postupak psihološke procjene djece koju provodi školski psiholog
DESCRIPTION
Postupak psihološke procjene djece koju provodi školski psiholog. Prof.dr.sc. Nataša Jokić-Begić Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet, Zagreb. Psihički smetnje i poremećaji u školskoj dobi. Malo brojki. U RH 19% stanovništva su djeca i mladi do 18. godine - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Postupak psihološke procjene djece koju provodi
školski psiholog
Prof.dr.sc. Nataša Jokić-Begić
Odsjek za psihologiju
Filozofski fakultet, Zagreb
Psihički smetnje i poremećaji u školskoj dobi
Malo brojki....
• U RH 19% stanovništva su djeca i mladi do 18. godine
• Inozemni podaci - 20-25% djece i adolescenata ima psihičke smetnje
• 15% ima psihičke poremećaje
• samo jedno od petero djece dobiva adekvatnu psihološku pomoć
Zašto djeca ne dobivaju pomoć?
• razlog je nedovoljno dobro prepoznavanje psihičkih smetnji od strane odraslih osoba koje okružuju djecu
• Neke smetnje su teže prepoznatljive jer:
– Djeca imaju manji repertoar ponašanja nego odrasli
– Oskudno verbaliziraju emocionalna stanja
– Emocije su promjenjive
– Dinamičan razvoj – neka ponašanja su očekivana u nekoj dobi – NUŽNO POZNAVANJE RAZVOJNIH NORMI
– Ponašanja su ovisna o socijalnom kontekstu
kod djece više nego kod odraslih uočljivo da se:
- ista se psihička smetnja manifestira na različite načine
depresija
tugatuga somatizacijasomatizacija agresivnostagresivnost
kod djece više nego kod odraslih uočljivo da se:- različiti poremećaji manifestiraju na isti način
poremećaj poremećaj ponašanjaponašanja
depresijadepresija adhdadhd
agresivnost
Što ostaje skriveno?
• Češće se prepoznaju eksternalizirane poteškoće
• Internalizirane poteškoće su češće, ali se teško otkrivaju
• Mnogi dječji poremećaji dovode do trajnih posljedica za pojedinca, obitelj i društvo jer narušavaju psihosocijalni razvoj
• Većina poremećaja odraslih ima korijene u dječjim poremećajima koji nisu dijagnosticirani ni tretirani...
• Još malo brojki...
PREVALENCIJE POREMEĆAJA KOD DJECE
ADHD 3-7% Mucanje 1%
Akalkulija < 1% Noćni strahovi 1-6%
Anorexia Nervosa 0.5-1% OCD 0.7-1%
Autizam 5/10,000 Ovisnosti (droge/alkohol) 2/4%
Bulimia Nervosa 1-3% Hipomanija 0.1%
BAP I, II i Ciklotimija 0.4-1% Panični poremećaj 1-2%
Disleksija 4% Por. hranjenja kod djece 1-5%
Elektivni mutizam <1% Poremećaj ophođenja 2-10%
Enkopreza (s 5 god) 1% Poremećaj prilagodbe 2-8%
Enureza (s 5 god) 3-7% PTSP 1-..%
Enureza (s 10 god) 2-3% Shizofrenija 1/10,000
Fonološki porem. 6-7god 2-3% Socijalna fobija 1%
Fonološki porem. 17god 0.5% Specifična fobija 2-9%
GAD 3-4% Teškoće učenja 2-10%
Mjesečarenje 1-5% Veliki depresivni porem. 2-6%
Ingersoll i Previts, 2001.Ingersoll i Previts, 2001.
