TRGOVINSKA ZASTUPNITVA Srodni ugovori Distribucija (iskljuiva distribucija,selektivna distribucija , iskljuiva nabava) Frenajzing Faktoring Zastupstvo Karakteristike ugovora:

TRGOVINSKO ZASTUPNITVO - AGENCIJA - trajno djelovanje za komitenta, - preduzimanje pravnih i faktikih radnji, - djelovanje u tue ime i za tui raun, - formalan ugovor, komutativan ugovor, - preuzima se obaveza rada, - agent je samostalan u svom radu, - postojanje odnosa fiduciae povjerenja, - posao intuitu personae. Bitni elementi ugovora - linost zastupnika / agenta, - predmet ugovora, - cijena / provizija i trokovi Obaveze agenta: - iznalaenje saugovoraa, - uestvovanje u sklapanju poslova, - davanje obavjetenja, - voenje poslovnih knjiga, - staranje o interesima nalogodavca, - primanje izjava od saugovoraa, - uvanje poslovne tajne, - vraanje stvari primljenih od komitenta, - polaganje rauna, - trpljenje odbijanja posla. Posebne vrste zastupstva Iskljuiva agencja Neiskljuiva agencija Del credere agencija Vremenski ograniena i neograniena Teritorijalno ograniena i neograniena 1 Obaveze komitenta: -predaja materijal potrebnih agentu - obavjetavanje o relevantnim injenicama - plaanje cijene

Odgovornost ugovorenih strana Odgovornost agenta: administrativna, krivino pravna, imovinsko pravna. Odgovornost nalogodavca: imovinsko pravna Prestanak uqovora - ugovori na odreeno vrijeme, - ugovori na neodreeno vrijeme. KOMISION Bitni elementi - komisionar, - predmet ugovora, - cijena Obaveze komisionara - postupanje po nalogu - obavjetavanje o poslu, - zatita komitentovih interesa - uvanje stvari, - predaja rezultata posla, - uvanje poslovne tajne. Obaveze komitenta - davanje sredstava za izvrenje naloga i avansa - plaanje naknade / provizije, - plaanje trokova, - trpljenje komisonarovih prava zaloge-retencije i prvenstvene naplate, - prihvatanje komisionara kao saugovoraa u Odgovornost stranaka Odgovomost komisionara: - administrativno pravna, - krivino pravna, - imovinsko pravna. Odgovornost komitenta: - imovinsko pravna. 2 komisiji.

Posebne vrste komisionara: - star del credere, - konsignacija.

Prestanak ugovora: - opoziv naloga, - otkaz, - protek vremena, - sporazumni raskid, - nemogunost ispunjenja TRGOVINSKO POSREDOVANJE - MEETARENJE

Bitni elementi - Posrednik - Predmet ugovora - Cijena Obaveze posrednika - Dovoenje u vezu poslovnih subjekta - Postupanje po nalogu - Postupanje panjom dobrog strunjaka - Voenje posrednikog dnevnika - Izdavanje posrednikog lista - uvanje poslovne tajne - Obavjetavanje o stanju na tritu Obaveze nalogodavca - Plaanje provizije - Naknada trokova - Trpljenje posrednikovih prava zaloge, retencije i prvenstva naplate Odgovornost ugovornih strana Odgovornost posrednika: - administrativna - krivino pravna - imovinsko pravna Odgovornost komitenta: - imovinsko pravna UGOVOR O SKLADITENJU 3

Bitni elementi ugovora Ugovorne strane Predmet posla skladitenja Cijena usluge Prijem robe Voenje skladine knjige uvanje robe Osiguranje robe Prodaja robe u kvaru Predaja robe i dokumenata Pregled robe pri prijemu i reklamacija Plaanje usluge Odgovornost skladitara-subjekivna odgovornost Odgovornst za rad treih lica Objektivna odgovornost (povjeravanje uvanja robe bez saglasnosti ostavioca i upotreba robe bez dozvole ostavioca) Odgovornost ostaviocaprema optim pravilima obligacionog prava Pojam skladinice Skladinica kao HOV Obaveza voenja matine knjige skladinica Pravo raspolaganja robom Sastoji se od dva dijela-priznanice i zalonice (warrant) Roba iz skladinice je predmet trgovanja Priznanica ide sa robom i njenim prenosom se stie pravo raspolaganja na robi Zalonicom se utvruje pravo zaloge na uskladitenoj robi Izdavanje robe se vri samo na osnovu oba dijela skladinice Protest warrant-a Amortizacija skladinice Pregled robe Ouvanje prava ostavioca Postupanje po nalogu Izdavanje robe Upozerenje na mane robe

Obaveze skladitara

Obaveze ostavioca

Odgovornost ugovornih strana

Skladinica

4

UGOVOR O PEDICIJI Pojam ugovora Ugovor o komisionu Samostalan ugovor Ugovor o agenciji Znaaj pedicije Pravna vrela Zakon o obligacionim odnosima pediterske isprave (pediterska potvrda, pediterska transportna potvrda, pediterski konosman i pediterska skladina potvrda) Ugovor je neformalne prirode Zakljuivanje putem ponude i prihvata ponude Opti uslovi poslovanja Preutno zakljuivanje ugovora

Bitni elementi ugovora Ugovorne strane Predmet pediterske usluge i Cijena usluge

Predmet pedicije Zakljuivanje ugovora o prevozu Prevoz robe Skladitenje robe Kontrola kvaliteta i kvantiteta Manipulacija robom Obavljanje carinskih formalnosti

Obaveze peditera Postupanje panjom savjesnog i urednog privrednika Rad po uputstvima Zaklljuivanje ugovora za komitenta Izbor prevoznog puta-instradacija uvanje stvari i zatita prava Osiguranje stvari Izbrenje carinskih radnji i plaanje carine Polaganje rauna

5

Obaveze komitenta Plaanje naknade-provizije Plaanje trokova i novani predujmova-avansa Obavjetavanje o opasnim stvarima i dragocjenostima

Odgovornost Odgovornost peditera Odgovornost za svoje radnje-subjektivna odgovornost Odgovornost za izbor prevoznika Odgovornost za podpeditera Odgovornost za meupeditera Odgovornost za rad treih lica Fiksna-forfetna pedicija Zbirna-skupna pedicija UGOVOR O LICENCI 1. Pojam ugovora razlikovanje autorskih prava i prava industrijske svojine prava industrijske svojine

Posebne vrste pedicije

- pronalasci - tehnika unapreenja - modeli i uzorci - robni i usluni igovi - porijeklo proizvoda obiljeja ugovora - imenovan - formalan - teretan - konsenzualan - apsolutno dejstvo prava Izvori prava-domai - Z.O.O. (l. 686 711); - Z.V.T. - Zakon o industrijskom vlasnitvu u BiH - Meunarodne konvencije 1. Konvencija o svjetskoj organizaciji za intelektualnu svojinu 2. Pariska konvencija o zatiti industrijske svojine 3. Madridski sporazum o registraciji igova 4. Lokarnski sporazum o klasifikaciji modela i uzoraka 6

2. Elementi ugovora o licenci subjekti ugovora davalac licence primalac licence fizika i pravna lica (domaa i inostrana) 3. predmet ugovora vrijeme trajanja ugovora cijena naini ugovaranja cijene Vrste licenci - iskljuiva i neiskljuiva licenca - vremenski ograniena i vremenski neograniena licenca - prostorno ograniena i prostorno neograniena licenca - potpuna i djelimina licenca - licenca za proizvodnju i licenca za prodaju proizvoda - uvozne i izvozne licence - pogonske i koncernske licence - line i neline licence 4. Obaveze ugovorenih strana Obaveze davaoca licence predaja predmeta licence uruenje patenta uruenje dozvole za koritenje uruenje tehnike dokumentacije davanje upustava i objanjenja garancija za tehnike osobine predmeta licence garancija za tehniku izvodljivost garancija za tehniku upotrebljivost garancija za nekodljivost garancija za tajnost know how garancija za rezultat garancija za rentabilnost garancija za pravne nedostatke garancija da nema ovlatenja treih lica na licence garancija da ne postoji ogranienje prava garancija da pravo iskljuive licence nije ustupljeno nekom drugom licu predmetu

7

Obaveze primaoca licence iskoritavanje predmeta licence plaanje naknade uvanje tajnosti predmeta licence uvanje poslovne tajne podnoenje izvjetaja potovanje pravila vezanih za prijenos robnog iga 5. Odgovornost ugovorenih strana odgovornost za tehniku izvodljivost i upotrebljivost - objektivna odgovornost za evikciju objektivna odgovornost za nepotivanje ugovornih odredbi subjektivna odgovornost davaoca licence odgovornost primaoca licence subjektivna odgovornost - pretpostavljena krivica - oboriva krivica 6. Podlicenca - odnos primaoca licence i treeg lica - podvrsta ugovora o licenci - ugovorno iskljuenje prava na davanje podlicence - relativno iskljuenje - apsolutno iskljuenje - pravni poloaj primaoca licence na davanje podlicence 7.Prestanak ugovora o licenci protekom vremena trajanja ugovora otkazom - po proteku jedne godine - zakonski otkazni rok od 6 mjeseci smrt fizikog lica steaj i likvidacija pravnog lica protekom zakonske zatite sporazumno odlukom suda

8

UGOVOR O OSIGURANJU 1. Pojam i ciljevi osiguranja uzajamnost solidarnost ekonomska zatita imovine i lica psiholoki elementi socijalna sigurnost uvanje imovine

obnova unitenih dobara preduzimanje preventivnih mjera akumulacija novanih sredstava 2. Izvori prava i pravna priroda osiguranja ZOIL Z.O.O. Zakon o pomorskoj i unutranjoj plovidbi Autonomni izvori opti uslovi poslovanja posebni uslovi poslovanja rjeenja polise osiguranja liste pokria

