POZDRAVNA RIJEČ OSNIVAČA

Prije nešto više od tri godine u kancelariju mi je došao prijatelj Davor koji je glumac, režiser lutkarstva, animator, učitelj u svojoj školici glume DC klub, Dobar Čovjek. Predložio mi je da osnujemo međunarodni festival lutkarstva. Saslušala sam sve što mi je rekao i odmah rekla: hoćemo! Moj stomak je nepogrešivo znao da je to prava stvar. Nisam imala što da razmišljam. Znala sam da hoću i mogu. Isto tako sam znala da ćemo uspjeti. Već tada. Rekla sam mu da imam samo jednu sugestiju. Koju, pitao je. Da sve predstave budu besplatne i da to bude princip dok je festivala. S radošću se saglasio.

Naravno da smo oboje znali koliko to otežava realizaciju, skupljanje kritične mase novca koja nam je potrebna za ostvarenje te zahtjevne ideje, u situaciji u kojoj krećemo s nule i nemamo nikakva “leđa”. Ali imamo nas. Imamo svoje ličnosti, svoje znanje, svoje uspjehe, svoje reputacije i svoju neugasivu želju da uradimo nešto dobro. Za svoj grad. Za svoju zemlju. Za sebe. I nijesmo se zadržali na Podgorici. Uvijek pokušavamo da ostvarimo kontakt sa drugim gradovima da i u njima bude makar po jedno izvođenje neke od predstava koje gostuju. Ove godine smo dogovorili i Nikšić, Herceg Novi, Kotor i Berane.

Da, bilo je jako teško. Ipak, uspjeli smo. Neopisiva je radost koju su s nama dijelili i dijele brojni pojedinci, koje smo znali lično ili nijesmo, nego samo preko Fejsa, koji su nam pomagali da prevedemo, lijepimo postere, vozimo po Crnoj Gori. I sami smo, naravno, sa svojom djecom koja su pozvala svoje drugare da nam se pridruže, išli ulicama Podgorice i dijelili flajere, te pozivali djecu i roditelje da dođu. Velika pomoć nam je stigla od Dječjih instruktora. I naravno, desile su se i institucije i kompanije koje su prepoznale o čemu to pričaju ova dva velika djeteta u tijelu odraslih, sa širokim osmijesima, obrazima rumenim od silnog uzbuđenja i razigranim očima i bili voljni da podrže. U prvom redu Fondacija Petrović Njegoš i princ Nikola lično, čija je uloga bila ključna. Zatim i mnogi drugi pojedinci, kompanije institucije i mic, po mic, evo nas do trećeg festivala. Zar je neko sumnjao? (Vjerujte mi da oni koji me znaju nijesu!)

Zašto vam sve ovo pričam? Zato što znam kako smo uspjeli i želim to da podijelim sa vama. Uspjeli smo tako što smo vjerovali u sebe i u ovaj predivan

projekat. Tako što smo se nesebično davali i nijesmo gubili nadu ni kada je bilo ludo zadržati je. Tako što smo na prepreke odgovarali osmijehom i lijepom riječju jer smo znali da je to samo stepenica do nečeg boljeg. I bila je. Uvijek. Tako što smo svake sekunde vremena posvećenog radu na projektu isijiavali ljubav sto procentno. I to je ključno. Pored velikog rada, naravno, ali nekada veliki rad nije dovoljan. Nekada treba ono nešto više. To nešto više je otvoreno srce, vjera u sebe, cilj koji će ostaviti traga na što veći broj pojedinaca. Vjera u ljude. Baš sve.Volite ono što radite. Usrećujte ljude oko sebe, time usrećujete sebe. Hvala što ste nam već u srcu.

