.

POJAM I DEFINICIJA UGOVORA O KUPOPRODAJIUgovor o kupoprodaji je ugovor kojim se jedno lice-prodavac obavezuje da prenese pravo svojine odnosno pravo raspolaganja na određenoj stvari na drugo lice-kupca, a kupac se obavezuje da prodavcu plati određenu sumu novca- kupovnu cijenu. Prodaja je osnovni ugovor obligacionog prava.

BITNI ELEMENTI: STVAR I CIJENAStvar mora zadovoljiti opste uslove a to su : da je rijec o materijalnom dijelu prirode koji moze biti u ljudskoj aprenhenziji, da sluzi za zadovoljenje neke ljudske potrebe i da ima neku imovnisku vrijednost. Pored opstih stvar treba da zadovoljava i posebne uslove a to su: da promet te stvari nije zabranjen, da nije protivan javnom moralu, npr. promet opojnih droga,promet oružja dozvoljen je po posebnom odobrenju, promet javnih dobara je u sferi administrativnoupravnog prometa. Pošto stvar o kojoj je ugovor mora biti u prometu ništav je ugovor o prodaji stvari koja je van prometa. Prodaja se može odnositi i na buduće stvari (venditio rei spate), samo mora da se radi o tačno određenim stvarima i stvarima koje su moguće i dozvoljene. Ugovor o prodaji nece imati pravno dejstvo ako je u trenutku zakljucenja stvar bila propala. Ako je bila smo djelimicno propala kupac moze raskinuti ugovor ili traziti srazmejrno snizenje cijene. Međutim ugovor o prodaji će ostati na snazi i kupac će imati pravo samo na sniženje cijene ako djelimična propast ne smeta postizanju svrhe ugovora ili ako za određenu stvar postoji takav obićaj u pravnom prometu. U pogledu prodaje tuđe stvari važi pravilo da prodaja tuđe stvari obavezuje stranke ali kupac koji nije znao ili nije mogao da zna da je stvar tuđa može ako se usljed toga ne bi mogao ostvariti cilj ugovora ugovor raskinuti i traziti nadoknadu štete.

Pravo kao predmet prodaje može biti samo prenosivoimovinsko pravo. Pored prava svojine predmet prodaje mogu biti i stvarne sluzbenosti- ali samo zajedno sa povlasnim dijelom a od licnih sluzbenosti samo plodouzivanje (ususfrructus) moze biti predmet prodaje i to samo za zivota plodouzivaoca. Zaloga se može prenijeti samo uz prijenos duga.

Cijena je suma novca koju je kupac duzan da plati prodavcu za stvar ili pravo koje prima u svojinu. Ona mora biti odredjena (certum), ozbiljna (verum) i pravicna (iustum).Uvijek se duguje u novcu. Ako je odredjena u nekim drugim stvarima onda nece postojati ugovor o prodaji vec o razmjeni. Cijena je određena u našem novcu a u međunarodnom promtu u stranoj valuti. Ako cijena nije određena niti se moze odrediti kupac je duzan platiti cijenu koju prodavac u vrijeme zakljucivanja ugovora redovno naplacivao. Ako nije moguce ovako odrediti cijenu onda je kupac duzan platiti razumnu cijenu (nju moze sud odrediti). Ako je za neku stvar nadlezni organ propisao cijenu a ugovrne strane su ugovorile vecu cijenu od propisane, kupac duguje samo iznos propisane cijene. Utvrđivanje cijene može biti povjereno i trećem licu (zavodu, organu) i ta cijena će biti mjerodavna za saugovarače. Ako treće lice ne može ili neće da odredi cijenu a ugovarači se ne slože naknadno o određivanju cijene niti

1

.ugovor raskinu smatraće se da je ugovorena razumna cijena. Odredba ugovora kome je ostavljeno određivanje cijene na volju jednog ugovornika smatra se da nije ni ugovorena i tada kupac duguje cijenu kao u slučaju kad cijena nije određena. Cijena je ozbiljna kad su stranke odredile cijenu kao protivrijednost za prodatu stvar. Cijena je pravicna ako je njen iznos u srazmjeri sa vrijednoscu prodate stvari.U međunarodnom prometu cijena kao element ugovora o prodaji sve više nije bitni element jer se uvijek primjenjuje pravilo o razumnoj cijeni.

KARAKTERIISTIKE: dvostran (uzajamne prestacije kupca i prodavca čine suštinu ugovora o prodaji), teretan (onerozan, jer za korist koju dobija treba dad a odgovarajuću nadoknadu), komutativan, sa trenutnim prestacijama. Takođe on je imenovan, konsenzualan (zaključuje se solo consensus), neformalan (nekad formalan za nepokretnosti), kauzalan. Ugovor o kupoprodaji moze bitni zaključen i kao ugovor sa trenutnim i sa trajnim izvršenjem obaveze- Ovaj ugovor spade u grupu jednostranih ugovora jer se sastoji samo iz elemenata koji su zakonom predviženi. Najčesće se zaključuje kao ugovor sa sporazumno određenom sadržinom ali može i po pristupu. Pretežno se zaključuje bez svojstva ličnost ali može i intuit personae.

OBAVEZE PRODDAVCA KOD UGOVORA O PRODAJI:1.Predaja stvari - Prodavac je dužan da preda stvar ugovorenog kvaliteta i količine. Ukoliko nije ugovoren kvalitet dužan je da preda stvar srednjeg kvaliteta. Ukoliko mu je bila poznata posebna namjena stvari dužan je da preda stvar koja će u svemu odgovarati namjeni.U ugovoru se određuje i vrijeme predaje. Rok može biti fiksni, čvrsti ili orijentacioni. Ukoliko je ugovoren fiksni rok a prodavac u tom roku ne preda stvar dolazi do raskida ugovora po sili zakona. Ako je ugovoren čvrst rok prodavac je dužan da preda stvar u naznačenom roku a ako to ne učini ima pravo na naknadni rok. Ukoliko je rok određen orijentaciono prodavac treba da se stara da preda stvar u tom roku ali ako to ne učini ne pada u docnju a kupac je duzan da sačeka predaju stvari bez prava da raskine ugovor zbog zakašnjenja prodavca. Rizik slučajne propasti stvari predajom prelazi sa prodavca na kupca. Troškove predaje snosi prodavac.Ako vrijeme predaje nije određeno prodavac mora stvar predati u razumnom roku nakon zakljucenja ugovora. Stvar se predaje u mjestu koje je ugovorom određeno, ako mjesto nije određeno predaja se vrsi u mjestu u kome prodavac ima prebivaliste odnosno boraviste, sjediste. Ako je potrebno da se izvrsi prevoz stvari onda je predaja izvrsena kada se stvar uruci prevoziocu. Ukoliko je ugovaračima u momentu zaključenja ugovora bilo poznato gdje se stvar nalazi ili gdje treba da bude izrađena predaja se vrši u tom mjestu. Posebna pravila vaze kada je potrebno da se izvrši prevoz stvari. Tada je predaja izvršena uručenjem stvari prevoziocu ili organizatoru. Ugovorom se odredjuje i nacin predaje, ako nije odredjen onda se on odredjuje prema prirodi posla.

2

.Prodavac je duzan da obezbijedi odgovarajucu ambalazu za robu koju predaje da bi je zastitio od ostecenja.2.Garancija za fizicka i pravna svojstva stvari – Prodavac odgovara za meterijalne nedostatke stvari koje je ona imala u momentu prelaska rizika na kupca bez obzira da li mu je to poznato ili nije. Prodavac je duzan da preda onu stvar koja je predmet ugovora tj. stvar koja ima kvalitete i kolicine koje su ugovorom određene. Pored toga prodavac je duzan da garantuje za ispravno funkcionisanje stvari kao i da odgovara za pravne nedostatke stvari. (zastita od evikcije)

OBAVEZE KUPCA:1.Da isplati kupovnu cijenu – Placanje kupovne se vrsi u mjestu, roku i na nacin kako je to ugovorom određeno. Ako nije određeno onda se placanje vrsi u trenutku i u mjestu u kom se vrsi predaja stvari. Ako se placanje ne vrsi u mjestu predaje onda se vrsi u prebivalistu odnosno sjedistu prodavca. Ako rok placanja nije određen prodavac ce traziti od kupca da plati cijenu u određenom roku pa ako je i posle toga ne isplati snosice posledice docnje. Placanje moze biti: prije predaje , istovremeno, i posle predaje. Ako kupac ne plati cijenu u mjestu, roku i na nacin kako je ugovoreno onda pada u docnju (placa zateznu kamatu).2.Da preuzme stvar – Kupac je duzan da preuzme stvar tj. primi isporuku. Ako ne primi stvar a nije platio ni cijenu to ce biti bitna povreda ugovora pa prodavac moze raskinuti ugovor. Takođe prodavac moze dati naknadni rok pa ako tada ne primi stvar prodavac moze raskinuti ugovor. Takođe kad stvar nece da primi mora snositi troskove cuvanja stvari.