PREVALENCIJE POREMEĆAJA KOD DJECE
ADHD 3-7% Mucanje 1%
Akalkulija < 1% Noćni strahovi 1-6%
Anorexia Nervosa 0.5-1% OCD 0.7-1%
Autizam 5/10,000 Ovisnosti (droge/alkohol) 2/4%
Bulimia Nervosa 1-3% Hipomanija 0.1%
BAP I, II i Ciklotimija 0.4-1% Panični poremećaj 1-2%
Disleksija 4% Por. hranjenja kod djece 1-5%
Elektivni mutizam <1% Poremećaj ophođenja 2-10%
Enkopreza (s 5 god) 1% Poremećaj prilagodbe 2-8%
Enureza (s 5 god) 3-7% PTSP 1-..%
Enureza (s 10 god) 2-3% Shizofrenija 1/10,000
Fonološki porem. 6-7god 2-3% Socijalna fobija 1%
Fonološki porem. 17god 0.5% Specifična fobija 2-9%
GAD 3-4% Teškoće učenja 2-10%
Mjesečarenje 1-5% Veliki depresivni porem. 2-6%
Ingersoll i Previts, 2001.Ingersoll i Previts, 2001.
Najčešće smetnje su:
• Anksioznost
• Depresija
• Poremećaji ponašanja
• Teškoće učenja
Teškoće učenja
AnksioznostDepresija
Poremećaji ponašanja
Biopsihosocijalni model
• umirenje i uznemirenje može krenuti iz svakog sustava i djelovat će na sve sustave!
• U dječjoj i adolescentnoj dobi biološki i psihološki sustav sazrijevaju te je stoga socijalni još značajniji nego u odrasloj dobi
Kako prepoznati djecu sa smetnjama?
• Smetnje se očituju u ponašanju
• Nastavnik opaža promjene i/ili odstupanja
• Roditelj izražava zabrinutost
• Psiholog provodi trijažu
Razvojne promjene
10 12 14 16 18
Strahovi
Sramežljivost
Tjeskoba
Depresivnost
Opsjednutost izgledom
Egzistencijalne brige
Ljubavne brige
Smetnje učenja
Rizična ponašanja
Strahovi
Sramežljivost
Brige oko škole
Mirno i zadovoljno razdoblje
Egzistencijalne brige
Ljubavne brige
Smetnje učenja “Popuštanje” u školi
Rizična ponašanja, Impulzivnost
TEŠKO JE RAZLIKOVATI:
depresivno i zločesto dijete
depresivno i lijeno dijete
depresivno i hiperaktivno
hiperaktivno i živahno dijete
hiperaktivno i zločesto dijete
hiperaktivno i manično dijete
adolescentna krizu i borderline
adolescentna krizu i psihozu
depresivno dijete depresivno dijete se ne smijese ne smije
psihomotorni psihomotorni nemir zbog nemir zbog
dep.dep.
reducirani voljni reducirani voljni dinamizmidinamizmi zbog zbog
dep.dep.
kod ADHD je kod ADHD je aktivnost aktivnost
neusmjerenaneusmjerena
ADHD je ADHD je “oduvijek” “oduvijek” prisutanprisutan
ADHD je ADHD je motiviran motiviran “iznutra”“iznutra”
za borderline za borderline je potreban je potreban
faktor faktor vremenavremena
kod psihoze uvijek dolazi do kod psihoze uvijek dolazi do poremećaja u socijalnom poremećaja u socijalnom
funkcioniranjufunkcioniranju
Trijaža psihičkih poteškoća kod djece
• Trebalo bi je provoditi svake godine
• Posebice su značajna prijelazna razdoblja – 5. razred i prelazak u SŠ
• 7. i 8. razred – pojačani zahtjevi, pubertet
• SŠ – kod djevojaka posebnu pažnju obratiti poremećajima hranjenja
Što treba ispitati u trijažnom postupku?
• Izvore stresa
• Zadovoljstvo sobom kao učenikom
• Percepciju roditeljskog zadovoljstva
• Prihvaćenost u grupi
• Somatizaciju
• Anksioznost
• Depresivnost
• Samopoštovanje
• Opće psihopatološke simptome
Izvori stresa
Istraživanje u jednoj OŠ u Zagrebu
• 356 učenika (179 dječaka i 177 djevojčica)
• dob - 4. r. (10 godina) – 8. r.(14 godina)
razred 4. 5. 6. 7. 8.
n 63 70 82 63 77
Pitali smo djecu...