Ljiljana Burzan NikolićOsnivač i Direktorica komunikacija Festivala http://www.ljiljaizbilja.blogspot.com/

Ljiljana Burzan NikolićDavor Dragojević

*Organizator zadržava pravo izmjene Programa

PROGRAM FESTIVALA

“Za djecu je DOBRO pozorište!” - JUK Herceg Fest

PRATEĆI PROGRAM FESTIVALAKoordinatorka Milena Janjušević

SRIJEDA 10.09. 19:00 – 20:00DKC “ Beauty” iz Podgorice, Javna predškolska ustanova “ Zagorka Ivanović” sa Cetinja, Plesni klub Jet Set iz Podgorice, Muzički solisti

ČETVRTAK 11.09.18:50 – 20:00Orkestar OŠ “ Štampar Makarije” iz Podgorice, Muzički solisti20:50 – 22:00Plesna škola “ Habanera” iz Bara, Muzički solisti

PETAK 12.09.18:50 – 20:00Gimnastički klub “Budva”, Muzički solisti, Plesna škola “Elit” iz Bara, Plesna škola “ Diva “ iz Podgorice20:50 – 22:00KUD “Budo Tomović”, Muzički solisti, Plesni klub Jet Set iz Podgorice

SUBOTA 13.09.18:50 – 20:00Osnovna baletska škola “ Vasa Pavić” iz Podgorice, DCK “Beauty” iz Podgorice, Plesna škola “ Dream” iz Podgorice20:50 – 22:00KUD “Budo Tomović”, Plesna škola “Steps” iz Podgorice, Muzički solista

NEDJELJA 14.09.18:50 – 20:00Plesni studio “Duga” iz Berana, PPU iz Podgorice, Bara, Budve, Kotora i Ulcinja, Muzički solisti20:50 – 22:00DKC” Beauty” iz Podgorice, proglašenje pobjednika Festivala, hor “ Zvjezdice”

Boomini for Kids i mašta i igraU subotu 13.09. i nedjelju 14.09. u HL CLUBU od 11 do 17hMađion oživljava priču „Uhvati me“ iz edicije Priče iz Džunglone i predstavlja Boominijev set igra- knjiga- bojanka.Glumac Sejfo Seferović – Mađion uz „Priče iz Džunglone“ Gorana Ćetkovićastvara čudesni svjet igre gdje su djeca aktivni učesnici koji postaju likovi iz knjige. Oni prave predstavu i takmiče po pravilima Boominijeve igre „Uhvati me“.Svi učesnici dobijaju vrijedne Boomini nagrade.

NAGRADE FESTIVALA

Festival dodjeljuje slijedeće nagrade za predstave u zvaničnoj selekciji: • Grand Prix za najbolju predstavu u cjelini• Nagrada za najbolju režiju• Nagrada za najbolju dramaturgiju• Nagrada za najbolje estetsko-tehnološko rješenje lutaka• Nagrada za najbolju scenografiju• Nagrada za najbolju originalnu muziku• Tri ravnopravne nagrade za glumačko majstorstvo• Nagrada DJEČIJEG ŽIRIJA za najbolju predstavu

ŽIRI FESTIVALA

Slavčo Malenov - profesor na Nacionalnoj akdemiji za filmsku i pozorišnu umjetnost – Bugarska.

Slavčo Malenov je završio Nacionalnu akademiju za teatarsku i filmsku umjetnost -NATFIZ „Kr. Sarafov” u Sofiji, kao magistar režije u pozorištu lutaka. Do sada je ostvario više od 90 različitih predstava za djecu i odrasle. Njegove predstave su učestvovale na različitim međunarodnim festivalima u Bugarskoj, Grčkoj, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Austriji, Španiji, Švajcarskoj, Njemačkoj, Francuskoj, SAD-u, Kanadi, Kubi, Meksiku, Tunisu, Indiji, Japanu, Sjevernoj i Južnoj Koreji.

Nagrađen je s više od 40 najznačajniji nacionalnih i međunarodnih nagrada. Napisao je 21 dramatizaciju za djecu i odrasle, kao i stručnih radova: „Manipulacija scenskog prostora”, „Od dramaturgije do marionete”, „Scensko umjetničko svjetlo”, „Marioneta”, knjigu o lutkarskoj režiji „Trud M” i „Adaptacile bajaka za pozorište lutaka“. Redovni je profesor na Pozorišnoj akademiji u Sofiji, gdje predaje lutkarsku režiju i glumu, dramaturgiju, tehniku animacije marioneta i scensko svjetlo.