ODGOVORNOST STRANAKA U SLUČAJU NEISPUNJENJA ILI NEUREDNOG ISPUNJENJA Nesavjesna strana je duzna da nadoknadi stetu u slucaju neispunjenja ili neurednog ispunjenja svojih obaveza. Ako dodje do raskida ugovora zato sto je jedna strana povrijedila ugovor druga strana ima prvo na naknadu stete koju zbog toga trpi. Akoje predmet ugovora određena kolicina stvari određenih po rodu pa jedna strana ne izvrsi obavezu na vrijeme tada druga strana moze izvrsiti prodaju radi pokrica odnosno kupovinu radi pokrica i traziti razliku izmedju ugovorene cijene koja je dobijena kupovinom odnosno prodajom radi pokrica. Naravno pri tome se uzimaju i troškovi te kupovine. Kupovina odnosno prodaja radi pokrica se vrsi u razumnom roku i na razuman nacin i o tome se blagovremeno mora obavijestiti druga strana. Pored ovog ugovorna strana ima pravo na naknadu stete koju je pretrpjela ali zato mora pruziti odgovarajuće dokaze. Da bi se sprijecilo propadanje stvari jedna ugovorna strana je duzna da preduzme mjere za cuvanje stvari cak i kad druga strana nije izvrsila svoju obavezu. Ona to čini u skladu sa načelom bona fides, dobrim poslovnim običajima u pravnom prometu.

3

.

MODALITETI UGOVORA O KUPOPRODAJI 1.Prodaja sa pravom prece kupovine – Ugovorom se moze odrediti da je kupac obavezan da obavijesti prodavca da ima namjeru da proda stvar koju je od njega kupio. Mora ga obavijestiti o uslovima prodaje kao i da mu ponudi da on tu stvar kupi za istu cijenu. Tada ce prodavac biti obavezan da se izjasni u roku od mjesec dana. Sa izjavom prodavac je duzan da isplati cijenu ili je polozi kod suda. Ovo pravo prestaje posle pet godina od zakljucenja ugovora i ne moze se otudjiti i naslijediti. Pored ugovorenog postoji zakonsko pravo preče kupovine koje nije vremenski ograničeno. Kupac ne moze prodati stvar trećem licu pod uslovima koji su povoljniji od onih koje je saopštio prodavcu.

2.Kupovina na probu - Ugovorom moze biti određeno da kupac ima pravo da uzme stvar da bi je isprobao i utvrdio da li mu odgovara. Kupac se mora izjasniti u određenom roku inace ce se smatrati da je odustao od ugovora. Ako je kupac nakon tog roka ne vrati bez odlaganja ili ne izjavi da odustaje od ugovora smatra se da je ostao pri ugovoru.

3.Prodaja po uzorku ili modelu – Ugovorom se moze odrediti da se stvar moze isporuciti u skladu sa određenim uzorkom ili modelom. Ako stvar nije saobrazna uzoruku ili modelu prodavac ce odgovarnati za materijalne nedostatke stvari, a moze odgovarati i za neispunjenje obaveze.

4.Prodaja sa specifikacijom – Ugovorom moze biti odredjeno da kupac kasnije odredi oblik, mjeru i druge osobine prodatih stvari. Ako kupac ne izvrsi ovu specifikaciju do ugovorenog roka prodavac moze raskinuti ugovor ili sam obaviti specifikaciju ako su mu poznate potrebe kupca. Ako prodavac sam obavi specifikaciju dužan je da obavijesti kupca o pojedinostima specifikacije i da mu odredi razuman rok das am izvrši drugačiju specifikaciju. Ukoliko kupac ne iskoristi ovu mogućnost obavezna je specifikacija koju je izvršioprodavac.

5.Prodaja sa zadrzavanjem prava raspolaganja odnosno prava svojine (pactum reservati dominii) – Prodavac tacno određene pokretne stvari moze posebnom odredbom ugovora da zadrzati pravo raspolaganja odnosno pravo svojine i posle prodaje te stvari kupcu a sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti. Ova vrsta kupoprodaje je moguća samo kod prodaje sa obročnom otplatom cijene. Dakle kada je zaključen ugovor o prodaji ove vrste predaja stvari ne dovodi do sticanja prava svojinekupca. Prodavac i nakon predaje ostaje vlasnik stvari a kupac će to postati tek kada u cjelosti isplati kupovnu cijenu. Do isplate cijene kupac je držalac stvari, a cjelokupnom isplatom postaje vlasnik.

6.Prodaja sa obrocnim otplatama cijene- Ugovorom moze biti određeno da prodavac proda kupcu neku pokretnu stvar i prije nego sto mu je cijena potpuno isplacena a da kupac isplatu cijene vrsi u obrocima u odredjenim vremenskim razmacima. Kupac ima pravo da cijenu isplati odjednom. Prodavac moze raskinuti ugovor ako kupac padne u docnju vec pri prvoj otplati, ili u

4

.odnosu na najmanje dvije uzastopno. Kupac moze traziti od suda da mu produzi rokove za ispaltu ako da obezbjedjenje da ce izvrsiti sve obaveze. Ugovor mora biti zaključen u pisanoj formi i mora imati bitne sastojke predviđene zakonom.

7.Kupoprodaja sa pravom otkupa – To je takav ugovor kod koga prodav zadržava pravo da u određenom roku uzme stvvar nazad od kkuppca vraćajući mu ranije primjenu cijenu. Pravo otkupa mora biti ugovoreno u momentu zaključenja ugovora o kupoprodaji. Ako bi to toga došlo kasnije smatraće se d aje zaključen novi ugovor kod koga je raniji prodavac sada kupac. Kupac kod prodaje sa otkupom ima pravo držanja i korišćenja stvari ali nema pravo raspolaganja dok traje pravo otkupa.

8.Kupoprodaja sa pravom traženja povoljnijeg kupca – To je ugovor kojim prodavac zadržava pravo da odustane od ugovora ako u određenom roku nađe povoljnijeg kupca. Prodavac ima pravo da jednostrano raskine ugovor samo ako nađe povoljnijeg kupca.

9.Kupoprodaja sa pravom preprodaje – To je ugovor u kome kupac zadržava pravo da u određenom roku vrati prodavcu stvar i da zahtijeva povraćaj cijene.

OBAVEZE I PRAVA KUPCA I PRODAVCA ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE STVARIProdavac odgovara za meterijalne nedostatke stvari koje je ona imala u momentu prelaska rizika na kupca bez obzira da li mu je to poznato ili nije. Odgovara I za nedostatke koji se pojave poslije ako su posljedica uzroka koji je postojao prije toga (skrivene mane). Nedostatak stvari može biti bitan odnosno značajno uticati na korišćenje i upotrebu stvari. Neznatan materijalan nedostatak se ne uzima u obzir.Stvar ima materijalni nedostatak :

1. Ako nema potrebna svojstva za redovnu upotrebu ili promet2. Ako nema svojstva za narocitu upotrebu za koja je prodavac znao ili morao znati3. Ako nema svojstva koja su izricito ili precutno ugovorena odnosno propisana4. Ako nije saobrazna uzorku ili modelu osim ako su poslati samo radi obaveštenja

Kupac mora uredno i na vrijeme obavijestiti prodavca o nedostacima stvari, i to kad se radi o vidljivim nedostacima u roku od 8 dana, a u privredi odmah, a ako se radi o skrivenim nedostacima onda u roku od 8 dana od dana otkrica nedostataka odmah obavijesti prodavca jer ako ga ne obavijesti smatrace se da je pristao na njih pa prodavac nece odgovarati. Međutim prodavac ce i tada odgovarati ako je ubijedio kupca da stvar nema takve nedostatke. Prodavac ne odovara za nedostatke koji se pokazu pošto protekne rok od 6 mjeseci od dana predaje stvari izuzez ako je ugovoren duži rok. Međutim kada je zbog nekog nedostatka došlo do opravke stvari, isporuke druge, zamjene djelova rokovi počinju da teku od predaje

5

.opravljene stvari. Prilikom obaviještenja o nedostatku isporučene stvari kupac je dužan da bliže opiše taj nedostatak i da pozove prodavca dag a pregleda. Ukoliko je prodavac znao za nedostatak to mijenja situaciju u pogledu propuštanja rokova kupca da blagovremeno obavijesti prodavca. Ako je stvar prodata na javnoj prodaji vlasnik nece odgovarati za njene nedostatke. Posebno je pitanje isključenja ili ograničenja odgovornosti prodavca za materijalne nedostatke stvari tzv. klauzule neodgovornosti (klauzula egzoneracije). ZOO predviđa da ugovarači mogu oggraničiti ili sasvim isključiti odgovornost prodavca za materijalne nedostatke stvari. Ova odredba ugovora je ništava ako je nedostatak bio poznat prodavcu a on nije o tome obavijestio kupca kao i kad je prodavac nametnuo tu odredbu koristeći svoj poseban monopolski položaj. Prava kupca - Kada kupac na vrijeme i uredno obavijesti prodavca o nedostacima on tada moze:

1. Traziti da prodavac otkloni nedostatak ili da mu preda stvar bez nedostatka2. Traziti snizenje cijene3. Traziti raskid ugovora

Pored tog ima pravo na naknadu stete ako je pretrpio. Kupac moze raskinuti ugovor samo ako je predhodno ostavio prodavcu naknadni rok za ispunjenje ugovora. Medjutim moze ga raskinuti i bez naknadnog roka ako je prodavac izjavio da nece ispuniti ugovor ili iz okolnosti proizilazi da ga nece ispuniti u naknadnom roku. U tomslučaju se raskida po sili zakona osim ako kupac bez odlaganja obavijesti prodavca da to ne želi. Ako dio stvari ima nedostatke ili je predata manja kolicina od ugovorene kupac moze raskinuti ugovor u pogledu tog dijela stvari ili dijela koji nedostaje. Međutim kupac može raskinuti cio ugovor samo ako ugovorena količina ili predate stvar čini cjelinu ili ako kupac ima inače opravdani interes da primi ugovorenu stvar ili količinu u cjelini. Ako je prodavac dao kupcu veću količinu stvari po rodu nego što je ugovoreno a kupac nije u razumnom roku iujavio da višak odbija smatraće se da je primio i taj višak pa ga mora platiti po istoj cijeni. A ako odbije prodavac je dužan da nadoknadi štetu koju je imao u vezi sa čuvanjem stvari.Ako kupac ne moze vratiti stvar u stanju u kojem je primio nema pravo da trazi raskid ugovora. Takodje ne moze traziti raskid ugovora ako je prodavac spreman da zamijeni ili popravi stvar.Pravo kupca koji je blagovremeno obavijestio prodavca o postojanju nedostatka stvarigasi se po isteku jedne godine računaju od dana odašiljanja obaviještenja prodavcu izuzev ako je prodavcevom prevarom kupac bio spriječen da ih upotrijebi.Garancija za ispravnost – kada je prodavac neke tehničke robe predao kupcu garantni list za ispravnost mašina za određeno vrijeme računa se od njegovog predavanja kupcu, a ovaj moze tražiti popravku ili zamjenu stvari i to prema prodavcu i proizviđaču.

