza koji mogu biti jednosmjerni i dvosmjerni što pojednostavnjuje organizaciju

saobr aćajnih tokova na parkiralištu te najjednostavniji dolazak i odlazak s

parkirališnog mjesta uz najkraći prijeđeni put.

Za objekat A2 usvojeno je koso parkiranje i na kojem se odvija saobraćaj u jednom

smjeru. Pri odabiru načina orjentacije parking mjesta vrlo je važno voditi računa o

pravilnom usmjeravanju jednosmjernih prolaza kako ne bi došlo do nepotrebnog

presijecanja saobraćajnih tokova unutar parkir ališta.

Zbog nedovoljnog prostora za smještanje 93 parking mjesta između objekata

pribjeglo se rješenju na parking mjestima oko objekata.

Slika 1.20. Arhitektonsko rješenje


32/234


32

Slika 1.2 1. Situaciono rješenje

Slika 1.22 . Saobraćajno rješenje


33/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

33

Slika 1.23. Nivelacijsko rješenje

Slika 1.24. Poprečni profili


34/234


34

II. GARAŽE

2.1. Uvod

Kada je zahtjev da se na malom prostoru mora omogućiti parkiranje većeg broja

vozila tada gar aže predstavljaju najbolji rješenje. Garaže omogućuju najbolju

iskorištenost površina za parkiranje u odnosu na klasične parkinge jer mogu biti

izrađene u više, kako podzemnih tako i nadzemnih etaža.

Izgradnja garaža značajno je skuplja u odnosu na izgradnju parkinga. Zbog

ekonomske racionalnosti, u garažama za parkiranje potrebno je osigurati visoku

popunjenost kako bi se, u što većoj mjeri, iskoristio kapacitet garaže.

Ostvarivanje visoke popunjenosti zavisi od nekoliko faktora a to su:

lokacija garaže,

vrsta ponude odnosno mogućnost korištenja (privatna ili javna), i

način naplate.

Za odabir lokacije garaže potrebno je sprovesti određena istraživanjakao što su:

istraživanje mogućih lokacija za izgradnju garaža,

istraživanje potencijalnih korisnika garaže,

istraživanje saobraćajnih tokova u zoni koja gravitira garaži,

analiza saobraćajne mreže i raskrsnica u blizini lokacije, i

analiza pjašačkih i biciklističkih tokova u zoni garaže.

Garaže u urbanim područjima moraju biti locirane nešto bliže gradskim centrima (u

blizini administr ativnih, trgovačkih, poslovnih, rekreacionih objekata i dr).

Ulaze i izlaze iz garaža potrebno je orijentisati tako da omogućavaju glavnom dijelu

saobraćajnog toka ulazak u garažu i izlazak iz nje skretanjem udesno. Također,

lokacija garaže treba biti orjentisana tako da je pogodna i sa aspekta pješaka.


35/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

35

Pješačenje od garaže do cilja putovanja trabe biti u prihvatljivim granicama,

odnosno do najviše pet minuta pješačenja, ili najviše od 350 do 450 metara

udaljenosti. Ako je garaža udaljenija od glavnih sadržaja za koje osigurava ponudu

parkiranja, u zoni gravitacije garaže potrebno je javni prijevoz putnika prilagoditi

potrebama garaže.

2.2. Podjela garaža

Garaže za parkiranje moguće je podijeliti prema više kriterija i to:

u odnosu na nivo tla:

- garaže u nivou zemlje,

- podzemne garaže, i

- nadzemne garaže.

prema mogućnosti korištenja:

- javne garaže za parkiranje,

- privatne garaže za parkiranje, i

- privatne garaže za parkiranje sa javnom namjenom.

prema vrsti usluge koje garaže nude:

- garaže za samostalno parkiranje,

- garaže za parkiranje uz pomoć osoblja, i

- garaže za automatizovano parkiranje.

prema načinu komunikacije između etaža:

- garaže sa rampama, i

- garaže sa liftovima.

Slika 2.1. P odzemna garaža sa jednom etažom, uzdužni presjek


36/234


36

Slika 2.2. Podzemna garaža sa jednom etažom, poprečni presjek


37/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

37

Slika 2.3. P odzemna garaža sa tri etaže, uzdužni presjek

Slika 2.4. Podzemna garaža sa tri etaže, poprečni presjek


38/234


38

Slika 2.5. Nadzemna garaža sa tri etaže, uzdužni presjek

Slika 2.6. Nadzemna garaža sa tri etaže, poprečni presjek


39/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

39

2.3. Kapacitet garaža

Prilikom proračuna kapaciteta garaža, limitirajući faktor kapaciteta garaže je

raspoloživi prostor. Garaža se dimenzionira po principu da se predvidi što je

moguće više mjesta za parkiranje na površini predviđenoj za parkiranje. Da bi se zadovoljila rentabilnost garaže, kapacitet garaže mora biti minimalno 200

mjesta za parkiranje. Sa druge strane pak kapacitet garaže ne bi trebao da prelazi

1200 mjesta za parkiranje jer bi došlo do otežanih saobraćajnih uslova u samoj

garaži.