Poslovno organizovanje osiguranja Zakonodavni okvir poslova osiguranja u F BiH Zakon o agenciji za osiguranje u BiH (Sl. Glasnik BiH br. 12/04) Zakon o posredovanju u privatnom osiguranju (Sl. novine F BiH br. 22/05) Zakon o drutvima za osiguranje u privatnom osiguranju (Sl. Novine F BiH br. 24/05) Zakon o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti (Sl. novine F BiH br. 24/05) Zakon o osiguranju imovine i lica (Sl. novine F BiH br. 2/95; 7/95; 6/98; 41/98); lanovi: 27, 66, 69, 70, 71 i 72. teorija naknade tete mjeovita teorija aleatorna terija teorija prestacije teorija organizovanja zatite od rizika

Pravna priroda osiguranja

Djelatnost osiguranja-oblici organizovanja 9

Djelatnost osiguranja mogu obavljati samo drutva za osiguranja obrazovana kao dioniko drutvo ili kao drutvo za uzajamno osiguranje. Za obavljanje poslova osiguranja potrebno je odobrenje Agencije za nadzor (Agencija). Reosiguranjem se mogu baviti samo dionika drutva registrovana za tu vrstu djelatnosti uz odobrenje Agencije. Osiguravajua drutva mogu osnivati domaa i strana, fizika i pravna lica. Visina osnovnog kapitala iznosi: -1.000.000,00 i 2.000.000,00 KM u ovisnosti od vrste neivotnog osiguranja -3.000.000,00 KM za poslove ivotnog osiguranja i -3.000.000,00 KM za poslove reosiguranja Polisa osiguranja elementi polise osiguranja lista pokria sadri sve elemente kao i polisa osiguranja traje privremeno do izdavanja polise osiguranja na ime po naredbi na donosioca zalaganje - osigurava - osiguranik Predmet osiguranja - lica Rizik - budui, neizvjestan i nezavisan od volje ugovaraa - putativni rizik - osiguranje od vie rizika (pomorsko osiguranje) 10 - stvari ugovorne strane osigurana stvar rizik trajanje osiguranja svota osiguranja premija osiguranja datum izdavanja polise potpisi ugovornih strana odtampani uslovi osiguranja

polisa osiguranja kao H.O.V.

3. Elementi osiguranja Ugovorne strane

Premija

- neto premija (statistika ili tehnika) - funkcionalna premija (neto premija i naknada za preventivu) - bruto premija (funkcionalna premija i dio sredstava za pokrivanje ukupnih trokova osiguranja

Osigurana suma

- podosiguranje

- nadosiguranje - suosiguranje (viestruko osiguranje) - osiguranje subjektivne vrijednosti - osiguranje staro za novo Trajanje osiguranja 4. Obaveze ugovoronih strana Obaveze osiguranika Podaci o riziku Plaanje premije osiguranja fiksne premije promjenjive premije raskid ugovora bez opomene raskid ugovora kod ivotnog osiguranja Obavjetavanje o osiguranom sluaju Obavjetavanje o riziku Staranje o osiguranom predmetu Obaveze osiguravaa Plaanje naknade utvrivanje osiguranog sluaja procjena tete odreivanje visine naknade podosiguranje franiza Naknada tete = x stvarna teta teta kod ivotnog osiguranja tete u sluaju ratnih operacija namjerno prouzrokovanje tete otkup polise osiguranja Obezbjeenje pokria obaveze iz osiguranja Trajno obezbjeenje izvrenja obaveze Uini dostupnim javnosti opte uslove poslovanja Obavjesti osiguranike o uslovima osiguranja 11

Organizacija zatite od rizika 5. Podjela osiguranja 5.1. Osiguranje imovine osiguranje od poara i drugih opasnosti (elementarne nepogode) osiguranje od provalne krae osiguranje od loma stakla osiguranje maina od loma montano osiguranje osiguranje ivotinja omano osiguranje transportno osiguranje kasko kargo osiguranje ivota (nedoivljenje) osiguranje od nesretnog sluaja (za sluaj bolesti, nezgode ili nesposobnosti za rad) kasko osiguranje kargo osiguranje osiguranje od posebnih rizika baraterija putnika u javnom saobraaju od nesretnog sluaja vlasnika motornih vozila od odgovornosti za tete priinjene treim licima vlasnika vazduhoplova od odgovornosti za tete priinjene treim licima vlasnika brodica na motorni pogon od odgovornosti za tete priinjene treim licima kvotno reosiguranje ekscedentno osiguranje osiguranje drugog rizika reosiguranje vika tete 12 lica u prevozu kombinovano osiguranje namjetaja osiguranje dobitaka osiguranje trokova i lijeenja garancijsko osiguranje (odgovornost za nedostatke isporuenih proizvoda) osiguranje predmeta za naknadu ako radnik strada ili se povrijedi na radu osiguranje od odgovornosti

5.2. Osiguranje lica

5.3. Plovidbeno osiguranje

5.4. Obavezno osiguranje

5.5. Reosiguranje

5.6. Ostale vrste osiguranja viestruko osiguranje (suosiguranje) dvostruko osiguranje osiguranje ivota osiguranje imovine

podosiguranje nadosiguranje osiguranje staro za novo osiguranje subjektivne vrijednosti

Djelatnosti osiguranja Osiguranje nezgoda Zdravstveno osiguranje Osiguranje drumskih vozila Osiguranje inskih vozila Osiguranje vazduhoplova Osiguranje plovila Osiguranje robe u transportu Osiguranje imovine od poara i prirodnih sila Osiguranje od ostalih teta na imovini Osiguranje od odgovornosti za motorna vozila Osiguranje od civilne odgovornosti za vazduhoplove Osiguranje od opte odgovornosti Osiguranje kredita Osiguranje jemstva Osiguranje od razliitih finansijskih gubitaka (gubitak zaposlenja, nedovoljnost prihoda, gubitak trine vrijednosti, gubitak rente ili prihoda, nepredvieni trgovaki trokovi, ostali oblici finansijskih gubitaka) Osiguranje trokova pravne zatite Osiguranje pomoi IVOTNO OSIGURANJE Osiguranje doivljenja odreene starosne dobi Osiguranje samo za sluaj smrti Mjeovito osiguranje doivljenja odreene starosne dobi ili ranije smrti ivotno osiguranje sa povratom premija 13 NEIVOTNO OSIGURANJE

Rente Osiguranje od tjelesne povrede Osiguranje za sluaj smrti od nezgode Osiguranje invaliditeta koje proizilazi iz nezgode ili od bolesti Osiguranje braka i osiguranje roenja Zdravstveno osiguranje u sluaju bolesti ili nezgode Tontine Upravljanje grupnim penzionim fondom (upravljanje inesticijama, upravljanje imovinom koja predstavlja rezerve fondova, garantovanje povrata kapitala ili odreene kamatne stope i druge beneficije tipa osiguranih programa grupnih penzija) Poslovi slini socijalnom osiguranju

Poslovi povrata kapitala

Posredovanje u privatnom osiguranju Posrednici u poslovima osiguranja moraju biti registrovani kod Agencije Posrednici se pojavljuju kao: zastupnici i kao brokeri u osiguranju Zastupnik u osiguranju je pravno ili fiziko lice koje obavlja profesionalnu djelatnost u ime i za raun ili samo za raun jednog ili vie drutava Zastupnik moe pomagati u izvravanju ugovora i pruati savjetodavne usluge Broker mora biti registrovan u posebnom registru brokera koji vodi Agencija Za registraciju brokera u osiguranju trae se deponovana sredstva u iznosu od 200.000,00 KM i dokaz o osiguranju od profesionalne odgovornosti u najmanjem iznosu od 400.000,00 KM Nadzor nad posrednicima u osiguranju obavlja Agencija

Prestanak ugovora o osiguranju ponitenje ugovora raskid ugovora propast predmeta osiguranja istekom vremena steaj osiguravaa neplaanjem premija jednostrani raskid otkaz ugovora od strane osiguranika

14

UGOVOR O INVESTICIONOJ IZGRADNJI

15

UGOVOR I INVESTICIONOJ IZGRADNJIUgovor o djelu Ugovor o graenju graevinski radovi graevina

Posebni ugovoriUgovor o graenju u uem smislu Ugovor o graenju u irem smislu Ugovor o konsaltingu Ugovor o ininjeringu Ugovor po sistemu klju u ruke (lan 640. Z.O.O.) Ugovor o izgradnji investicionih objekata Ugovor o konzorciju Specifinosti normi Z.O.O. dispozitivnost Jedinstvo normi

Specifinosti ugovora o investicionoj izgradnji

Uee kooperanata nominated subcontractor Sistem odgovornosti kooperanata Sistem solidarne odgovornosti u poslovnom pravu (l. 413. Z.O.O.) Podsistemi ugovaranjaNosilac posla holder of turn key contract Kompletna usluga Iensemblier Separte contracts

Product in hand Guaranted market Sold product Consorzi

Comprehevisive contracts

pilot opti punomonik

16

Izvori prava / pravna vrela

Domai Zakon o obligacionim odnosima Posebne uzanse o graenju Opte uzanse za promet robom Ostali propisi Federalni Kantonalni Opti uslovi poslovanja

Meunarodni Pravila UNCITRAL-a Pravila ECE Opti uslovi RIBA Opti uslovi FIDIC-a UNIDO model ugovora Pravila MTK Pravila ORGALIM-a

Primjeri: Zakon o spoljnotrgovinskoj politici Zakon o prostornom ureenju Zakon o geodetskoj djelatnosti Zakon o premjeru i katastru zemljita Zakon o graevinskom zemljitu Pravilnik o tehnikom posmatranju visokih brana Pravilnik o tehnikim propisima za graenje u seizmikim podrujima Hijerarhija izvora prava Ugovor Zakon i podzakonski akti Opti uslovi poslovanja Trgovinski i poslovni obiaji Sudska praksa Arbitrana praksa FIDIC Uslovi ugovora (meunarodni) za graevinske radove FIDIC Uslovi ugovora (meunarodni) za elektrine i mehanike radove sa obrasicma ponuda (ukljuena i montaa na gradilitu) UN ECE Opti uslovi za isporuku i montau postrojenja i opremu u uvozu i izvozu UN ECE Vodi za sastavljanje ugovora za izgradnju velikih industrijskih postrojenja 17

ORGALIME Model konzorcijskog sporazuma za MTK Vodi za meunarodne investicije

odreeni ugovor

Arbitrane odluke Pojam i vrste arbitraa Predmet sudovanja Nain ugovaranja Domet arbitranih odluka Prednosti arbitranog sudovanja Izvrenje inostranih sudskih i arbitranih odluka Da je inostrani sud bio nadlean po pravilima o meunarodnoj sudskoj nadlenosti domaih sudova, Da je uvodoljeno naelu kontradiktornosti, Da je predmetna sudska odluka snabdjevena klauzulom pravosnanosti i izvrnosti prema pravu drave u kojoj je donesena, Da postoji reciprocitet, Da priznanje strane sudske odluke nije protivno javnom poretku nae zemlje Odnos optih i posebnih propisa Odnos uzansi i Z.O.O.