Odgovornost za pravne nedostatke ( zastita od evikcije) - Evikcija je uznemiravanje kupca stvari od strane trećeg lica na osnovu nekog prava koje je postojalo prije pribaviocevnog sticanja stvari a za koje pribavilac nije znao u momentu zakljucenja ugovora. Ovdje se ne radi o

6

.faktickom uznemiravanju vec o pravnom. Prenosilac ima obavezu da pruzi zastitu od evikcije tj. da mu pruzi pomoc u slucaju spora sa trećim licima a u slucaju gubitka spora mora vratiti pribaviocu vrijednost koju je od njega primio i nadoknaditi mu stetu.Razlikujemo potpunu i djelimicnu evikciju. Potpuna postoji u slucaju gubitka drzavine pribavioca (jedno lice proda stvar drugom licu pa mu treće lice oduzme tu stvar vindikacionom tuzbom). Djelimicna postoji kad pribavilac izgubi drzavinu na nekom dijelu stvari ili su mu ovlascenja uza-prilikom zakljucenja ugovora npr. prodaja stvari opterecene sluzbenoscu. U slucaju potpune evikicije ugovor se raskida po sili zakona a u slucaju djelimicne evikcije pribavilac bira raskid ugovora i prava da trazi srazmjerno snizenje naknade.

Prodavac odgovara ako na prodatoj stvari postoji neko pravo trećeg koje isključuje, umanjuje ili ograničava kupčevo pravo a o čijem postojanju kupac nije obaviješten niti je pristao da uzme stvar opterećenu tim pravom. Prodavac nekog drugog prava garantuje da ono postoji i da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje.Kad se pokaže da treće lice polaže neko pravo na stvar kupac je dužan obavijestiti prodavca o tome izuzev kad je to prodavcu već poznato i pozvati ga da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzije trećeg ili kad su predmet ugovora stvari određene po rodu da mu isporuči drugu stvar bez pravnog nedostatka.Ako prodavac ne postupi po zahtjevu kupca, u slučaju oduzimanja stvari od kupca ugovor se raskida po samom zakonu, a u slučaju umanjenja ili ograničenja kupčevog prava, kupac može po svom izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati srazmjerno sniženje cijene. Ako prodavac ne udovolji kupčevom zahtjevu da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzija trećeg, kupac može raskinuti ugovor ako se zbog toga njegova svrha ne može ostvariti. U svakom slučaju kupac ima pravo na naknadu pretrpljene štete. Ako je kupac u času zaključenja ugovora znao za mogućnost da mu stvar bude oduzeta, ili da njegovo pravo bude smanjeno ili ograničeno, nema pravo na naknadu štete ako se ta mogućnost ostvari, ali ima pravo dazahtijeva vraćanje, odnosno sniženje cijene.Kupac koji se, ne obavještavajući prodavca, upustio u spor sa trećim i spor izgubio, može se pozvati na prodavčevu odgovornost za pravne nedostatke, izuzev ako prodavac dokaže da je on raspolagao sredstvima da se odbije zahtjev trećeg lica.Kupac ima pravo pozvati se na prodavčevu odgovornost za pravne nedostatke i kad je bez obav-ještenja prodavca i bez spora priznao očigledno osnovano pravo trećeg. Ako je kupac isplatio trećem izvjesnu svotu novca da bi odustao od svog očiglednog prava, prodavac se možeosloboditi svoje odgovornosti ako naknadi kupcu isplaćenu svotu i pretrpljenu štetu.Kupac ima pravo da raskine ugovor i da od prodavca zahtijeva povraćaj cijene i naknadu štete ako stvar zadrži u svojoj imovini po nekom drugom osnovu, a ne po osnovu kupovine.Odgovornost prodavca za pravne nedostake može se ugovorom ograničiti ili sasvim isključiti.Ako je u vrijeme zaključenja ugovora prodavcu bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat neki nedostatak u njegovom pravu, odredba ugovora o ograničenju ili o isključenju odgov-ornosti za pravne nedostatke je ništava.

7

.Prodavac odgovara i za posebna ograničenja javno-pravne prirode koja kupcu nijesu bila poz-nata, ako je on za njih znao ili je znao da se mogu očekivati, a nije ih kupcu saopštio.Pravo kupca po osnovu pravnih nedostataka gasi se istekom godine dana od saznanja za posto-janje prava trećeg. Ako je treće lice prije isteka tog roka pokrenulo spor, a kupac pozvao pro-davca da se u spor umiješa, pravo kupca se gasi tek istekom šest mjeseci po pravosnažno okončanom sporu.

UGOVOR O RAZMJENIUgovor o razmjeni je ugovor gdje se ugovorne strane uzajamno obavezuju da predaju određene stvari koje se razmjenjuju tako da oni steknu pravo raspolaganja odnosno pravo svojine na tim stvarima. Pored stvari predmet ugovora su i prenosiva prava. Bitna osobina ugovora je prenos određene stvari za stvari tj. umjesto novca se daje druga stvar iste ili priblizne vrijednosti i po tome se razlikuje od kupoprodaje. Ugovor o razmjeni je konsesualni, dvostran, teretan, komutativni i sa trenutnim prestacijama. Medjutim ako se radi o razmjeni nepokretnosti potrebna je pismena forma. Postoje tzv. slucajevi obavezne razmjene koji postoji kada to zakon nalaze (komasacija, arondacija poljoprivrednog ili gradjevinskog zemljista). Moguca je i kombinacija ugovora o razmjeni i ugovora o prodaji npr. kada se razmjenjuju stvari razlicite vrijednosti tada se razlika isplacuje u novcu. Ako je vrijednost novca manja od vrijednosti stvari onda se radi o ugovoru o razmjeni a ako je veca onda se radi o ugovoru o prodaji. Sva pravila koja se odnose na ug o prodaji se odnose i na ugovor o razmjeni ali samo imajući u vidu obaveze prodavca jer se ovdje radi o postojanju dva prodavca.

PRODAJNI NALOG (AESTATUM) – Prodajni nalog je ugovor kojim se nalogoprimac obavezuje da ce stvar koju mu je predao nalogovdavaca predati za određenu cijenu u određenom roku ili ce je u tom roku vratiti nalogodavcu. Prodajni nalog se ne moze opozvati. Stvar koja je data nalogoprimcu ostaje i dalje u svojinu nalogodavca i on ce snositi rizik za slucajnu propast i ostecenje stvari. Nalogodavac ne moze raspolagati sa stvari dok mu ona ne bude vracena. Ako nalogoprimac ne proda stvar i ne preda cijenu nalogodavcu do određenog roka ili mu je ne vrati do tog roka smatra se da je on kupio stvar. Međutim njegovi povjerioci ne mogu stvar zaplijeniti dok on ne isplati cijenu nalogodavcu.

8

.

UGOVOR O ZAJMUUgovor o zajmu (muutum) je ugovor koim se jedna strana-zajmodavac obavezuje da preda drugoj strani-zajmoprimcu određenu sumu novca ili određenu kolicinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obavezuje da posle određenog vremena vrati istu kolicinu stvari i to iste vrste i kavaliteta. Stvari koje su date na zajam prelaze u svojinu odnosno na raspolaganje zajmoprimcu. Cilj ugovora je upotreba, korišćenje tuđe zamjenjive stvari bilo uz određenu naknadu ili besplatno sa obavezom genusnog vraćanja. U rimskom pravu zajam je bio realan i jednostranoobavezan ugovor ali je to gledište danas napušteno. Ugovor o zajmu je konsesualan, dvostrano obavezan. Moze biti i teretan(kad je ugovorena kamata) ili dobrocin.