Gabariti garaže određuju se na osnovu raspoložive površine na kojoj se gradi

garaža. Broj podzemnih etaža uslovljen je vrstom i geomehaničkim karakterstikama

terena. Broj nadzemnih etaža pak definiše se urbanističko - arhitektonskimuređenjem područja oko garaže (visinom okolnih objekata) odnosno visina garaže

je definisana važećom planskom regulativom određenog područja.

Prilikom proračuna kapaciteta garaže bitan je proračun i kapaciteta ulazno - izlaznih

rampi. Kapacitet ulaza i izlaza zavisi od tehničkih karakteristika. Ako optimalni broj

ulaza i izlaza nije moguće postići, moguće je stvaranje određenog repa čekanja

prilikom izlaska iz garaže (proces izlaska iz garaže po pravilu uvijek zahtijeva nešto

više vremena u odnosu na proces ulaska u garažu). Pri tome treba voditi računa o

repu čekanja da ne ometa ulaz u garažu, odnosno narušava kretanje vozila po

garaži. Po pravilu koje bi trebalo zadovoljiti, pri definisanju ulaza i izlaza, je da na

svakih 400 mjesta za parkiranje u garaži osigura se jedna ulazno -izlazna rampa.

Pri planiranju garaže posebna pažnja se posvećuje i kapacitetu saobraćajne mreže

u zoni koja gravitira garaži, odnosno saobraćajne mreže kojom će najveći broj

korisnika komunicirati s garažom.

2.4. Elementi garaža

Elementi garaže su:

površine za parkiranje,

ulazi i izlazi,

rampe između etaža, i

saobraćajna oprema i signalizacija.


40/234


40

2.4.1. Površina za parkiranje

Površina za parkrianje se sastoji od mjesta za parkiranje i manevarskog prostora

(kao i kod klasičnih parkinga). Raspored mjesta za parkiranje organizuje se u

zavisnosti od raspoloživih dimenzija i oblika prostora predviđenog za izgradnju

garaže.

Slika 2.7. Garaže sa jednosmjernim i dvosmjernim rampama

Slika 2.8. Garaž a sa kružnim rampama

Slika 2.9.. Garaže bez rampi sa parking površinama u nagibu


41/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

41

Slika 2.10. Situacija jednoetažne podzemne garaže

Na slici 2.10. je prikazana situacija jednoetažne podzemne garaže sa okomitom

orjentacijom parking mjesta i kružnom rampon za ulaz i izlaz.

Slika 2.11. Situacija druge podzemne garaže

Na slici 2.11. je prikazana situacija druge etaže podzemne garaže sa više etaža, sa

okomitom orjentacijom parking mjesta te dvosmjernim kružnim rampama za

komunikaciju između etaža.

Mjesta za parkiranje u garaži mogu se postavljati pod svim uglovima kao i kod

parkirališta. Način postavlljanja mjesta za parkiranje uslovljen je i položajem

konstruktivnih elemenata (stubova).

Minimalna širina parking mjesta je 2,25 metara i proizilazi je iz uslova manevrisanja

vozila i potrebe za otvaranjem vrata. Može se smatrati standardom za parkirališta

na otvorenom prostoru i dugotrajno parkiranje. Međutim, kod javnih parking-garaža

sa većim koeficijentom izmjene preporučljivo je da se za normalnu širinu parking

mjesta uzima 2,50 metara.

Dužina parking mjesta je 5,0 metara. To je stanadardna dužina koja u svim

uslovima obezbjeđuje dovoljan prostor za najveći broj europskih tipova putničkih

vozila.


42/234


42

Visina slobodnog profila u kome se ne smije nalaziti nikakva fizička prepreka. Iznosi

2,10 metara.

Kod garaža orjentacija parking mjesta se vrši kao i kod standardnih parkirališta i to

kao:

okomita orjentacija,

kosa orjentacija, i

paralelna orjentacija.

Okomita orjentacija (α=90°) je najracionalnije rješenje za parkinge koja se mogu

formirati bez ograničenja u pogledu lokaliteta. Pogodna je za garažne objekte sa

ortogonalnim rasporedom nosivih stubova.

Kosa orjentacija (45°≤α≤90°) se primjenjuju kod parkinga koji se grade u uslovima

kada je došlo do limitiranja prostornih površina ili kada se zahtjeva brza izmjena

saobraćaja. Standardni uglovi su 45°, 60° i 75°. Ali se generalno može primjeniti

bilo koji ugao između 30° i 90°. Kod kosih orjentacija primjenjuje se jednosmjerni

način prilaza parking mjestima.

