RR\1082127HR.doc PE565.169v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Europski parlament 2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0368/2015

16.12.2015

IZVJEŠĆE

o godišnjem izvješću o politici trţišnog natjecanja EU-a

(2015/2140(INI))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Werner Langen

PE565.169v02-00 2/32 RR\1082127HR.doc

HR

PR_INI

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ................................................ 3

EXPLANATORY STATEMENT ............................................................................................ 20

MIŠLJENJE ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU ............................................... 24

MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŢIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA ............... 27

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŢNOM ODBORU .......................... 32

RR\1082127HR.doc 3/32 PE565.169v02-00

HR

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a

(2015/2140(INI))

The European Parliament,

– uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 4. lipnja 2015. o politici trţišnog natjecanja za

2014. (COM(2015)0247) i radni dokument sluţbi Komisije kao popratni dokument od

istog datuma,

– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove

članke 101. – 109., 147. i 174.;

– uzimajući u obzir odgovarajuća pravila trţišnog natjecanja, smjernice i odluke

Komisije,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. oţujka 2015. o godišnjem izvješću o politici

trţišnog natjecanja EU-a za 2013.1 i svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2013. o

godišnjem izvješću o politici trţišnog natjecanja Europske unije za 2012.2 te zahtjeve

koje je u njima iznio Parlament,

– uzimajući u obzir studiju Glavne uprave za unutarnju politiku Unije (Resorni odjel A

(ekonomska i znanstvena politika) za Odbor za unutarnje trţište i zaštitu potrošača

naslovljenu „Nepoštene trgovačke prakse meĎu poduzećima u lancu opskrbe hranom”3,

– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora „Unutarnje

trţište meĎunarodnog cestovnog prijevoza tereta: socijalni damping i kabotaţa”4,

– uzimajući u obzir izvješće Europske mreţe tijela za zaštitu trţišnog natjecanja (ECN) iz

svibnja 2012. naslovljeno „Izvješće o provoĎenju zakona koji se odnose na trţišno

natjecanje i aktivnosti nadziranja trţišta od strane europskih tijela za trţišno natjecanje u

prehrambenom sektoru”5,

– uzimajući u obzir direktive Vijeća 77/799/EEZ i 2011/16/EU o administrativnoj

suradnji u području oporezivanja,

– uzimajući u obzir zaključke i prijedloge djelovanja OECD-a / skupine G20 za smanjenje

porezne osnovice i prijenos dobiti,

– uzimajući u obzir Odluku Komisije od 6. svibnja 2015. kojom se pokreće istraga u

sektoru e-trgovine u skladu s člankom 17. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003

(COM(2015)3026),

1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0051.

2 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0576.

3 http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2015/563438/IPOL_STU(2015)563438_EN.pdf.

4 http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.ten-opinions.36372.

5 http://ec.europa.eu/competition/ecn/food_report_en.pdf.

PE565.169v02-00 4/32 RR\1082127HR.doc

HR

– uzimajući u obzir Direktivu (EU) br. 2014/104 od 26. studenoga 2014. o odreĎenim

pravilima kojima se ureĎuju postupci za naknadu štete,

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. lipnja 2014. o smjernicama o

drţavnim potporama za energetiku i zaštitu okoliša1,

– uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o

ocjenjivanju odreĎenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim trţištem u primjeni

članaka 107. i 108. UFEU-a,

– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli

koncentracija izmeĎu poduzetnika,

– uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije „Prema učinkovitijoj kontroli koncentracija u

EU-u” od 9. srpnja 2014. (COM/2014/0449),

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja

Odbora za meĎunarodnu trgovinu te Odbora za unutarnje trţište i zaštitu potrošača (A8-

0368/2015),

A. budući da je politika trţišnog natjecanja EU-a temelj socijalnog trţišnog gospodarstva u

Europi i vaţan instrument djelotvornog unutarnjeg trţišta Unije;

B. budući da se, u području trţišnog natjecanja, glas Europske unije čuje i poštuje na

meĎunarodnoj sceni; budući da to jedinstveno neovisno vanjsko predstavljanje, koje

podupiru jasno definirane ovlasti, omogućuje Uniji da iskoristi svoju istinsku političku,

demografsku i gospodarsku moć;

