poslovne040915

Èlanovi Odbora i Grupacijenamjenske industrije

Udruženja metalske i elek-troindustrije Federacije BiHjuèer su na zajednièkoj sjedni-ci u Privrednoj komori FBiH uSarajevu diskutovali o neko-liko zakonskih rješenja koja sutrenutno u proceduri i od èijegdonošenja se oèekuju daolakša poslovanje firmi iz ovih oblasti. Potpred-sjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašareviæizjavio je da se radi o jednoj od najbrže rastuæihgrana industrije u FBiH koja ima dugu tradiciju iznaèajne kapacitete i potencijale. "Jedan od osnovnih problema s kojim se suoèava-ju kompanije jeste dugo èekanje dozvola koje setrebaju obezbijediti putem više institucija", kazaoje Jašareviæ novinarima uoèi poèetka sjednice. Na sjednici je bilo govora o Nacrtu zakona oporezu na dobit FBiH, kao i o trenutnom statusuZakona o kontroli vanjskotrgovinskog prometaoružja, vojne opreme i roba posebne namjene iZakona o kontroli vanjskotrgovinskog prometa

roba dvojne namjene.Osim zakona, razmatranaje i strategija razvoja indus-trije u FBiH."Smatramo da treba doæido nove reindustrijalizacijeu BiH èime bi se utvrdili ipokrenuli svi potencijali umetalskom i elektrosektorui bili spremni za potenci-

jalne investitore", dodao je Jašareviæ.Izvršni direktor u kompaniji Pobjeda Tešanj KasimKotoriæ oèekuje da se pojednostave i vremenskiskrate mnoge procedure u namjenskoj industriji sobzirom na to da je itekako perspektivna i imašanse da postane okosnica razvoja. Metalopreraðivaèki sektor, kako je reèeno, gener-alno nije dostigao rezultate iz prijeratnog perioda,pa potencijala za rast i poveæanje proizvodnje,izvoza i novih radnih mjesta zasigurno ima.Takoðer, na sjednici je kazano da je na osnovuOdluke Vlade Federacije BiH u toku izradaakcionog plana "Razvoj industrijske politike Fed-eracije BiH 2016.-2019."

Dnevni list za poslovne ljude Sarajevo, petak, 4. 9. 2015. godine

NAMJENSKA INDUSTRIJA

Jedan od osnovnih problema s kojim se suoèavaju kompanije jeste dugoèekanje dozvola koje se trebaju obezbijediti putem više institucija

Novim zakonskim rješenjimaolakšati poslovanje

PromocijaBH proizvodaU Kantonalnoj privrednojkomori Tuzla juèer jepredstavljena kampanja"Prepoznaj svoje - Budiponosan - Made in BiH",èiji je cilj kupovina ikorištenje domaæihproizvoda, te stvaranjenovih pozitivnih vrijed-nosti. Kampanju æe od15. septembra, uzpodršku Vlade Tuzlan-skog kantona, provoditimarketinška agencijaColosseum. Partner naovom projektu, koji æe zasada biti realizovan samou Tuzlanskom kantonu, jekompanija je Bingo,najveæi domaæi trgovaèkilanac.Poziv za uèešæe u kam-panji otvoren je svimkompanijama, koje moguuz minimalne troškove dase predstave javnosti.

Vesna Bajšanski-Agiæ, izvršna direk-torica Fondacije Mozaik: Naši mladinisu poduèavani da budu preduzetni-ci. Kreiranje vlastitog biznisa nešto ješto treba biti podržano. Društvenopreduzetništvo je pozitivno za društ-vo, jer se profit investira u zajednicu ikorisne projekte, a ne da vlasnikkupuje vile ili šesti BMW.

Zoran Milanoviæ, premijer Hrvatske:Mi nismo zabranili uvoz mlijeka izBiH, nego smo intervenirali, to jeprivremena mjera. Mi smo to naprav-ili, jer smatramo da je to ispravno iodgovorno da se provjeri kvaliteta terobe koja se izvozi iz Bosne i Herce-govine u Evropsku uniju, u praksiveæinom u Hrvatsku.

Boris Lalovac, ministar finansijaHrvatske: Ne bojim se tužbi banakazbog konverzije kredita vezanih uzšvicarski franak u euro. Nije pametnotužiti zemlju u kojoj žive i rade, pogo-tovo ako znate da žive od hrvatskogproraèuna, da plaæamo deset milijardikuna istim tim bankama, da smouredne platiše kao i graðani.

Konjic živi od metaka iz fabrike Igman

2Poslovne novosti, 4. septembar 2015.

SARADNJA SA KOMPANIJOM ERICSSON NIKOLA TESLA

HT poboljšava mobilnu mrežu

Èelnici kompanija HT Mostar i EricssonNikola Tesla iz Zagreba potpisali su

ugovor prema kojem æe zagrebaèka tvrtkaisporuèiti sistem za poboljšanje i proširenjeusluga mobilne telefonije na mrežama novegeneracije. U sjedištu kompanije HTMostar ugovor su potpisali predsjednikUprave Vilim Primorac i èlan Uprave zanepokretnu mrežu Tomislav Ruk, a uimekompanije Ericsson Nikola Tesla ugovor jepotpisala predsjednica Uprave GordanaKovaèeviæ.Evolved Packet Core (EPC) sistem kom-

panije Ericsson Nikola Tesla predstavljamoderno tehnološko rješenje koje osiguravaveæe kapacitete te razvoj novih usluga.Razvojem novih usluga dodatno æe seproširiti kvalitetna ponuda namijenjenakorisnicima mobilne mreže. Nabavkomovog sistema osiguravaju se svi tehnièkipreduvjeti za moguænost pristupa putemdrugih tehnologija kao što su 4G i WiFi,pojašnjavaju iz HT-a Mostar. Dodaje se daEPC sustav omoguæava bolje performansemreže za stalni trend rasta korištenja uslugaprijenosa podataka u mobilnoj mreži.

Dodjela koncesijeza gradnjuodmorišta

Ministarstvo saobraæaja i veza RepublikeSrpske raspisalo je javni poziv za dodjelukoncesije za izgradnju, korišæenje iodržavanje odmorišta Lužani sa prateæimsadržajem i benzinskim pumpama naautoputu Gradiška-Banja Luka.Na autoputu Gradiška-Banja Luka pred-viðena je izgradnja prateæih uslužnihobjekata na odmorištu Lužani, koje jesmješteno izmeðu dvije petlje. U Min-istarstvu saobraæaja i veza su istakli da jecilj projekta da budu obezbijeðeni prateæiuslužni objekti kao što su benzinske stan-ice, trgovine, restorani, sanitarne prostori-je i parking, u kojima æe biti pružaneusluge vozaèima i putnicima. Ti objektiæe biti izgraðeni sa obje strane autoputa.Inicijativu za dodjelu koncesije zaizgradnju obostranog odmorišta Lužanipodnijelo je preduzeæe Nestro petrol.Rijeè je o najveæem lancu benzinskihstanica u RS-u, kojem æe za ponuðenorješenje biti dodijeljen bonus od desetodsto od pripadajuæih bodova naosnovu svih kriterijuma za vrjednovan-je ponuda. U Ministarstvu saobraæaja iveza su istakli da je na osnovu inicija-tive Nestro petrola i pokrenut postupakdodjele koncesije. Koncesija æe bitidodijeljena na 20 godina, a minimalnakoncesiona naknada sastoji se odnaknade za ustupljeno pravo korištenja,koja se plaæa jednokratno pri zakljuèi-vanju ugovora o koncesiji i koncesionenaknade za korištenje predmeta konce-sije. Rok za dostavljanje ponuda je 60dana od dana objavljivanja javnog pozi-va u Službenom glasniku RS.

Otvorenaposlovnica

Vakufske banke Vakufska banka juèer je sveèano otvorilarenoviranu poslovnicu u sarajevskoj uliciFerhadija, u sklopu strateškog planajaèanja prisustva i kvaliteta servisa natržištu. Direktor Vakufske banke MirzetRibiæ istakao je namjeru da se predstaveu novom ruhu i na drugaèiji naèin, kaonajstarija domaæa privatna banka. Ribiæje precizirao da za stanovništvo veæ imajupripremljene vrlo povoljne pakete usluga,a da su za privredu pripremili posebanpaket namijenjen klijentima koji imajukvalitetne projekte s kamatnim stopamanižim od prosjeka da bi dali doprinosrazvoju ekonomije.