BITNI ELEMENTI UGOVORA: predmet zajma, vrijeme trajanja, kamata ako je ugovorena. Predmet zajma su zamjenjive stvari bilo potrosne ili nepotrosne kao i buduce i tuđe stvari. Zamjenjive su one stvari koje prema svojoj korisnosti i vrijednosti odgovaraju drugoj stvari iste vrste. To su stvari koje se određuju težinom, brojem, mjerom. Vrijeme trajanja moze biti ugovoreno ili proizilazi iz okolnosti pod kojima je dat. Ako nije zajam ce se vratiti kad to zahtijeva zajmodavac. Moze se vratiti i prije roka ali je potrebno nadokanditi stetu zajmodavcu ako je nastupila zbog toga. Kamata se moze odrediti procentualno ili u drugim stvarima. Teretnost se ne pretpostavlja. Kamata se placa samo ako je ugovorena a u privredi uvijek. Visina kamate se određuje ugovorom i ne može preći maksimalnu kamatnu stopu. Zatezna kamata se plaća samo u slučaju docnje

OBAVEZE UGOVORNIH STRANAObaveze zajmodavca su : 1. Da preda obecanu stvar, 2.Da nadokandi stetu zajmoprimcu zbog materijalnih nedostataka stvari.Predaja stvari vrši se u ugovoreno vijeme i mjesto a ako nije određeno vrijeme onda kada zahtijeva zajmoprimac. Zajmoprimac može odustati od ugovora prije nego što mu zajmodavac preda obećanu stvar. Ako se pokaže da su materijalne prilike zajmoprimca takve da je neizv-jesno da li će on biti u stanju da vrati zajam, zajmodavac može odbiti da izvrši svoju obavezu predaje obećanih stvari ako u vrijeme zaključenja ugovora nije to znao, kao i ako se pogoršanje zajmoprimčevih materijalnih prilika dogodilo poslije zaključenja ugovora.Zajmodavac je dužan da izvrši svoju obavezu ako mu zajmoprimac ili ko drugi za njega pruži do-voljno obezbjeđenje. Samo pravo zajmoprimca zastarijeva u roku od tri mjeseca od dana kada je zajmodavac pao u docnju a najdalje za godinu dana od zaključenja ugovora.Zajmodavac je dužan da naknadi zajmoprimcu štetu koja bi mu bila prouzrokovana zbog ma-terijalnih nedostataka pozajmljenih stvari. Ako je zajam bez naknade zajmodavac je dužan da naknadi štetu samo ako su mu nedostaci stvari bili poznati ili mu nijesu mogli ostati nepoznati a on o njima nije obavijestio zajmoprimca.

9

.Obaveze zajmoprimca: 1.Da vrati stvar koju je dobio na zajam, 2.Da plati kamatu ako je ugovorena (teretni ugovor).Zajmoprimac je dužan da vrati u ugovorenom roku istu količinu stvari, iste vrste i kvaliteta. Ako ugovorne strane nijesu odredile rok za vraćanje zajma niti se on može odrediti iz okolnosti za-jma zajmoprimac je dužan vratiti zajam po isteku primjerenog roka koji ne može biti kraći od dva mjeseca računajući od zajmodavčevog traženja da mu se zajam vrati.Ako u zajam nije dat novac, a ugovoreno je da će zajmoprimac vratiti zajam u novcu, zajmopri-mac je ovlašćen da po svom izboru vrati pozajmljene stvari ili iznos novca koji odgovara vrijed-nosti tih stvari u vrijeme i u mjestu koji su ugovorom određeni za vraćanje. Primjenjuje se i u slučaju kad nije moguće vratiti istu količinu stvari, iste vrste i istog kvaliteta.Zajmoprimac može odustati od ugovora prije nego što mu zajmodavac preda određene stvari, ali ako bi zbog toga bilo kakve štete za zajmodavca, dužan je naknaditi je. Zajmoprimac može vratiti zajam i prije roka određenog za vraćanje, ali je dužan da obavijesti zajmodavca unapri-jed o svojoj namjeri i naknadi mu štetu.

NAMJENSKI ZAJAM - Iako zajmoprimac ima pravo da raspolaze sa pozajmljenim stvarima kako on zeli moguce je ugovoriti svrhu tj. namjenu zajma. Pozajmljeni novac se mora upotrijebiti samo za ugovorenu namjenu i to je tzv. namjenski zajam. Ako zajmoprimac upotrebljava novac u druge svrhe zajmodavac moze raskinuti ugovor.

UGOVOR O POKLONUUgovor o poklonu je ugovor kojim jedna strana-poklonodavac ustupa bez naknade ili se obavezuje da ce ustupiti drugoj strani-poklonoprimcu neku stvar ili imovinsko pravo ili da ce nesto drugo uciniti u njegovu korist a na teret svoje imovine. Dakle ono sto se ustupa ugovorom o poklonu prelazi u svojinu poklonoprimca.Karakteristike: dobrocin (lukrativan), jednostrano obavezan, formalan.Za punovažnost ugovora o poklonu nepokretnih stvari potrebno je da bude zaključen u pisanoj formi i ovjeren u skladu sa propisima. Punovažan je usmeni poklon pokretnih stvari ako su pre-date poklonoprimcu. Ako na pisanu ponudu poklona ponuđeni ne izjavi pisanoj ili usmeno u određenom ili zakonskom roku da je ne prihvata smatraće se da je ponudu prihvatio izuzev ako ga je ponudilac obavijestio da će njegovo ćutanje smatrati kao odbijanje ponude.Kad se poklon čini ugovorom u korist trećeg prihvatanje poklonoprimca ne mora biti u pisanoj formi.Poklon može učiniti samo potpuno poslovno sposobno lice. Poklonodavac koji u času za-ključenja ugovora nije (iz bilo kog razloga) mogao shvatiti smisao ili domašaj svog postupka, kao i njegovi nasljednici mogu zahtijevati poništenje poklona u roku od godine dana, računa-jući od dana kada je poklon učinjen. Poklon može primiti i poslovno nesposobno lice.

10

.Zakonski zastupnik poslovno nesposobnog poklonoprimca može, izjavom poklonodavcu rask-inuti poklon primljen bez njegove dozvole.Ugovor o poklonu kojim se poklonodavac obavezao na povremena davanja prestaje smrću poklonoprimca. U slučaju smrti poklonodavca obaveze iz takvog ugovora prelaze na njegove nasljednike, izuzev ako iz ugovora proizlazi što drugo.

BITNI ELEMENTI:1.Sposobnost ugovornih strana i to samo poklonodavca (poslovna) jedino maloljetnici iznad 14 godina mogu davati poklone ali iz sredstava koje su svojim radom ostvarili.2.Predmet ugovora su jedna ili vise stvari ili imovinska prava osim onih prava koja su vezana za licnost.3.Animus donandi tj. namjera poklonodavca da bez nadoknade uveca imovinu poklonoprimca.Motivi mogu biti različiti.

OBAVEZE POKLONODAVCA: Obaveze poklonodavca su da prenese u svojinu predmet poklona a poklonoprimac ima pravo da to trazi. Ako poklonodavac ne izvrsi tu svoju obavezu odgovarace za stetu koja je zbog toga nastala ali samo za stetu usled namjere ili krajnje nepaznje. Poklonodavac ne odgovara za pravne ili materijalne nedostatke stvari. Poklonoprimac ima pravo da zahtijeva naknadu štete koju je pretrpio zbog nekog od tih nedostataka koji je pok-lonodavcu bio poznat ili nije mogao ostati nepoznat, a o kome ga nije obavijestio. U slučaju docnje poklonodavac ne plaća kamate. U slučaju zadocnjenja sa ispunjenjem novčanog pok-lona, poklonodavac duguje zakonsku kamatu od podnošenja tužbe.

OPOZIV POKLONA – Opoziv po pravilu nije mouguc osim: 1.U slucaju krajnje neblagodornosti poklonoprimca prema poklonodavcu i njegovim bliskim srodnicima. Krajnja neblagodornost je teska povreda prava na stetu poklonodavca kao npr. povreda tijela, teska uvreda.2.Ako je poklonodavac zapao u tesku materijalnu situaciju pa nema sredstava za zivot. Takodje moguce je traziti povracaj poklona u slucaju: ponistenja ili razvoda braka i to samo ako su ucinjeni zbog braka i kad je poklonoprimac nesavjestan. A u slucaju razvoda pravo na povracaj ima samo nevini bracni drug. Takodje treća lica mogu traziti povracaj poklona i to:1.Nuzni naslednici u slucaju povrede njihovog nuznog dijela2.Lica koja je poklonodavac duzan da izdrzava po zakonu3.Povjeriocu poklonodavca da bi naplatili svoja potrazivanja.

11

.Poklonodavac može raskinuti ugovor ili opozvati učinjeni poklon ako poklonoprimac svojim ponašanjem prema njemu ili nekom njemu bliskom licu pokaže veliku nezahvalnost. Velika nezahvalnost postoji naročito kad je poklonoprimac učinio prema poklonodavcu ili nekom njemu bliskom licu krivično djelo ili se prema njemu teže ogriješio o neku zakonom utvrđenu obavezu ili namjerno prouzrokovao veću štetu u njihovoj imovini. Poklon se ne može opozvati zbog velike nezahvalnosti koju je poklonodavac oprostio poklonoprimcu. Pravo na opozivanje poklona zbog nezahvalnosti prelazi na nasljednike. Pravo na opozivanje prestaje po isteku jedne godine računajući od dana kada je poklonodavac saznao za poklonoprimčevu nezahval-nost, a najdalje po isteku deset godina od pokazane nezahvalnosti. U slučaju opozivanja pok-lona zbog nezahvalnosti poklonoprimac je dužan da vrati sve što je primio na ime poklona.Poklon se opoziva pisanom izjavom upućenom poklonoprimcu a kod nepokretnosti i ovjerenim potpisom u skladu sa propisma. Pravo na opoziv poklona prestaje istekom godine dana o dana kad je lice koje ima pravo na opoziv saznalo za razlog opoziva ako za pojedine slučajeve ovim ili posebnim zakonom nije drukčije određeno. U slučaju opoziva poklona poklonoprimac je dužan da vrati poklon, odnosno njegovu vrijednost. Poklonodavac koji nema dovoljno sredstava za život, ili za izdržavanje lica koja je po zakonu dužan izdržavati, može raskinuti ugovor, a ako je već predao stvar poklonoprimcu, može pok-lon opozvati I zahtijevati da mu poklonoprimac vrati ono što se od primljenog poklona još nalazi u njegovoj imovini. Poklonoprimac može izbjeći opozivanje ako se obaveže da će davati poklonodavcu u odgovarajućoj mjeri sredstva koja mu nedostaju. Poklonodavac ne može opoz-vati poklon i zahtijevati njegov povraćaj ako je namjerno ili grubom nemarnošću doveo sebe u oskudicu ili ako je od predaje poklona proteklo deset godina za nepokretne stvari, odnosno pet godina za pokretne stvari.Odricanje unaprijed od prava da se poklon opozove nema pravne važnosti. Uobičajeni prigodni pokloni, nagradni pokloni, kao i pokloni učinjeni iz zahvalnosti ne mogu se opozvati.Punovažna je odredba ugovornog povraćaja poklona poklonodavcu ako poklonoprimac umre prije njega.