C. budući da je politika trţišnog natjecanja sama po sebi instrument zaštite europske

demokracije jer sprečava prekomjernu koncentraciju ekonomske i financijske moći u

korist malog broja pojedinaca;

D. budući da je Europska unija utemeljena kao otvoreno socijalno trţišno gospodarstvo sa

slobodnim trţišnim natjecanjem čiji je cilj povećanje dobrobiti potrošača i ţivotnog

standarda svih graĎana EU-a te budući da Europska unija uspostavlja unutarnje trţište

organizirano tako da dovede do odrţivog razvoja Europe koji se temelji na

uravnoteţenom gospodarskom rastu i stabilnosti cijena;

E. budući da je cilj stroge primjene načela trţišnog natjecanja iz Ugovora o EU-u

doprinijeti ostvarenju općih ciljeva ekonomske politike EU-a, a istovremeno pogodovati

potrošačima, radnicima i poduzetnicima te promicati inovativnost i rast kontroliranjem i

ograničavanjem nepoštene trţišne prakse kao rezultata monopola i vladajućeg poloţaja

na trţištu tako da svaki pojedinac ima poštene izglede da ostvari uspjeh;

F. budući da je neovisnost nacionalnih tijela nadleţnih za trţišno natjecanje od iznimne

vaţnosti;

1 SL C 200, 28.6.2014., str. 1. – 55.

RR\1082127HR.doc 5/32 PE565.169v02-00

HR

G. budući da godišnji gubici zbog postojanja kartela iznose izmeĎu 181 i 320 milijardi

EUR, što predstavlja otprilike 3 % BDP-a Europske unije;

H. budući da je u pogledu troškova energije jedinstveno europsko trţište manje uspješno

od unutarnjeg trţišta SAD-a, s disperzijom cijena od 31 % u odnosu na 22 % u SAD-u;

I. budući da u mnogim drţavama članicama ozbiljna kreditna kriza i dalje pogaĎa mala i

srednja poduzeća, koja predstavljaju 98 % poduzeća u EU-u i 67 % zaposlenih;

J. budući da se procjenjuje da utaja poreza, porezna prijevara i porezne oaze godišnje

koštaju porezne obveznike EU-a bilijun eura izgubljene dobiti, čime se narušava

natjecanje na jedinstvenom trţištu izmeĎu trgovačkih društava koja plaćaju poreze i

onih koja ih ne plaćaju;

K. budući da su posljednjih godina osobito dinamika digitalne ekonomije, ali prvenstveno

narušavanje trţišnog natjecanja uzrokovano agresivnim poreznim praksama i

nacionalnom politikom oporezivanja (kojima se vjerojatno znatno šteti unutarnjem

trţištu), postavili nove izazove pred trţišne igrače te zahtijevaju trenutačnu i usmjerenu

reakciju Komisije; budući da globalna suradnja u području provedbe pravila trţišnog

natjecanja pomaţe da se izbjegnu nedosljednosti u poduzetim korektivnim mjerama i

ishodima provedbenih mjea te da poduzećima pomaţe smanjiti troškove usklaĎivanja;

L. budući da je, s obzirom na izazove digitalnog doba, potrebno temeljito preispitati

postojeće instrumente prava trţišnog natjecanja;

M. budući da meĎunarodna pravila zračnog prometa koja se odnose na pošteno trţišno

natjecanje i regulacija drţavnih poduzeća nisu dostatni u odnosu na zračne prijevoznike

iz odreĎenih trećih zemalja koji putnike prevoze u Europu i iz nje, a koji dominiraju na

odreĎenim linijama, čime prouzročuju znatnu štetu europskim zračnim prijevoznicima i

nanose štetu povezivanju europskih središnjih zračnih luka te europskim potrošačima

suţavaju izbor;

N. budući da trţišno natjecanje nema jednak učinak u svim drţavama članicama;

O. budući da politika trţišnog natjecanja treba posebno uzeti u obzir ciljeve odrţivog

razvoja i socijalne kohezije;

P. budući da je socijalni damping čimbenik koji narušava unutarnje trţište i nanosi štetu

pravima potrošača i radnika;