Kursna lista Centralne banke BiHKursevi su izraženi u konvertibilnim markama /KM/

Vrijedi od 4. septembra 2015. godine

ZEMLJA ŠIFRA OZN. VAL. JED. KUPOVNI SREDNJI PRODAJNI

EMU

Australija

Kanada

Hrvatska

Èeška R

Danska

Maðarska

Japan

Norveška

Švedska

Švicarska

Turska

V. Britanija

SAD

Rusija

Kina

Srbija

978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

036 AUD 1 1.216677 1.219726 1.222775

124 CAD 1 1.309972 1.313255 1.316538

191 HRK 100 25.811211 25.875901 25.940591

203 CZK 1 0.072198 0.072379 0.072560

208 DKK 1 0.261468 0.262123 0.262778

348 HUF 100 0.620923 0.622479 0.624035

392 JPY 100 1.445356 1.448978 1.452600

578 NOK 1 0.210390 0.210917 0.211444

752 SEK 1 0.207752 0.208273 0.208794

756 CHF 1 1.789361 1.793846 1.798331

949 TRY 1 0.584990 0.586456 0.587922

826 GBP 1 2.656148 2.662805 2.669462

840 USD 1 1.737413 1.741767 1.746121

643 RUB 1 0.025827 0.025892 0.025957

156 CNY 1 0.273356 0.274041 0.274726

941 RSD 100 1.620581 1.624643 1.628705

SDR (Special Drawing Rights) na dan 2. septembar 2015. = BAM 2.445042

RESPECTd.o.o. Sarajevo

RAÈUNOVODSTVO, REVIZIJAPOREZNO SAVJETOVANJE

OBRAÈUN PLATA I POREZNO ZASTUPANJE

Nije dovoljna prosjeènost,mi smo za izvrsnost!

www.plastron.ba

PLASTRON d.o.o.SARAJEVOVaš raèunovodstveni servis


PREDSTAVLJEN PROGRAM KOMPANIJE YUNUS SOCIAL BUSINESS

Preduzetni graðani u BiH æe uz podršku kompanije Yunus Social Business, BBI banke i FondacijeMozaik imati šansu da realiziraju svoje poslovne ideje. Radi se o finansijskoj i nefinansijskoj podršci

Cilj registracija 500 društvenih biznisa

UBBI banci u Sarajevu juèer je pred-stavljen YSB program (Akcelera-

tor) koji ima cilj podržati preduzetnike uregiji da razviju i unaprijede svojedruštveno poslovanje i pronaðu potrebnafinansijska sredstva. Preduzetni graðani u BiH æe uz podrškukompanije Yunus Social Business(YSB), BBI banke i Fondacije Mozaikimati šansu da realiziraju svoje poslovneideje. "Ono što nudimo društvenim pre-duzetnicima u BiH jeste finansijska inefinansijska podrška u okviru programaAkcelerator i dosad smo podržali više od400 preduzetnika širom svijeta dazapoènu svoje društvene biznise",izjavio je Danijel Novak, izvršni direktorYSB Balkan.Naveo je da su trening, mentoring i prist-up tržištima neke od kljuènih usluga kojenude preduzetnicima, te da društvenimbiznisima koji najviše obeæavaju nudefinansijsku podršku u iznosu do 5.000eura da bi zapoèeli realizaciju svojihideja. "Koncept društvenog preduzetništvatemelji se na namjeri osnivaèa, a to je dase profit ulaže u društveno korisne pro-jekte umjesto da ostane samo vlasniku",pojasnio je Novak. Govoreæi o važnosti biznisa za dobrobit

društvene zajednice, Novak je naveoprimjer iz Bangladeša gdje je zapravo izapoèeo ovaj projekt. U jednom selukoje nije imalo pristup elektriènojenergiji, preduzetnik je zapoèeo sproizvodnjom solarne energije i savprofit koji je ostvario iz tog biznisa rein-vestirao je da bi energiju uèinio dostup-nom za što veæi broj ljudi na tompodruèju. Izvršna direktorica Fondacije MozaikVesna Bajšanski-Agiæ je kazala da kon-cept društvenog preduzetništva nudiodrživa rješenja, te da može doprinijetizapošljavanju mladih u našoj zemlji. "Veæ ove godine æemo podržati 20mladih osoba, od naredne godine æe ihbiti 60 i planiramo do 2025. realiziratinaš ambiciozni cilj da 500 društvenihbiznisa bude registrovano u BiH", istak-la je Bajšanski-Agiæ. Izvršni direktor BBI banke Emir Æehajiæje iskazao zadovoljstvo što Bankauèestvuje u ovom programu podsjeæa-

juæi da su u martu organizovali posjetunobelovca Muhammada Yunusa Bosni iHercegovini koja je rezultiralauspostavljanjem nove inicijative. "Dio naše misije je da podržimodruštveno odgovorne projekte ipomognemo razvoju naše zemlje. Bankeèesto izbjegavaju finansiranje start-upbiznise, jer je to generalno rizièno,meðutim, BBI banka to vidi kao diosvoje misije i dio odgovornosti premadruštvu", kazao je Æehajiæ. Mlade osobe koje imaju tek ideje moguna proljeæe sljedeæe godine prijaviti seFondaciji Mozaik i ukoliko buduizabrani, dobit æe mentorstvo i trening, aza najbolje æe biti osiguran i grant od ovefondacije. BBI banka æe takoðer najboljimposlovnim idejama ponuditi povoljnekredite s niskim kamatnim stopama, aYunus Social Business æe takoðer nuditipovoljne kredite s grace periodom od 18mjeseci i niskim kamatnim stopama.

DNEVNI LIST ZA POSLOVNE LJUDEIzdavaè: Poenta d.o.o., Tirada d.o.o., Sarajevo, Zmaja od Bosne 4Direktorica: Amra ZimiæGlavni urednik: Arnisa GagulaRedakcija: Danijela Mrkiæ, Rašid KrupalijaPretplata: Mustafa Bahtanoviæ; Design: Bekir Tvrtkoviæ; Marketing: 033 288 035Telefoni: 033 288 035, 033 288 032, 061 145 464, Telefax: 033 288 035E-mail: [email protected]


ALUMINA

Nakon što je krajem prošle sedmice svim zaposlenim isplaæen akontativni dio regresa od po 350 KM, preostali dio za ovu godinu bit æe isplaæen u još dvije rate -

sljedeæa najkasnije do kraja oktobra, a razlika do kraja ove godine

Maksimalni napori za bolji položaj radnika

Stimulativni dio od 173 KM, koji suzaposleni u kompaniji Alumina u

Zvorniku u proteklom periodu primaliredovno uz svoje zarade, bit æe ugraðen uosnovnu platu, dogovoreno je na sastankupredstavnika Sindikalnog odbora Sindika-ta metalske industrije i rudarstva Repub-like Srpske i predsjednika Upravnog odbo-ra kompanije Mile Matiæa.Protokolom je precizirano da se dosadašn-ji stimulativni dio pretvori u osnovnuplatu radnika - dijelom kroz poveæanjestartnog osnova, a dijelom kroz poveæanjecijene rada, saopštila je juèer Služba Alu-mine za odnose s javnošæu. Zakljuèeno jeda æe ova promjena biti realizovana odavgustovske plate.Nakon što je krajem prošle sedmice svim

zaposlenim isplaæen akontativni dioregresa od po 350 KM, preostali dio zaovu godinu bit æe isplaæen u još dvijerate - sljedeæa najkasnije do kraja okto-bra, a razlika do kraja ove godine.Najniža osnovica za isplatu regresa zaovu godinu iznosi 950 KM.

Matiæ je naglasio da je menadžmentkompanije, uprkos brojnim problemimai teškoæama, uèinio maksimalne naporeza poboljšanje materijalnog položajaradnika. On je najavio aktivnosti nadefinisanju i donošenju strateškog planaAlumine za naredni period. "Stvaramo uslove da se brže razvijamo.Novi projekti i investicije treba da obezbi-jede bolju tržišnu poziciju kompanije",rekao je Matiæ, i naglasio da se Aluminaokreæe novim grupacijama proizvoda nakojima se temelje dalji poslovni rezultati.Predsjednik Granskog sindikata met-alske industrije i rudarstva Tane Peuliæizrazio je zadovoljstvo ostvarenim soci-jalnim dijalogom sa menadžmentomAlumine.

Mile Matiæ

Na raèune trebinjskog preduzeæaNovotex u steèaju nije stigao novac odjavnog preduzeæa "Nikola Tesla", kojeje trebinjski tekstilni kombinat prijeskoro pola godine kupilo za oko 3,04miliona KM.Drugi put nije ispoštovan rok uplate,jer je prvobitno novac trebao da budeuplaæen u junu, a zatim je Skupštinapovjerilaca rok produžila do 31.avgusta."Narednih dana æemo odluèiti da li æebiti raspisana nova licitacija ili æe bitiodržana Skupština povjerilaca okoprodaje preduzeæa Vladi RepublikeSrpske", rekao je Lazar Ðurðeviæ,steèajni upravnik Novotexa.Direktor "Nikole Tesle" Dušan Vješti-ca ranije je rekao da je ideja bila da topreduzeæe kupi Novotex, ali se od togaodustalo."Iz resornog ministarstva sam obav-ješten da æe direktnu kupovinu pre-duzeæa obaviti Vlada RS, kao što jeuradila sa još nekoliko preduzeæa uRS-u", naveo je Vještica krajem juna,nakon što je produžen rok za uplatu zapogon Novotexa.