POSEBNE VRSTE UGOVORA O POKLONU:1.Nagradni (renumeracioni) poklon – Daje se zbog usluga ili zasluga poklonoprimca. Ne moze se opozvati2.Poklon sa nalogom (donation cum modo) – Postoji kad se uz poklon odredi neki nalog pa ako ga poklonoprimac ne izvrsi poklonodavac moze raskinuti ugovor.3.Mjesoviti poklon – Postoji kad je u jednom ugovoru naknada tako odredjena da prestavlja poklon za drugu stranu. Npr. neko po znatno vecoj cijeni od trzisne kupuje stvar sa namjerom da prodavcu učini za razliku učini poklon. Moguće je raskinut ugovor ali ne može se tražiti raskid zbog prekomjerenog oštećenja.Ugovor o poklonu u kome je predviđeno da će stvar biti predata poklonoprimcu poslije smrti poklonodavca, mora biti sastavljen u formi javne isprave. Poklonodavac može raskinuti po svo-

12

.joj volji ugovor o poklonu za slučaj smrti, a raspolaganje stvarima koje su predmet takvog ugovora, bilo pravnim poslom među živima, bilo pravnim poslom za slučaj smrti, smatra se raskidanjem ugovora u pogledu stvari obuhvaćenih raspolaganjem.

UGOVOR O ZAKUPUUgovor o zakupu je ugovor kojim se jedna strana-zakupodavac obavezuje da preda drugoj strani na upotrebu određenu stvar za određeno vrijeme a zakupac se obavezuje da za to plati naknadu-zakupninu. Zakupac ne stice svojinu na stvari vec samo pravo da je koristi uz naknadu.Cilj ugovora je da se uz plaćanje zakupnine omogući zakupcu da privremena upotreba nečije nepotrošne stvariKarakteristike: konsensualan, kauzalan, dvostranoobavezan, teretan (po tome se razlikuje od posluge), trajan. Za zakup poljoprivrednog zemljišta i poslovnih prostorija predviđena je pismena forma. Ako zakupodavac u medjuvremenu proda stvar, novi pribavilac mora postovati ugovor o zakupu onda on stupa na mjesto zakupodavca.

BITNI ELEMENTI:1.Predmet zakupa – Predmet zakupa je svaka stvar koja je podobna za ustupanje na upotrebu tj. mora biti nepotrosna jer je zakupac mora vratiti. Predmet mora biti određen, moguc i dopusten. Takođe predmet moze biti i buduca kao i tuđa stvar-. Vlasnik može dati u zakup i svoja prava ali samo imovinska koja donose prihode i koja nijesu strogo vezana za ličnost.2.Zakupnina – Zakupnina je naknada za koriscenje stvari a moze se odrediti u novcu, predajom stvari, ili u nekom cinjenju. Visina naknade mora biti odredjena ili odrediva. Plaća se u preriodično ili u jednom fiksnom iznosu, a može se odrediti i u alikvotnim djelovima od ostvarene koristi od zakupljene stvari.3.Vrijeme trajanja ugovora – Vrijeme moze biti ugovoreno a ono može proizilaziti iz okolnosti ili mjesnih običaja. Ako trajanje zakupa nije određeno svaka strana moze otkazati ugovor.

OBAVEZE UGOVORNIH STRANAObaveze zakupodavca su: 1.Da preda zakupcu stvar u ispravnom stanju; 2.Da odrzava zakupljenu stvar;3.Da obezbijedi mirnu upotrebu stvari za vrijeme trajanja zakupaObaveze zakupca su: 1.Da cuva stvar i upotrebljava je onako kako je dogovoreno;

13

.2.Da plati zakupninu ; 3.Da vrati zakupljenu stvar

-Zakupodavac je dužan da preda zakupcu zakupljenu stvar u ispravnom stanju, zajedno sa njenim pripacima. Stvar je u ispravnom stanju ako je u stanju određenom ugovorom, a u ne-dostatku ugovora, u stanju da može poslužiti za upotrebu radi koje je ugovor zaključen.Zakupodavac je dužan da održava stvar u ispravnom stanju za vrijeme trajanja zakupa i radi toga vrši potrebne opravke na njoj. Zakupodavac je dužan da naknadi zakupcu troškove koje je ovaj učinio za održavanje stvari, a koje bi on sam bio dužan učiniti. Troškovi sitnih opravki izaz-vanih redovnom upotrebom stvari, kao i troškovi same upotrebe padaju na teretzakupca.O upotrebi opravke zakupac je dužan da obavijesti zakupodavca.Ako potrebne opravke zakupljene stvari ometaju njenu upotrebu u znatnoj mjeri i za duže vri -jeme, zakupacmože raskinuti ugovor. Zakupac ima pravo na sniženje zakupnine srazmjerno ograničenju upotrebe stvari zbog tih opravki.Zakupodavac ne može bez pristanka zakupca činiti izmjene na zakupljenoj stvari za vrijeme tra-janja zakupa, ukoliko bi to ometalo upotrebu stvari. Ako bi izmjenama stvari bila smanjena u izvjesnoj mjeri zakupčeva upotreba stvari, smanjiće se i zakupnina u odgovarajućoj srazmjeri.Zakupodavac odgovara zakupcu za sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njenoj ugov-orenoj ili redovnoj upotrebi, bez obzira na to da li je znao za njih ili ne, kao i za nedostatke svo -jstava ili osobina predviđenih izrično ili prećutno ugovorom. Ne uzimaju se u obzir nedostaci koji su manjeg značaja.Zakupodavac ne odgovara za nedostatke zakupljene stvari koji su u času zaključenja ugovora bili poznati zakupcu ili nijesu mogli ostati nepoznati. Zakupodavac odgovara za nedostatak za-kupljene stvari koji je zakupcu usljed krajnje nepažnje ostao nepoznat, ako je on znao za taj ne-dostatak i namjerno propuštio da o njemu obavijesti zakupca. Zakupodavac odgovara za sve nedostatke zakupljene stvari, ako je tvrdio da ona nema nikakvih nedostataka.Odgovornost za materijalne nedostatke zakupljene stvari može biti ugovorom isključena ili ograničena. Odredba ugovora kojom se ova odgovornost isključuje ili ograničava ništava je ako je zakupodavac znao za nedostatke i namjerno propuštio da o njima obavijesti zakupca ili ako je nedostatak takav da onemogućuje upotrebu zakupljene stvari, kao i kad je zakupodavac nametnuo tu odredbu koristeći svoj monopolski položaj.Zakupac je dužan da obavijesti zakupodavca bez nepotrebnog odlaganja o svakom nedostatku zakupljenje stvari koji bi se pokazao u toku zakupa, osim ako zakupodavac zna za nedostatak. Zakupac je dužan da obavijesti zakupodavca o svakoj nepredviđenoj opasnosti koja bi u toku zakupa zaprijetila zakupljenoj stvari, da bi mogao preduzeti potrebne mjere. Zakupac koji ne obavijesti zakupodavca o pojavljenom nedostatku ili o nastaloj opasnosti, za koje ovaj nijeznao, gubi pravo na naknadu štete koju bi pretrpio zbog postojanja nedostatka ili nastale opas-nosti za zakupljenu stvar, a dužan je da naknadi štetu koju bi zakupodavac pretrpio zbog toga.