Q. budući da je jamčenje slobodnog kretanja osoba, robe, usluga i kapitala temelj

europskog rasta;

1. pozdravlja izvješće Komisije kojim se ističe vaţnost politike trţišnog natjecanja u EU-u

i napominje da ono uglavnom obuhvaća mandat posljednje Komisije pod vodstvom

povjerenika za trţišno natjecanje Almunie;

2. poziva Komisiju da ubuduće Parlamentu dostavlja sektorski radni dokument kao

sastavni dio izvješća;

3. pozdravlja činjenicu da povjerenica za trţišno natjecanje Vestager ţeli usko suraĎivati s

PE565.169v02-00 6/32 RR\1082127HR.doc

HR

Parlamentom na razvijanju politike trţišnog natjecanja kao jednog od glavnih

instrumenata Europske unije za ostvarenje zajedničkog unutarnjeg trţišta i poziva

Komisiju da ne provodi internu politiku trţišnog natjecanja EU-a kojom se ograničavaju

trţišne strategije poduzeća kako bi se ona mogla natjecati na globalnim trţištima sa

sudionicima koji nisu iz EU-a;

4. ističe da se učinkovita i vjerodostojna politika trţišnog natjecanja ne smije usmjeriti

isključivo na sniţenje potrošačkih cijena, nego da mora pogodovati i strateškim

interesima europskog gospodarstva kao što su: inovativnost, ulaganje, konkurencija i

odrţivost, specifični uvjeti trţišnog natjecanja u kojima djeluju mala, srednja i

novoosnovana poduzeća te mikropoduzeća te promicanje visokih standarda rada i

zaštite okoliša;

5. poziva Komisiju da zaustavi socijalni damping i ističe da se pri odlučivanju u okviru

politike trţišnog natjecanja posebno mora uzeti u obzir socijalni učinak u udaljenim ili

izoliranim regijama;

6. smatra da posebna priroda digitalnoga gospodarstva, kojoj su svojstveni smanjenje i

nastojanje ukidanja graničnih troškova te snaţni mreţni učinci, daje prednost povećanju

razine koncentracije na ključnim trţištima; poziva Komisiju da svoju politiku trţišnog

natjecanja prilagodi specifičnostima sektora;

7. poziva Komisiju da nastavi razvijati unutarnje trţište u onim područjima u kojima je

ono još uvijek rascjepkano i nepotpuno, a ondje gdje postoje neopravdana trţišna

ograničenja i gdje je narušeno trţišno natjecanje, da ih se u najkraćem roku ukloni;

poziva Komisiju da zajamči da se politikom trţišnog natjecanja istovremeno učvrsti

socijalna kohezija u Uniji;

8. ističe da su odreĎivanje prioriteta u radu tijela nadleţnog za trţišno natjecanje i

predstavljanje u izvješću o trţišnom natjecanju za 2014. u velikoj mjeri usklaĎeni s

općim prioritetima; ipak u pojedinim područjima uočava potrebu za odlučnijim

pristupom, koji bi Komisija izrazitije trebala primijeniti sljedeće godine; ističe vaţnost

globalne suradnje u području provedbe prava trţišnog natjecanja; podrţava aktivno

sudjelovanje Komisije u MeĎunarodnoj mreţi za trţišno natjecanje;

9. naglašava da se sam pojam trţišnog natjecanja, na kojem se temelje postoječi propisi u

području trţišnog natjecanja, osobito paradigma struktura-ponašanje-rezultat, mora

ponovno definirati kako bi se u obzir uzele promjene u gospodarstvu koje je izazvala

digitalizacija i stoga predlaţe da Komisija uspostavi skupinu stručnjaka na visokoj

razini da to rješava;

10. ponovno poziva Komisiju, kao što je to učinio u vezi s prethodnim godišnjim izvješćem,

da spriječi razvoj pretjerane koncentracije na trţištu i zlouporabu vladajućeg poloţaja u

vezi sa stvaranjem jedinstvenog digitalnog trţišta jer će se time potrošačima osigurati

viša razina usluge i omogućiti privlačnije cijene;

11. smatra da je od temeljne vaţnosti jamčiti jednake uvjete na digitalnom trţištu i boriti se

protiv zlouporabe vladajućih poloţaja i porezne optimizacije, od čega će naposljetku

imati koristi potrošači;