Slika 2.12. Granični uslovi za parking mjesto u garaži

Tabela 2.1. Granični uslovi za parking mjesto u garaži Ugao (◦) 30 45 60 75 90

max dh (m) 0,55 0,80 0,95 1,05 1,10

max dv (m) 0,60 0,85 1,05 1,15 1,20

Paralelna orjentacija (α=0°) zahtjeva najviše manevarskog rada pri parkiranju

vozila. Manje se primjenjuje kod garaža.


43/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

43

2.4.2. Ulazi izlazi iz garaža

Ulazi u garažu i izlazi iz garaže moraju biti projektovani i izvedeni na način da u

najmanjoj mogućoj mjeri ometaju saobraćaj javnih saobraćajnica na koji se

priključuje garaža. Ulazi i izlazi mogu biti paralelni ili okomiti na javnu saobraćajnicu

na koju se priključuju.

Ulazi i izlazi predstavljaju ključni element za funkcionisanje garaže. Bitan faktor

prilikom projektovanja garaže jeste vremenska koncentracija punjenja i pražnjenja

garaže. Ovaj se pokazatelj određuje neposredno na terenu brojanjem ili pomoću

akomulacionih krivih.

Tabela 2.2. Prikaz kapaciteta garaže u odnosu na tip ulaza/izlaza Kapacitet Vozila/sat/traci

Ulaz Automatska rampa aktivirana ključem 280-320 Automatska rampa sa indukcionom petljom iliaktivirana uzimanjem potvrde o vremenu ulaza

370-430

Ručno izdavanje potvrde o vremenu ulaza 420-470

Izlaz

Izlazna rampa, plaćanje iz vozila 180-220Izlazna rampa, aktiviranje karticom 370-430

Vozna traka u horizontali 500-800

Rampa u pravcu ili krivini radijusa većeg od20m

500-700

Rampa u krivini radijusa manjeg od 20m 300-500

Parking saobraćajnica da dvosmjernim tokom 100-150Parking saobraćajnica sa jednosmjernim tokom 300-400

Najbolji način priključivanja garaže na javnu saobraćajnu mrežu je priključivanje na

jednosmjernu ulicu rampama paralelnim s ulicom na način da u smjeru kretanja

najprije bude ulaz, a zatim izlaz. Ako je ulaz postavljen okomito na javnu

saobraćajnicu, potrebno je, ako je ikako moguće, predvidjeti posebne saobraćajne

trake za skretanje u garažu (traka za skretanje lijevo i traka za skretanje udesno).

Za garaže kao i za parkirališta je potrebno obezbijediti i prostor za nakupljanje

vozila koji se obezbijeđuje kao proširenje kolovoza na priključnoj saobraćajnici.


44/234


44

Slika 2.13. Nomogram za određivanje potrebne dužine nakupljanja vozila za ulaz u

garažu

Za kvalitetno funkcionisanje garaže važnu ulogu imaju pješačke komunikacije. Kod

garaža sa više etaža neophodno je obezbijediti horizontalne i vertikalne pješačke

komunikacije. Kod horizontalne komunikaci je pješaci za kretanja koriste prolaze za

vozila radi uštede prostora. Vertikalne pješačke komunikacije izvode se kaostepeništa ili liftovi.

Slika 2.14. Tipska rješenja ulaza i izlaza iz garaža sa naplatom prije i iz vozila


45/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

45

Slika 2.15..Tipska rješenja razdvojenih ulaza i izlaza iz garaža

2.4.3. RampeRampe u parkirališnim garažama dijele se na

ulazno - izlazne, i

rampe između etaža garaže za parkiranje.

Ulazno / izlazne rampe služe za ulaz, odnosno izlaz iz garaže kada se parking

površina nalazi jedan nivo ispod ili iznad nivoa javne saobraćajnice. Nagib

ulazno/izlazne rampe ne smije prelaziti vrijednost od 15%, a poželjno je da bude

manji od 10%.

Slika 2.16. Zaobljenje preloma nivelete vertikalnom krivinom i polunagibima

Rampe između etaža služe za komunikaciju između etaža garaže za parkiranje.

Takve rampe mogu biti postavljene s unutrašnje i vanjske strane garaže. Rampe

mogu biti dvosmjerne i jednosmjerne.

Rampe između etaža u garažama dijele se u tri osnovne grupe:

rampe u pravcu,

rampe u krivini, i


46/234


46

rampe za parkiranje.

Rampe u pravcu su najčešće primjenjivani oblik rampe u garažama. Takve rampe

zahtijevaju malo prostora i omogućavaju dobar saobraćajni protok kroz garažu.

Takve rampe omogućavaju najjednostavniju organizaciju kretanja saobraćajnihtokova na prostoru garaže.