Domaaji uzansi, poslovnih obiaja i optih uslova

Dispozitivni karakter odredbi Zakona lan 20. Uesnici mogu svoj obligacioni odnos urediti drukije nego to je ovim zakonom odreeno, ako iz pojedine odredbe ovog zakona ili iz njenog smisla ne proizilazi to drugo Primjena dobrih poslovnih obiaja lan 21. Uesnici u obligacionim odnosima duni su da u pravnom prometu postupaju u skladu sa dobrim poslovnim obiajima. Na obligacione odnose se primjenjuju uzanse ako su uesnici u obligacionim odnosima ugovorili njihovu primjenu ili ako iz okolnosti proizilazi da su njihovu primjenu htjeli. Primjena obiaja

lan 1107.

18

Odredba optih ili posebnih uzansi kojom se utvruje pretpostavka da su ugovorne strane pristale na primjenu uzansi, ukoliko ih nisu ugovorom iskljuile, nee se primjenjivati poslije stupanja na snagu ovog zakona. (1) Opte uzanse za promet robom nee se primjenjivati poslije stupanja na snagu ovog zakona u pitanjima koja su njime regulisana. (2) Ako su opte ili posebne uzanse ili drugi trgovinski poslovni obiaji suprotni dispozitivnim normama ovog zakona, primjenjivae se odredbe ovog zakona, osim ako su strane izriito ugovorile primjenu uzansi, odnosno drugih trgovinskih obiaja. (3). Primjena uzansi-sudska praksa Posebne uzanse o graenju primjenjivae se ako uesnici obligacionog odnosa ugovore njihovu primjenu ili ako iz okolnosti proizilazi da su njihovu primjenu htjeli u onim sluajevima koji su regulisani odredbama Zakona o obligacionim odnosima.

Posebne uzanse o graenju primjenjivae se samo onda kada je njihova primjena izriito ugovorena. U pogledu Optih uzansi za promet robom, poslije donoenja Posebnih uzansi o graenju i posebno Zakona o obligacionim odnosima, ne bi bilo mjesta njihovoj primjeni u odnosu na ugovor o graenju. Uzanse se nee primjenjivati na odnose koji su regulisani prinudnim normama. Uzanse se mogu primjenjivati samo na odnose koji su regulisani odredbama dispozitivnog karaktera, ali uz uslov da su stranke njihovu primjenu izriito ugovorile. (Presuda Vrhovnog suda Hrvatske, Rev-22/87 od 06. 05. 1987. God.) Nakon stupanja na snagu Zakona o obligacionim odnosima, opte i posebne uzanse iju su primjenu stranke ugovorile, nee se primjenjivati jedino ako su suprotne strogim odredbama Zakona o obligacionim odnosima. (Presuda Vrhovnog suda Hrvatske, Rev-455/85 od 18. 04. 1985. god.)

19

UGOVOR O GRAENJU

UGOVOR O GRAENJUPrethodne faze Forma ugovora Bitni elementipredme t cijena rokovi ostali elementi garancij e garantni rokovi ugovorna kazna zatezna kamata premije nadzorna funkcija kontrola kvaliteta tehniki prijem kolaudacija superkolauda cija privremeni prijem (provizorij)

NAINI UGOVARANJA

20

NAINI UGOVARANJA

Domai

javno nadmetanje prikupljanje ponuda neposredna pogodba

Meunarodnidirektni pregovori licitacijaograniena licitacija licitacija sa pretkvalifikacijom otvorena licitacija

Pravni znaaj odluke o izboru izvoaaupravni akt pravo prigovora upravni sporDEJSTVO ZAKLJUENJA UGOVORA

Opti uslovi ECE Opti uslovi FIDIC-a Pravila IBRD-a

DEJSTVO ZAKLJUENJA UGOVORA

rimsko pravo Princip pacta sunt servanda (l. 17. ZOO dunost ispunjenja ugovorne obaveze) anglosaksonsko pravo Istorijat francusko pravo evropsko-kontinentalna kola njemako pravo vicarsko pravo italijansko pravo domae pravoSPECIFINOSTI KOD UGOVARANJA Pregovori 21

- negativni ugovorni interes - pozitivni ugovorni interes Predugovor Oblici tete koja se nadoknauje

- obina teta - izmakla dobit - konkretna teta - apstraknta teta Oblici odgovornosti - predugovorna - subjektivna - dokazivanje krivice - pretpostavljena krivica - objektivna Sudska praksa - domaa - Inostrana

SISTEM ODGOVORNOSTI Ugovorna odgovornost - po osnovu krivice - pretpostavljena krivica - dokazivanje krivice - objektivna odgovornost Odgovornost ugovornih uesnika - odgovornost izvoaa radova (bonus artifex) - odgovornost generalnog izvoaa radova - odgovornost kooperanata - odgovornost projektanata - odgovornost konsultanata - odgovornost ostalih uesnika odgovornost ostalih uesnika - ispitivanje zemljita - kontrola kvaliteta - isporuka opreme - isporuka tehnologije - obuka kadrova - tehniki prijem 22

Posebni oblici odgovornosti

- odgovornost za kvalitet radova - odgovornost za kvalitet materijala - odgovornost za rad drugih - odgovornost stabilnost objekta - duina trajanja garantnih rokova - odgovornost prema kasnijim sticaocima - odgovornost prema treim licima - odgovornost za isporuenu opremu - odgovornost za pribavljenu tehnologiju - odgovornost za solidnost zemljita - odgovornost za vidljive nedostatke - odgovornost za skrivene nedostatke

RASKIDANJE ILI IZMJENA UGOVORA ZBOG PROMIJENJENIH OKOLNOSTI Pretpostavke za raskidanje lan 133. Ako poslije zakljuenja ugovora nastupe okolnosti koje oteavaju ispunjenje obaveze jedne strane, ili ako se zbog njih ne moe ostvariti svrha ugovora, a u jednom i u drugom sluaju u toj mjeri da je oigledno da ugovor vie ne odgovara oekivanjima ugovornih strana i da bi, po optem miljenju, bilo nepravino odrati ga na snazi takav kakav je, strana kojoj je oteano ispunjenje obaveze, odnosno strana koja zbog promijenjenih okolnosti ne moe ostvariti svrhu ugovora moe zahtijevati da se ugovor raskine.

(2) Raskid ugovora ne moe se zahtijevati ako je strana koja se poziva na promijenjene okolnosti bila duna da u vrijeme zakljuenja ugovora uzme u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjei ili savladati. (3) Strana koja zahtijeva raskid ugovora ne moe se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile po isteku roka odreenog za ispunjenje njene obaveze. (4)Ugovor se nee raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajui uslovi ugovora pravino izmijene. (5) Ako se izrekne raskid ugovora, sud e na zahtjev druge strane obavezati stranu koja je zahtijevala da naknadi drugoj strani pravian dio tete koju trpi zbog toga. Dunost obavjetavanja lan 134. Strana koja je ovlaena da zbog promijenjenih okolnosti zahtijeva raskid ugovora duna je da o svojoj namjeri da trai raskid ugovora obavijesti drugu stranu im je saznala da su takve okolnosti nastupile, a ako to nije 23

uinila, odgovara za tetu koju je druga strana pretrpjela zbog toga to joj zahtjev nije bio na vrijeme saopten. Okolnosti od znaaja za odluku suda lan 135. Pri odluivanju o raskidanju ugovora, odnosno o njegovoj izmjeni, sud se rukovodi naelima potenog prometa, vodei rauna naroito o cilju ugovora, o normalnom riziku kod ugovora, odnosno vrste, o optem interesu, kao i o interesima obiju strana.

Odricanje od pozivanja na promijenjene okolnosti lan 136. Strane se mogu ugovorom unaprijed odrei pozivanja na odreene promijenjene okolnosti, osim ako je to u suprotnosti sa naelom savjesnosti i potenja.

NEMOGUNOST ISPUNJENJA Nemogunost za koju ne odgovara nijedna strana lan 137. Kad je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo nemogue zbog dogaaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, gasi se i obaveza druge strane, a ako je ova neto ispunila od svoje obaveze, moe zahtijevati vraanje po pravilima o vraanju steenog bez osnova. U sluaju djelimine nemogunosti ispunjenja zbog dogaaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, druga strana moe raskinuti ugovor, ako djelimino ispunjenje ne odgovara njenim potrebama, inae ugovor ostaje na snazi, a druga strana ima pravo da zahtijeva srazmjerno smanjenje svoje obaveze.

Nemogunost ispunjenja za koju odgovara druga strana lan 138. Kad je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo nemogue zbog dogaaja za koji odgovara druga strana, njena obaveza se gasi, a ona zadrava svoje potraivanje prema drugoj strani, s tim to se smanjuje za ojoliko koliko je ona mogla imati koristi od oslobaanja od sopstvene obaveze. Pored toga, ona je duna ustupiti drugoj strani sva prava koja bi imala prema treim licima u vezi sa predmetom svoje obaveze ije je neispunjenje postalo nemogue.

PREKOMJERNO OTEENJE Oigledna nerazmjera uzajamnih davanja lan 139. Ako je izmeu obaveza ugovornih strana u dvostranom ugovoru postojala u vrijeme zakljuenja ugovora oigledna nerazmjera, oteena strana moe zahtijevati ponitenje ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati. 24

Pravo da se zahtijeva ponitenje ugovora prestaje istekom jedne godine od njegovog zakljuenja.