• „Da imaš čarobni štapić, koje bi svoje strahove volio/ljela maknuti?”
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
škol
a
zli l
judi
živo
tinja
neus
pjeh
bole
st -
ja
emoc
ije
visi
na
mra
kbo
lest
- m
oji
nepr
ihva
ćanj
e
rodi
telji
sve
kata
stro
fe
duho
vino
ćne
mor
e
grom ra
tkl
aust
rofo
bija
Instruments:
škola
prijat
elji
rodite
lji
brat/s
estra
izgle
d
nešto
dru
go
U odgovarajućem stupcu sjenčanjem označi koliko problema
imaš sa školom, prijateljima, roditeljima, braćom ili sestrama te izgledom u zadnjih mjesec dana.
Ukoliko postoji još neki izvori problema, napiši ga i označi pod
nešto drugo.
Izvori stresa u djece
1. ŠKOLA – s dobi sve više
2. roditelji, braća i izgled
3. prijatelji
15% djece je označilo nešto drugo – bolest, izvanškolske aktivnosti, ljubavne probleme..)
10 11 12 13 14
inte
nzi
tet
girls boys
anksioznost depresivnostsamopoštovanj
e
Kumulativni stres 0.63** 0.66** -0.60**
Zadovoljstvo
Istraživanje na velikom uzorku djece i adolescenata
SUDIONICI
• N=1370 (663-Ž)
• 254 iz SŠ (strukovne i gimnazije)
• Zagreb, Osijek, Karlovac
- Prosjek ocjena na polugodištu- Samoprocjene zadovoljstva sobom kao učenikom i
roditeljskog zadovoljstva- Procjena omiljenosti u razredu
INSTRUMENTI
depresivnost - CDI (Chilhood Depression Inventory)
anksiozna osjetljivost - ASI (Anxiety Sensititvity Index)
anksioznost kao osobina ličnost - STAIC-T (Trait Anxiety Inventory for Children)
samopoštovanje – Coopersmith upitnik samopoštovanja
Pitali smo djecu i mlade da procjene...
Koliko si zadovoljan sobom kao učenikom?
a) zadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti
b) zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji
c) nezadovoljan sam, trebao bi se više potruditi
d) nezadovoljan sam, ali nemam volje više se potruditi
Što misliš koliko su tobom kao učenikom zadovoljni tvoji roditelji?
a) Jako su zadovoljni, stalno me hvale
b) Zadovoljni su, no stalno govore da se trebam još potruditi
c) Ne znam jesu li zadovoljni
d) Nezadovoljni su, stalno me kritiziraju
Kako se osjećaš u svom razredu? a) izvrsno, imam dobro društvo u razredu
b) imam malo prijatelja u razredu
c) nemam baš prijatelja u razredu, ali imam izvan razreda (iz drugih razreda ili van škole)
d) uopće nemam prijatelja, ali bi volio imati
e) nemam prijatelja niti bi ih želio imati
Na liniji označi u kojoj se mjeri smatraš omiljenim ili neomiljenim u svom razredu od strane drugih učenika
Ja sam Ja sam
neomiljen u razredu oomiljen u razredu
Zadovoljstvo osobno i roditeljsko
• Oko 50% odličnih učenika odgovara: “zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji”, odnosno “Zadovoljni su, no stalno govore da se trebam još potruditi”
• Samo 9% vrlo dobrih učenika odgovara “zadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti” odnosno “Jako su zadovoljni, stalno me hvale”
Treba svakako ispitati zadovoljstvo učenika i njihovih roditelja jer je ono prediktor psihičkih smetnji!