Slika 2.17. Rampa u pravcu –

jednotračna

Slika 2.18. Rampa u pravcu - dvotračna

Rampe u krivini se izvode kao dodatna površina garaža i odvojene su od prostora

za parkiranje. Zahtijevaju više prostora što smanjuje koeficijent iskorištenosti

garaže. Takve rampe nisu pogodne za garaže u urbanim sredinama.

Slika 2.19. Rampa u krivini – jednotračna Slika 2.20. Rampa u krivini - dvotračna

Rampe za parkiranje su elementi koji služe za ulaz u garažu ili izlaz iz garaže i za

komunikaciju između etaža. Garaže s takvim rampama se rijetko izvode jer su


47/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

47

malog kapaciteta. Nagib takvih rampi iznosi 3% do 5% pa takve rampe, zbog malog

nagiba, zauzimaju više prostora.

2.4.4. Saobraćajna oprema i signalizacija u garažama

Garaže za parkiranje je potrebno opremiti propisanom saobraćajnom opremom i

signalizacijom. Saobraćajnim znakovima je potrebno regulisati način kretanja vozila

po garaži.

Na ulazu u garažu postavlja se:

znak za označavanje garaže za parkiranje,

znak ograničenja visine vozila koja mogu koristiti garažu (u pravilu između

1.80 m- 2.50 metara), i

znak ograničenja brzine kretanja u garaži (u pravilu 20 km/h ili 30 km/h).

Ako je u garaži organizovano jednosmjerno kretanje saobraćaja postavljaju se

znakovi koji označavaju tok saobraćaja kao znakovi koji označavaju dozvoljene i

zabranjene smjerove kretanja.

Znakovi kojima se saobraćaj vodi prema izlazu moraju biti dobro uočljivi, i obično su

većih dimenzija od ostale signalizacije kako bi vozači bili što bolje obaviješteni o

pravcima kretanja prema izlazu.

Na kolovozu u garažama iscrtava se horizontalna signalizacija. Horizontalnom

signalizacijom označavaju se prolazi, srednja linija na dvosmjernim prolazima te

strelice za označavanje smjerova kretanja.

Etaže se označavaju brojem. Oznaku etaže potrebno je postaviti na prostorima

pješačkih komunikacija između etaža, i to na ulazima u svaku etažu. Oznaka mora

biti velikih dimenzija i dobro uočljiva.

Parkirališna mjesta označavaju se jednom brojčanom oznakom ili kombinacijom

brojčanih i slovno - brojčanih oznaka.

Od ostale saobraćajne opreme, garaža mora imati uređaje za kontrolu ulaza i izlaza

i rampe koje moraju biti usklađene sa sistemom naplate korištenja garaže.

Garaže, osim osnovne saobraćajne opreme, mogu imati i uređaje koji olakšavaju

korištenje garaže kao što su:

promjenjivi saobraćajni znakovi: koji upućuju vozila prema etažama na kojima

ima slobodnih mjesta za parkiranje,


48/234


48

zatim signalizatore: koji se nalaze iznad parkirališnog mjesta uz sam rub

prolaza, a koji signaliziraju slobodno parkirališno mjesto ako ono vozaču nije

optički vidljivo, i

slične savremene sisteme.

Od ostale opreme, garaža mora imati osvjetljenje, grijanje, ventilaciju i zaštitu od

požara.

2.5. Mehaničke garaže za parkiranje

Mehaničke garaže za parkiranje su garaže gdje se dolazak do parking mjesta ne

obavlja vožnjom automobila nego se obavlja određenim mehaničkim procesom. Na

ovaj način moguće je ostvariti uštedu u prostoru na račun prolaza, ulazno izlaznihrampi ili rampi između etaža.

Mehaničke garaže za parkiranje mogu se graditi u nivou, kao podzemne, nadzemne

ili kao konbinovane.

Mehaničke garaže mogu biti djelomično ili potpuno mehanizovane.

Najjednostavniji oblik mehaničke garaže je sistem s vertikalno pokretnom

platformom. Sistem radi na način da se prvo vozilo parkira na platformu te digne do

visine plafona, a drugo vozilo parkira se ispod njega. Ovaj sistem pogodan je za

manje garaže do 100 mjesta.

Slika 2.21. Djelimično mehanizovana garaža


49/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

49

Kod potpuno mehanizovanih garaža cjelokupni proces se, parkiranja od ulaska u

garažu i ostavljanja vozila na točno označenoj poziciji do ponovnog preuzimanja

vozila na toj istoj poziciji, obavlja potpuno automatski.

Postoje različiti oblici automatskih garažai to:

garaže s pokretnim platformama,

garaže s liftovima, i

garaže s pokretnim boksovima i dr.

Kod ovih sistema moguće je postići najveću iskorištenost prostora, ali su vrlo skupi

za realizaciju i održavanje.