3. Odricanje unaprijed od ovog prava nema pravnog dejstva. 4. Ugovor e ostati na snazi ako druga strana ponudi dopunu do prave vrijednosti. 5. Zbog ove nesrazmjere ne moe se traiti ponitenje ugovora na sreu javne prodaje, kao ni onda kad je za stvar data via cijena iz osobite naklonosti. ZELENAKI UGOVOR lan 141. Nitav je ugovor kojim neko, koristei se stanjem nude ili tekim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenou ili zavisnou, ugovori za sebe ili nekog treeg korist koja je u oiglednoj nerazmjeri sa onim to je on drugom dao ili uinio, ili se obavezao dati ili uiniti. Na zelenaki ugovor shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o posljedicama nitavosti i o djeliminoj nitavosti ugovora.

3. Ako oteeni zahtijeva da se njegova obaveza smanji na pravian iznos, sud e udovoljiti takvom zahtjevu ako je to mogue, a u tom sluaju ugovor sa odgovarajuom izmjenom ostaje na snazi. 4. Oteenik moe podnijeti zahtjev za smanjenje obaveze na pravian iznos u roku od pet godina od zakljuenja ugovora. Promijenjene okolnosti-sudska praksa Zahtjev za poveanje cijene zbog promijenjenih okolnosti sadri u sebi prijedlog za izmjenu ugovora u tom pogledu. Presuda vrhovnog privrednog suda Sl-465/61. Na postojanje promijenjenih okolnosti sud ne pazi po slubenoj dunosti. Kao osnov za izmjenu ili raskidanje ugovora promijenjene okolnosti se uzimaju u obzir po prijedlogu zainteresovane strane. Presuda Vrhovnog suda Sl-40/55. Ugovor nee biti raskinut zbog promijenjenih okolnosti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajui uvjeti ugovora pravedeno izmijene. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-959/82 od 13. 01. 1983. godine. Pregled sudske prakse br. 23., str. 89. Kod ugovora o graenju doputeno je utanaenje o fiksnoj cijeni, pa i o otklanjanju primjene pravnog pravila o zakljuivanju ugovora pod klauzulom nepromijenjenih okolnosti, no s tim da sve to ima samo ogranieno djelovanje u smislu da ni takve klauzule ne mogu iskljuiti pravo ugovaraa da zahtijeva izmjenu cijena kada do toga doe uslijed dravnih mjera ili drugih koje slino djeluju... Presuda Vrhovnog suda G.Z. 73/67. Izraz fiskna cijena, sam po sebi, ne mora znaiti da su ugovorne strane, upotrijebivi taj izraz, htjele ve unaprijed da iskljue bilo kakav uticaj naknadno promijenjenih okolnosti na visinu ugovorne cijene. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl. 867/53. Zahtjev za izmjenu i raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti moe biti u naelu osnovan i u sluaju kada su stranke izriito ugovorile da se 25

ugovorom predviena cijena ne moe mijenjati ni po kom osnovu i to samo onda ako je poslije zakljuenja ugovora dolo do promijenjenih okolnosti, do takvih razlika u cijenama koje ne samo da prelaze okvire navedenog rizika u poslovanju, nego znatno premauju i onaj poveani rizik koji su stranke nesumnjivo primile na sebe kada su se ugovorom odrekle prava na izmjenu ugovorne cijene zbog promijenjenih okolnosti. Presuda Vrhovnog privrednog suda S. 269/67. Zelenaki ugovor Okolnosti koje nastanu nakon sklapanja ugovora, a koje oteavaju ispunjenje obveze jedne strane, nisu odluujue za procjenu je li neki ugovor zelenaki ili nije. Naime, za procjenu je li rije o zelenakom ugovoru potrebno je da ugovor ve u vrijeme njegova sklapanja ima sve objektivne i subjektivne elemente propisane odredbom lana 141. Z.O.O. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-1243/91 od 25. 06. 1991. g.

Da bi se ugovor mogao smatrati zelenakim u vrijeme sklapanja ugovora mora imati sve objektivne i subjektivne elemente o kojima govori lan 141. Z.O.O. Presuda Okrunog suda Rijeka G-163/90 od 21. 02. 1990. godine. Pregled sudske prakse br. 45/66. Prekomjerno oteenje Ako je izmeu obaveza ugovornih u vrijeme sklapanja ugovora postojao oiti nesrazmjer, a druga strana ponudi dopunu do prave vrijednosti, u parnici se ne moe osnovano ustrajati na zahtjevu za ponitenje ugovora, ve su time ispunjene pretpostavke za preinaenje tube u skladu sa kojom e sud obavezati dunika na isplatu novane svote u visini razlike izmeu ugovorne cijene i prave vrijednsoti. Presuda Vrhovnog suda Rev10809/90 od 16. 04. 1991. g. Pravni posao se ne moe pobijati samo zbog same objektivne okolnosti oteenja preko polovine prave vrijednosti ve je za uspjeno pobijanje pravnog posla potrebna i dalja pretpostavka da je saugovara postupio protivno naelu savjesnosti i potenja. Rjeenje Vrhovnog suda Jugoslavije Sl-491/58. Zbirka sudskih odluka br. VII/3. Protivan je javnom poretku i ne proizvodi pravno dejstvo sporazumom kojim se jedna ugovorna strana odrie prava da teretni ugovor pobija zbog oteenja preko polovine. Rjeenje Vrhovnog suda Jugoslavije Rev3011/64. Zbirka sudskih odluka IX/3. Ugovorna strana moe traiti raskid ugovora zbog oteenja preko polovine iako je prilikom zakljuenja ugovora izjavila da se odrie ovog pravnog sredstva. Rjeenje Vrhovnog suda BiH G-592/56. Zbirka sudskih odluka II/1. Klauzula o odricanju od prava pobijanja ugovora zbog oteenja preko polovine protivna je unaprijed javnom moralu i ne proizvodi nikakav pravni uinak, stoga se niko pravovaljano ne moe unaprijed odrei prava da pobija ugovor zbog oteenja preko polovine. Rjeenje Vrhovnog suda Jugoslavije Rev-2827/65 od 15. 04. 1966. Godine. Pravni ivot, Beograd, 1971. Godina, str. 47. Rok od godine dana u kojem oteena strana ima pravo zahtijevati ponitenje ugovora zbog oitog nesrazmjera uzajamnih davanja prekulzivne je naravi, na iji istek sud pazi po slubenoj dunosti. Presuda Privrednog suda Hrvatske P-1647/90 od 11. 09. 1990. godine. Pregled sudske prakse br. 47., str. 171.

26

Odbijanje izvoaa da zakljui ugovor pod nepovoljnim uslovima od onih pod kojim mu je ustupljeno izvoenje radova, ne sadri u sebi odricanje od prava na naknadu tete nastale zbog toga to je naruilac zakljuio ugovor sa drugim izvoaima. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-190/68. Ne moe se pruiti pravna zatita odredbi iz ugovora o graenju, kojem su ugovorne strane iskljuile buru kao jedan od uzroka koji bi inae opravdao zakanjenje tuenog sa radovima. U pitanju je takva privremena nemogunost ispunjenja, kakvu ugovorne strane nisu mogle iskljuiti svojim ugovorom. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-407/71 od 11. 04. 1972. Godine. Privreda pravo br. 2/74, str. 65. Nesavjesna strana iz ponitenog ugovora o prodaji duna je savjesnoj strani naknaditi tetu nastalu zbog poskupljenja materijala i usluga u graevinarstvu do kojih je dolo od vremena kad bi zapoela gradnju da nije bio poniten ugovor do vremena kada je zapoela gradnja na drugom mjestu. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-553/85 od 23. 01. 1986. godine. Pregled sudske prakse br. 30., str. 56. Okolnost da graevinska organizacija nije mogla da dovri izgradnju graevinskog objekta do ugovornog roka zbog nedostajanja graevinskog materijala i strune radne snage, ne oslobaa tu organizaciju obaveze na naknadu tete prouzrokovane neispunjenjem ugovorne obaveze, jer je mogunost nastupanja takvih okolnosti ona duna unaprijed, prilikom zakljuenja ugovora da predvidi. Rjeenje Vrhovnog suda Hrvatske G1024/76 od 02. 06. 1976. godine. Zbirka sudskih presuda br. II/3, str. 311. Kada je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo nemogue zbog dogaaja za koji nisu odgovorne ni jedna ni druga strana (u ovom sluaju ratne operacije) gasi se obaveza i druge strane, no ako je ova neto ispunila od svoje obaveze, moe zahtijevati vraanje prema pravilima o vraanju steenog bez osnova. Presuda Vrhovnog trgovakog suda Hrvatske Rev-369/94 od 09. 02. 1994. g. Ako je izvoa propustio pribaviti odobrenje za gradnju, zbog ega je zapoeta gradnja zabranjena, a nakon promjene urbanistikog plana daljnja gradnja nije doputena, obavezan je naruitelju vratiti ono to je primio, bez prava na naknadu uinjenih trokova jer oni nisu korisni za naruitelja. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-21158/88 od 25. 04. 1989. Godine. Pregled sudske prakse br. 46., str. 74. Kad ispunjenje obaveze jedne straneu dvostranom ugovoru postane nemogue zbog dogaanja za koja nije odgovorna ni jedna strana, gasi se i obaveza druge strane, a ako je ona ispunila dio svojih obaveza, moe zahtijevati vraanje po pravilima o vraanju steenog bez osnova. Presuda Vieg privrednog suda Hrvatske P-672/82 od 21. 09. 1982. Godine. Pregled sudske prakse br. 22., str. 165. Ugovor o geolokim radovima Ugovor o projektovanju Ugovori sa kooperantima vezano za izvoenje pojedinih radova Ugovori o kupoprodaji Ugovori o razliitim oblicima kontrole Ugovori o isporuci opreme 27