Zadovoljstvo sobom i psihičke smetnje
Koliko si zadovoljan sobom kao učenikom?
samopoštovanje
anksioznost depresivnost
zadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti
20.8 30.4 6.1
zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji
18.2 32.2 8.6
Nezadovoljan sam, ttrebao bih se više potruditi
15.0 35.1 12.5
Nezadovoljan sam ali se nemam volje više potruditi
13.1 37.0 14.7
Zadovoljstvo sobom i psihičke smetnje
Koliko si zadovoljan sobom kao učenikom?
Suicidalna razmišljanja
(%)zadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti 8.8
zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji 17.2
Nezadovoljan sam, ttrebao bih se više potruditi
21.4
Nezadovoljan sam ali se nemam volje više potruditi
35.1
Tjelesne manifestacije
Međunacionalno istraživanje
SUDIONICI
• N=572
• Učenici 1.r. SŠ
• 4 grada (Zagreb, Subotica, Tuzla, Bihać)
• U svakom gradu jedna gimnazija i jedna strukovna
• 49% djevojaka
INSTRUMENTI:
depresivnost - CDI (Chilhood Depression Inventory)
anksioznost kao osobina ličnost - STAIC-T (Trait Anxiety Inventory for Children)
anksiozna osjetljivost - ASI (Anxiety Sensititvity Index)
psihopatološki simptomi (CORE-YP)
tjelesne manifestacije stresa (silueta ljudskog tijela)
Gdje u tijelu osjećaš stres?Kada ljudi osjećaju strah, njihovo se tijelo uznemiri. Strah možemo osjećati u različitim dijelovima tijela. Zanima nas gdje ti osjećaš strah. Pred tobom je crtež ljudskog tijela. Označi (sjenčanjem) na tom crtežu sva mjesta na tijelu na kojima osjećaš strah.
Kada ljudi osjećaju strah, njihovo se tijelo uznemiri. Strah možemo osjećati u različitim dijelovima tijela. Zanima nas gdje ti osjećaš strah. Pred tobom je crtež ljudskog tijela. Označi (sjenčanjem) na tom crtežu sva mjesta na tijelu na kojima osjećaš strah.
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
0 1 2 3 4 5 6number of marked locations
27%
73%
M=2.1; SD=1.3
Nema spolnih razlika
viša• depresivnost• anksioznost• anksiozna
osjetljivost• opća psihopatologija
niže• samopoštovanje
%
Gdje u tijelu osjećaš strah/stres?
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Opći psihopatološki simptomi
CORE-YP
• Nastao u Velikoj Britaniji
• Postoje različite verzije (odrasli, skraćene forme, za djecu...)
• Ateorijski
• Preporuka za korištenje u školskom okruženju i u savjetovalištima
• Pogodan za praćenje
• Inovativan način prijevoda
Preliminarni rezultati na uzorku15-godišnjaka (N=570)
• Cronbach alpha= 0.79
• MDjevojčice=13.7; SD=6.2
• MDječaci=11.4; SD=6.1
anksioznost depresivnost
CORE-YP0.67** 0.63**
CORE_UK
CORE_UK
30,00
28,00
26,00
24,00
22,00
20,00
18,00
16,00
14,00
12,00
10,00
8,00
6,00
4,00
2,00
,00
Fre
qu
en
cy
60
50
40
30
20
10
0
Zadovoljstvo sobom i CORE-YPKoliko si zadovoljan sobom kao učenikom?