PREDSJEDNIK ŽIRIJA

Zoran Đerić - VD direktora Sterijinog pozorja – Srbija

Zoran Đerić (1960), najprije je bio upravnik i dramaturg (1988-1993), a potom i direktor (2007-2012) Pozorišta mladih u Novom Sadu, do juna 2013. godine bio je dramaturg Pozorišta mladih. Od 2013. godine je glavni i odgovorni urednik časopisa za pozorišnu umjetnost Scena, kojeg izdaje Sterijino pozorje u Novom Sadu. Član je uredništva časopisa za lutkarsku umjetnost, Niti (Pozorišni muzej Vojvodine). Vanredni je profesor na Akademiji umjetnosti u Banja Luci (Republika Srpska), na katedri za dramsku umjetnost. Kao gostujući profesor predavao je na Univerzitetu u Gdanjsku, ČLAN ŽIRIJA

na Jagjelonskom univerzitetu u Krakovu, na Karlovom univerzitetu u Pragu, na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, na Naučnom forumu Univerziteta u Novom Sadu i na Filozofskom fakultetu u Banja Luci.

Bio je umjetnički direktor Međunarodnog festivala animiranog filma, BANJALUKANIMA, Banja Luka, član savjeta Međunarodnog festivala pozorišta za djecu u Subotici, član umjetničkog odbora Internacionalnog festivala alternativog i novog teatra (INFANT) u Novom Sadu.

Član je Upravnog odbora Društva književnika Vojvodine. Član je odjeljenja za scensku umjetnost i muziku Matice srpske u Novom Sadu. Saradnik je više časopisa za pozorište, film i književnost.

Iz oblasti pozorišta, do sada je objavio sljedeće knjige:Nezasićenje: poljska dramaturgija XX veka (2006), Istorija Vitolda Gombroviča, (2008), Testosteron. Nova poljska dramaturgija (2009), Pozorište i film (2010), Vitkacijeva Luda lokomotiva: između pozorišta i filma (2010) i Pozorište lutaka u Novom Sadu / osnivanje (2014).

Preveo je dvije knjige o lutkarstvu: Vjeslav Hejno, Umetnost lutkarske režije (2012) i Henrik Jurkovski, Teorija lutkarstva II (2013).

Rođen 1957. godine u Nikšiću. Diplomirao 1979. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za scenske umjetnosti i opštu književnost. Režirao oko pedeset predstava u teatrima Crne Gore, Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine, nekoliko posljednjih sezona mogu se izdvojiti predstave: Nije čovjek ko ne umre V. Stojanovića (Kraljevsko pozorište «Zetski dom», Cetinje), Siroti mali hrčki G. Mihića (Nikšićkopozorište, Nikšić), Bilo jednom u maju S. Pozgaya (Narodno pozorište Štip, Makedonija), Opšta bolnica H. ČLAN ŽIRIJA

Bojčeva (Bosansko narodno pozorište, Zenica, B i H). Nova predstava predstava Nobelovci po tekstu Obrada Nenezića u koprodukciji Nikšićkog pozorišta i Zahumlja već ima bogat scenski život i dogovorena gostovanja u regionu. Režirao je i dvije lutkarske predstave Skriveno blago malog trola (Pozorište „Plava laguna“, Podgorica) i Crvenkapa (Lutkarsko pozorište „Šćućkin“, Nikšić)

Na Televiziji Crne Gore režirao je TV-drame: Krstitelj, Viljuška se drži u lijevu ruku, Tri priče, Kod advokata, Oče, laku noć i dokumentarno-igranu seriju Glasonoše.Autor je dramskog teksta Presuda i koautor drame Pomiluj me, grešnog, gospode, kao i brojnih tekstova iz oblasti teatrologije.

Radio je kao rukovodilac Dramskog studija u Nikšiću, bio je odgovorni urednik Umjetničkog progama Televizije Crne Gore, direktor Dječijeg pozorišta u Podgorici, predsjednik Upravnog odbora RTCG, direktor Kotorskog festivala pozorišta za djecu.

Profesionalno angažovan kao dramaturg u Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici.

Goran Bulajić - reditelj i dramaturg – Crna Gora

Osim stručnog, postoji i Dječiji žiri koji dodjeljuje nagradu za najbolju predstavu. Članovi žirija su: Darja Miljanić – predsjednica, Andrej Dlabač, Viktor Dlabač, Novak Nikolić, Dina Nikolić, Tara Popović, Matija Đaletić, Andrija Vojinović, Marija Jovićević, Nikolaj Kaluđerović, Viktor Vukčević, Marko Vučinić, Jovan Radulović, Dunja Vukčević, Ljubica Đurković, Jelena Boljević, Maša Džudović, Dara Stojanović, Novica Dubljević-članovi.