2.5.1. Garaže s pokretnom platformom (garaže u jednoj etaži)

Kod ovog tipa garaže vozilo se smješta na pokretnu platformu koja je postavljena

paralelno s položajem parkiranih vozila između dva reda parkiranih vozila. Nakon

smještanja vozila na platformu, platforma se pomiče po prolazu do slobodnog

prostora za ostavljanje vozila te se uvlači na taj prostor.

2.5.2. Garaže s vertikalnim liftovima i horizontalnim pokretnim platformama

Kod ovakvih garaža vozilo se postavlja na nultoj etaži u prostor lifta koji ga podiže

na određenu etažu. Na toj etaži vozilo se iz lifta premješta na pokretnu platformu na

kojoj se premješta do slobodnog prostora za ostavljanje vozila.


50/234


50

Slika 2.22. Automatizovana garaža

2.5.3. Garaže s pokretnom platformom po horizontalnoj i vertikalnoj osi

U ovim garažama vozilo se smješta na pokretnu platformu koja istovremeno

premješta vozilo po horizontalnoj i vertikalnoj osi do slobodnog prostora za

ostavljanje vozila.

2.5.4. Garaže s pokretnim boksovima

U ovim garažama se vozilo parkira u pokretni boks koji se onda posebnim

mehanizmom premješta na slobodan prostor predviđen za smještanje boksova.


51/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

51

Slika 2.23. Primjer potpuno mehanizovanih garaža


52/234


53/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

53

metara, dok visina iznosi 5,0 metara.

Veće benziske pumpe sadrže prostoriju za uposlene, parking za uposlene

(najmanje 4 vozila), prostoriju za korisnike, toalete za uposlene i korisnike,

prostoriju za prvu pomoć, skladište, bife, trgovina itd.

3.3. Podjela po načinu pristupa vozila

Prema načinu postavljanja ostrva sa uređajima za točenje goriva u odnosu na

objekat benzinske pumpe benziske pumpe se dijele na:

benziske pumpe sa paralelnim pristupom,

benziske pumpe sa dijagonalnim pristupom,

benziske pumpe sa čeonim pristupom, i

benziske pumpe sa obostranim pristupom.

Kod benziske pumpe sa paralelnim pristupom, uređaj za točenje goriva je

pozicioniran paraleleno objektu.

Slika 3.1. Paralelni pristup

Kod benziske pumpe sa dijagonalnim pristupom, uređaj za točenje goriva je

pozicioniran pod uglom u odnosu na objekat.


54/234


54

Slika 3.2. Dijagonalni pristup

Kod benziske pumpe sa čeonim pristupom, uređaj za točenje goriva je pozicioniran

pod pravim usglom u odnosu na objekat.

Slika 3.3. Čeoni pristup

Kod benziske pumpe sa obostranim pristupom, uređaji za točenje goriva su

pozicionirani sa obe strane objekta. Obično se kod ovakvih rješenja jedna strana

koristi za teretna vozila dok druga za ostala vozila.


55/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

55

Slika 3.4. Obostrani pristup

3.4. Osnovna načela za dimenzioniranje benziskih pumpi

Benzinske pumpe se grade na preglednim dionicama ceste kako ne bih došlo do

narušavanja saobraćajne sigurnosti. Težnja je da se benzinske pumpe postavljaju

odvojeno za svaki saobraćajni smjer. Ukoliko to nije moguće onda je potrebno

obezbijediti adekvatne saobraćajne trake i signalizaciju za korištenje iz oba smjera.

Na brzim cestama i autocestama obavezno se vrši izgradnja dvije benzinske

pumpe, po jedna za svaki saobraćajni smjer.

Lokacija benzinske pumpe, na dionici ceste, mora biti odabrana da ispunjava

zahtjeve koji se odnose na preglednost, kapacitet, nivo usluge kao i uslove koji se

odnose na pravilno postavljanje saobraćajne signalizacije.

Osnovni parametri na osnovu kojih se vrši dimenzioniranje su:

prosječni godišnji dnevni saobraćaj (sadašnji i na kraju projektnog perioda),

udaljenost između susjednih benziskih pumpi, i

mogućnost aktiviranja pratećih usluga.

3.5. Saobraćajne površine benziskih pumpi

Saobraćajne površine na benziskoj pumpi se dijele na:


56/234


56

ulaz na benziske pumpe

područje podjele saobraćajnih tokova,

područje za snadbijevanje gorivom,

područje za udruživanje saobraćajnih tokova, i izlaza sa benziske pumpe.

Ulaz je mejsto gdje vozila napuštaju saobraćajnicu i kreću se prema području

podjele saobraćajnih tokova.

Područje podjele saobraćajnih tokova je površina na bezinskoj pumpi gdje se

saobraćajni tok odvaja od glavne ceste. Tu dolazi do podjele na nekoliko

saobraćajnih tokova kojima se vozila vode u zonu sa uređajima za točenje goriva.