CORE-YP
zadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti
11.3
zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji
11.7
Nezadovoljan sam, ttrebao bih se više potruditi
14.2
Nezadovoljan sam ali se nemam volje više potruditi
17.4
POSTUPCI KLINIČKE PROCJENE
• intervju
• opažanje
• ljestvice procjene ponašanja i doživljavanja
• testovi inteligencije
• testovi specifičnih sposobnosti
• upitnici ličnosti
• projektivni testovi
Specifičnosti psihološke procjene djece u odnosu na procjenu odraslih
• razvojna perspektiva - prepoznavanje onih oblika ponašanja koje se smatra primjerenim za određeno razvojno razdoblje, ali znakom poremećaja u drugoj životnoj dobi
• postojanje problema ne uočavaju sama djeca već ih upućuju drugi
• maturacijske razlike između djece utječu na način izražavanja simptoma, te ih je teže klasificirati
• ograničenje uporabe nekih metoda
Faze psihološke procjene djece
• 1. Procjena problema zbog kojeg dijete dolazi
• utvrđivanje socijalnog konteksta - tko vidi problem, zašto baš sada traže pomoć, emocije roditelja kada govore o problemu
• koji čimbenici su ga potaknuli, koji ga održavaju
• učestalost, situacijska specifičnost
Faze psihološke procjene djece
• 2. Ispitivanje djeteta - procjena općih područja razvoja
• razvojni status (motorički, kognitivni, govorni, socijalni, emocionalni)
• roditelji i obitelj (osobine ličnosti, bračni status, stilovi roditeljstva)
• okolina (stres, SES)
• zdravstveni status (članovi obitelji, kronične bolesti, perinatalna povijest)
Faze psihološke procjene djece
• 3.analiza podataka i interpretacija nalaza
• odgovori na pitanja postavljena tijekom procjene
• utvrđivanje područja za intervencije
• preporuke za roditelje (što realističnije za kontekst u kojem dijete živi)
Anamneza
• obitelji (dob, obrazovanje, zdravlje, interakcije, privrženost)
• razvojni miljokazi (hranjenje, spavanje, socijalne interakcije)
• zdravlje, medicinska povijest
• vrtić, škola (odnosi s vršnjacima, postignuće)
• smetnje ponašanja i emocionalne smetnje
Specifičnosti intervjua
• komunikacija prilagođena dobi djeteta
• smanjivanje i prevladavanje straha
• specifične tehnike: razgovor o crtežu, nadopunjavanje rečenica, nadopunjavanje priče, razgovor o hipotetskom problemu, korištenje igre
• zaključivanje: sumirati, informirati o daljnjim koracima, pitati za mišljenje
Testiranje
• uspostavljanje odgovarajućeg odnosa
• promatranje ponašanja
• poticanje
• izbjegavanje frustracije
• očuvati djetetovo samopoštovanje
• uspostaviti i održati dobar odnos s roditeljima
Opažanje ponašanja
• prilagodba testovnoj situaciji
• reakcije na pogreške i uspjehe
• način rada
• govor
• opće raspoloženje i socijabilnost
• razina tjeskobe
• distraktibilnost
Interpretacija nalaza
• zaključak u smislu odgovora na razlog dolaska - dijagnoza ili prisutnost elemenata određenog poremećaja, stupanj oštećenja ili poboljšanja, preporuka za daljnju obradu, tretman ili rehabilitaciju
• interpretacija nalaza roditeljima - informiranje, savjetovanje, konkretne upute
PRIMJERI
Djevojka (12) dolazi u pratnji majke Djevojka (12) dolazi u pratnji majke zbog poteškoća u vidu kompulzivnih zbog poteškoća u vidu kompulzivnih radnji: otvaranje-zatvaranje ladica, radnji: otvaranje-zatvaranje ladica, pijenje gutljaj po gutljaj, rigidan pijenje gutljaj po gutljaj, rigidan slijed radnji (pranje zubi, skidanje..). slijed radnji (pranje zubi, skidanje..). Prije izraženo pranje ruku oko 30ak Prije izraženo pranje ruku oko 30ak puta na dan. U školi i pred drugom puta na dan. U školi i pred drugom djecom kontrolira prisile, katkad ih djecom kontrolira prisile, katkad ih kasnije «odradi».kasnije «odradi».