Još nema novcaza Novotex

ISTEKAO I DRUGI ROK

Prehrambena industrija Sava Semberijadnevno može da preradi 400 tona sirov-ina, ali koristi samo dio svojih kapacite-ta, jer su semberski poljoprivrednicinedovoljno zainteresovani za isporukupovræa i voæa, rekao je vlasnik ove fab-rike Milorad Krstiæ. On kaže da æe SavaSemberija sigurno ispuniti planproizvodnje, jer nisu postavljeni maksi-malni ciljevi, niti je plan poveæan u

odnosu na prethodne godine, iako imasigurno tržište."Najveæi dio kvalitetnih sirovina uvozi-mo iz Makedonije i Srbije, ali trebajunam veliki domaæi kooperanti, poputPoljoprivrednog dobra Semberija, dabismo mogli da planiramo proširenjeproizvodnje", rekao je Krstiæ nakon sas-

tanka sa gradonaèelnikom BijeljineMiæom Miæiæem, koji je posjetio ovufabriku.Krstiæ je izrazio zadovoljstvo ovo-godišnjom saradnjom sa Poljoprivred-nim dobrom Semberija, koje imastruènu radnu snagu i velike obradivepovršine za proizvodnju povræa,saopšteno je iz bijeljinske gradskeadministracije.Miæiæ je ocijenio da je Sava Semberijajedan od najvažnijih privrednih potenci-jala u Bijeljini i naveo da lokalna upra-va godinama preduzima mjere kako bipodržala saradnju proizvoðaèa i pre-raðivaèa poljoprivrednih proizvoda."Subvencionisali smo nabavku bez-virusnog rasada, u saradnji sa bankamasmo omoguæavali da se proizvoðaèimaplati za isporuèene proizvode, svakegodine se subvencioniše ugovorenaisporuka poljoprivrednih proizvoda",rekao je Miæiæ. On je istakao da se moranaæi naèin da se poboljša kvalitetproizvoda sa semberskih polja, ali i da sepodstakne udruživanje, odnosno ugo-varanje otkupa, jer samo takopoljoprivrednici i preraðivaèi mogu bitikonkurentni na tržištu.

Fabrici Sava Semberija potrebni veliki domaæi kooperanti

RADI POVEÆANJA PROIZVODNJE

Obezbijeðeno sigurno tržište

Ukupan vanjskotrgovinski deficitRepublike Srpske u prvom polu-

godištu 2015. iznosio je 852.777.000 KMi za 136.197.000 KM je manji nego uistom periodu 2014. godine. Ovo je nave-deno u Informaciji koju je juèer na sjedni-ci u Banjoj Luci razmatrala Vlada RS-a.Ukupan vanjskotrgovinski promet RS uprvih šest mjeseci 2015. godine je za 7,66posto manji nego u istom periodu 2014.godine, uvoz je manji za 8,98 posto, a izvozpoveæan za 5,35 posto, saopæeno je izentitetske vlade. Pokrivenost uvoza izvozomu istom periodu iznosila je 59,21 posto i veæaje za 2,26 posto nego u istom periodu lani. Vlada RS-a je usvojila i Konsolindovani

izvještaj o izvršenju budžeta RS za šestmjeseci ove godine. Vlada nije razmatrala blokadu raèuna javnogpreduzeæa Putevi RS, koji æe ostati blokiran

dok se ne isplati odšteta od 3,4 miliona KMfirmi Elektrounion iz Istoènog Sarajeva. Min-istar saobraæaja i veza RS-a Neðo Trniniæ jepotvrdio da ovo pitanje na Vladi nije razma-trano, iako je direktor Puteva Duško Gojiæupozorio da æe zbog blokade raèuna sveisplate iz ovog javnog preduzeæa biti prolon-girane, ukljuèujuæi i plaæe zaposlenima, ali iobaveze prema dobavljaèima i firmama kojeodržavaju puteve u RS-u. "To je pitanje možda za pravosuðe", ustvr-dio je Trniniæ na konferenciji za novinare.On navodi da je nevjerovatno da firma kojanije uèestvovala na tenderu dobije presudu. "Ta firma ima kapital od 2.500 KM i nijeuèestvovala na tenderu, a naše pravosuðedonese odluku da joj treba nadoknaditi 3,4miliona. Nemam objašenje za to", rekao jeTrniniæ. Navodi da je Vlada RS-a informi-rana o ovom problemu i sagledava kojemoguænosti može poduzeti. "Nažalost, šteta je veæ uèinjena", ustvrdio je.


ZASJEDALA VLADA RS-a

Deficit je manji za 136.197.000 KM nego u istom periodu 2014.

Vanjskotrgovinski deficit za šestmjeseci 852,7 miliona KM

Sa juèerašnje sjednice

Ministar inostranih poslova BiH IgorCrnadak posjetio je juèer u Gradišcigradilište novog graniènog prijelaza icarinskog terminala i Agro-industrijskuzonu u Novoj Topoli, te istakao da jeveoma znaèajno da je deblokirana grad-nja mosta na Savi. On je naglasio da æenovi most na Savi skratiti put iz Ban-jaluke prema Evropi, Zagrebu iBeogradu i znaèiti mnogo za Gradišku,Republiku Srpsku i BiH.Crnadak je rekao novinarima da neoèekuje da æe, po principu blokadeizvoza mlijeka iz BiH, Hrvatska stopi-rati dogovorenu gradnju mosta, koja bitrebala da poène iduæe godine.

"Nakon dogovora na relaciji BiH-Evropska komisija teško je oèekivati daæe Hrvatska dodatno komplikovatistvari u vezi sa izgradnjom mosta naSavi, jer bi u tom sluèaju sama sebi dalaauto-gol", istakao je Crnadak.Naèelnik Opštine Gradiška Zoran Lati-

noviæ je istakao da se na lokaciji novoggraniènog prijelaza i carinskog termi-nala u Gradišci otvara i moguænostznaèajnijeg razvoja opštine i gradnjeposlovne zone Liman koja bi, zahvalju-juæi položaju uz sam granièni prijelaz,nudila povoljne uslove za investitore.On je naveo da æe zemljani radovi naizgradnji novog carinskog terminala bitizavršeni do kraja ove godine i da Upra-va za indirektno oporezivanje BiHplanira da uloži deset miliona KM zazavršetak jednog od najmodernijihgraniènih prijelaza u regionu.Carinski terminal dobit æe puni smisao teknakon izgradnje novog mosta na Savi.

Hrvatska neæe koèiti gradnju mosta na SaviCRNADAK POSJETIO GRADIŠKU

Obilazak gradilišta

Ukoliko raèun Puteva Republike Srpskeostane blokiran dok se ne isplati odštetaod 3,4 miliona KM firmi Elektrounioniz Istoènog Sarajeva, sve isplate iz ovogjavnog preduzeæa bit æe prolongirane,

ukljuèujuæi i plate zaposlenima, ali iobaveze prema dobavljaèima i firmamakoje održavaju puteve u RS.Duško Gojiæ, direktor Puteva, rekao je daje iznos od 3,4 miliona KM, zbog kojeg jeblokiran raèun, otprilike jednak mjeseèn-im obavezama preduzeæa prema onim fir-mama koje vrše redovno održavanje pute-va na svim putnim pravcima u RS.U Putevima su rekli i da bi se blokadaraèuna mogla odraziti na nesmetanoodvijanje saobraæaja, kao i na bezbjed-nost uèesnika u saobraæaju, jer se nemogu vršiti nikakva plaæanja dok jeraèun u blokadi.

Blokada raèuna stopirala radove i plate

Duško Gojiæ

Sarajevska berza/burzaKursna lista za 3. septembar 2015. godine

Simbol Dionièko društvo Sistem Zvanièni Promjena Cijena Cijena Kolièina Vrijednost Broj trgovanja službeni kursa (%) Otvaranja zatvaranja (dionice) (KM) tran-

kurs (KM) sakcija

BHTSR BH Telecom d.d. Sarajevo MFTS 19 -0,5 19,01 19,02 5.071 96.373,18 10

BSNLR Bosnalijek d.d. Sarajevo MFTS 10,26 -1,27 10,2 10,34 3.354 34.406,10 3

FBIHK1A FBiH obveznice ratna potraživanja ser. A MFTS 88,5 0,26 88,5 88,5 433 383,2 1

FBIHK1B FBiH obveznice ratna potraživanja ser. B MFTS 85,5 0,16 85,5 85,5 378 323,19 1

FBIHK1C FBiH obveznice ratna potraživanja ser. C MFTS 84,5 0,13 84,5 84,5 332 280,54 1

FBIHK2A FBiH obveznice ratna potraživanja ser. F MFTS 82,99 8,3 82,99 82,99 1.078 894,63 1

FBIHKH1 FBiH stara devizna štednja serija HV MFTS 99,16 0 99,16 99,16 2.000 1.983,20 1

FBIHKI1 FBiH stara devizna štednja serija IV MFTS 98,51 0 98,51 98,51 14.602 14.384,07 2

FBIHKR FBiH stara devizna štednja serija R MFTS 97 0,5 97 97 31.534 30.587,98 1

FDSSR Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo MFTS 44,95 0 44,95 44,95 102 4.584,90 1