Područje za snabdijevanje gorivom je saobraćajna površina sa ostrvima na kojima

se nalaze uređaji za točenje goriva.

Područje za udruživanje saobraćajnih tokova je saobraćajna površina na kojoj se

saobraćaj iz zone snadbijevanja grupiše i priključuje na pristupnu saobraćajnicu.

Izlaza je mjesto na cesti gdje vozila napuštaju benzisku pumpu.

3.5.1. Ulaz i izlaz sa benziske pumpe

Ulaz odnosno izlaz sa benziske pumpe je mjesto na kojem vozač se isključuje

odnosno uključuje na pristupnu saobraćajnicu. Također ulaz, a tako i izlaz, uvodekorisnika benziske pumpe u tzv. zonu za preplitanje saobraćajnih tokova.

Minimalna širina ulaza iznosi 6,0 metara, a minimalna širina izlaza treba da iznosi

5,0 metara.

Ulazi odnosno izlazi sa benziskih pumpi mogu biti:

upravni,

dijagonalni, i

klinasti.


57/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

57

Slika 3.5. Primjer ulaza na benzisku stanicu

Slika 3.6. Primjer izlaza sa benziske stanice

Upravni ulaz i izlaz

Upravni ulaz i izlaz se primjenjuje na lokalnim cestama i gradskim saobraćajnicama

sa manjim saobraćajnim opterećenjem.


58/234


58

Slika 3.7. Upravni izlaz

Slika 3.8. Upravni ulaz

Dijagonalni ulaz i izlaz

Dijagonalni ulaz i izlaz se primjnjuje na cestama kod kojih je prosječni godišnji

dnevni saobraćaj manji od 3600 vozila na dan, odnosno dozvoljena brzina manja

od 70 km/h. Desna ivica trotoara (zona izlivanja i ulivanja) se izvodi minimalnim

radijusom od 18 metara a ugao izlivanja i ulivanja se nalazi u dijapazonu od 30 do

60 stepeni.


59/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

59

Slika 3.9. Dijagonalni ulaz i izlaz

Klin asti ulaz i izlaz

Klinasti ulaz i izlaz se upotrebljava na saobraćajnicama sa većim intenzitetom

saobraćajnog opterećenja odnosno većom brzinom vožnje. Desni ivica kolovoza se

oblikuje sa minimalnim radijusom od 12,0 metara. Klinasti ulaz i izlaz su povoljniji

od dijagonalnih.


60/234


60

Slika 3.10. Klinasti ulaz i izlaz

3.5.2. Područje za podjelu saobraćajnih tokova

Područje za podjelu saobraćajnih tokova je površina na kojoj se saobraćajni tok,

odvojen od pristupne saobraćajnice, separiše na nekoliko saobraćajnih traka koje

vode do područja za točenje goriva.

Vr sta i dužina saobraćajnih traka, zavisi od:

broja i položaja ostrva sa uređajima za točenje goriva (uzdužni ili dijagonalni),

od položaja ostrva na kojima se nalaze uređaji za točenje goriva s obzirom

na objekat benzinske pumpe (čeoni, paralelni, dijagonalni ili obostrani), i

od strukure, intenziteta i brzine dolazećeg saobraćajnog toka.

Saobraćajni tokovi se mogu podijeliti na tokove za teretna vozila i autobuse i tokove

za putnička vozila.

Minimalna širina saobraćajnih traka za teretna vozila i autobuse iznosi 3 metara.


61/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

61

Slika 3.11. Zona za podjelu saobraćajnih tokova

3.5.3. Područje za snabdijevanje gorivom

Područje za snabdijevanje gorivom je saobraćajna površina sa ostrvima na kojoj senalaze uređaji za točenje goriva.

Minimalne dimenzije saobraćajnih površina područja za snadbijevanje gorivom, kao

i područja za podjelu saobraćajnih tokova, zavise od:

broja i položaja ostrva sa uređajima za točenje goriva (podužni ili dijagonalni),

položaja ostrva na kojima se nalaze uređaji za točenje goriva s obzirom na

objekat benzinske pumpe (čeone, paralelne, dijagonalne ili obostrane), i

strukure, intenziteta i brzine dolazećeg saobraćajnog toka.

Slika 3.12. Minimalne dimenzije saobraćajnih površina sa paralelno ili čeono

postavljenim ostrvima


62/234


62

3.5.4. Područje za udruživanje saobraćajnih tokova

Područje za udruživanje saobraćajnih tokova je saobraćajna površina na kojoj se

saobraćaj iz područja snabdijevanja gorivom grupiše i vodi prema priključnoj

saobraćajnici. Dužina područja za udruživanje saobraćajnih tokova zavisi od bro ja i

položaja ostrva sa uređajima za točenje goriva.

U području za udruživanje saobraćajnih tokova vozila treba težiti da se vozila

minimalno zadržavaju.