AMBASADORI FESTIVALA

Naš Festival se voli i nosi u srcu. O našem festivalu se priča i pjeva. Naš festival ima i Ambasadore. Ambasadori su oni koji naš Festival nose u svom srcu, o njemu pričaju i pjevaju. Kriterijum za odabir Ambasadora je veličina i šarenilo prostora koji Festival zauzima u njihovom srcu.

U našem srcu je Princ Nikola Petrović Njegoš – POČASNI AMBASADOR FESTIVALA.Pored njega, u naše srce stali su i Marta Aroksalaši, Sejfo Seferović I Katarina Bogićević. Nek šalju glas o nama, pravo iz svog srca. Ili našeg. Isto je to.

UČESNICI FESTIVALA

CRNA GORA

Gradsko pozorište Podgorica Naziv predstave: “Ružno pače”Režija: Jaroslaw AntoniukTekst: Igor BojovićLutke: Eva FarkašovaIgraju: Branko Ilić, Katarina Krek, Dijana Dragojević, Pavle Ilić, Dejan ĐonovićMuzika: Bogdan SzczepanskiJezik: crnogorskiTrajanje: 45 minutaUzrast publike: 6+

Ružno pače, jedna od najlјepših priča književnosti za dјecu, koju je napisao H. K. Andersen prije mnogo godina, i dalje je aktuelna. Autor ove nove književne verzije, Igor Bojović, na poetsko-duhovit način pokreće temu različitosti, netolerancije, potrebe za prihvatanjem, ali sa nadom koju nosi ova priču da ljepota leži u srcu i ljudskoj osjetljivosti.

Milovan, naš junak, klovn, glumac – iznosi, vrlo intimno, svoju priču iz djetinjstva – to je priča o djetetu koje nije prihvaćeno od strane okoline i vršnjaka zbog prilično brzog sazrijevanja. Ko od nas nije doživio sličnu situaciju, koja je postala drama. Ovaj problem još uvijek leži uspavan u nama i u ovim vremenima sve više se intenzivira, jer nema tolerancije. Isto važi i za H. K. Andersena, koji je došao iz siromašne porodice, bio je bolešljivo dijete sa dobrim srcem i sanjar. Nevoljen i prezren od strane roditelja i kolega, on je imao nesrećno djetinjstvo i mladost. Tek kao pisac bajki postao je poznat, cijenjen i voljen. Ovu predstavu posebno posvećujem roditeljima, kako bi razumjeli odrastanje svoga djeteta i svijet koji ga okružuje.

Jaroslaw Antoniuk, reditelj

KINA

Teatar šangajske akademijeNaziv predstave: “Priče iz Kine” (sedam priča)Ekipa autora Trajanje: 50 minuta

1. Povratak rasipnika U potrazi za ugodnim životom, muž je uvijek pijan i ne dolazi kući po cijelu noć. Jednog dana, kada se vratio kući, zatiče uplakanu ženu, što ga prilično uzdrma i navede na promjenu ponašanja. Da bi sačuvao njenu ljubav, izvinjava se i nanovo i nanovo udvara svojoj ženi koja mu na kraju oprašta i vraća mu se.

2. Miris magnolijeMagnolija cvjeta u proljeće i budi uspavanu vilu. Uživajući u predivnoj melodiji, vila duboko udiše miris magnolije I radosno pleše.

3. Pijani Zhong KuiZhong Kui se ubio jer ga je omalovažavo kralj smatrajući ga ružnim. Na opšte zaprepašćenje, oživio je pomoću crne magije, koja je bila toliko jaka da mu je onemogućavala da umre. Depresiju je liječio opijajući se iako nikada nije zaboravio na svoju veliku misiju: da donese mir i jednakost.

4. Pobjeda nad tigrom Bio jednom jedan tigar koji je živio u Južnim Planinama i koji je nanio mnogo zla ljudima. Hrabri ratnik, u svom pijanstvu, odluči da ga ubije u nekoj udaljenoj oblasti. Poslije divlje borbe, ratnik uspjeva da pobijedi i pripitomi tigra, da bi na kraju i jahao na njegovim leđima.