Mladić (17) dolazi u pratnji majke Mladić (17) dolazi u pratnji majke zbog smetnji ponašanja. Majka ga zbog smetnji ponašanja. Majka ga opisuje kao oduvijek nemirnog i opisuje kao oduvijek nemirnog i neposlušnog, a sada i zbog malih neposlušnog, a sada i zbog malih nesuglasica dolazi do velikih nesuglasica dolazi do velikih ispada (prijeti ukućanima, razbija ispada (prijeti ukućanima, razbija ili bude auto-agresivan i sl.)ili bude auto-agresivan i sl.)
Dječak (11) dolazi u pratnji oca Dječak (11) dolazi u pratnji oca zbog školskog neuspjeha. Polazi 5. zbog školskog neuspjeha. Polazi 5. razred, na polugodištu je imao razred, na polugodištu je imao više negativnih ocjena. Kod kuće više negativnih ocjena. Kod kuće mu pomažu u učenju. Osim mu pomažu u učenju. Osim poteškoća u savladavanju poteškoća u savladavanju školskog gradiva, nema drugih školskog gradiva, nema drugih problema.problema.
Dječak (11) dolazi u pratnji majke. Dječak (11) dolazi u pratnji majke. Djeluje uplašeno. Izložen je Djeluje uplašeno. Izložen je zlostavljanju nekolicine dječaka već zlostavljanju nekolicine dječaka već duže vrijeme. O tome nije nikome duže vrijeme. O tome nije nikome govorio i prije neki dan je sjedio na govorio i prije neki dan je sjedio na prozorskoj dasci i razmišljao o prozorskoj dasci i razmišljao o samoubojstvu. Tek je tada priznao samoubojstvu. Tek je tada priznao roditeljima koji su obavijestili školu. roditeljima koji su obavijestili školu. Nakon intervencije škole osjeća se Nakon intervencije škole osjeća se lošije. lošije.
TESTOVI I UPITNICI
SPOSOBNOSTI “LIČNOSTI”
intelektualnih
specifičnih
RTČ LB
Binet Therman
RCFT
WISC AVLT
REWISC Kohs
CPM, RPM WB-sp
RBS WAIS
EPQ-Jr STAIC
DAIA SKAD
PIE SDD
MMPI-A CDI
SAD ADHDT
PROS/AG SUO
SKAN SDQ
Praktični savjeti...
• POSUMNJATE LI PATOLOGIJU UPUTITE DIJETE KLINIČKOM PSIHOLOGU NA OBRADU, ALI DO TADA POKUŠAJTE ORGANIZIRATI NEKI OBLIK POMOĆI
• UVIJEK JE DOBRO:
– “normalizirati” situaciju
– umiriti dijete, roditelje i nastavnike
– hrabriti i hvaliti dijete
Kako napisati nalaz?
Pravilo iz kliničke psihologije...
• I odrasli i djeca dolaze kao već (nekako) složene puzzle. U dijagnostici odraslih psiholog pregledava kako su te puzzle složene, u dijagnostici djece pregledava i one odrasle koji su slagali te puzzle.
U školskom okružju...
• Treba razumjeti zahtjeve i uvjete u školi i obitelji, razvojno razdoblje, moguće ishode...
• Uz opis odstupajućeg ponašanja, svakako NAGLASITI JAKE STRANE DJETETA
• Nalaz ne treba biti dugačak, ali MORA biti informativan, pri čemu treba naglasiti ZA KOGA se i ZBOG ČEGA piše nalaz
Nalaz mora sadržavati:
1. Generalije o djetetu
2. Svrha nalaza
3. Primijenjene tehnike
4. Anamnestičke podatke
5. Opis ponašanja tijekom ispitivanja
6. Interpretaciju rezultata testova
7. Zaključak i preporuku
1. Generalije o klijentu
• Ime i prezime
• Godina rođenja (za djecu treba datum rođenja)
• Zanimanje (za učenike i studente: npr. učenik 4. r. gimnazije ili student 3. godine prava),
Svrha obrade i nalaza
• “Psihologijska obrada učinjena je po uputi nadležnog liječnika.”