14

.Ako u času predaje zakupljena stvar ima neki nedostatak koji se ne može otkloniti, zakupac može, po svom izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati sniženje zakupnine. Kad stvar ima neki nedostatak koji se može otkloniti bez većih nezgoda za zakupca, a predaja stvari uodređenom roku nije bila bitni sastojak ugovora, zakupac može zahtijevati od zakupodavca ili otklanjanje nedostatka u primjerenom roku ili sniženje zakupnine. Ako zakupodavac ne otkloni nedostatak u naknadnom primjerenom roku koji mu je zakupac odredio, zakupac može rask-inuti ugovor ili zahtijevati sniženje zakupnine. U svakom slučaju zakupac ima pravo na naknadu štete. Odredba člana 606 ovog zakona primjenjuje se i u slučaju kad u toku zakupa nastane neki nedostatak na zakupljenoj stvari i u slučajevima kad zakupljena stvar nema neko svojstvo koje po ugovoru ili običaju treba da ima ili kad to svojstvo izgubi u toku zakupa.Kad neko treći pretenduje da na zakupljenoj stvari ili na nekom njenom dijelu vrši neko pravo i obrati se svojim zahtjevom zakupcu, kao i ako samovlasno oduzme stvar od zakupca, ovaj je dužan obavijestiti o tome zakupodavca, izuzev kad to ovaj već zna, inače će odgovarati za štetu. Ako se utvrdi da trećem pripada neko pravo koje sasvim isključuje pravo zakupca na upotrebu stvari, ugovor o zakupu se raskida po samom zakonu, a zakupodavac je dužan da naknadi zakupcu štetu. U slučaju kad se pravom trećeg samo ograničava zakupčevo pravo, ovaj može, po svom izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati sniženje zakupnine, i u svakom slučaju naknadu štete

-Zakupac je dužan da upotrebljava stvar kao dobar privrednik, odnosno dobar domaćin. Zaku-pac može upotrebljavati stvar samo onako kako je određeno ugovorom ili namjenom stvari. Zakupac odgovara za štetu koja nastane upotrebom zakupljene stvari protivno ugovoru ili njenoj namjeni, bez obzira na to da li je stvar upotrebljavao on, ili neko lice koje radi po nje -govom nalogu, podzakupac ili koje drugo lice kome je on omogućio da upotrebljava stvar.Ako zakupac i poslije opomene zakupodavca upotrebljava stvar protivno ugovoru ili njenoj namjeni ili zapuštanjeno održavanje, a postoji opasnost znatne štete za zakupodavca, ovaj može otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka.Zakupac je dužan da plaća zakupninu u rokovima određenim ugovorom ili zakonom, a u ne-dostatku ugovora I zakona, kako je uobičajeno u mjestu gde je stvar predata zakupcu. Ako nije drukčije ugovoreno ili u mjestu predaje stvari uobičajeno, zakupnina se plaća polugodišnje kad je stvar data u zakup za jednu ili više godina, a ako je data za kraće vrijeme, po isteku tog vre-mena.Zakupodavac može otkazati ugovor o zakupu ako zakupac ne plati zakupninu ni u roku od 15 dana pošto ga je zakupodavac pozvao na plaćanje. Ugovor će ostati na snazi ako zakupac isplati iznos dužne zakupnine prije nego što mu otkaz bude saopšten. Zakupac je dužan da čuva zakupljenu stvar i po prestanku zakupa vrati je neoštećenu. Stvar se vraća u mjestu u kome je bila predata. Zakupac ne odgovara za istrošenost stvari koja nastaje njenom redovnom upotre-bom, kao ni za oštećenja koja potiču od njene dotrajalosti. Ako je za vrijeme zakupa izvršio kakve promjene na stvari, dužan je vratiti je u stanje u kome je bila kad mu

15

.je predata u zakup. Zakupac može odnijeti dodatke koje je učinio na stvari ako se mogu odvo-jiti bez njenog oštećenja, ali ih zakupodavac može zadržati ako mu naknadi njihovu vrijednost u vrijeme vraćanja.

PRESTANAK UGOVORA1.Protekom vremena ako je zakljucen na odredjeno vrijeme. Ako zakupac poslije isteka vremena nastavi da upotrebljava stvar a tome se ne protivi zakupodavac smatrace se da je zakljucen novi ugovor o zakupu pod istim uslovima.2.Otkazom prestaje ugovor o zakupu ako nije ugovoreno vrijeme trajanja. Otkaz je jednostrana izjava volje jedne strane drugoj strani.3.Kad propadne stvar usled vise sile.4.Smrucu zakupodavca ili zakupca ce prestati samo ako je to tako ugovoreno a ako nije nastavice se sa njegovim naslednicima.

Ugovor o zakupu poslovnih prostorija – Poslovne prostorije koje su u drustvenoj svojini se mogu davati samo na odredjeno vrijeme a one koje su u privatnoj svojini mogu i na neodređeno. Ovo je formalan ugovor. Skupstina opstine moze odrediti najuzi i najvisi iznos zakupnine kao i razloge zbog kojih se moze otkazati ugovor. Zakupodavac moze odustati od ugovora uvijek ako se poslovne prostorije koriste protivno ugovoru ili ako zakupnina nije placena u roku od dva mjeseca od pismene opomene.Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljista – To je formalan ugovor i mora sadrzati katastarske oznake zemljista, vrijeme trajanja, i visinu zakupnine i nacin placanja. Ne moze se davati u podzakup

UGOVOR O POSLUZI

16

.Ugovor o posluzi je ugovor kojim jedna strana-poslugodavac ustupa na besplatnu upotrebu drugoj strani-poslugoprimcu određenu stvar, a poslugoprimaca se obavezuje da mu vrati istu stvar poslije određenog vremena. Dakle stvar se ne daje u svojinu vec na privremenu upotrebu.Posluga je u rimskom pravu bila realan ugovor.Karakteristike : konsesualan, dvostranoobavezan, dobrocin, trajan.

BITNI ELEMENTI UGOVORA:1.Predmet posluge - (individualne,pokretne,nepokretne) To sup o pravilu nepotrošne alimogu biti i potrošne ako se ugovori vraćanje iste stvari poslije upotrebe u određene svrhe. I tuđa stvar se može dati na poslugu.2.Vrijeme trajanja ugovora - Ako bi stranke ugovorile naknadu za upotrebu stvari onda bi to bio ugovor o zakupu. Kad trajanje posude nije određeno ugovorom, ako je stvar predata na upotrebu radi postizanja određene svrhe, smatra se da je posuda ugovorena za vrijeme nor-malno potrebno za postizanje te svrhe. Ako vrijeme posude nije određeno niti se može odred-iti, ugovor o posudi prestaje kad davalac zatraži da mu se stvar vrati. Poslije smrti uzimaoca ili davaoca na posudu obaveze iz ugovora o posudi prelaze na njihove nasljednike. Ako je ugovor bio zaključen s obzirom na ličnost uzimaoca, on prestaje njegovom smrću.

OBAVEZE UGOVORNIH STRANAObaveze poslugoprimca: 1.Da cuva stvar sa paznjom urednog covjeka i on odgovara za svaki gubitak ili ostecenje stvari koji je nastao namjerom ili grubom nepaznjom. On snosi sve troskove redovnog odrzavanja, cuvanja i upotrebe stvari.2.Da upotrebljava stvar prema ugovoru odnosno prema prirodi stvari3.Da stvar vrati poslugodavcu kada sitakne ugovoreni rok a ako roka nema onda kad zavrsi posao zbog koga je uzeo stvarObaveze poslugodavca:1.Duzan je da snosi vanredne troskove kao i rizik slucajne propasti ili ostecenja stvari2.Duzan je da nadoknadi stetu zbog fizickih i pravnih nedostataka stvari ako je za njih znao a nije obavijestio poslugoprimca. Inace po pravilu ne odgovara za njih jer je posluga dobrocini ugovor.

Uzimalac na posudu dužan je da čuva stvar i upotrebljava je sa pažnjom dobrog domaćina, odnosno dobrog privrednika. Uzimalac može upotrebljavati stvar samo kako je ugovoreno, a ako o tome nije ništa ugovoreno, onda kako odgovara njenoj prirodi i namjeni koju joj je odredio davalac na posudu, inače će odgovarati i za slučajnu propast ili oštećenje stvari koji bi se dogodili tom prilikom. Uzimalac na posudu ne odgovara za normalno habanje stvari njenom dozvoljenom upotrebom. Uzimalac na posudu snosi troškove skopčane sa redovnim održavan-jem, čuvanjem i upotrebom stvari. Ostali troškovi naknađuju se prema odredbama o poslovod-

17

.stvu bez naloga. U slučaju opasnosti koja istovremeno prijeti stvari uzetoj na posudu i nje-govim stvarima, uzimalac je dužan postarati se prvo za spašavanje posuđenih stvari, inače će odgovarati za njenu propast ili oštećenje.Ako uzimalac na posudu ne čuva ili ne održava stvar kako treba, ili je ne upotrebljava kako je ugovoreno ili na način koji odgovara prirodi ili namjeni stvari, ili ako bez saglasnosti preda stvar drugom na upotrebu, davalac može raskinuti ugovor i zahtijevati da mu se stvar odmah vrati.Po prestanku posude uzimalac na posudu dužan je da vrati posuđenu stvar neoštećenu. Ako je uzimalac predao stvar na upotrebu nekom trećem, davalac ima pravo da zahtijeva neposredno od trećeg da mu vrati stvar.Davalac na posudu dužan je da primi natrag posuđenu stvar i prije isteka vremena određenog za posudu, izuzev ako je rok vraćanja ugovoren u interesu obje ugovorne strane i uopšte ako bi vraćanje stvari prije roka bilo skopčano sa kakvom nezgodom za njega. Davalac na posudu može da zahtijeva da mu se stvar vrati prije vremena, ako mu je iznenadno postala hitno potrebna.Rizik slučajne propasti stvari ili oštećenja snosi davalac na posudu. Uzimalac na posudu odgo-varaće za propast ili oštećenje stvari koji bi se dogodili slučajem više sile, ako jeupotrebljavao stvar protivno ugovoru, ili njenoj prirodi ili namjeni, kao i ako je predao stvar na upotrebu nekom trećem. Ako se kod uzimaoca na posudu stvar izgubila i ako je on naknadio njenu vrijednost, uzimalac nema pravo, ako se stvar pronađe, da je zadrži ako je davalac na po-sudu spreman da mu vrati ono što je za stvar primio.Zahtjevi davaoca na posudu na naknadu štete zbog promjene ili pogoršanja stvari, kao i zaht-jevi uzimaoca na posudu na naknadu troškova i naknadu štete zbog nedostataka stvari, zastari-jevaju za šest mjeseci od dana povraćaja stvari.