RR\1082127HR.doc 7/32 PE565.169v02-00

HR

12. vjeruje da je razvoj e-uprave vaţan faktor u podupiranju rasta, uključujući sudjelovanje

malih i srednjih poduzeća; stoga traţi od drţava članica da se koriste svim sredstvima

raspoloţivima prema novom zakonodavstvu o javnoj nabavi kako bi poticale rast u EU-

u te poziva Komisiju da podupre sve inicijative povezane s razvojem e-uprave; nadalje

ističe da su promicanje i provedba sustava e-uprave u svim drţavama članicama ključni

za učinkovito praćenje kršenja propisa te jamčenje transparentnosti i u javnom i

privatnom sektoru;

13. poziva Komisiju da zajamči da drţave članice pravovremeno provode nove propise o

javnoj nabavi, posebno u smislu pokretanja e-nabave i e-uprave te primjenu novih

odredaba o uvrštenju socijalnih i ekoloških kriterija i o podjeli ugovora na grupe kako bi

se potaknule inovacije i pravedno trţišno natjecanje, poduprla mala i srednja poduzeća

na trţištima nabave i zajamčila najbolja vrijednost za novac u korištenju javnim

sredstvima;

14. poziva Komisiju da još više poradi na ambicioznom otvaranju meĎunarodnih trţišta

javne nabave kako bi se uklonila postojeća neravnoteţa izmeĎu EU-a i drugih

trgovinskih partnera u stupnju otvorenosti trţišta javne nabave te da pritom uzme u

obzir svoje izvješće o prijedlogu Komisije o instrumentu za meĎunarodnu nabavu i

njegove predstojeće revizije;

15. ističe da se u okviru jedinstvenog trţišta potrošačima prodaju proizvodi čiji se sastav

razlikuje od pošiljke do pošiljke iako su iste robne marke i u istom pakiranju; poziva

Komisiju da utvrdi ima li ta praksa u okviru politike EU-a o trţišnom natjecanju

negativne posljedice na dobavljače lokalnih i regionalnih proizvoda, a posebno na mala

i srednja poduzeća;

16. smatra da je ključno da Komisija nastaviti promicati snaţniju konvergenciju i suradnju

meĎu nacionalnim tijelima nadleţnima za trţišno natjecanje u EU-u;

17. imajući u vidu dovršenje jedinstvenog digitalnog trţišta, pozdravlja snaţnu povezanost

trţišnog natjecanja i strategije jedinstvenog digitalnog trţišta, posebno u aktivnostima

povezanim s uskraćivanjem pristupa na temelju geografske lokacije i sporazumima o

licenciranju; smatra da je slična povezanost ključna u unutarnjem energetskom trţištu

kako bi se uklonile prepreke slobodnom toku energije preko granica i uspostavila

energetska unija;

18. smatra da je konkurentnost u sektoru telekomunikacija ključna ne samo za poticanje

inovacija i ulaganja u mreţe, nego i za pruţanje pristupačnih cijena i izbora usluga za

potrošače; stoga poziva Komisiju da zaštiti trţišno natjecanje u tom sektoru, uključujući

dodjelu radiofrekvencijskog spektra;

19. poziva Komisiju da provjerava nepoštene i nezakonite klauzule i prakse kojima se

bankarski sektor koristi u potrošačkim ugovorima; poziva Komisiju da u kontekstu

ECN-a jača razmjenu provjerenih praksi; potiče Komisiju da smanji sve vrste

birokratskih formalnosti koje uzrokuje provedba politike trţišnog natjecanja;

20. vjeruje da bi politika trţišnog natjecanja trebala imati snaţnu ulogu u jačanju sigurnosti

financijskih trţišta i njihovoj većoj transparentnosti u odnosu na potrošače; u tom

smislu pozdravlja zakonodavne mjere donesene u području elektroničkog plaćanja te

PE565.169v02-00 8/32 RR\1082127HR.doc

HR

posebno uvoĎenje gornjih granica za meĎubankovne naknade za platne transakcije

karticama;