KOBUR DD ZA PROIZVODNJU KOŽNE OBUCE BUGOJNO Fixing 1 6,18 -4,92 6,18 6,18 150 927 1

MZTJR Mlinpek-Žitar d.d. Jajce Fixing 1 1,8 0 1,8 1,8 159 286,2 1

OZNTR Ozon d.d. Travnik Fixing 1 128 12,28 128 128 964 123.392,00 4

PRPFRK2 ZIF Prof Plus dd Sarajevo MFTS 6 9,09 6 6 150 900 3

SBARRK6 Šib Ar Invest dd Sarajevo Fixing 1 111,15 0 111,15 111,15 1.387 154.165,05 1

SVKOR Svjetlostkomerc d.d. Sarajevo MFTS 438,98 -0,23 438,98 438,98 68 29.850,64 1

UNPLR Unioninvestplastika d.d. Semizovac Fixing 1 33 0 33 33 175 5.775,00 1

BERZANSKA KOTACIJA

Ukupno: 499.496,88 KM

SARAJEVSKA BERZA/BURZA

Najviše prometovano akcijamaŠibar investa i BH Telecoma


Na juèerašnjem trgovanju na Sarajevskojberzi/burzi (SASE) ostvaren je ukupni

promet od 499.496,88 KM. U sklopu 34transakcije ukupno je prometovano 61.937vrijednosnih papira. Vrijednost BIFX-a je porasla za 23,15 indek-snih poena na 1.468,61 poen, što u odnosu naprošlo trgovanje predstavlja rast od 1,60 posto.Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 2,06indeksnih poena na 699,09 poena, što uodnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad

od 0,29 posto. Vrijednost indeksa Pri-marnog slobodnog tržišta SASX-30 pala jeza 0,25 indeksnih poena na 998,04 poena,što u odnosu na prošlo trgovanje predstavl-ja pad od 0,03 posto.Na Kotaciji kompanija trgovalo se dionica-ma emitenta Bosnalijek d.d. Sarajevo uiznosu od 34.406,10 KM, kroz tri transakci-je prometovane su 3.354 dionice.Na Kotaciji fondova ostvaren je promet u izno-su od 900,00 KM, u tri transakcije prometovano

je 150 dionica ZIF-a Prof plus d.d. Sarajevo.Na Kotaciji obveznica ostvaren je ukupanpromet od 48.836,81 KM, kroz osamtransakcija prometovano je ukupno 50.357obveznica FBiH.Na Primarnom slobodnom tržištu ostvarenje ukupan promet u iznosu od 130.808,72KM, u sklopu 12 transakcija trgovano je sa5.241 dionicom. Najveæi dnevni promet ost-varen je dionicama BH Telecom d.d. Sara-jevo u vrijednosti od 96.373,18 KM.Na Sekundarnom slobodnom tržištu ostvarenje ukupan promet u iznosu od 283.618,25KM, trgovalo se sa 2.685 dionica kroz sedamtransakcija. Najveæi dnevni promet ostvaren jedionicama Šibar invest d.d. Sarajevo u vrijed-nosti od 154.165,05 KM.Na Tercijarnom slobodnom tržištu evidenti-rana je jedna transakcija dionicama emiten-ta DD za proizvodnju kožne obuæe Bugojnood 927,00 KM.Najveæi dnevni porast vrijednosti od 12,28posto zabilježile su dionice emitenta Ozon d.d.Travnik i dostigle su cijenu od 128,00 KM, doksu najveæi pad vrijednosti zablilježile dioniceDD za proizvodnju kožne obuæe Bugojno od4,92 posto sa cijenom od 6,18 KM.

Generalni sekretar Svjetske turistièke orga-nizacije UN-a (UNWTO) Taleb Rifaiistakao je da BiH ima odgovarajuæeresurse i kapacitete za dalji razvoj sektoraturizma, u èemu može raèunati na podrškui saradnju ove svjetske organizacije.Ambasador BiH u Španiji, koji je ujednoakreditovan za zastupanje BiH priUNWTO, Darko Zelenika razgovarao je saRifaiem i njegovim saradnicima tokomnastupne posjete Svjetskoj turistièkoj orga-nizaciji u Madridu.

Podrška za dalji razvoj BH turizmaUNWTO

Taleb Rifai

Banjaluèka berzaKursna lista hartija od vrijednosti za 3. septembar 2015. godine

Oznaka Emitent Srednji % Najbolji Najbolji Otvara- Najmanja Najveæa Zatva- Broj Koli- Vrijednostkurs prom- kupovni prodajni juæa cijena cijena rajuæa trans- èina u KM

jene kurs kurs cijena cijena akcija

BLBP-R-A ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka 3,10 0,00% 3,10 3,15 3,10 3,10 3,10 3,10 6 8022 24.868,20

BVRU-R-A ZTC Banja Vruæica a.d. Tesliæ 0,536 2,88% 0,527 0,62 0,536 0,536 0,536 0,536 1 100 53,60

PTRL-R-A Nestro Petrol a.d. Banja Luka 0,80 0,00% 0,80 0,90 0,80 0,80 0,80 0,80 1 1693 1.354,40

RSDS-O-F Republika Srpska - stara devizna štednja 6 94,46 0,01% 94,46 94,46 94,46 94,46 94,46 4 56097 47.690,30

RSRS-O-B Republika Srpska - izmirenje ratne štete 2 80,10 -0,50% 80,10 82,00 80,13 80,10 80,13 80,10 6 170000 122.557,06

RSRS-O-C Republika Srpska - izmirenje ratne štete 3 80,65 -0,01% 80,65 81,00 80,74 80,59 80,74 80,65 10 168000 121.945,22

RSRS-O-E Republika Srpska - izmirenje ratne štete 5 76,60 0,29% 76,60 77,00 76,60 76,60 76,60 76,60 1 2500 1.915,00

RSRS-O-F Republika Srpska - izmirenje ratne štete 6 76,48 0,58% 76,32 77,00 76,48 76,48 76,48 76,48 8 160000 122.368,00

RSRS-O-G Republika Srpska - izmirenje ratne štete 7 74,01 0,01% 74,01 74,35 74,00 74,00 74,01 74,01 2 15000 11.101,10

RSRS-O-H Republika Srpska - izmirenje ratne štete 8 71,20 0,14% 71,10 72,76 71,20 71,20 71,20 71,20 1 2600 1.851,20

RSRS-O-I Republika Srpska - izmirenje ratne štete 9 69,40 0,95% 69,00 69,42 69,00 69,00 69,42 69,40 3 19372 13.443,85

TEDO-R-A Terminali a.d. Doboj 0,84 -0,59% 0,84 0,845 0,84 0,84 0,84 0,84 10 11682 9.812,88

TLKM-R-A Telekom Srpske a.d. Banja Luka 1,64 0,00% 1,63 1,64 1,64 1,64 1,64 1,64 1 1000 1.640,00

UGOT-R-A Ugoturs a.d. Èelinac 0,15 0,00% 0,15 0,15 0,15 0,15 0,15 1 842 126,30

ZPTP-R-A ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 6,73 -0,30% 6,65 6,79 6,75 6,70 6,75 6,73 5 3394 22.843,18

BERZANSKA KOTACIJA

Ukupno: 503.570 KM

BANJALUÈKA BERZA

Obveznice sa najveæim prometom


Na juèerašnjem trgovanju na Ban-jaluèkoj berzi ostvaren je promet od

503.570,29 KM, kroz 60 transakcija. Vri-jednost BIRS indeksa se poveæala za 0,12posto i iznosi 704,94 poena. VrijednostFIRS indeksa se poveæala za 0,12 posto iiznosi 1.713,37 poena.Od akcija na Službenom berzanskom tržiš-tu, lista B, najveæi promet je ostvaren akci-jama Telekoma Srpske a.d. Banja Luka od

1.640,00 KM, po prosjeènoj cijeni od 1,64KM po akciji.Ukupan promet obveznicama iznosio je442.871,73 KM. Od obveznica, najviše setrgovalo obveznicama Republika Srpska -izmirenje ratne štete dva u vrijednosti od122.557,06 KM. Prosjeèna cijena ovihobveznica ostvarila je pad od 0,50 posto.Od akcija zatvorenih investicionih fondovanajveæi promet je ostvaren akcijama ZIF

BLB - profit a.d. Banja Luka, trgovalo se uiznosu od 24.868,20 KM, po prosjeènojcijeni od 3,10 KM po akciji.Od hartija od vrijednosti na Slobodnomtržištu najveæi promet je ostvaren akcija-ma emitenta Terminali a.d. Doboj, trgov-alo se u iznosu od 9.812,88 KM, po pros-jeènoj cijeni od 0,84 KM, èime je ost-varen pad u odnosu na prošlo trgovanjeza 0,59 posto.