Davalac na posudu dužan je da preda stvar uzimaocu u određeno vrijeme. Davalac je dužan da obavijesti imaoca o materijalnim nedostacima stvari, inače će odgovarati za štetu koja bi nastala za uzimaoca zbog nedostataka koji su mu bili poznati, ili mu nijesu mogli ostati nepoz-nati. Neće se primjenjivati ako je nedostatak bio poznat uzimaocu, ili mu nije mogaoostati nepoznat.

UGOVOR O DJELU18

.Ugovor o djelu je ugovor kojim se jedna strana – izvođac radova obavezuje da obavi neki posao (popravka neke stvari) a druga strana strana-narucilac je duzan da mu za to plati određenu naknaduKaraktertistike: konsesualan (mada stranke mogu odrediti formu), dvostranoobavezan, teretan.Razlika od kupoprodaje – Ugovor kojim se jedna strana obavezuje da izradi određenu pokretnu stvar od svog materijala smatra se u sumnji kao ugovor o prodaji. Ugovor ostaje ugovor o djelu ako se naručilac obavezao da da bitan dio materijala potreban za izradu stvari. Ugovor se sma-tra ugovorom o djelu ako su ugovorne strane imale u vidu naročito poslenikov rad.

Poziv upućen određenom ili neodređenom broju lica na nadmetanje za izvršenje određenih radova, pod određenim uslovima i uz određene garancije, obavezuje pozivaoca da zaključi ugovor o tim radovima sa licem koje ponudi najnižu cijenu, izuzev ako je tu obavezu isključio u pozivu na nadmetanje. U slučaju isključenja obaveze da se zaključi ugovor, poziv na nad-metanje smatra se kao poziv zainteresovanim da oni naprave ponude ugovora pod objavljenim uslovima. Poziv upućen određenom ili neodređenom broju lica na nadmetanje za umjetničko ili tehničko rješenje namjeravanih radova obavezuje pozivaoca da pod uslovima sadržanim u pozivu na nadmetanje zaključi ugovor sa učesnikom u nadmetanju čije rješenje prihvati komisija čiji je sastav unaprijed objavljen, izuzev ako je tu obavezu isključio u pozivu na nad-metanje.

BITNI ELEMENTI:1.Predmet ugovora je obavljanje odredjenog posla tj. obavljanje nekog faktickog, (fizičkog,intelektualnog ili umjetničkog) a ne pravnog posla (to je razlika od ugovora o nalogu) Predmet mora biti dopusten, moguc. Stvar je uvijek individualnno određena.2.Naknada za izvrseni posao moze biti odredjena ugovorom ili nekim obaveznim aktom (tarifa, cjenovnik). Ako nije unaprijed odredjena izvodjac radova ima pravo na uobicajenu naknadu. Naknada je u novcu ali može biti i u drugim stvarima. Može se odrediti različito.3.Nekad i rok izvrsenja posla moze biti bitan element

OBAVEZE UGOVORNIH STRANAObaveze izvodjaca:1.Da izvrsi posao uredno i blagovremeno; 2.Da preda naruciocu zavrseni posao; 3.Da odgovara za nedovrseni posao

Obaveze narucioca:1.Da plati naknadu; 2.Da saradjuje kod izvrsenja posla; 3.Da primi posao

19

.Poslenik je dužan da skrene pažnju naručiocu na nedostatke materijala koji mu je naručilac predao, a koje je primijetio ili je morao primijetiti, inače će odgovarati za štetu. Ako je naruči-lac zahtijevao da se stvar izradi od materijala na čije mu je nedostatke poslenik ukazao, poslenik je dužan da postupi po njegovom zahtjevu, izuzev ako je očigledno da materijal nije podoban za naručeno djelo ili ako bi izrada od zahtijevanog materijala mogla nanijeti štetu ugledu poslenika, u kom slučaju poslenik može raskinuti ugovor. Poslenik je dužan da upozori naručioca na nedostatke u njegovom nalogu, kao i na druge okolnosti za koje je znao ili je morao znati, koje mogu biti od značaja za naručeno djelo ili za njegovo izvršenje na vrijeme, in-ače će odgovarati za štetu.Poslenik je dužan da izvrši djelo kako je ugovoreno i po pravilima posla. Poslenik je dužan da izvrši djelo za određeno vrijeme, a ako ono nije određeno, onda za vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove. Poslenik ne odgovara za zadocnjenje nastalo zbog toga što mu naručilac nije predao materijal na vrijeme ili zbog toga što je tražio izmjene, ili što mu nije is-platio dužan predujam i za zadocnjenje nastalo ponašanjem naručioca.Ako se u toku izvršenja djela pokaže da se poslenik ne drži uslova ugovora i da ne radi kako treba, te da će izvršeno djelo imati nedostatke, naručilac može upozoriti poslenika na to i odrediti mu primjeren rok da svoj rad saobrazi svojim obavezama. Ako do isteka tog roka poslenik ne postupi po zahtjevu naručioca, ovaj može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete.Ako je rok bitan sastojak ugovora, a poslenik je u tolikom zakašnjenju sa započinjanjem ili za-vršavanjem posla da je očigledno da ga neće završiti u roku, naručilac može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete. Naručilac ima pravo da raskine ugovor i kad rok nije bitan sastojak ugovora, ako zbog takvog zakašnjenja on očigledno ne bi imao interesa za ispunjenje ugovora.Ukoliko iz ugovora ili prirode posla ne proizlazi što drugo, poslenik nije dužan da posao obavi lično. Poslenik i dalje odgovara naručiocu za izvršenje posla i kad posao ne obavi lično.Poslenik odgovara za lica koja su po njegovom nalogu radila na poslu koji je preuzeo da izvrši, kao da ga je sam izvršio.Za naplatu svojih potraživanja od poslenika, njegovi saradnici mogu se obratiti neposredno naručiocu i zahtijevati od njega da im isplati ta potraživanja na teret svote koju u tom času duguje posleniku, ako su ta potraživanja priznata.Poslenik je dužan da preda naručiocu izrađenu ili opravljenu stvar. Poslenik se oslobađa ove obaveze ako stvar koju je izradio ili opravio propadne iz uzroka za koji on ne odgovara.Naručilac je dužan da pregleda izvršeno djelo čim je to po redovnom toku stvari moguće i o nađenim nedostacima bez odlaganja da obavijesti poslenika. Ako naručilac na poziv poslenika da pregleda i primi izvršeni rad to ne uradi bez opravdanog razloga, smatrase da je rad primljen. Poslije pregleda i primanja izvršenog rada poslenik više ne odgovara za nedostatke koji su se mogli opaziti običnim pregledom, izuzev ako je znao za njih, a nije ih pokazao naručiocu.Ako se docnije pokaže neki nedostatak koji se nije mogao otkriti običnim pregledom, naručilac se može pozvati na njega, pod uslovom da o njemu obavijesti poslenika što prije, a najduže u

20

.roku od mjesec dana od njegovog otkrivanja. Istekom dvije godine od prijema obavljenog posla, naručilac se više ne može pozvati na nedostatke.Naručilac koji je poslenika na vrijeme obavijestio o nedostacima izvršenog posla ne može svoje pravo ostvariti sudskim putem po isteku godine dana od učinjenog obavještenja. Po isteku roka iz stava 1 ovog člana naručilac može ako je o nedostacima blagovremeno obavijestioposlenika, prigovorom protiv poslenikovog zahtjeva za isplatu naknada istaći svoje pravo na sniženje naknada i na naknadu štete.Poslenik se ne može pozvati na odredbe čl. 683 do 685 ovog zakona kad se nedostatak odnosi na činjenice koje su mu bile poznate, ili mu nijesu mogle ostati nepoznate, a nije ih saopštio naručiocu.Naručilac koji je uredno obavijestio poslenika da izvršeni rad ima neki nedostatak može da za-htijeva od njega da nedostatak ukloni i za to mu odredi primjeren rok. Naručilac ima pravo i na naknadu štete koju trpi zbog nedostataka. Ako uklanjanje nedostatka zahtijeva pretjerane troškove, poslenik može odbiti da ga izvrši, ali u tom slučaju naručiocu pripada, po njegovom izboru, pravo na sniženje naknade ili raskid ugovora, kao i pravo na naknadu štete.Kad obavljeni posao ima takav nedostatak koji ga čini neupotrebljivim ili je obavljen u suprot-nosti sa izričitim uslovima ugovora, naručilac može, ne tražeći prethodno otklanjanje ne-dostatka, raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete.Kad izvršeni posao ima nedostatak zbog koga djelo nije neupotrebljivo, odnosno kad posao nije izvršen u suprotnosti sa izričitim uslovima ugovora, naručilac je dužan da dozvoli posleniku da nedostatak otkloni. Naručilac može odrediti posleniku primjeren rok za otklanjanje ne-dostatka. Ako poslenik ne otkloni nedostatak do isteka primjerenog roka, naručilac može, po svom izboru, izvršiti otklanjanje nedostatka na račun poslenika, ili sniziti naknadu, ili raskinuti ugovor. Kad se radi o neznatnom nedostatku, naručilac se ne može koristiti pravom na raskid ugovora. Naručilac ima pravo i na naknadu štete.Sniženje naknade vrši se u razmjeru između vrijednosti izvršenog rada bez nedostatka u vri-jeme zaključenja ugovora i vrijednosti koju bi imao u to vrijeme izvršeni rad sa nedostatkom.Naručilac je dužan da primi rad izvršen prema odredbama ugovora i pravilima posla.Naknada se određuje ugovorom, ako nije određena obaveznom tarifom ili kojim drugim obaveznim aktom. Ako naknada nije određena, utvrdiće je sud prema vrijednosti rada, prema normalno potrebnom vremenu za takav posao, kao i prema uobičajenoj naknadi za tu vrstu rada. Naručilac nije dužan da isplati naknadu prije nego što je pregledao izvršeni rad i odobrio ga, izuzev ako je drukčije ugovoreno. Određivanje i isplata naknade na način određen st. 1, 2 i 3 ovog člana primjenjuju se ako je ugovoreno izvršenje i predaja rada u djelovima.Ako je naknada ugovorena na osnovu proračuna sa izričitim jemstvom poslenika za njegovu tačnost, on ne može da zahtijeva povećanje naknade i ako je u posao uložio više rada i ako je izvršenje posla zahtijevalo veće troškove nego što je bilo predviđeno, čime se ne isključuje primjena pravila o raskidanju i izmjeni ugovora zbog promijenjenih okolnosti. Ako je naknada ugovorena na osnovu proračuna bez izričitog jemstva poslenika za njegovu tačnost, a u toku