Nemogunost ispunjenja

PRATEI UGOVORI I ROKOVI

Ugovori o licenci Zakon o industrijskom vlasnitvu u BiH

- Predmet ugovora - Patenti - Robni i usluni igovi - Industrijski dizajn - Tehniko unapreenje - Know-how - Ugovorno i zakonsko trajanje prava - Prinudna licenca - Podlicenca

ROKOVI Pojam rokova Odreivanje rokova - Zakonsko - Ugovorno - Faktiko Vrste rokova - Prethodni rokovi - Rok za poetak radova - Rok za izvoenje radova - Garantni rokovi - Garantni rokovi za kvalitet izvedenih radova - Garantni rok za stabilnost objekta - Garantni rok za ugraenu opremu Rokovi kod pribavljanja tehnologije - Garancija za tehniku izvodljivost - Garancija za tehniku upotrebljivost PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH STRANA OBAVEZE IZVOAA RADOVA

- prouavanje tehnike dokumentacije - notifikacija investitora o manama u tehnikoj dokumentaciji - Izvoenje radova u skladu sa ugovorom, projektnom dokumentacijom i pravilima struke - Izvoenje radova u roku - Ugovori kod kojih je rok bitan element ugovora fixni poslovi - Ugovori kod kojih rok nije bitan element ugovora 28

- Produenje rokova - Utjecaj produenja rokova na promjenu cijene - Osiguranje objekta i treih lica - Voenje graevinskih knjiga - Obezbjeenje gradilita - Omoguavanje uvida u radove - Obavljanje nadzora - Ureenje gradilita - Uee u tehnikom prijemu objekta a) OBAVEZE INVESTITORA Izrada fizibiliti studije elaborat o ekonomskoj opravdanosti projekta Izrada projektno-tehnike dokumentacije Pribavljanje infrastrukturnih saglasnosti i odobrenje za graenje Postupanje po primjedbama izvoaa radova na projektno-tehnikoj dokumentaciji Uvoenje izvoaa radova u posao Obavljanje nadzornih funkcija Isplata ugovorene cijene

- Ugovoranje fiksne cijene - Dejstvo klauzule klju u ruke i promijenjenih okolnosti Primopredaja objekta - Tehniki prijem - Koloudacija i superkoloudacija - Provizorno preuzimanje Konani obraun

PREDMET UGOVORA I CIJENA Prikupljanje i obrada informacija Snimanje prirodnih uslova Predinvesticione studije Investicioni program

- Ekonomska opravdanost investicije - Tehnika i tehnoloka opravdanost investicije - Idejni projekti Investiciono-tehnika dokumentacija - Arhitektonski projekt - Graevinski projekat - Projekti instalacija 29

- Projekti unutranjeg ureenja - Ostali projekti Elaborati: - Elaborat fizikalnih svojstava objekta - Elaborat akustikih svojstava objekta - Elaborat zatite od poara - Elaborat protiveksplozivne zatite - Elaborat zatite od buke - Elaborat zatite spomenika kulture - Ekoloki elaborat PRIMJER ZA GRAEVINSKI PROJEKTI Kategorizacija objekata HE instalirane snage do 1 MW Pribranske HE s betonskim branama do 5 visine Nasute pregrade I klasa

II klasa: - HE instalisane snage do 1-15 MW - Pribranske HE s betonskim branama od 5 10 m visine III klasa: - HE instalisane snage vee od 15 MW - Pribranske HE s betonskim branama preko 10 m i visine - Derivacijske HE Metodi kalkulacije cijene - Opti metod kalkulacije - Kalkulativna cijena - Trokovi poslovanja - Ukupan prihod Metod zajednikih normativa - Kalkulativna cijena - Trokovi poslovanja - Ukupan prihod - Broj norma sati Metoda postotka od investicione vrijednosti Metoda jedininih cijena Metoda ukupne cijene Ugovaranje cijene kod ugovora o graenju

- Fiksne cijene 30

- Promjene cijene - Promjene cijene u ugovorenom roku - Promjena cijene izvan ugovorenog roka Kontrola kvaliteta - Unutranja kontrola tehnike dokumentacije - Kontrola stabilnosti - Kontrola raunske tanosti - Kontrola kvalitete materijala - Kontrola kvalitete opreme - Kontrola kvalitete tehnolokih procesa - Nostrifikacije i prevodi - Miljenja i ocjene Nadzorna funkcija - Nadzor nad izradom tehnike dokumentacije - Nadzor nad izvoenjem radova - Nadzor nad kontrolom kvaliteta - Usklaivanje rada kooperanata - Nadzor nad probnim radom - Uee u tehnikom prijemu objekta - Praenje projekta u garantnoj fazi - Praenje projekta u izvangarantnoj fazi Izvoenje radova - Vrste radova - Naknadni radovi - Nepredvieni radovi - Vikovi radova - Manjkavosti radova Ostale usluge - Geoloki radovi - Geodetski radovi - Prikupljanje podloga i informacija - Marektinke usluge - Obuka kadrova - Izrada razliitih studija i ekspertiza

31

Ugovor Stan proizveden za trite koji je na tritu i prodan ima karakter robe pa prodaja takvog stana, koju je obavila organizacija koja se bavi izgradnjom i prodajom stanova, ima karakter prometa robe. Rezident neosnovano istie da ugovor sklopljen izmeu parninih stranaka ima karakter ugovora o graenju zato to tada predmetni stan jo nije bio izgraen, jer se prema lanu 458. Stav 3. ZOOO prodaja moe odnositi ina buduu stvar. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-491/88 od 22. 10. 1988. g. Pregled sudske prakse br. 44., str. 84. Za razgranienja i kvalifikaciju ugovora o prodaji od ugovora o graenju znaajna je odluka Vrhovnog suda Rev-491/88 od 22. 10. 1988. Godine prema kojoj stan proizveden za trite koji je na tritu i prodan od strane organizacije koja se bavi izgradnjom i prodajom stanova ima svojstvo robe, te se ne radi o ugovoru o graenju, nego o prodaji jer se prema lanu 458. Stav 3 ZOO prodaja moe odnositi i na buduu stvar. Zahtjev pismene forme ispunjen je kada je sastavljena pisana ponuda za izvoenje graevinskih radova u kojoj su navedeni svi bitni elementi o graenju, a tu je ponudu druga strana prihvaila plaanjem predviene cijene putem pisanog naloga datog banci. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-1866/85 od 07. 01. 1980. Godine. Informator 3425-3426. Ugovor o graenju sklopljen usmeno koji se nije poeo ostvarivati nema pravni uinak. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-2261/85 od 27. 02. 1986. godine. Pregled sudske prakse br. 31., str. 58. Ugovor o graenju prema izriitoj odredbi lana 630. Stav 2. ZOO mora biti sklopljen u pismenoj formi, dakle rije je o ugovoru koji po sili zakona pripada kategoriji formalnih ugovora. Sankcija nepostojanja potrebnog oblika utvrena je u odredbi lana 70. ZOO kojom je u osnovi propisano da ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni uinak apsolutno je nitav. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-2261/85 od 27. 02. 1986. godine. Pregled sudske prakse br. 31., str. 54. Ako su stranke nakon skalapanja ugovora izmijenile broj ugovora, tak oto su izostavile klauzulu klju u ruke, onda je ta izmjena morala uslijediti u pismenom obliku.Presuda Privrednog suda Hrvatske P-1977/87 od 30. 08. 1988. Godine Ugovor obavezuje stranke premda nije sklopljen u pismenom obliku kada je nesporno da su radovi u cijelosti izvreni, te ih je tuenik preuzeo. Presuda Privrednog suda Hrvatske P-1247/85 od 12. 12. 1985. Godine Ako je izvoa bez pismene saglasnosti naruioca izveo radove koji nisu projektovani ni ugovoreni, nema pravo na poveanje cijene za vrijednost radova izvedenih bez saglasnosti. Presuda Vrhovnog suda Vojvoine P-692/90 od 19. 10. 1990. Godine Ugovor o graenju mora biti zakljuen u pismenom obliku. Taj oblik je obavezan i za sve izmjene ugovora pa izvoa ne smije preduzimati radnje bez pisanog naloga, odnosno pisane saglasnsoti naruitelja. Presuda Vrhovnog trgovakog suda Hrvatske P-654/94 od 06. 09.1994. godine

OdgovornostIzvoa radova odgovara naruiocu zajedno sa projektantom za tetu nastalu izvoenjem radova prema projektu koji sadri greke ukoliko se radilo o oiglednim grekama koje je izvoa morao zapaziti. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl. 318/65. Izvoa radova, po pravilima svoje struke mora postupati sa pojaanom panjom i uoiti greke u projektu i na greke upozoriti investitora. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl. 2260/69. 32