Meðunarodni monetarni fond spreman jepodržati reformske procese u Bosni iHercegovini i Misija æe doæi najesen napoèetak razgovora s vlastima, potvrdio jeza Dnevni avaz Francisco Parodi, novi rezi-dentni predstavnik MMF-a u BiH."Mi smo zadovoljni nedavno ostvarenimnapretkom u provoðenju reformi, posebnosmo zadovoljni usvajanjem Zakona o raduu Federaciji BiH i, naravno, usvajanjemReformske agende. Ako se ta agendaprovede u potpunosti, sigurno æe pomoæi upoticanju rasta i kreiranju više radnih mjes-ta za graðane Bosne i Hercegovine. Mi smospremni podržati vlasti na ovom putu",kaže Parodi. Istièe da je na osnovudosadašnjih susreta sa bh. zvaniènicima

impresioniran shvatanjem i razumijevan-jem vlasti da su sveobuhvatne reformeneophodne kako bi bio poboljšan životnistandard graðana BiH. "Nadam se da æu u narednih nekoliko god-ina biti u prilici da pomognem vlastima uprovoðenju dobrih ekonomskih politika isveobuhvatnih reformi", kaže Parodi. On konstatira da je stopa nezaposlenosti uBiH dosta visoka, a posebno zabrinjavavisoka stopa dugotrajne nezaposlenosti inezaposlenosti meðu mladima. Za sman-jenje nezaposlenosti, kako navodi, bit æeneophodno privuæi više investicija. "Da biste to ostvarili, važno je unaprijeditiposlovno okruženje tako što æete olakšatiregistraciju i poèetak poslovanja poslovnih

subjekata, ali isto tako što æete poboljšatifunkcioniranje tržišta rada. Svakako dapozdravljamo usvajanje novog zakona oradu u Federaciji i vjerujemo da æe usva-janje ovih zakona pomoæi ne samo uotvaranju novih radnih mjesta nego i ubolje plaæenim poslovima u formalnomsektoru", istièe Parodi. Novi zakoni, tvrdi, pomoæi æe da se unapri-jedi funkcioniranje tržišta rada kroz: revi-talizaciju procesa pregovaranja kolek-tivnog ugovora, omoguæavanje boljegpovezivanja plaæa s radnim uèinkom,smanjenje negativnih poticaja za zapošlja-vanje, poveæanje inspekcijskog nadzoranad radom radi smanjenja neformalnogzapošljavanja i bolje zaštite prava radnika.

Najesen novi poèetak razgovora predstavnika MMF-a i BH vlasti

NEUPITNA PODRŠKA REFORMSKIM PROCESIMA


ODRŽANA SJEDNICA VLADE FEDERACIJE BiH U MOSTARU

Pozitivan rezultat je kod kantona, 76,4 miliona KM, i opæina, 42,1 milion KM

Finansijski rezultat proraèuna Federacije BiH u minusu 21,2 miliona KM

Vlada Federacije BiH, iako je premijerFadil Novaliæ bio najavio, juèer nije

razmatrala energetsku strategiju, koja je,kako je kazao, veæ dobrim dijelompripremljena i treba je finalizirati.Na sjednici Vlade je reèeno da su za šestmjeseci 2015. godine sve razine vlasti uFederaciji BiH ostvarile ukupan pozitivanfinansijski rezultat od 27,1 milion konvert-ibilnih maraka, dok je u istom razdobljuprotekle godine ostvarenje iznosilo 8,5 mil-iona KM, kaže se u Konsolidiranom izvješ-taju o izvršenju proraèuna FBiH, kantona,opæina i vanproraèunskih fondova za raz-doblje januar-juni 2015. godine, kojeg jeusvojila Vlada FBiH. Ukupan finansijskirezultat je zbir ukupnog suficita od 234 mil-iona KM, neto poveæanja finansijskeimovine od 5,3 miliona KM i neto zaduži-vanja/otplate dugova od minus 212,3 mil-iona KM. Posmatrajuæi po razinama vlasti, ukupanfinansijski rezultat proraèuna FederacijeBiH iznosi minus 21,2 miliona KM, dok jepozitivan kod kantona (76,4 miliona KM) iopæina (42,1 milion KM), a vanproraèunskifondovi Federacije BiH bilježe minus od70,2 miliona KM.U prvom ovogodišnjem polugodištu su ost-vareni ukupni prihodi od 3.371,2 milionaKM, što je za 76,1 milion KM ili za 2,3posto više u odnosu na isto razdoblje 2014.godine, a ostvarenje u odnosu na plan je44,1 posto.Prihodi od poreza iznose 2.975,1 milionKM i oni u strukturi ukupnih prihoda sud-jeluju sa 88,25 posto. U odnosu na 2014.godinu, njihovo ostvarenje je veæe za 139,4miliona KM ili 4,9 posto, a u odnosu na planostvareni su sa 48,2 posto. Ukupni šestomjeseèni rashodi iznose3.094,8 miliona KM, te su za 9,7 milionaKM ili za 0,3 posto manji u odnosu na istorazdoblje protekle godine, a ostvarenje uodnosu na plan je 42,2 posto.

Sektor osiguranja

Federalna vlada usvojila je Izvještaj o raduAgencije za nadzor osiguranja FBiH za2014.godinu s Informacijom o poslovanjudruštava za osiguranje sa stanjem na dan 31.decembra 2014.godine.U izvještajnom periodu je Agencija za nad-zor, u skladu s regulatornom i nadzornomfunkcijom, analizirala stanje, provodila

planirane kontrole, izdavala naloge, tepoduzimala mjere u skladu sa zakonskimovlaštenjima, radi daljnjeg stvaranja uslovaza stabilno i transparetno funkcionisanjetržišta osiguranja. Pokazatelji ukazuju da nema znaèajnihpromjena kada je u pitanju uèešæe sektoraosiguranja u dijelu finansijskog sektora kojièine osiguranje i banke. Taj udio, posmatra-no kroz bilansnu sumu, iznosi 5,84 postodok je u 2013.godini iznosio 5,57 posto.Udio u kapitalu iznosi 8,6 posto, a u 2013.godini iznosio je 8,85 posto. Sektor osigu-ranja je poslovao s dobiti oko 12,7 milionaKM. I pored pozitivnog trenda rasta, tržišteosiguranja je nedovoljno razvijeno, što jeuslovljeno znaèajnim uèešæem obaveznogosiguranja, finansijskom i ekonomskomsituacijom, usporenim privrednim rastom,te niskim nivoom životnog standardastanovništva. Na dan 31. decembra 2014.godine u FBiHje poslovalo trinaest društava za osiguranje,od èega pet obavlja iskljuèivo posloveneživotnih osiguranja, sedam posloveneživotnih i životnih osiguranja (kompozit-na društva) i jedno poslove reosiguranja. Odnavedenih društava, jedanaest putempodružnica posluju u Republici Srpskoj, asedam iz Republike Srpske putempodružnica/filijala u Federaciji BiH. Osni-vanjem i poslovanjem podružnica u Repub-lici Srpskoj i Federaciji BiH osigurava sefunkcionisanje jedinstvenog tržišta osigu-ranja. Sedam društava je u veæinskom vlas-ništvu rezidenata, a u odnosu na prethodniizvještajni period nije došlo do promjenevlasnièke strukture kapitala. Ostvarena premija u 2014. godini iznosi406,3 miliona KM, od èega je 307 milionaKM ostvareno u okviru poslova neživotnihosiguranja, a 99,2 miliona KM u životnomosiguranju. U odnosu na prethodnu godinu,premija je poveæana za 5,05 posto, što jeprvenstveno rezultat poveæanja premije živ-

otnog osiguranja. U strukturi premijepoveæanje u okviru životnog osiguranjaiznosi 14,5 posto a 2,32 posto kod neživot-nih osiguranja. U strukturi portfelja osigu-ranja i dalje dominira neživotno osiguranjesa 75,57 posto. Radi informisanja, Agenci-ja za nadzor na službenoj web straniciredovno objavljuje podatke i upoznajejavnost o svim važnim pitanjima.

B&H Airlines

Vlada Federacije BiH je usvojila Informaci-ju o stanju u javnom preduzeæu B&H Air-lines d.o.o. i pregovorima s predstavnicimaMitteldeutsche Tourismus Entwicklungsge-sellschaft mbH.Federalnom ministarstvu prometa ikomunikacija i Federalnom ministarstvufinansija je naloženo da, u suradnji saUredom premijera Vlade Federacije BiH,nastave pregovore s predstavnicima ovekompanije radi osnivanja zrakoplovnekompanije kojom bi bio riješen statuszaposlenika B&H Airlinesa.B&H Airlines se nalazi u veoma teškojfinansijskoj situaciji koja traje veæ duginiz godina. Revizorskim izvještajem za2013. godinu zakljuèeno je da Društvo nemože izmiriti svoje dugoroène obveze izstalnih sredstava i da bez znaèajnepomoæi neæe biti u stanju održati stalnostposlovanja. Reprezentativan primjer neg-ativnog poslovanja se može ogledati uèinjenici da je B&H Airlines od 2005. do2014. godina generirao 99.197.507 KMgubitka, i to samo u 2013. godini13.605.181 KM, a u 2014. još 12.740.986KM. Na kraju 2014. godine akumuliraninepokriveni gubitak poduzeæa iznosio je39.773.272 KM i još se poveæao u 2015.godini, dok istovremeno ukupni upisanikapital iznosi 18.773.272,70 KM.U bilanci stanja na dan 31. decembra 2014.godine iskazan je gubitak iznad visine kapi-tala od 20.011.970 KM, te je evidentno dapovjerioci više ne mogu biti namireni izkapitala poduzeæa i da je potreban pažijivoplaniran i izveden proces restrukturiranjaradi osiguranja nastavka poslovanja..