• “Psihologijska obrada je učinjena radi procjene osobina djeteta kako bi se organizirao adekvatan oblik školovanja”
• “Djevojka se sama obratila psihologu..”
• “Nalaz se upućuje kliničkom psihologu kao informacija potrebna za organiziranje kliničke obrade”
3. Primijenjene tehnike
• Nabrojiti skraćenicama:
RBS (Revidirana Beta serija), PM (Progresivne matrice), WB-II, WISC, TOI, AVLT (Audio verbal learning test), RTCF (Reyov test kompleksne figure)....
5. Opis ponašanja
• Procjenjuje se:
– Izgled
– Govor
– Emocije
– Proces i sadržaj mišljenja
– Percepcija
– Mentalni kapaciteti
– Stav prema ispitivaču
6. Interpretacija rezultata testovaKognitivni testovi
• Najčešće mjerimo opće kognitivne sposobnosti, odnosno inteligenciju
• Pritom se služimo testovima, a rezultat izražavamo kvocijentom ili decilom – ALI NE PIŠEMO BROJ U NALAZ
6.1. Standardna pogreška mjerenja
• Pogreška mjerenja odnosi se na nepouzdanost samog mjernog instrumenta.
• Za svaki mjerni instrument potrebno je procijeniti koeficijent pouzdanosti rxx, koji varira u rasponu od 0 (potpuno nepouzdan instrument) do 1 (potpuno pouzdan instrument). Pomoću tog koeficijenta možemo izračunati standardnu pogrešku mjerenja:
xxxe r 1
Ukoliko višekratno primijenimo isti test ili više paralelnih formi nekog testa na istom ispitaniku njegovi individualni rezultati će se razlikovati:
95 100 102 98 106 102 99 96 101
Za skup postignutih rezultata moguće je izračunati aritmetičku sredinu i standardnu devijaciju
Aritmetička sredina u ovom slučaju predstavlja procjenu njegovog pravog rezultata.
Standardna devijacija u ovom slučaju predstavlja procjenu standardne pogreške mjerenja
Pr 1. Ako je pouzdanost testa rxx = 0,95, onda je
X 1 = 100 1*3,35 = 3,35
U intervalu 96,65 – 103,35 nalazi se 68% rezultata, a rizik je da smo izostavili 34% mogućih rezultata)
X 1,96 = 100 1,96*3,35 = 6,57
U intervalu 93,43 – 106,57 nalazi se 95% rezultata, a rizik je da smo izostavili 5% mogućih rezultata)
X 2,58 = 100 2,58*3,35 = 8,64
U intervalu 91,36 – 108,64 nalazi se 99% rezultata, a rizik je da smo izostavili 1% mogućih rezultata)
35,395,0115 e
Pr 2. Ako je pouzdanost testa rxx = 0,90 onda je
X 1 = 100 1*4,74 = 4,74
U intervalu 95,26 – 104,74 nalazi se 68% rezultata, a rizik je da smo izostavili 34% mogućih rezultata)
X 1,96 = 100 1,96*4,74 = 9,29
U intervalu 90,71 – 109,29 nalazi se 95% rezultata, a rizik je da smo izostavili 5% mogućih rezultata)
X 2,58 = 100 2,58*4,74 = 12,23
U intervalu 87,77 – 112,23 nalazi se 99% rezultata, a rizik je da smo izostavili 1% mogućih rezultata)
74,490,0115 e
Pr 3. Ako je pouzdanost testa rxx = 0,80 onda je
X 1 = 100 1*6,71 = 6,71
U intervalu 93,29 – 106,71 nalazi se 68% rezultata, a rizik je da smo izostavili 34% mogućih rezultata)
X 1,96 = 100 1,96*6,71 = 13,15
U intervalu 86,85 – 113,15 nalazi se 95% rezultata, a rizik je da smo izostavili 5% mogućih rezultata)
X 2,58 = 100 2,58*6,71 = 17,31
U intervalu 82,69 – 117,31 nalazi se 99% rezultata, a rizik je da smo izostavili 1% mogućih rezultata)
71,680,0115 e
Kognitivne karakteristike Što sve možemo procjenjivati? (1)
• Specifične kognitivne sposobnosti:
– Koncentraciju
– Brzinu učenja
– Retenciju
– Kognitivne stilove (refleksivnost vs impulzivnost)
– Kognitivno funkcioniranje pod stresom
– ...