Slika 3.13. Zona za udruživanje saobraćajnih tokov

3.6. Položaj benziskih pumpi u odnosu na priključnu saobraćajnicu

Fizičko odvajanje priključne saobraćajnice i saobraćajnih površina benzinske

pumpe vrši se razdjelnim ostrvima. Minimalna širina razdjelnog ostrva iznosi:

1,2 metara, (ukoliko na datom području nema pješaka), i

2,5 – 3,5 metara , (ukoliko je predviđena pješačka staza).

Minimalna dužina razdjelnog ostrva iznosi 16,0 m (u urbanim područjima), i 20,0 m

izvan urbanog područja.

Ivice razdijelih ostrva su izvedene od betonskih ivičnjaka visine 0,15 – 0,30 m, na

udaljenosti od 0.25 do 0.50 m od ivice kolovoza.

Prikl jučak benzinske pumpe na priključnuu saobraćajnicu treba da bude


63/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

63

prilagođeno saobraćajnim uslovima cijele dionice.

Prilikom projektovanja uređenja priključka benzinske pumpe, potrebno je

obezbi jediti saobraćajno uređenje ceste tako da, usljed ulaska ili izlaska sa

benzinske pumpe, ne bi došlo do ometanja odvijanja saobraćaja i ugrožavanja

saobraćajne bezbjednosti na glavnoj saobraćajnici.

Priključenje benzinske pumpe se vrši cesti sa nagibom nivelete ceste i priključka

manjim od 3,5 % (u području priključka). Za saobraćajnice sa prosječnim godišnjim

dnevnim saobraćajem manjim 1500 vozila na dan, dozovljeno je nagib nivelete

primarne saobraćajnice bude i 5 (6) %, dok je niveleta priključne saobraćajnice

manji od 3,5 %. Priključak benzinske pumpe se ne smije predvidjeti na

nepreglednim horizontalnim krivinama ili na konveksnim vertikalnim krivinama.

Tabela 3.1. Uslovi za projektovanje priključka benzinske pumpe Saobraćajniuslovi

Ulaz na benzinskupumpu

Izlaz iz benzinskepumpu

Udaljenost između priključka i susjedne raskrsnice

Izvan naseljaVr < 70 km/hPGDS < 5000v/d

Susjedna raskrsnica ililijevakl = 20 – 30m,b= 3,0 – 3,5 m

Priključni radijus R= 12 – 15 m, ilitrocentrična krivina2:1:3

Za dužinu saobraćajne trake za razvrstavanjesaobraćaja

Izvan naseljaVr > 70 km/hPGDS > 5000

v/d

Priključni radijus R= 12 – 15m,ili sa dodatnom trakom

l > 30 m, b= 3,50 m

Priključni radijus R= 15 – 25 m, ili sadodatnom trakom

l > 45 m, b= 3.50 m

Ukupna dužina dodatnesaobraćajne trake itrake za razvrstavanje

saobraćaja U naseljuVr ≤ 50 km/h U naseljuVr > 50 km/h

Priključni radijus R= 12Priključni radijus R= 12 m sa lijevkoml = 15 – 20 m,b= 3.0 – 3.5 m

Priključni radijus R=12mPriključni radijus R= 12 – 15m, ilitrocentrična krivina3:1:2

20 – 50 m30 – 70 m

3.6.1. Traka za usporenje i ubrzanje

Trake za usporenje i ubrzanje se upotrebljavaju na magistralnim cestama, odnosno

saobraćajnicama kod kojih je prosječni godišnji dnevni saobraćaj veći od 3600

vozila na dan. Minimalna dužina ulaza i izlaza mora da iznosi 60 metara.


64/234


64

Slika 3.14. Traka za usporavanje/ubrzavanje

Pored traka za usporenje i ubrzanje, pri skretanju sa glavnog saobraćajnog toka

(lijevo) na saobraćajni tok benzinske pumpe potrebno je predvidjeti i dodatnu traku

za lijevo skretanje. Širina dodatne trake iznosi od 3,0 – 3,5 m. Minimalna dužina

trake za skretanje lijevo mora u iznositi 60 m.

Slika 3.15. Primjer situacionog prikaza benziske stanice

3.7. Odvodnjavanje užeg područja benzinske pumpe

Sve saobraćajne površine u području benziske pumpe moraju biti adakvatno


65/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

65

odvodnjavanje, kako ne bi došlo do zadržavanja ulja i atmosferskih voda na njihovoj

površini. Odvodnja saobraćajnih površina benzinske pumpe se vrši odvo jeno od

odvodnje glavne saobraćajnice.