Zakon o proraèunima

Vlada Federacije BiH je, na juèerašnjojsjednici u Mostaru, utvrdila i ParlamentuFBiH po skraæenom postupku uputila

Sa sjednice

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuna-ma Zakona o proraèunima u FBiH.Jedan od razloga za izmjene i dopuneovog zakona je usuglašavanje njegovihkaznenih odredaba sa Zakonom oprekršajima, koji je stupio na snagu2014. godine. Uz to, predložene izmjenei dopune propisuju obveze donošenjaprovedbenih akata koji se odnose nafiskalnu procjenu posljedica na pro-raèun. Takoðer, meðusobno su usug-lašeni èlanci postojeæeg zakona kojimase utvrðuje osnovica za tekuæu prièuvu.Propisana je i moguænost izvršavanjapojedinih stvorenih obveza za vrijemetrajanja odluke o privremenom finansir-anju, obveza pokriæa ukupno ostvarenogdeficita i preciznije je utvrðena odredbaèlanka 81. Zakona koja se odnosi na kan-tonalne proraèunske inspektore.Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dalaje prethodnu saglasnost za alokaciju8.400.000 KM budžetskih sredstava koja æebiti deponovana na raèun Trajnog revolvingfonda kod Union banke d.d. Sarajevo.Federalno ministarstvo energije, rudarstva iindustrije i Union banka d.d. Sarajevo su 15.aprila 2014. godine potpisali ugovor ouspostavljanju Trajnog revolving fonda iugovor o komisionim poslovima, kojima jedefinisan poèetni iznos sredstava na raèunuovog fonda. Saldo na raèunu se mijenjazbog odliva novca prilikom dodjele kredit-nih sredstava, povratom glavnice kredita odkorisnika sredstava, kao i odobravanjembudžetskih sredstava resornom Federalnomministarstvu. Vlada je prihvatila Izvještaj o radu Agenci-

je za reviziju privatizacije u Federaciji BiHza period januar-juni 2015. godine.Vlada FBiH je, na osnovu raspoloživih ievidentiranih podataka na Jedinstvenomraèunu Trezora FBiH, donijela Odlukukojom Federalnom ministarstvu razvoja,poduzetništva i obrta odobrava korištenjesredstava koje je donirala Švicarska vlada upartnerstvu s Razvojnim programom ujed-injenih nacija (UNDP). Rijeè je o 461.744KM deponovanih na posebnom namjen-

skom transakcijskom raèunu, a namijen-jenih za realizaciju aktivnosti u okviruGrant sheme Unaprjeðenje poduzetnièkihzona u FBiH.

Kadrovska rješenja

Federalna vlada dala je Nadzornomodboru Sarajevoputeva d.d. Sarajevoprethodne saglasnosti za razrješenjedužnosti èlanova dosadašnjeg nadzornogodbora, kao i za privremeno imenovanjeNadzornog odbora ovog privrednog društ-va u sastavu Suvad Alibašiæ i MirelMiškoviæ. Takoðer, Nadzornom odboruSarajevoputeva data je, zbog isteka man-

data, prethodna saglasnost za imenovanjeNataše Fazliæ za predsjednicu Uprave -generalnu direktoricu, do okonèanjakonkursne procedure, a najduže na perioddo šest mjeseci. Vlada je Nadzornomodboru Cesta d.d. Mostar dala prethodnusuglasnost za razrješenje dužnosti èlanovaUprave i izvršnih direktora ovogprivrednog društva. Takoðer, prethodnasaglasnost data je za imenovanje KristijanaMilasa za vršioca dužnosti direktora -èlana Uprave i izvršnih direktora ZdenkaPropadala, (za tehnièke poslove), DarkaLakiæa (za ekonomsko-finansijskeposlove) i Milana Vukoja (za pravne i opæeposlove) Cesta d.d. Mostar. Ova imeno-vanja važe do okonèanja konkursne proce-dure, a najduže na period do šest mjeseci.Prethodnu saglasnost Vlada je dala za razr-ješenje dosadašnjih i za imenovanje vršilacadužnosti èlanova Nadzornog odbora BHTelecoma na period do najviše tri mjeseca,odnosno do okonèanja konkursne proce-dure, poèev od dana stupanja na snaguodluke Skupštine o imenovanju èlanovaNadzornog odbora. Saglasnost za privre-meno imenovanje data je za Ševala Kovaèe-viæa, Mugdima Mandžuku, Nedina Dediæa,Harisa Delizaimoviæa, Ibrahima Veliæa iVjekoslava Ivankoviæa..Nadzorni odbor JP Hrvatske pošte d.o.o.Mostar dobio je saglasnost Federalne vladeza razrješenje dužnosti èlanova Uprave -direktora i izvršnih direktora - prije istekamandata zbog gubitka povjerenja i prethod-nu saglasnost za imenovanje Mate Rupèiæaza vršioca dužnosti direktora - predsjednikaUprave i vršilaca dužnosti izvršnih direkto-ra Ljube Vujice (za poštansku tehnologiju) iIvana Sušca (za razvoj sistema i mar-ketinga) Hrvatskih pošta, do okonèanjakonkursne procedure, a najduže na perioddo šest mjeseci.Federalna vlada dala je prethodnu saglas-nost za razrješenje dužnosti èlanova Nad-zornog odbora JP Ceste Federacije BiHd.o.o. Sarajevo, prije isteka mandatazbog gubitka povjerenja. Takoðer,prethodnu saglasnost je dala za imeno-vanje Željka Petroviæa, Harisa Jašare-viæa, Damira Aniæa, Osmana Lindova iDaliborke Mariæ za vršioce dužnostièlanova Nadzornog odbora ovog javnogpreduzeæa na period do najviše tri mjese-ca, odnosno do okonèanja konkursneprocedure, poèev od dana stupanja nasnagu odluke Skupštine o imenovanjuèlanova Nadzornog odbora.Vlada je dala prethodnu saglasnost Nad-zornom odboru Hrvatskih telekomunikacijad.d. Mostar za donošenje odluke o imeno-vanju Gorana Kraljeviæa za èlana Uprave -izvršnog direktora za pokretnu mrežu ovogjavnog preduzeæa.


Brojne smjene u javnim preduzeæima

Vlada Federacije BiH mogla bi nasljedeæoj ili nekoj od narednih sjednica dautvrdi prijedlog rebalansa budžeta u kojemnedostaje oko 200 miliona KM. Vladanamjerava praviti izmjene finansiranja,izjavio je juèer savjetnik federalnog premi-jera Goran Mirašèiæ. "Osnovne izmjene kretat æe se u kontekstuizmjene finansiranja s obzirom na to danam je èetvrti stand-by aranžman s Meðu-narodnim monetarnim fondom (MMF)istekao 30. juna, a u okviru tog aranžmanabili smo planirali spoljno zaduženje od 200miliona KM", kazao je Mirašèiæ. Istakao jeda æe manjak sredstava, koja su bila plani-rana od MMF-a, biti nadoknaðen unutrašn-jim zaduženjem, kreditima kod komercijal-nih banaka. "Postoji veliki interes komercijalnih bana-ka, što je i dobro i loše. Dobro je što bankeimaju višak sredstava iznad rezervi, a loše

je što to znaèi da ne ulažu u privredu",smatra Mirašèiæ. Najavio je da æe se pred Federacijom BiHuskoro naæi i reforma socijalne zaštite ipenzionog sistema. Zakoni koji æe se ticatireforme penzionog sistema trebali bi bitiusvojeni do kraja ove godine. Prvi je zakono penzijsko-invalidskom osiguranju. Tu jei zakon o organizaciji PIO-a te zakon odobrovoljnim penzijskim fondovima. "Zakon o PIO je goruæi problem, jer se radio najugroženijoj kategoriji u FBiH i BiH.Definisat æe bodovni sistem te æe se izvrši-ti nova revalorizacija boda. Ovdje govo-rimo o ravnomjernijoj raspodjeli onoga štoimamo i o transparentnijem naèinu", kazaoje Mirašèiæ. Podsjetio je da trenutni dug Federacije BiHiznosi oko sedam milijardi KM. "Taj dug ne ukljuèuje privatni sektor",rekao je Mirašèiæ.