21

.rada prekoračenje proračuna se pokaže neizbježnim, poslenik mora o tome bez odlaganja obavijestiti naručioca, inače gubi svako potraživanje zbog povećanih troškova.U slučaju kad je poslenik dao materijal za izradu stvari, a stvar bude oštećena ili propadne prije predaje naručiocu, rizik snosi poslenik, te nema pravo na naknadu za dati materijal, kao ni na naknadu za svoj rad. Ako je naručilac pregledao izvršeni rad i odobrio ga, smatra se da mu je stvar predata, a da je kod poslenika ostala na čuvanju. Ako je naručilac pao u docnju zbog nep-rimanja ponuđene stvari, rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari prelazi na njega.Rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari snosi naručilac ako je on dao materijal za izradu. U slučaju iz stava 1 ovog člana, poslenik ima pravo na naknadu samo ako je stvar propala ili bila oštećena poslije dolaska naručioca u docnju, ili ako se naručilac nije odazvao njegovom ured-nom pozivu da stvar pregleda.Ako je ugovoreno da će naručilac vršiti pregled i prijem pojedinih djelova kako budu izrađeni, poslenik ima pravo na naknadu za izradu djelova koje je naručilac pregledao i odobrio, čak i ako bi oni poslije toga propali kod njega bez njegove krivice.Radi obezbjeđenja naplate potraživanja naknade za rad i naknade za utrošeni materijal, kao i ostalih potraživanja po osnovu ugovora o djelu, poslenik ima pravo zaloge na stvarima koje je napravio ili opravio, kao i na ostalim predmetima koje mu je predao naručilac u vezi sa nje-govim radom, sve dok ih drži i ne prestane dobrovoljno da ih drži.Sve dok naručeni posao nije dovršen naručilac može da raskine ugovor kad god hoće, ali je u tom slučaju dužan da isplati posleniku ugovorenu naknadu, umanjenu za iznos troškova koje ovaj nije učinio, a koje bi bio dužan učiniti da ugovor nije raskinut, kao i za iznos zarade koju je ostvario na drugoj strani ili koju je namjerno propuštio da ostvari.Prestanak ugovora:1.Raskidom ugovora od strane narucioca – on to moze u svako doba uciniti, sve dok posao nije zavrsen. Tada je duzan da plati izvodjacu naknadu za umanjenu za troskove koje je ucinio2.Smrcu izvodjaca radova ili njegovom nesposobnoscu za rad prestaje ugovor o djelu samo ako je zakljucen sa obzirom na licna svojstva izvodjaca

22

.

UGOVOR O NALOGUUgovor o nalogu (mandate) je ugovor kojim se jedna strana nalogoprimac obavezuje i istovremeno ovlascuje da preuzme odredjene pravne radnje za racun druge strane- nalogodavca. Ako se pravne radnje preuzimaju u ime i za racun nalogodavca onda je to nalog za zastupanje. Ako se poslovi preuzimaju samo za racun nalogodavca onda je to nalog bez zastupanja. Ugovorom o nalogu nalogoprimac može biti ovlašćen da preduzme samo pravne poslove koje dolaze u redovno poslovanje (tzv. opšte punomoćje). To su poslovi redovne uprave bez prava da se vrše akti raspolaganja. Može ako ima posebno ovlašćenje z ate poslove (tzv. posebno punomoćje).Karakteristike: konsesualan, teretan, dvostranoobavezan,dobrocin

BITNI ELEMENTI:1.Sposobnost ugovornih strana – Nalogodavac moze biti samo lice koje je sposobno da preuzme pravni posao. Nalogoprimac moze biti svako poslovno sposobno lice2.Predmet ugovora – Predmet je preduzimanje jednog ili vise pravnih poslova bilo koji pravni posao osim onih koji su vezani za licnost npr. sastavljanje testamenta. Vršenje pravnog posla mora biti moguće, dopušteno, određeno ili odredivo.3.Naknada nalogoprimcu – Postoji ako je ugovor ugovoren kao teretan.4.Vrijeme trajanja ugovora – Trajanje je ograniceno. Trajanje se moze odrediti ugovorom ili proizilazi iz prirode posla.

OBAVEZE STRANAObaveze nalogoprimca:1.Da izvrsi pravni posao kako je to ugovorom odredjeno2.Da posao licno izvrsi - moze ga prepustiti drugom licu samo ako je nalogodavac dao saglasnost ili ako je bio prinudjen.3.Da polozi racun nalogodavcu nakon izvrsenja posla i da mu preda sve sto je poslom dobio

Obaveze nalogodavca:1.Da nadoknadi troskove i preuzme obaveze koje je nalogoprimac preuzeo2.Da plati naknadu3.Da nadoknadi nalogoprimcu stetu koju je imao pri izvrsenju posla

PRESTANAK:1.Istekom roka ili izvrsenjem posla2.Otkazom nalogodavca u svako doba moze odustati3.Otkazom nalogoprimca- u svako doba osim u nevrijeme jer je tada duzan da nadoknadi stetu4.Smrcu nalogoprimca ugovor ce prestati ako je ugovoren sa obzirom na licna svojstva, smrucu nalogodavca ne postoji ugovor osim ako je ugovor sa obzirom na licna svojstva.

23

.

24

.

UGOVOR O OSTAVIUgovor o ostavi je ugovor kojim se jedna strana-ostavoprimac obavezuje da primi od druge strane-ostavodavca neku stvar da je cuva i vrati kad je ovaj bude trazio. Ostavoprimac nema pravo da raspolaze sa tom stvarju niti je moze upotrebljavati niti državinu. Osnovni cilj ugovora je čuvanje tuđe stvari.Karakteristike : konsesualan, dobrocini (jednostrano obavezan), teretan (onda je dvostran), Trajan.

BITNI ELEMENTI:1.Predmet ostave - Predmet ostave moze biti samo pokretna stvar , nezamjenjiva, nepotrosna. A zamjenjive i potrosne samo ako je to ugovoreno jer ako to nije ugovoreno onda se radi o nepravoj ostavi. Stvar ne mora imati prometnu vrijednost. Kao ostavodavac može se javiti svako lice koje ima detenciju stvari, a ostavoprimac moze stvar vratiti samo svojoj ugovornoj strani osim ako je saznao da je stvar ukradena.2.Vrijeme trajanja – Vrijeme moze biti odredjeno ugovorom ili prema prirodi posla. Ostavodavac može tražiti da mu se stvar povrati i onda kada je za vraćanje određen rok koji još nije istekao osim kad rok nije ugovoren isključivo u interesu samog ostavodavca. Medjutim ostavoprimac koji besplatno cuva stvar moze je vratiti prije vremena ako postoji opasnost od ostecenja ili je dalje čuvanje skopčano sa štetom po njega a ako rok nije određen u svako doba s tim što je dužan odrediti primjeran rok za preuzimanje stvari.3.Naknada – Ostava moze biti i besplatna i sa naknadom. Naknada mora biti ugovorena ili da proizilazi iz prirode posla. Naknada se ne pretpostavlja. Za lica koja se u vidu zanimanja bave čuvanjem tuđih stvari smatra se da imaju pravo na nadoknadu i kad to nije predviđeno ugovorom. Po pravilu nakrada se sastoji u novcu.

OBAVEZE OSTAVOPRIMCA OBAVEZE OSTAVODAVCA1 Da cuva stvar i odgovornost za svako

ostecenje ili gubitak ako je krivDa nadoknadi troskove ostavoprimcu koji je imao radi ocuvanja stvari

2 Da se uzdrzi od upotrebe stvari jer ako to cini odgovara za stetu + snosi rizik slucajne propasti

Da mu nadoknadi stetu koju je imao prilikom cuvanja stvari ali samo ako je ostavodavac kriv (kad ga nije upozorio na mane)

3 Da vrati stvar ostavodavcu i to u onom stanju u kojem je primio sa svim plodovima

Da plati naknadu ali samo ako je teretan ugovor

25

.Neprava ostava (depositum irregular) postoji kad je u ostavi dat novaca ili druga zamjenjiva stvar, s tim da ostavoprimac ima pravo da ih potrosi i ostavoprimac mora vratiti istu kolicinu iste vrste i kvaliteta stvari. Primjenjuju se pravila o ugovoru o zakupu.Ostava u nuzdi (depositum misserabile) postoji kad je ostavodavac povjerio na cuvanje stvar u nekoj nevolji (poplava, pozar) ostavoprimac je duzan da primljenu stvar cuva sa povecanom paznjom jer ostavodavac nije mogao da bira kome ce ostaviti stvar.

26