5. Ples duge svileLutka u ruci glumca talasa crveni saten, plešući uz muziku “leptirovi ljubavnici”.

6. Magično platnoParče platna se živopisno modeluje u ruci lutkara i priča zanimljive priče.

7. Pregrađeni dvoracU dinastiji Song, dobri ljudi iz oblasti Liangshana obučeni su kao ulični umjetnici na Festivalu svjetiljki i hitaju ka gradu da spase plemenitog Lu Junyi.

TURSKA

Teatar sjenki Cengiza Özeka,Naziv predstave: “Čarobno drvo” Autorski projekat (tekst, režija, gluma) Cengiza ÖzekaMuzika: Stefan CareliusJezik: turski Trajanje: 45 minutaUzrast publike: 6+

Ovaj dinamičan komad baziran je na tradicionalnom Karađoz teatru iz 18. i 19. vijeka. On je moderna interpretacija šamanskog karaktera Karađoza. Iako se igra na turskom jeziku, komad je jako vizuelan i može se razumjeti bez obzira na starost i nacionalnost publike. U predstavi su korišteni autentični instrumenti Karađoza: “nareke” i “def”, kako bi se naglasila dramatika priče.

UKRAJINA

Akademsko pozorište glumca i lutke, TernopoljNaziv predstave: „Hroma patkica“Reditelj: Volodymyr LisovyyTekst: Volodymyr LisovyyScenograf: Volodymyr JakubowskyyKreator lutaka: Volodymyr JakubowskyyIgraju: Olha Vodyuk, Olha Tomboshtein, Bohdan Brantyuk, Yuriy Kotsyuk, Petro Mryha, Kateryna Spilman, Dmytro TatarinovTrajanje: 45 minutaUzrast publike: 5+

Predstava je urađena po motivima poznate ukrajinske bajke „Hroma patkica“. Nju pričaju i razigravaju ukrajinski muzikanti čija imena odgovaraju muzičkim instrumentima na kojima sviraju: Sopilka (frula), Skripka (violina), Kozbas (slično kontrabasu) i Bugaj (vrsta udaraljke).Narodni muzikanti predstavljaju glavne junake bajke – Dedu i Babu, gledaocima pričaju o tome kako su Deda i Baba imali svega – i kuću, i mlin, i razne domaće životinje. Ipak, Bog im nije dao ono najvažnije za sreću – djecu. Baba, da bi ublažila svoju tugu i bol, pravila je lutke, i tajno, da ne vidi Deda, igrala se s njima. Jednom su Baba i Deda otišli u šumu da traže pečurke i tamo, u šumi, našli jednu hromu patkicu. Uzeli su je i odnijeli sa sobom kući. Danima su brinuli o njoj, liječili je, hranili i pazili. A onda se desilo nešto sasvim neočekivano...

SLOVENIJA

Lutkovno gledališče, Maribor,Naziv predstave: “Kad je Šlemil išao u Varšavu“Reditelj: Jelena Sitar CvetkoScenograf: Branko CasermanMuzika: Igor CvetkoKreator lutaka: Darka ErdeljiIgraju: Aja Kobe, Danilo Trstenjak, Miha BezeljakTrajanje 50 minutaUzrast publike: 6+

“Kad je Šlemil išao u Varšavu“ je umjetnička priča o neobičnom čovjeku i njegovim snovima. U svom priprostom srcu on čezne za svijetom, posebno za čuvenom Varšavom. Jednog dana, odlučio je da krene u Varšavu. Putujući pješke do grada, gleda kako djeca čuvaju djecu. Umoran od puta odluči da se odmori. Prije nego što zaspi, okrene vrh čizama u smjeru u kojem planira da putuje sljedeći dan. Prepredeni kovač to vidje i odluči da ga nasamari, te mu okrenu čizme prema mjestu odakle je došao. Nesvjestan varke, Šlemil se vraća u rodni grad koji biva drukčijim od onog iz kojeg je krenuo. Ova činjenica otkriva cijeli niz živopisne stvarnosti njegovog rodnog mjesta. Ono je škrinjica u kojoj svako može pronaći komadić stvarnosti i uživati u vlastitoj količini smijeha i čuda.

HVALA NAŠIM DIVNIM SPONZORIMA!

Svratite i online https://www.facebook.com/lutkarstvo

www.lutkarstvo.me

ČEKAMO VAS, u našem ili u vašem srcu. Isto je to.