Reforma socijalne zaštite i penzionog sistema


PODACI PORESKE UPRAVE

Naplaæeni iznos po osnovu direktnih poreza za prvih osam mjeseci 2015. veæi je za pet posto nego u istom periodu prošle godine

Javni prihodi RS-a veæi za pet posto

URepublici Srpskoj je u proteklih osammjeseci na raèun javnih prihoda ukup-

no uplaæena milijarda i 471,3 miliona KM,odnosno 65,7 miliona KM ili pet posto višenego u istom periodu 2014. godine. Naplaæeni iznos po osnovu direktnihporeza za prvih osam mjeseci 2015. veæije za pet posto nego u istom perioduprošle godine, odnosno prikupljeno je283,3 miliona KM, podaci su Poreskeuprave RS-a. Istovremeno, naplataporeza na dobit veæa je za deset posto uodnosu na isti period lani, odnosnonaplaæeno je 106,9 miliona KM, dok jepo osnovu poreza na upotrebu, držanje inošenje dobara naplaæeno 11,3 milionaKM, odnosno 30 posto više nego u osammjeseci 2014. Takoðer, zabilježen je iporast naplate od poreza na nepokretnos-ti i imovinu, i to za 15,3 miliona KM ilideset posto više nego za isti period prošlegodine. Po osnovu poreza na dohodaknaplata je približna prošlogodišnjoj -naplaæeno je 149,7 miliona KM,saopæeno je iz Poreske uprave RS. Doprinosi su za osam mjeseci tekuæegodine naplaæeni u iznosu od 928,8 miliona

KM, što je u odnosu na naplatu iz istog peri-oda 2014. godine više za 35,8 miliona KMili èetiri posto. Za Fond PIO naplaæeno je489,9 miliona KM, što je više za dva postou odnosu na prošlogodišnju naplatu, a zaFond zdravstvenog osiguranja prikupljenoje 325,5 miliona KM ili tri posto manjenego u istom periodu lani. Doprinos zaFond solidarnosti naplaæen je u iznosu od49,3 miliona KM. Po osnovu ostalih javnihprihoda ukupno je naplaæeno 228,9 milionaKM, što je u odnosu na prošlogodišnjih241,5 miliona KM manje za pet posto. Odostalih javnih prihoda zabilježena jepoveæana naplata naknada za prireðivanjeigara na sreæu i to od 14 posto, odnosnoukupno je naplaæeno 13 miliona KM, dok

su koncesione naknade naplaæene u iznosuod 36,4 miliona KM ili 81 posto više uodnosu na prošlogodišnju naplatu u istomperiodu. Naplata po osnovu taksa i naknadatakoðer je veæa u odnosu na prošlogodišnjui to za osam posto i naplaæeno je 140,7 mil-iona ili 9,9 miliona više. Veæa naplata je zabilježena i od zaostalihobaveza po osnovu indirektnih poreza, uporeðenju s prošlom godinom naplaæeno je29,2 milion KM više. Naplata javnih prihoda i u mjesecu avgustu2015. godine veæa je za tri posto, odnosnonaplaæeno je 175 miliona KM, što je uodnosu na mjesec avgust prošle godine višeza pet miliona KM. Meðu prihodima koji suu padu je porez na nepokretnosti i u tommjesecu naplaæeno je za 14 posto manjesredstava nego u avgustu prošle godine.Doprinos za Fond solidarnosti je naplaæen uiznosu od 5,6 miliona KM, što je za devetposto manje od prošlogodišnje naplate uavgustu. Na manju naplatu ovog doprinosautjecala je izmjena Zakona o posebnomdoprinosu za solidarnost. Ovim izmjenama,obveznici posebnog doprinosa za soli-darnost nisu više fizièke osobe s najnižimliènim primanjima do 370 KM i penzioneri. Prema podacima Poreske uprave RS-a, napodruèju tog entiteta je za osam mjeseciregistrovano 1.019 poreskih obveznika -pravnih osoba i 2.904 poreska obveznika -preduzetnika, dok je istovremeno odjavl-jeno ukupno 118 poreskih obveznika -pravnih osoba i 811 poreskih obveznika -preduzetnika.

Naplata po osnovu ostalih prihoda, odkojih su najznaèajniji prihodi od divi-dendi i udjela u profitu javnih pre-duzeæa naplaæena je u iznosu od 26,9

miliona KM i manja je za 60 posto, sobzirom da je u prošloj godini po ovomosnovu bila znaèajna uplata Elektropri-jenosa po osnovu zaostalih obaveza.

Prihodi od dividendi i udjela u profitujavnih preduzeæa manji za 60 posto

Prema informacijama ministra vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa MirkaŠaroviæa, izvoz mesa u Tursku u 2015.godini poveæan je za oko 300 posto. Naime,Turska je BiH omoguæila povoljniji izvozmesa, a godišnja kvota mesa koje BiHmože izvesti u Tursku je 1.000 tona. Izvoz je samo za prva èetiri mjeseca ovegodine, prema podacima Vanjskotr-govinske komore BiH, iznosio 14.005.253KM, dok je za cijelu 2014. godinu izvezenorobe vrijedne 20.130.195 KM.Prema infomracijama kojima raspolažeŠaroviæ, BiH je u prvoj polovini 2015.veæ iskoristila kvotu od 1.000 tona mesakoje može izvesti u Tursku. Do sada ova

kvota nikada nije bila u potpunosti isko-rištena tokom cijele godine. Upravozbog toga BiH æe od Turske zatražitipoveæanje ove kvote ili potpuno ukidan-je ogranièenja."Neki aerodromi u BiH sada praktiènožive od kargo transporta mesa uTursku", rekao je Šaroviæ.Meso se iz BiH u Tursku izvozi s aero-droma u Sarajevu i u Banjoj Luci, adnevno èesto idu i po dva aviona mesaiz BiH za Tursku.Ovaj izvoz predstavlja izuzetno važanaspekt poslovanja za ova dva bh.aerodorma, a Šaroviæ je potvrdio da seradi i na osposobljavanju Aerodorma u

Tuzli kako bi i sa njega moglo biti trans-portovano meso."Radimo na otvaranju tuzlanskog aero-droma, sutra možda i Aerodroma uMostaru, ako to budu željeli. Na nama jeda osiguramo da rade. Suština ovog poslaje da poveæamo stoèni fond i uposlimomesarsku industriju", naveo je Šaroviæ.Podsjeæamo, Turska je odobrilabescarinski uvoz odreðene kolièinemesa iz BiH u sklopu pomoæi našojzemlji nakon prošlogodišnjih majskihpoplava. Cijena po kilogramu žive vageiznosi blizu pet KM i to je vrlo stimula-tivna cijena za bh. stoèare i mesnuindustriju.

Izvoz mesa iz BiH u Tursku poveæan za 300 postoPROFITIRALI MESARI I AERODROMI

Naplata poreza na dobit veæa je za deset posto,naplaæeno je 106,9 miliona KM


Austrijska kompanija Svarovski otvo-rila je juèer u Subotici proizvodni

pogon i najavila da æe do sredine iduæegodine zaposliti još 170 radnika. PremijerAleksandar Vuèiæ prisustvovao jesveèanom otvaranju novog proizvodnogpogona, poruèivši da je ulaganje Vlade utu fabriku od 2,75 miliona eura ulaganje ubuduænost, buduænost Subotice i svihgraðana. On je, obraæajuæi se zvanicama,rekao da je ta investicija po kvalitetumaterijala i površini objekata najveæainvesticija u Srbiji do sada. Posebnozadovoljstvo on je izrazio, jer su 383 rad-nika dobila posao, a osim toga je najavl-jeno da æe biti zaposleno još 170 ljudi.Direktor Svarosvki Subotica Dejan

Jovanoviæ oznaèio je otvaranje nove fab-rike kao dogaðaj od velikog znaèaja pokompaniju, ukazao da je prije nekolikogodina postojala samo ideja o projektu, teda je 2012. donijeta odluka o realizaciji,nakon èega je osnovano preduzeæe uSrbiji, a odmah nakon toga potpisanugovor sa Vladom Srbije, koji jepodrazumijevao obavezu o investiranju.Donijeta je, kako je kazao, odluka da sejoš prije investicije zapoène sa proizvod-njom, te je decembra 2013. uslijedilozapošljavanje prvih radnika i otpoèela jeproizvodnja u iznajmljenom prostoru.Fabrika u Subotici, prema njegovimrijeèima, postala je znaèajan dio porodiceSvarovski.

REGION

Teèajna lista Hrvatske narodne bankeTeèajevi su izraženi u kunama /kn/. Vrijedi od 4. septembra/rujna 2015. godine

ZEMLJA ŠIFRA OZN. VAL. JED. KUPOVNI SREDNJI PRODAJNI036 AUD 1 4,700483 4,714627 4,728771124 CAD 1 5,050677 5,065875 5,081073392 JPY 100 5,568303 5,585058 5,601813752 SEK 1 0,802368 0,804782 0,807196756 CHF 1 6,915728 6,936538 6,957348826 GBP 1 10,239494 10,270305 10,301116840 USD 1 6,700805 6,720968 6,741131978 EUR 1 7,525004 7,547647 7,570290

Australija Kanada Japan Švedska Švicarska Vel. BritanijaSAD EMU

Svarovski otvorio pogon u Subotici

Ruma dobijaradna mjesta

Premijer Srbije Aleksandar Vuèiænajavio je poslije susreta sa predsjed-nikom Vlade Èeške BohuslavomSobotkom u Novom Sadu da æe èeškafirma Mitas u svoju fabriku guma uRumi uložiti 18 miliona eura i zaposli-ti još 200 do 250 ljudi. Do kraja ove godine oèekuju se noviugovori sa èeškim preduzeæima, teulaganja u obnovljive energije i hemi-jsku industriju vrijedna deset do 12miliona eura.