Pretpostavlja se da izvoa radova mora poznavati tehniki proces objekta koj izvodi barem u onim granicama u kojima greke u projektovanju mogu dovesti u pitanje sigurnost objekta. U suprotnom pored projektanta snosie odgovornost u granicama svojih propusta i greaka. Odluka Vrhovnog privrednog suda Sl. 239/67. Izvoa je duan upozoriti naruioca ne samo na uoene nedostatke u tehnikoj dokumentaciji ve i kad smatra da tu dokumentaciju treba mijenjati radi njenog poboljanja ili drugih razloga. Presuda Vrhovnog suda BiH P-511/88 od 31. 08. 1989. Godine. Privreda i pravo br. 3-4/90. Izvoa odgovara solidarno sa naruiocem za tetu koja je nastala za trea lica krivicom izvoaa i u sluaju ako izmeu izvoaa i naruioca postoji ugovor po kome se izvoa oslobaa odgovornosti za uinjenu tetu, jer takav ugovor nema uticaja na prava oteenog. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-1045/64. Za tetu nastalu reem licu, u toku izvoenja radova, solidarno odgovaraju izvoa i naruilac, pri emu nije odlueno da li je teta nastala njihovom krivicom, nego je bitno da je teta u uzronoj vezi sa izvoenjem radova i da nije posljedica neke radnje samog oteenika. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl1569/69. Krivnja nije odluna poto izvoa i naruilac odgovaraju po naelu objektivne odgovornosti. Presuda Vrhovnog suda BiH Rev-201/89 od 21. 01. 1989. Godine, Informator br. 3820. Izvoa odgovara i za tetu koja je nastala nakon to je napustio gradilite ostavljajui nedovren objekt jer se i takva teta ima smatrati tetom u vezi sa izvoenjem radova. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske G-146/83 od 01. 11. 1983. Godine. Pregled sudske prakse br. 24., str. 57. Izvoa odgovara za nedostatke predma je rad izveo po nalogu naruioca ako je, kao specijalizirana organizacija mogao uoiti nedostatke u nalogu. Presuda Vrhovnog suda BiH P-133/89 od 27. 11. 1989. Godine, Informator br. 3792. Izvoa se ne moe osloboditi odgovornosti za nedostatke kao se nije pridravao pravila struke, iako je postupao po naruioevim uputama. Presuda Vrhovnog suda BiH p-372/89 od 27. 07. 19990. Godine, Informator br. 3856. Izvoa mora po pravilima svoje struke postupiti sa pojaanom panjom i o naelnoj greki upozoriti investitora. U protivnom odgovara za tetu. Rjeenje Vrhovnog privrednog suda Sl-2260/69 od 14. 07. 1970. Godine. Izvoa odgovara za tetu nastalu na objektu ne samo ako je greku u projektu sam utvrdio, a propusti da na greku u projektu upozori investitora, nego i onda ako greku u projektu nije utvrdio, a mogao je ili morao da je uoi. Rjeenje Vrhovnog privrednog suda Sl-513/56 od 23. 06. 1956. godine.Izvoa radova koji je napustio gradiilte ostavljajui nedovrene objekte u stanju koje znai opasnost za tree osobe je solidarno odgovorno sa naruiteljem radova, neovisno o njihovim meusobnim odnosima, za tetu koju pretrpi trea osoba, jer i takvu tetu valja smatrati u vezi sa izvoenjem radova. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske G-420/80 od 13. 06. 1979. godine. Odgovornost izvoaa u odnosu na naruioca u pogledu saobraznog izvrenja ugovora se ne umanjuje kada izvrenje posla povjere drugoj osobi. Njegova odgovornost se ne moe svesti na odgovornost radi nepaljivog postupanja prilikom izbora osobe kojoj je povjerio posao (culpa in eligendo). Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-1163/6 od 15. 09. 1968.g. Izvoa odgovara u svemu za rad svojih radnika, kao i drugih osoba kojima je povjereni posao djelimino ili u cijelosti ustupljen. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-1633/84 od 14. 01. 1984. g. 33

OSLOBAANJE OD ODGOVORNOSTI Promijenjene okolnosti Zelenaki ugovor Prekomjerno oteenje Nemogunost ispunjenja

- Objektivna - Subjektivna - Prethodna - Naknadna - Ekonomska - Prirodna - Trajna - Prolazna - Djelimina - Potpuna

UTICAJ VIE SILE Opasna stvar Opasna djelatnost Definisanje vie sile

- Nepredvidivost - Nesavladivost - Odsustvo krivice - Spoljanjost - Pravno-ekonomske posljedice - Postojanje tete - Nemogunost ispunjenja obaveza Via sila i sluaj Pojavni oblici vie sile

- Prirodni dogaaji - Drutveni dogaaji - Zakoniti drutveni dogaaji - Nezakoniti drutveni dogaaji Uticaj krivice na viu silu - Subjektivna teorija - Objektivna teorija - Mjeovita teorija - Krivica koja prethodi vioj sili - Krivica koja djeluje uporedo sa viom silom 34

- Krivica poslije prestanka dejstva vie sile Via sila na meunarodnom planu - Vodi za meunarodne investicije MTK - Opti uslovi FIDIC-a - Posebni rizici - Izuzeti rizici - Frustration

POSEBNE TEORIJE Frustration - Frustrated conctracts Act 1943. G. - Frustration of the contract - Frustration of the comman venture - Frustration evenst Impracticability Imprevizija Granica rtve Otpadanje osnovice posla Sudska intervencija u ugovorne odnose Intervencija zakonodavca u ugovorne odnose Za raskidanje ili izmjenu ugovora nije dovoljno da je nastupio izvanredan dogaaj, nego i da je taj dogaaj bio nepredvidiv. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-160/56. Oteenja nastala zbog elementarnih nepogoda ije su posljedice trajale nekoliko dana ne smatra se izvanrednim i nepredvidljivim dogaajem zbog kojeg se moe traiti raskid ili izmjena ugovora. Pravni ivot br. 10-12/88, str. 1781. Dunik ne odgovara za tetu ako nije mogao ispuniti svoju obavezu zbog ratnih dogaaja koji su nastali nakon sklapanja ugovora jer ih nije mogao sprijeiti, ukloniti ili izbjei. Presuda Vrhovnog trgovakog suda Hrvatske P-3547/93 od 29. 11. 1994. G. Da bi neki dogaaj imao pravno obiljeje vie sile, potrebno je, uz ostalo, da je nepredvidiv, izvanredan, a prodor vode u tunel ne moe se smatrati takvim dogaajem, jer su osobe koje izvode radove pod zemljom (u tunelima, rudnicima i sl.) redovito izloene od prodora vode. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske G-3903/75 od 16. 12. 1976. Onaj koji se bavi krajnje opasnom djelatnou odgovara za tetu koja odatle nastane onomu u pogledu ije je osobne, nepokretne ili pokretne imovine morao priznati vjerovatnost oteenja grekom koja se u toj 35

- Zakon Faillat 1918 i 1949. G.

Via sila

djelatnosti ne da unaprijed izbjei (unpreventable imiscarriage) uprkos najveoj moguoj panji poduzetoj da se teta predusretne. Paragraf 519 i 520. Restatement at the Law Contracts. Kada zakon govori o opasnim stvarima (za razliku od onih koje to nisu) i propisuje pootrenu odgovornost za tetu nastalu u vezi s njima, on ima u vidu takve stvari koje po svojoj namjeni, osobinama, poloaju, mjestu i nainu upotrebe ili na drugi nain ine poveanu opasnost tete za okolinu za pa ih zato valja nadzirati poveanom pozornou. Rjeenje Vrhovnog suda Rev-845/83-2 od 03. 11. 1983. G. Pregled sudske prakse br. 25/73. Neka je djelatnost poveana opasnost samo onda kada u njenom redovnom roku, po njenoj samoj tehnikoj prirodi i nainu obavljanja, moe biti ugroeno zdravlje ljudi ili imovina, takoda to ugroavanje zahtijeva poveanu panju osoba koje tu djelatnost obavljaju. Pregled sudske prakse br. 43/76. Kao opasna stvar smatra se ona iji poloaj ili upotreba ili samo postojanje predstavlja opasnost za okolinu, kao to su sluajevi teta koje prouzrokuju svojom aktivnou razna transportna preduzea, fabrike, graevinska, rudarska, kao i druga preduzea. Presuda Vrhovnog privrednog suda NR BiH G-12/56 od 29. 02. 1956.g. Svako ko obavlja dozvoljenu djelatnost, odnosno gradnju, mora kao graditelj da nadoknadi svu tetu koju je susjedima svojom gradnjom prouzrokovao. Odgovornost u ovakvim sluajevima je objektivna i nezavisna od krivice prouzrokovane tete. Presuda Vrhovnog suda SR Slovenije G-221/69 od 30. 05. 1969.g. Kada zakon govori o opasnim stvarima i propisuje pootrenu odgovornost za tetu nastalu u vezi sa njima, on ima u vidu takve stvari koje po svojoj namjeni, osobinama, poloaju, mjestu i nainu upotrebe ili na drugi nain ine poveanu opasnost tete za okolinu, pa ih valja nadzirati poveanom pozornou. Presuda Vrhovnog suda Rev-845/83-2 od 03. 11. 1983. godine. Pregled sudske prakse br. 25/73. Neka je djelatnost poveana opasnost samo onda kada u njenom nedavnom toku, ve po samoj njenoj tehnikoj prirodi i nainu obavljanja, moe biti ugroeno zdravlje ljudi ili imovine, tako da to ugroavanje zahtijeva poveanu panju osoba koje tu djelatnost obavljaju. Presuda Vrhovnog suda Rev-298/88 od 13. 10. 1988. Godine. Pregled sudske prakse br. 43/76. Ako su izvoa i podizvoa ugovorom predvidjeli da e podizvoa moi naplatiti radove tek kada izvoa naplati ove radove od investitora, tada je preuranjena tuba ako ovi radovi nisu plaeni od naruioca inostranog investitora. Rjeenje Vieg privrednog suda u Beogradu P-1109/05 od 29. 03. 1995.g. Podizvoa radova ima pravo da od glavnog izvoaa radova po zakljuenom ugovoru trai isplatu cijene, osim ako tim ugovorom isplata nije uslovljena naplatom od investitora. Presuda Vrhovnog suda Srbije Prev.173/94 od 21. 06. 1994.g.