21. podsjeća Komisiju da se politikom trţišnog natjecanja takoĎer reguliraju cijene usluga

za koje je teško odrediti trţišnu vrijednost, kao što su naknade za uporabu bankomata;

22. poziva Komisiju da ispita mreţe bankomata sa stajališta politike trţišnog natjecanja jer

one predstavljaju mreţnu infrastrukturu;

23. vjeruje da bi trebalo više razmisliti o tome kako podupirati europske tvrtke jer se na

globalnoj razini natječu s drugim subjektima slične veličine iz različitih dijelova svijeta

koji ne moraju slijediti ista pravila trţišnog natjecanja koje europski gospodarski

subjekti moraju poštovati u svojim zemljama;

24. poziva Komisiju da osigura dosljednost trgovinske politike i politike trţišnog natjecanja

Unije s ciljevima njezine industrijske politike; ističe da politika trţišnog natjecanja

Unije ne bi trebala sputavati gospodarski proboj perjanica europske industrije; stoga se

zalaţe za to da se u okviru trgovinske politike i politike trţišnog natjecanja promiču

razvoj i konkurentnost europske industrije na meĎunarodnoj sceni;

Protumonopolski postupci - slučajevi zlouporabe vladajućeg položaja

25. poziva Komisiju da poveća napore u istragama zlouporabe vladajućeg poloţaja na

trţištu na štetu potrošača u EU-u;

26. napominje da je zlouporaba vladajućeg poloţaja zabranjena i da predstavlja ozbiljan

problem u trţišnom natjecanju;

27. smatra da Komisija uspješno postupa u slučajevima kršenja pravila o zabrani kartela i

da je dala znatan doprinos ostvarenju unutarnjeg trţišta i jednakih pravila o trţišnom

natjecanju;

28. naglašava da protutrţišna djelovanja i monopoli mogu predstavljati trgovinske zapreke

koje narušavaju trgovinske i investicijske tokove; poziva Komisiju da interesu slobodne

i poštene svjetske trgovine na meĎunarodnoj razini poduzme mjere protiv kartela te

protutrţišnih, oligopolskih i monopolskih djelovanja kojima se narušava trţišno

natjecanje;

29. smatra da se postojeća pravila o novčanim kaznama kojima bi trebalo kaţnjavati pravne

osobe za kršenje pravila moraju dopuniti popratnim kaznama za odgovorne fizičke

osobe; smatra da bi novčane kazne trebale biti dovoljno stroge kako bi odvraćale od

prekršaja; naglašava vaţnost uspješne politike zviţdača koja Komisiji omogućuje

otkrivanje kartela;

30. smatra da je pravna sigurnost od ključne vaţnosti i poziva Komisiju da u zakonodavni

instrument ugradi pravila o novčanim kaznama, poput onih koja postoje u postupcima

za suzbijanje kartela;

31. konstatira da konvencionalni trţišni modeli politike trţišnog natjecanja mogu biti

neprikladni za digitalnu ekonomiju i da primjena pokazatelja temeljenih na cijeni često

RR\1082127HR.doc 9/32 PE565.169v02-00

HR

ne dovodi do ţeljenog cilja u ovoj dinamičnoj gospodarskoj grani; poziva Komisiju da

na temelju novih kriterija provede sveobuhvatnu pravnu i ekonomsku procjenu trţišta

koja se brzo mijenjaju i privremenih poslovnih modela koje upotrebljavaju digitalna

poduzeća kako bi se dobro shvatila struktura trţišta i trţišni trendovi, poduzele

odgovarajuće mjere za zaštitu potrošača i dostatno uzele u obzir posebne trţišne

strukture digitalne ekonomije; ističe da se u cilju definiranja odgovarajućeg trţišta,

posebno u digitalnoj ekonomiji, moraju primjenjivati relevantni kriteriji procjene u

pogledu trţišnog natjecanja;

32. smatra da je zaštita intelektualnog vlasništva ključna za pošteno trţišno natjecanje te sa

ţaljenjem konstatira da globalna poduzeća nisu voljna otkupiti licence potrebne za

upotrebu europskih patenata; poziva Komisiju da pruţi učinkovitu zaštitu standardnih

osnovnih patenata i provodi strogi nadzor kako bi se osigurao pravilan način ishoĎenja

licence za korisnike patenta;