Yura želi graditi fabriku

Gradonaèelnik Leskovca Goran Cve-tanoviæ izjavio je da æe južnokorejskakompanija Yura, najvjerovatnije,izgraditi još jednu fabriku u Leskovcui zaposliti 3.000 radnika. Cvetanoviæje na konferenciji za novinare rekao daje o tom planu razgovarao sa pred-stavnicima uprave Yure."Izrazili su želju da grade još jednufabriku u Leskovcu i ona bi bilanajveæa Yurina fabrika na svijetu. Akotaj projekat bude uspio, postoje izgledida Južnokoreanci i dalje investiraju unaš grad", kazao je Cvetanoviæ.Yura je 2010. godine u Leskovcu otvo-rila fabriku elektro-kablova u kojojsada rade 1.692 radnika, a u toku jeprijem još 276 radnika.

Banke protivHrvatske

Na hrvatski plan o konverziji kreditavezanih uz švicarski franak u euro reagi-ralo je pet velikih meðunarodnih banakakoje posluju u Hrvatskoj. Poruèile su daplan krši zakone Evropske unije i bilater-alne ugovore o ulaganju, te da je ozbiljanretroaktivni udar na postojeæe ugovore okreditiranju. Najavile su da æe poduzetiodreðene korake i tražiti objašnjenje odVlade Hrvatske.Erste Group Bank AG, UniCredit SpA,OAO Sberbank, Raiffeisen Bank Interna-tional i Hypo Group Alpe Adria razmotritæe taj sluèaj s Vladom bude li donesenzakon o konverziji, prenosi agencijaBloomberg iz zajednièkog priopæenjabanaka."Ozbiljno nas zabrinjava takav razvojdogaðaja i izjave iz Vlade", navodi se upriopæenju banaka.

Najveæa investicija u Srbiji do sada

Francuski farmeri dovezli su više od 1.500traktora u centar Pariza zahtijevajuæi mjere

od Vlade s ciljem suzbijanja ekonomske krizeu sektorima mesne i mlijeène industrije, gdjesu neke farme blizu bankrota. Protesti, koji suusporili juèer jutarnji saobraæaj na putevimaoko Pariza, uslijedili su nakon demonstracijafarmera ovog ljeta zbog pada cijenapoljoprivrednih proizvoda.Francuski sindikat farmera FNSEA, koji je iorganizovao proteste, saopštio je da sunajavljene mjere Vlade nedovoljne dapomognu farmerima koji se suoèavaju saruskim embargom na zapadne proizvode,stranom konkurencijom sa jeftinijim

proizvodima i sve veæim utjecajem super-marketa. Francuski farmeri kažu da trpegubitke zbog poveæanih socijalnih troškova ioštrijih propisa za zaštitu èovjekove okoline.

SVIJET

U centru Pariza više od 1.500 traktora

Rusi ne praštaju dug

Ukrajinska vlada æe proglasiti bankrotako Parlament odbije prijedlog kreditoraza restrukturiranje ino duga, kaže min-istrica finansija Ukrajine Natalija Jaresko.Ona je, takoðer, izrazila uvjerenje daUkrajina neæe dobiti povoljnije uslove odonih koje joj trenutno nude meðunarodnikreditori.Zvanièni Kijev je saopštio i da je slièneuslove ponudio Moskvi, u èijem posjedusu ukrajinske obveznice vrijedne tri mili-jarde dolara sa rokom dospijeæa u decem-bru ove godine, ali je ruski ministar finan-sija Anton Siluanov prošle nedjeljeponovio da Rusija neæe uèestvovati urestrukturiranju.Ukrajina i njeni kreditori su dogovorili20-procentni otpis ukrajinskog državnogduga koji iznosi 18 milijardi dolara poosnovu euroobveznica i odlaganjeplaæanje duga za èetiri godine.

Poljska domaæinekonomskog

forumaEkonomski forum centralne i istoèneEvrope, dvadeset i peti, bit æe održan od 8.do 10. septembra u Krynica-Zdroju uPoljskoj. Tema ovogodišnjeg foruma je "Ususret otpornijoj Evropi. Strategije zabuduænost". Ekonomski forum je postaonajutjecajnije mjesto susreta politièkih iposlovnih lidera centralne i istoène Evrope,sa ciljem kreiranja povoljne klime za poli-tièku i ekonomsku saradnju u Evropi.Na forumu uèestvuje više od 3.000 visok-ih zvanica iz svijeta politike i biznisa, izEvrope, Azije i Amerike, a dolaze iz oko60 zemalja.

Shell želi BG Group

Evropska komisija dala je saglasnostRoyal Dutch Shellu za planiranu kupnjubritanskog BG Groupa u poslu za kojiodobrenje moraju dati i australski i kineskiregulatori. Komisija je saopæila da plani-rana Shellova kupnja energetske grupe BGvrijedna 47 milijardi funti (64 milijardeeura) neæe narušiti tržišno natjecanje upodruèju poslovanja naftom ili ukapljenimprirodnim plinom (LNG). RukovodstvaBG Groupa i Shella nadaju se da æetransakcija, koja je najavljena 8. aprila, bitizakljuèena do poèetka 2016. godine, azahtijevat æe i potporu dionièara obje kom-panije. Ako bude završen, ovaj posao æepodiæi Shell na drugo mjesto u svijetu, izaamerièkog diva ExxonMobila.

Blokiran Pariz

LondonValuta U.K. £ U.S. $ Euro € Yen Can $ Aud $ SFrancU.K. £ U.S. $Euro €YenCan $Aud $SFranc

- 1.5259 1.3714 183.4032 2.0230 2.1787 1.48790.6553 - 0.8988 120.1900 1.3258 1.4278 0.97500.7292 1.1127 - 133.7300 1.4751 1.5886 1.08490.0055 0.0083 0.0075 - 0.0110 0.0119 0.00810.4943 0.7543 0.6779 90.6581 - 1.0769 0.73550.4590 0.7004 0.6295 84.1811 0.9286 - 0.68290.6721 1.0256 0.9217 123.2655 1.3597 1.4643 -

New YorkUkršteni kursevi svjetskih valuta, juèe u 16h

C. Pair Price Change %Change Day Range 52 Week Range EUR/USD

AUD/USD

GBP/USD

USD/JPY

EUR/JPY

EUR/GBP

USD/CAD

USD/CHF

1.1119 -0.0105 -0.9391% 1.1110 1.1245 1.0458 1.31590.7005 -0.0036 -0.5092% 0.6993 0.7059 0.6993 0.93961.5273 -0.0029 -0.1895% 1.5236 1.5314 1.4567 1.6525

120.2335 -0.1265 -0.1051% 120.0720 120.7000 104.6930 125.8550133.6800 -1.4121 -1.0453% 133.6632 135.3730 126.1029 149.67420.7280 -0.0055 -0.7483% 0.7276 0.7374 0.6936 0.80651.3268 0.000000 0.000000 1.3249 1.3290 1.0824 1.33530.9754 +0.0058 +0.5961% 0.9682 0.9759 0.7187 1.0240

Indeks Vrijednost Promjena % Promjene VrijemeDOW JONES INDUS. AVG 16,351.38 +293.03 +1.82% 16:15:00S&P 500 INDEX 1,948.86 +35.01 +1.83% 16:36:25NASDAQ COMPOSITE INDEX 4,749.98 +113.87 +2.46% 17:16:04NYSE COMPOSITE INDEX 10,013.36 +138.69 +1.40% 20:20:05S&P/TSX COMPOSITE INDEX 13,545.25 +63.35 +0.47% 16:51:00

Sjeverna i Latinska Amerika

Indeks Vrijednost Promjena % Promjene VrijemeNIKKEI 225 18,182.39 +86.99 +0.48% 02:28:01TOPIX INDEX (TOKYO) 1,474.98 +8.99 +0.61% 02:00:03HANG SENG INDEX 20,934.94 -250.49 -1.18% 04:01:24CSI 300 INDEX 3,365.83 +3.75 +0.11% 03:01:53S&P/ASX 200 INDEX 5,027.80 -73.66 -1.44% 02:50:29

Azija / Pacifik

Indeks Vrijednost Promjena % Promjene Vrijeme

Euro Stoxx 50 Pr 3,258.27 +59.41 +1.86% 08:49:15FTSE 100 INDEX 6,177.49 +94.18 +1.55% 08:49:21DAX INDEX 10,279.55 +231.50 +2.30% 08:49:27CAC 40 INDEX 4,638.17 +83.25 +1.83% 08:49:15IBEX 35 INDEX 10,022.30 +84.00 +0.85% 08:49:45

Evropa / Afrika / Srednji Istok

Indeksi svjetskih berzi - 4. septembar 2015. (vrijeme je GMT-5)

poslovne040915

Documents