povijest hrvatskoga jezika u xix st
DESCRIPTION
Povijest i standardizacija HJ u XIX st.; filološke školeTRANSCRIPT
![Page 1: Povijest hrvatskoga jezika u XIX st](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022012321/54c35a204a7959b1138b460b/html5/thumbnails/1.jpg)
Povijest hrvatskoga jezika u XIX. stoljeću
STANDARDIZACIJA
![Page 2: Povijest hrvatskoga jezika u XIX st](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022012321/54c35a204a7959b1138b460b/html5/thumbnails/2.jpg)
Kronologija važnih događaja• 1813, Zagreb – Maksimilijan Vrhovac
poziva na okupljanje narodnog stvaralaštva.
• 1815, Beč – Antun Mihanović, Reč domovini ob hasnovitosti pisanja vu domorodnem jeziku (svaki narod treba govoriti svojim jezikom i uvesti ga u javne poslove).
• 1827. – zajednički sabor donosi zaključke o uvođenju mađarskog jezika kao obvezatnog u škole.
• 1830. – hrvatski predstavnici na zasjedanju u Požunu odbijaju odluku o uvođenju mađarskog jezika kao obvezatnog školskog predmeta.
![Page 3: Povijest hrvatskoga jezika u XIX st](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022012321/54c35a204a7959b1138b460b/html5/thumbnails/3.jpg)
• 1830. Ljudevit Gaj (ideolog i vođa ilirskog pokreta) objavljuje knjižicu Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja (prvi prijedlog pravopisne reforme).
• 1832. Janko Drašković, Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom (traži uvođenje štokavštine kao službenog jezika).
• 1835. Gaj pokreće novine na hrv. jeziku: Novine horvatske (s književnim dodatkom Danicom)– A. Mihanović objavljuje Horvatsku
domovinu– Gajev članak Pravopisz (drugi prijedlog
pravopisne reforme).
• 1836. Gaj najavljuje promjenu naziva jezika u ilirski .– Usvaja se ideja o štokavštini kao
zajedničkoj osnovici za hrvatski jezik.
![Page 4: Povijest hrvatskoga jezika u XIX st](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022012321/54c35a204a7959b1138b460b/html5/thumbnails/4.jpg)
Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisana
(Budim, 1830.)
• Nudi prijedlog reforme pravopisa: uvodi nadslovke: iznad slova c, d, g, l, n, s, z stavlja tildu (~).
• U raspravi Pravopisz (Danica, 1835.), mijenja prve prijedloge u znakove: č, ć, ž, š, uvodi dvoslove dj, gj, lj te ě (rogato e – izgovara se kao je/e/i).
• Novim je pravopisom 1835., u desetom broju Danice objavljena i buduća hrvatska himna – Horvatska domovina.
![Page 5: Povijest hrvatskoga jezika u XIX st](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022012321/54c35a204a7959b1138b460b/html5/thumbnails/5.jpg)
• 1838. – osnivaju se ilirske čitaonice.
• 1842. – Vraz, Rakovac i Vukotinović osnivaju prvi književni časopis Kolo, osniva se Matica ilirska.
• 1843. – kraj ilirskog pokreta: zabranjeno ilirsko ime, uvodi se cenzura.
– I. Kukuljević Sakcinski drži prvi politički govor u Saboru na hrvatskome jeziku.
– Gaj mijenja naziv novina u Narodne novine.
![Page 6: Povijest hrvatskoga jezika u XIX st](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022012321/54c35a204a7959b1138b460b/html5/thumbnails/6.jpg)
• 1847. hrvatski jezik proglašen službenim postupno ulazi u javni život, sudstvo i državnu upravu.
• 1849. – Oktroirani ustav (niječu se nacionalne težnje unutar Monarhije).
• 1851. – ukinut Oktroirani ustav, započinje Bachov apsolutizam i germanizacija.
• 1853. – uveden njemački jezik kao službeni u upravu i školstvo.
• 1862. – Ivan Mažuranić propisuje Gajev slovopis u hrvatskoj nastavi (važna pobjeda Zagrebačke filološke škole).
• 1867. – Sabor prihvaća hrvatski ili srbski kao službeni jezik u Hrvatskoj, uz ravnopravnu uporabu latinice i ćirilice.
• 1873. – Matica ilirska mijenja ime u Matica hrvatska.
• 16. 10. 1895. – svečano otvorena zgrada HNK u Zagrebu, Vlaho Bukovac oslikao svečani zastor, Hrvatski narodni preporod.
![Page 7: Povijest hrvatskoga jezika u XIX st](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022012321/54c35a204a7959b1138b460b/html5/thumbnails/7.jpg)
Filološke škole
• FILOLOGIJA(grč. philología ≃ filo- + -logija) - jezikoslovlje u širem smislu, proučavanje
jezika, književnosti, pisanih spomenika i narodnih običaja; jezikoznanstvo.