Podizvoai

Angaovanje podizvoaa na strani poslenika ne podrazumijeva dovoenje u vezu podizvoaa neposredno sa naruiocem posla, niti oslobaa poslenika od njegovih osnovnih obaveza. Kod ugovora o djelu poslenik moe povjeriti izvrenje posla treem licu, ukoliko ugovor nije sainjen s obzirom na linost poslenika, ali i kada odgovara naruiocu posla za blagovremeno i uredno izvrenje posla. Presuda Vrhovnog suda Srbije Prev. 624/95 od 09. 01. 1996.g 36

Ako je izvoa radova angairao podizvoaa, a on u vezi sa izvoenjem tih radova nanese tetu treoj osobi, za tu tetu odgovaraju, i to solidarno, obojica. Nain na koji oni ugovorno reguliraju svoje odnose ne utjee na njihovu odtetnu odgovornost prema treim osobama. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske G-420/79 od 13. 06. 1979. Godine. Pregled sudske prakse br. 16., str. 42. Izvoaa graevinskih radova ne oslobaa odgovornosti injenica da je tetu prouzrokovao podizvoa, jer on odgovara za osobe koje su po njegovu nalogu radile na poslu. Presuda Privrednog suda Hrvatske P963/91 od 09. 04. 1991. Godine, Zakonitost, Zagreb, 1991. Godina, br. 910, str. 1096. Cijena je bitni element ugovora o graenju i zbog toga mora biti izraena u pismenom obliku. Presuda privrednog suda Hrvatske P-24/88 od 21. 02. 1988. Godine. Pregled sudske prakse 42/136. Cijena kod ugovora o graenju mora biti odreena ili barem odrediva, a ako se cijena ne moe odrediti, ugovor ne proizvodi pravne uinke. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-1785/69. Cijenu ne moe odreivati sud u parnici. Cijena se moe mijenjati ali samo na nain i pod uvjetima koji su propisani. Presuda Privrednog suda Hrvatske P-1977/87 od 30. 08. 1988. Godine. Pregled sudske praske 42/136. Kada ugovor o graenju sadri klauzulu klju u ruke ugovorena cijena obuhvata i vrijednost svih nepredvienih vikova radova. Presuda Vrhovnog suda Rev-998/83 od 25. 05. 1983. Godine. Pregled sudske prakse br. 29/99. Ako ugovor o graenju sadri odredbu klju u ruke tada ugovorena cijena obuhvata i vrijednost svih nepredvienih i vikova radova, a iskljuuje uticaj manjkova radova na ugovorenu cijenu. Stoga izvoa radova nema pravo zahtijevati nanadu za nepredviene radove i vikove radova, ali ni naruilac nema pravo od ugovorene cijene odbiti iznos manje izvedenih radova. Presuda Privrednog suda P-4/83 od 27. 09. 1983. Godine. Pregled sudske prakse br. 23/268. Nakon dolaska u docnju sa izvoenjem radova izvoa nema pravo na pvoeanje cijene, odnosno primjenu klizne sklae po l. 397 u vezi sa l. 636 i 637. Zakona o obligacionim odnosima. Primjene klizne skale nakon isteka ugovorenog roka bila bi mogua samo ako izvoa dokae da je doao u docnju sa zavretkom radova zbog neizvrenja obaveza i propusta naruioca. Rjeenje Vrhovnog suda Srbije Prev. 123/97 od 09. 04. 1997. g. Iako je ugovorom o graenju ugovorena izvedba po sistemu inenjeringa (klju u ruke), pa ako nije drugaije ugovoreno moe se zahtijevati izmjena ugovorene cijene uslijed promijenjenih okolnosti. Vrhovni privredni sud Sl. 875/67. Odluka o visini stope zateznih kamata po svojoj pravnoj prirodi prisilni je propis, pa se stranke iz ugovora u parnici ne mogu pravovaljano odrei prava na zahtijevanje plaanja tih kamata. Stav prihvaen na sjednici Graanskog odjela Vrhovnog suda od 05. 02. 1975. godine. Pregled sudske prakse br. 26/73.

Cijena

Kamata

37

Ako je ugovorena vea kamata od doputene, primijenie se najvea doputena osoba koja se odreuje posebnim zakonom za odnose izmeu pravnih osoba. Kako takvog posebnog zakona nema, to se ima uzeti da je najvea doputena kamatna stopa ona stopa koju banka plaa odnosno ugovora za takvu ili slinu vrstu posla. Dakle, tuitelj ima pravo zahtijevati zatezne kamate po stopi ugovorene kamate iz ugovora o zajmu, a po lanu 277. St. 2. ZOO. Rjeenje Privrednog suda P-1093/93 od 14. 09. 1993. g. Ako su u vrijeme zakljuenja ugovora o izvoenju graevinskih radova ve bili na snazi propisi o izmjenama ekonomskih instrumenata, izvoa nee moi zahtijevati izmjenu ugovora u cilju poveanja ugovorene cijene pozivom na te propise. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-1929/60 od 26. 12. 1960. g. Izraz fiksna cijena upotrijebljen u ugovoru ne znai da su ugovarai htjeli da unaprijed iskljue bilo kakav uticaj promijenjenih okolnosti na visinu ugovorene cijene. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-867/59. Izvoa moe traiti izmjenu cijene ukoliko su ispunjeni uslovi za primjenu causula rebus sic stantibus. Presuda Vieg privrednog suda u Sarajevu P935/78 od 08. 12. 1978. Godine. Pravni ivot 10-12/78, Beograd 1978.g., str. 1379. Kada nije donesen poseban zakon koji bi odreivao najviu ugovornu kamatnu stopu izmeu drugih osoba (a ne izmeu pojedinaca) u svakom sluaju valja ocijeniti ima li stopa ugovorenih kamata elemente zelenakog ugovora. Rjeenje Vrhovnog suda Hrvatske Rev-47/93 od 21. 10. 1993.g. Izbor sudskih odluka 95-1/11. Izvoa radova duan je da prethodno struno ispita da li osnovni materijal koji mu je stavljen na raspolaganje od strane investitora ima svojstva nuna za svrhu i sigurnost objekta. Presuda Vrhovnog suda Sl2181/61. Izvoa odgovara za nedostatke materijala, bez obzira na to da li je materijal dao on sam ili naruilac. Duan je upozoriti naruioca na nedostatke materijala koji je ovaj predao, a koje je primjetio ili morao primijetiti inae odgovara za tetu. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl584/64. Specijalizovani izvoa odgovara za tetu nastalu upotrebom neispravnog materijala bez obzira to je takav materijal bio predvien projektom jer je kao strunjak bio duan da zna da li takav materijal odgovara namjeni. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-613/64. Nenavoenje u ponudi vrste materijala od kojeg e se izgraditi put, ne oslobaa izvoaa radova da u put ugradi materijal po pravilu posla kojim se bavi i izda garanciju da e se put moi upotrijebiti za normalan saobraaj. Presuda Vieg privrednog suda Srbije P-1921/89 od 13. 04. 1989. godine. Sudska praksa br. 11/80., str. 27. Prema pravilima graevinske struke izvoa je duan da pri izgradnji objekta materijala prethodno struno ispita u cilju provjeravanja da li taj materijal ima svojstva koja su neophodna za sigurnost objekta. Ako propusti da to na vrijeme uini, nee se moi pozvati na skrivene mane materijala. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-40/59 od 17. 11. 1970. g.

Kvalitet

RAT KAO OBLIK VIE SILE38

Pojam rata Vrsta oruanih sukoba Povelja UN enevska konvencija o zatiti rtava meunarodnih oruanih sukoba etvrta haka konvencija o zakonima i obiajima rata Zakon o utvrivanju ratne tete R BiH

- teta na pokretnoj imovini - teta na nepokretnoj imovini - Gubitak nacionalnog dohotka - teta za okolinu - Sve druge vrste teta Pravo na ratne tete - Aktivna legitimacija - Pasivna legitimacija - Trust fund Javni dugovi Svaki trajni rad ili materijal koji je oteen Sve tete ili razaranja na radovima Sve materijale ili drugu imovinu koja se upotrijebila ili se namjerava upotrijebiti za izvoenje predmetnih graevinskih radova Sva razaranja, tete, povrede ivota ili gubitak ivota uzrokovan eksplozijom ili udarom ma koje mine, bombe, topovskog zrna, granate ili drugog eksploziva Sve poveane ili posebne trokove koji su povezani ili su rezultat dejstva posebnih rizika Razumne trokove za uklaganjanje graevinske opreme, te povratak iste u glavno skladite izvoaa Razumne trokove povratka u domovinu cjelokupnog osoblja i radnika zaposlenih na gradilitu Kraponski kanal Teorija zajednike namjere ugovor ide dotle dokle se protee saglasnost volja. Volja stranaka se odnosi na ono to je u vrijeme ugovora predvidljivo. Ako se pree predvidljivo prelazi se granica obavezne snage ugovora. Teorija pravednog rjeenja polazna taka joj je uzajamnost prestacija. Zakon Faillot 1918 i 1949

Prava izvoaa radova da se nadoknadi:

FRANCUSKA

Sud moe na traenje bilo koje strane raskinuti trgovake ugovore zakljuene prije poetka rata, ako su premaila predvianja koja su razumno mogla biti uinjena u vrijeme zakljuenja ugovora. To su ugovori o isporuci robe ili izvoenja radova ili drugi sa sukcesivnim ili odlonim prestacijama. 39

Teorija imprevizije odnosi se na administrativne ugovore i prvi put se sree za vrijeme I-g svjetskog rata. Sud je ovlaten kod nenormalnih i nepredvidljivih dogaaja koji su nastupili nezavisno od volje stranaka i doveli do bitnog poremeaja ekonomije da intervenie i oteenoj strani dodjeli obeteenje. Ovo su po jednima promjenjene okolnosti, a po drugima nastanak pojam vie sile kao stranog uzroka koji mora biti nepredvidiv i neotklonjiv. CC govori o vioj sili a BGB o __________ nemogunosti ispunjenja. Dunik e odgovarati ako je kriv za nemogunost ispunjenja, a ona moe biti prvobitna i naknadna i moe biti objektivna i subjektivna. Teorija otpadanja osnovice posla govori o ekonomskoj nemogunosti, nepotenom teretu, granici _____ i ekvivalentnosti prestacija. Osnovica posla su bitne okolnosti za koje jedna ili obje ugovorne strane uzimaju da postoje ili da e postojati ili u budunosti nastupiti. Kod ove teorije nastupaju nove okolnosti po zakljuenju ugovora koje dovode do poremeaja osnovice posla. Posljedice su raskid ugovora ili izmjena ako to ele obje ugovorne strane tzv. Zahtjev za __________. Ona ima slinosti sa ___________________________. Ide se za iznalaenjem dobre vjere (exastisima diligentia) i ona ne dozvoljava da se izvri obaveza koja finansijski unitava dunika. Dobra vjera je opte mjerilo po kome se cijeni da li se moe odobriti zahtjev za raskid ili izmjene ugovora. Vidimo u Francuskoj je rebus sic.s primjenjen samo kod administrativnih ugovora, a u graevinskom pravu intervenie zakonodavac. Cases. Paradin/Jane i Taylot/caldwel i Krell/Henry VII Inglied condition u ugovoru se nalazi implicirani uslov da e ugovorna strana biti osloboena ako prije roka ispunjenje postane nemogue. Osjeanje zajednikog posla i ugovora sa nemogunou ispunjenja zbog nastupanja dogaaja poslije zakljuenja ugovora od Henrya VII. Obje teorije polaze od pojma nemogunost Frastrating events dogaaji koji osujeuju su: unitenje predmeta, protivzakonitost i bitna promjena okolnosti. Subjektivne teorije govore o _________ obje stranaka objektivna teorija trai utvrivanje objektivnih okolnosti pod kojima je ugovor zakljuen i kada skriveni implicirani uslov nastupa. Sud je taj koji raskida ugovor i o ulozi suda postoje dvije koncepcije: zajednika namjera stranak ai pravedno i rezervno rjeenje. Frustrated contracst Act 1943 s kojim se eljela da izvri razumna podjela gubitaka koje su stranke usljed _______ pretrpjele. Njima je dozvoljen povrat novca i onda kada u momentu nastupanja ________ nije bilo potpunog otpadanja osnovice posla considiration. Do ovoga zakona gubitak je snosio onaj koga snae. Kod _________ je prisutan i princip sve ili nita ne postavlja se pitanje izmjene ugovora. Ovo je modificikovano postojanjem suspenzivnog ______. FCA se nije primjenjivao na prevoz robe morem, brodarske ugovore i osiguranje.