Slika 3.16. Primjer nivelacionog prikaza benziske stanice

3.8. Kolovozna konstrukcija u području ulaza i izlaza

Kolovozna konstrukcije u području ulaza i izlaza na benzinskim pumpama u dužini

15 metara, moraju imati najmanje jednaku nosivost i kvalitet koju ima kolovozna

konstrukcija glavne saobraćajnice. Kolovozna konstrukcija u području za točenje

goriva se izvodi kao kruta (betonska) kolovozna konstrukcija.

3.9. Uređaji za točenje goriva

Minimalna udaljenost uređaja za točenje goriva od desnog vanjskog ruba glavne

saobraćajnice iznosi 5.0 m. Uređaji za točenje goriva se postavljaju paralelno jedan

drugom. Broj uređaja za točenje se određuje na osnovu iskustva podataka

dobijenih od postojećih benzinskih pumpi u neposrednoj blizini, ili na osnovu

približnog podatka o prosječnoj istočenoj količini goriva, koja iznosi do 40 litara /

vozilo u minuti.

Slika 3.17. Ostrvo sa uređajima za točenje goriva


66/234


66

Slika 3.18. Dimenzije ostrva

Slika 3.19. Primjer rješenja područja sa uređajima za točenje goriva

3.10. Rezervoari

Podzemni rezervoari treba da budu postavljeni na udaljenosti od najmanje 5,0 m od

desne ivice kolovoza glavne saobraćajnice. U području razdjelnih ostrva nije

dozvoljeno postavljanje rezervoara.

Upotrebljavaju se podzemni rezervoari sa dvostrukim zidom.

U standardnu opremu benziskih pumpi spadaju još i:


67/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

67

zatvoreni sistem točenja goriva,

sistemi za separaciju otpadnih voda,

uljni separatori, i

sistemi za centralno točenje goriva.

3.11. Parkirališta u sklopu benzinskih pumpi

U području benzinske pumpe potrebno je predvidjeti i određen broj parking mjesta,

kako za uposlenike, tako i za korisnike. Broj parking mjesta zavisi od pratećih

aktivnosti na benzinskoj pumpi.

Preporučene vrijednosti broja parking mjesta (u zavisnosti od sadržaja ili aktivnosti

ukoliko postoji):

za uposlenike 2-5 parking mjesta,

za ugostiteljsko osoblje 1-2 parking mjesta,

za trgovinu na 2-4 parking mjesta na 100 kvadrata površine trgovine,

za bife 5-8 parking mjesta,

za restoran 8-12 parking mjesta,

za auto praonicu 3-5 parking mjesta, i

za autoservis 4-6 parking mjesta.

Obično se predviđaju i dodatna parking mjesta za autobuse i teretna vozila.

Slika 3.20 . Primjer rješenja parking mjesta na benziskoj stanici


68/234


68

3.12. Prateće aktivnosti

Svaka benzinska pumpa bi po pravilu trebalo da sadrži sljedeće:

kancelariju za osoblje sa telefonskim priključkom,

manje skladište za potrošni materijal (rezervne dijelove),

toalet i garderobu za osoblje,

sanitarni čvor za korisnike (korisnike ceste), i

trgovinu sa širokom ponudom.

Prateće aktivnosti na benziskim pumpama mogu biti:

trgovina,

auto servis,

autopraonica,

vulkanizerski servis,

bife,

bankomat, i

telefonska govornica i dr.

Slika 3.21. Šema pratećih aktivnosti benziske pumpe


69/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

69

Slika 3.22. Primjer objekta benziske pumpe

3.13. Saobraćajna signalizacija na području benzinske pumpe

Na benzinskim pumpama je potrebno projektovati i horizontalnu i vertikalnu

signalizaciju. Navedena signalizacija treba biti postavljena tako da učesnicima u

saobraćaju nudi informacije i sigurnu vožnju.

Saobraćajna signalizacija mora biti projektovana tako da učesnicima u saobraćaju

omogući da na jednostavan način shvate značaj saobraćajnog znaka, te da se na

osnovu postavljene saobraćajne signalizacije ponašaju i da poštuju zahtjeve koji su

izraženi saobraćajnom signalizacijom.

Slika 3.23. Primjer saobracajne signalizacije benziske stanice


70/234


70

3.14. Automatske benzinske pumpe

Američke kompanije "Fuelmatics" i "Husky", specijalizovane za proizvodnju opreme

za benzinske pumpe, predstavile su zajednički projekat koji se odnosi na

automatske benziske pumpe. Točenje goriva se obavlja pomoću robotaRobot samostalno skida poklopac sa rezervoara vozila, toči gorivo, izdaje račun i

vrši naplatu.

Prema kompanijama koje su patentirale ovaj sistem 30 % štedi vremena potrebnog

za točenje goriva.

Slika.3.24. Automatska benziska pumpa

Na slikama 3.35 do 3.32. prikazano je nekoliko fotosa neobičnih benziskih pumpi.

Slika 3.25.


71/234


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

71

Slika 3

posebni objekti

Documents