• Filološke škole propagirale različite stavove prema jeziku– zagrebačka– zadarska– riječka– škola hrvatskih vukovaca
![Page 8: Povijest hrvatskoga jezika u XIX st](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022012321/54c35a204a7959b1138b460b/html5/thumbnails/8.jpg)
Zagrebačka filološka škola• nastavlja ilirsku koncepciju s ciljem dovršenja procesa
standardizacije.• glavni predstavnici Adolfo Veber Tkalčević i
Bogoslav Šulek.• oslanjaju se na (i)jekavsku štokavštinu, ali ne žele se
odreći ni ostalih hrvatskih narječja.• protive se fonološkom i pišu etimološkim
(morfonološkim) pravopisom. • Svako slovo točno odgovara glasu koji izgovaramo.• Propisuje pisanje riječi tako da je vidljiv njezin
nastanak, unatoč tome što se izgovor promijenio.• umjesto ě pišu je ili ie (rječnik, diete).• zalažu se za stare podežne nastavke (G jelen-ah, žen-
ah…), zbog čega ih protivnici posprdno nazivaju ahavcima.
• Šulek nastoji utemeljiti hrvatsko znanstveno nazivlje (traži domaće riječi ili ih preuzima iz slavenskih jezika)
• Zahvaljujući njihovu djelovanju, HSJ postao upotrebljiv u praksi, u znanosti, upravi i školi.
![Page 9: Povijest hrvatskoga jezika u XIX st](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022012321/54c35a204a7959b1138b460b/html5/thumbnails/9.jpg)
Zadarska filološka škola• Glavni predstavnik
Ante Kuzmanić oko lista Zora dalmatinska (Zadar, 1844.).
• Traži da se sačuva ikavski izgovor na štokavskom narječju.
• 1848. Kuzmanić ipak prihvaća Gajevu reformu pisma, kojoj se ranije opirao, ali se i dalje zalaže za štokavsku ikavicu; kasnije se priklanja zagrebačkoj filološkoj školi.
![Page 10: Povijest hrvatskoga jezika u XIX st](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022012321/54c35a204a7959b1138b460b/html5/thumbnails/10.jpg)
Riječka filološka škola• Glavni predstavnik i utemeljitelj
Fran Kurelac.
• Zagovornik starijih oblika, zajedničkih većini slavenskih jezika (predlaže upotrebu tzv. slavenskog genitiva množine: slik-ø, žen-ø, gradov-ø, kao i riječi iz drugih slavenskih jezika).
• Piše jezične rasprave, ali od strane Adolfa Vebera Tkalčevića doživljava konačan poraz (Brus jezika, 1860.)
![Page 11: Povijest hrvatskoga jezika u XIX st](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022012321/54c35a204a7959b1138b460b/html5/thumbnails/11.jpg)
Škola hrvatskih vukovaca• Vuk Karadžić nastojao uvesti jedinstven književni jezik na osnovi
štokavskoga narječja za Srbe i Hrvate.
• Potkraj XIX. st. Karadžić postaje uzor nekim jezikoslovcima koji su zato prozvani hrvatskim vukovcima.
• Glavni predstavnici: Tomo Maretić, Ivan Broz i Franjo Iveković.
• Zalažu se za fonološko načelo u pravopisu – Piši kao što govoriš! (npr. umjesto dj, gj, lj, nj uvode đ, g, l, n).
![Page 12: Povijest hrvatskoga jezika u XIX st](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022012321/54c35a204a7959b1138b460b/html5/thumbnails/12.jpg)
• Ivan Broz, Hrvatski pravopis (1892.), izrađen prema fonološkom načelu, bio obvezan u školstvu.
• Smatrali da se temelji zajedničkog jezika nalaze u djelima Vuka Karadžića, Đure Daničića i u narodnoj književnosti – na taj način učvršćen novoštokavski dijalekt kao osnovica književnog jezika.
• Tomo Maretić, Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnoga jezika (1899.)
• Broz – Iveković, Rječnik hrvatskoga jezika (1901.)
• Djelovanjem ove filološke škole smanjene su razlike između hrvatskog i srpskog jezika, ali oni nisu izjednačeni!
![Page 13: Povijest hrvatskoga jezika u XIX st](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022012321/54c35a204a7959b1138b460b/html5/thumbnails/13.jpg)
Nekoliko zanimljivosti proizašlih iz djelovanja filoloških škola
• Vukovci težili za apsolutnim poštokavljivanjem, što im nije pošlo za rukom:
Primjer: Delnice i Split Dionice i Spljet Čakovec Čakovac
• Bogoslavu Šuleku možemo zahvaliti što danas imamo riječi poput: obujam (volumen), zračenje (radijacija), ozračje (atmosfera), kovine (metali), toplomjer (termometar), tlakomjer (barometar), sredstvo (medij)…
Međutim, neki se njegovi prijedlozi nisu ukorijenili:sitnozor (mikroskop), svjetlopis (fotografija), vlasatice (kapilare).
Ostao najpoznatiji po prevođenju naziva kemijskih elemenata:- uveo hrvatske nazive za elemente kisik, vodik i ugljik- predlagao i solik (Cl), jedik (F), smrdik (Br), sodik (Na), svjetlik (P) te lučba (kemija).