NJEMAKA

Anglo-saxonske teorije

SAD40

Impracticability nerazumnost zbog oslobaajuih razloga koji proizvode krajnje i nerazumne tekoe, trokove, tete ili gubitke. Nemogunost znai i nerazumnost i dijeli se naobjektivnu (koja izvinjava) i subjektivnu (koja ne izvinjava). U ____________ ot the Law of Contracts govori se o neanticipiranoj tekoi ako nastupjele promjene ine ispunjenje obaveze teim ili skupljim. Commercially impracticable trgovaka nerazumnost zbog nastupiti u nepredvienih okolnosti koje u vrijeme ugovaranja stranke nisu imale u vidu. UCC pod uslovom da se bitno mijenja priroda posla. Dejstvo ovoga se ogleda da se ugovorna strana oslobaa obaveze ali se vri i restitucija onog to je dato. Ovdje dejstvo rasida nastupa ex tunc za razliku od engleske gdje je to ex nunc.

Italija, vicarska i B.G.B. Oslobaanje od odgovornosti se zasniva na nemogunosti ispunjenja. Nemogunost mora biti objektivna i definitivna, a ne privremena. Koriste se termini pretjerane, velike tekoe. Vanredni i nepredvidljivi dogaaji

Raskid se moe izbjei pravinom izmjenom uslova ugovora. Sud nije, u Italiji, ovlaten da mijenja ugovor zbog pretjerane _________ nego samo treba da utvrdi da li su ili nisu predloene mjere izmjene takve da ugovor svede na pravinost.

Via sila Corpus iuris civiliss razlikuje v.s. I sluaj; a _______ ga pojmovno izjednaavaju, kao i npr. graanske kodifikacije. Sluaj se deava esto, redovni i tipino. Nema nepredvidivosti i nesavladivosti. V.S. ___________ i srednjovjekovnom pravu je bio skupni naziv za veoma uzak krug dogaaja. Subjeektivna koncepcija Goldmita ima polaznu taku u postojanju krivice kao jedinog osnova ugovorne odgovornosti. Svi osnovi oslobaanja od odgovornosti treba da se dovedu u neposrednu zavisnost od nepostojanja krivice za prouzrokovanu tetu. I ovdje je neotklonjivost jedini element vie sile. Obje koncepcije je prisutna kod Exera i _____. Kod Exuera ti elementi su __________ kao kvalitativni momenat, vanrednog i izuzetna snaga dogaaja koja znai neotklonjivost, kao kvantitativni momenti. osnon otklanja sve tragove krivice kod exuera. On zahtjeva samo exteriornost v.s. V.S. Je apstraktna tetna sila, kao opte ovjeanski rizik i zbog toga oslobaa dunika od odgovornosti. Ova koncepcija se bazira na razlikovanju sluaja i vie sile.

Razlika p.o. i n.i. N.i. Je mnogo starija od p.o. Francuzi p.o. Nadovezuju na znatno proirenje pojma v.m. Kod p.o. Izvrenje obaveze je mogue ali je znatno oteano. Pravila o n.i. Regulitu one situacije kad je zbog p.o. Ispunjenje obaveze postalo nemogue, a ne samo oteano. Svrha ugovora, kao kod p.o. Nije vie od znaaja. N.j. Postoji i kad je obavezu mogue izvriti ali uz nerazumno visoke trokove tzv. praktina nemogunost izvrenja ugovorne obaveze Posljedica p.o. nastupaju na zahtjev zainteresovane strane uz intervenciju suda. Sud nee usvojiti takav zahtjev za raskid ili izmjenu ugovora, ako je 41

ispunjenje dunikove obaveze oteano zbog dogaaja koji se moe smatrati normalnim poslovnim rizikom (l. 135. Z.O.O.). Dunik se oslobaa od odgovornosti za tetu ako svoju obavezu nije mogao da ispuni zbog okolnosti nastalih poslije zakljuenja ugovora koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei. On e odgovarati ako je, pri zakljuenju ugovora mogao predvidjeti nemogunost ispunjenja. Dunik ne odgovara za n.i. i usljed vie sile. Razlozi izbora teme

UGOVOR O GRAENJU - Specifinost principa P.S.S. (Kraponski kanal, Pardine/Jane) - Evolucij aprincipa P.S.S. I dananji domaaji: - Zakon Faillot - Frustration - F.C.A. grustration events - Implicirani uslov (impliced term, Taylor Caldwell i coronation cases) - USA impracticability 2. Razlozi za izbor ugovora o graenju i korelacija naspram principa P.S.S. - Sloena pravna priroda - Razliiti modaliteti - Uee dravnih organa i niz prethodnih radnji - Dugo trajanje - Vea vrijednost radova - Postojanje javnog interesa/interesa drutva - Vei broj uesnika/kooperanata - Predmet ugovora je opasna stvar - Graenje j eopasna djelatnost - Graevinska oprema su opasne stvari - Garantni rokovi su specifini i dui - Pitanje cijena je specifino - Postoji obaveza postupanja panjom dobrog privrednika ali i paljivog strunjaka bonus artifex - Postoje razliita meunarodna pravila - Postoji niz garancija i kolaterala - Uvijek postoji obaveza da se postigne djelo 3. Razvoj razliitih osnova za oslobaanje od odgovornosti i njihov uticaj na ugovor o graenju: Promijenjene okolnosti/rebus sic stantibus: - Definicija okolnosti koje oteavaju ispunjenje ugovora - Raskid i revizija - Predvidljivost i docnja i odricanje - Pojavni oblici: 42

- Ekonomske pojave - Akti vlasti - Via sila - Utjecaj na ugovor o granju Nemogunost ispunjenja: - Definicija okolnosti koje se nisu mogle sprijeiti, otkloniti ili izbjei - Definicija okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, ni izbjei ili otkloniti - Razlike nemogunosti ispunjenja i promijenjenih okolnosti - Vrste nemogunosti: - Objektivni i subjektivni - Prethodna i naknadna - Prirodna i pravna - Djelimina i potpuna - Ekonomska - Proirenje odgovornosti predvidivost nastupanja - Sredstva obezbjeenja ugovora - Dejstvo na ugovor o graenju Prekomjerno oteenje /laesio enormis: - Definicija oigledne nesrazmjere i pravnog standarda nije znala niti morala znati - Ponitaju u roku 1 g. I revizija i nemogunost odricanja objektivni izuzetak i 3 posebna sluaja - Subjektivna koncepcija ZOO - Ugovorna teorija i teorija tete - Uticaj na ugovor o graenju Zelenaki ugovor:

- Definicija iskoritavanja stanja nude, teko materijalnog -stanja, nedovoljnog iskustva, lakomislenosti ili zavisnosti - Raskid i revizija u roku 5.g. - Pojam znao ili morao znati za stanje nude - Uticaj na ugovor o graenju Ostali osnovi Via sila - Pojam i definicija vie sile kao dogaaja koji je spoljan i nije se mogao predvidjeti ni izbjei ili otkloniti: - Obiljeja: - Neprevidivost, - Nesavladivost, - Spoljanjost, 43

- Odsustvo krivice - Pravno-ekoomske posljedice Vrste - Prirodni dogaaji - Drutveni dogaaji - Zakoniti - Nezakoniti - Uticaj krivice i tri sluaja - Objektivno subjektivna koncepcija - Problem pootrene odgovornosti Via sila na meunarodnom planu - MTK via sila - Promjenjene okolnosti - FIDIC - Posebni rizici/excepted risks - Izuzeti rizici7special risks - Razlike ova dva rizika - ECE - Reilifes - Generalna klauzula RAT kao oblik vie sile - Pojam i definicija - Stanje u BiH i svijetu - Posljedice - Uloga drave - Uticaj na ugovor o graenju - Uporedno via sila i promjenjene okolnosti - Tri koncepcije vie sile: - Goldmit - Exner - osran 5. Specifinosti ugovora o granju posebne - Promjena cijene 2,5,10% - Znatna promjena cijene - Nastupanje vie sile poslije prijema objekta - Ruenje objekta unutar 10 godina - Zakanjenje u rokovima - Iskljuenje odgovornosti za viu silu i pojedine oblike krivice (namjera, krajnja i obina nepanja) 44

- Dejstvo raskida ex tunc i ex nunc - Prisutnost pojedinih osnova za oslobaanje od odgovornosti - Uticaj rata, ratne tete i reparacije 6. Teorije: - Francuska: - Zajednika namjera - Pravedno rjeenje - Njemaka: - Otpadanje osnovice posla - Nepoten teret - Granica rtve - Iznalaenje dobre vjere Engleska: - Implied term/T.Coldwel - Frustration/coranation cases - Furstrationg events - F.C.S /sve ili nita/ saspenzivni period USA - Impracticability nerazumnost - Impracticable commercial

45