Kognitivne karakteristikeŠto možemo opažati?
• Pristup testiranju
• Brzinu razumijevanja upute
• Brzinu rada
• Kognitivni stil
• Sposobnost koncentracije u stresnoj situaciji
• Komentare prije, za vrijeme i poslije testiranja
Kognitivne karakteristikeKako ih opisati?
• Opisno navesti rezultat testa inteligencije (ne navoditi brojeve)
• Navesti radi li se o općoj intelektualnoj efikasnosti ili, npr. verbalnoj
• Kategorije:
– Prosječan rezultat
– Rezultat nešto bolji/lošiji od prosjeka
– Rezultat je ispod/iznadprosječan
Kognitivne karakteristikeLoš primjer
• Rezultati testiranja inteligencije:
17.10.96. Binet- Simon DUK= laka MNR
16.11.97. PM47 IQ=80 nešto potprosječno
28.04.99. PM47 IQ=90 donja granica prosjeka
23.02.00. PM47 IQ=84 nešto potprosječno
08.12.00. PM47 IQ=76 potprosječno
WISC IQV= 77 potprosječno
23.04.02. PM47 IQ=99 prosječno
24.02.04. PM47 IQ=79 potprosječno
Kognitivne karakteristikePrimjer opisa (2)
Ispitanik je vrlo motivirano pristupio testiranju i brzo riješio jednostavnije zadatke. Kod dolaska do težih mirno je izjavio
da ih ne razumije, te da se bolje snalazi u praktičnim zadacima, kada treba nešto ručno izraditi.
Opće intelektualno funkcioniranje ispitanika je ispodprosječno. Sposobnost apstrakcije je slaba.
Jednostavne upute razumije i savjesno obavi zadatke koji su jasno definirani. Pri obavljanju takvih poslova osjeća se
zadovoljno.
LičnostŠto najčešće mjerimo?
• Najčešće mjerimo neke karakteristike koje su nam ponuđene u testovima, kao npr. ekstraverziju, neuroticizam, psihoticizam
• Kod djece i mladih - vrlo oprezno sa zaključcima jer ličnost još nije formirana
• Opisivati u pozitivnim terminima
• Dobivene podatke spajamo u logičnu cjelinu, sukladno našim ciljevima ispitivanja
7. Zaključak i preporuke
• 2 razine zaključka:
• 1. opisna razina – sažeto se iznesu najbitnije stvari o klijentu (kognitivne sposobnosti, ličnost, ...)
• 2. razina prognoze – anticipira se budući razvoj događaja, odnosno uspješnost u nekom području
Uputna dg. Smetnje ponašanja
• Filip 2,5 god. Navedene smetnje ponašanja doimaju se razvojnim, ali se preporučuje nadzor i kontrola kod psihologa.
• Paula 5 god. Smetnje ponašanja su reaktivne, a obzirom da se javljaju isključivo u vrtiću, preporučuje se kontrola kod nadležnog psihologa.
• Marin 8 god. Smetnje ponašanja nisu klinički značajne i najvećim dijelom su posljedica pretjerane zabrinutosti i prezaštićivanja roditelja.
• Mihaela 6. god. Smetnje ponašanja su dijelom posljedica temperamenta djevojčice, ali i neadekvatnih odgojnih postupaka.
• Danijel 13 god. Ponašanje dječaka ukazuje na poremećaj s prkošenjem i suprotstavljanjem koji uzrokuje klinički značajno oštećenje socijalnog i akademskog funkcioniranja.