33. poziva Komisiju da istraţi postoji li ikakva veza izmeĎu velike prisutnosti političara i

bivših ministara u upravnim odborima energetskih poduzeća i oligopolnih praksi u

energetskom sektoru pojedinih drţava članica;

34. dovodi u pitanje dugotrajnost istrage protiv američkog internetskog diva Googlea i ţali

što ta netransparentna istraga traje već nekoliko godina bez ikakvog konkretnog

rezultata, što se očituje time što je Komisija do 2014. tek neodlučno pokazivala namjeru

da ukloni trţišna ograničenja; ističe da posljedice tako dugotrajnog postupka, pogotovo

u slučaju dinamičnih trţišta, mogu biti jednake de facto čišćenju trţišta i uzrokovati

nesigurnost svih strana;

35. poziva Komisiju da provede temeljitu istragu Googleove prakse da operativni sustav

Android nudi isključivo zajedno s ostalim Googleovim uslugama, pri čemu ostali

proizvoĎači ne mogu predinstalirati konkurentske proizvode; nadalje poziva Komisiju

da detaljno ispita vladajući poloţaj Googlea na trţištu u području izravnog rezerviranja

hotela i da potraţi odgovarajuće rješenje tog problema; podupire mjere Komisije čija je

svrha stvoriti veći stupanj interoperabilnosti i prenosivosti u svim digitalnim sektorima

te tako izbjeći scenarij u kojem pobjednik dobiva sve; naglašava da je vaţno Komisiji

dati prave alate kako bi stalno pratila brzi razvoj na digitalnom trţištu;

36. poziva Komisiju da paţljivo provede i završi sve ostale neriješene istrage kartela te da

ukloni sva ograničenja na trţištu; pozdravlja odbijanje novog povjerenika Komisije da

popusti pod političkim pritiskom i poziva na ubrzavanje postupaka kako bi se rezultati

mogli ostvariti u sljedećoj godini; stoga pozdravlja izjavu o prigovoru na usluge za

usporeĎivanje cijena pri kupnji koju je Komisija poslala Googleu; poziva Komisiju da

odlučno nastavi istraţivati sve probleme utvrĎene tijekom istrage, uključujući i druga

područja pristranosti pretraţivanja kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za sve sudionike

na digitalnom trţištu;

37. ističe da prema članku 8. Uredbe (EZ) br. 1/2003 o provedbi pravila o trţišnom

natjecanju Komisija smije uvesti privremene mjere ako postoji rizik od ozbiljne i

nepopravljive štete za trţišno natjecanje; poziva Komisiju da utvrdi u kojoj bi se mjeri

one mogle primjenjivati na dugotrajne postupke u vezi s trţišnim natjecanjem, posebno

na digitalnom trţištu;

PE565.169v02-00 10/32 RR\1082127HR.doc

HR

38. podsjeća na to da je neutralnost mreţe (koja podrazumijeva načelo prema kojem se

prema cjelokupnom internetskom prometu postupa jednako, bez izuzetka, ograničavanja

ili ometanja, neovisno o njegovu pošiljatelju, primatelju, vrsti, sadrţaju, ureĎaju, usluzi

ili aplikaciji) najvaţnija da bi se isključila diskriminacija meĎu internetskim uslugama i

potpuno zajamčilo trţišno natjecanje;

39. naglašava da bi se politika trţišnog natjecanja trebala temeljiti na dokazima i pozdravlja

istragu Komisije u sektoru e-trgovine usmjerenu na potencijalne prepreke

prekograničnoj internetskoj trgovini robom i uslugama, npr. u sektorima elektronike,

odjeće, obuće i digitanih sadrţaja;

40. konstatira da se predmetom Google pokrenula opća rasprava o moći vladajućih

internetskih platformi kao što su eBay, Facebook, Apple, LinkedIn, Amazon, Uber,

Airbnb itd., njihovom utjecaju na trţišta i javni prostor te potrebi da ih se regulira u cilju

zaštite trţišta i javnog prostora; ističe da bi cilj regulacije internetskih platformi trebao

jamčiti veću zaštitu korisnika, zadrţavajući pritom poticaje za inovacije;

41. poziva Komisiju da istraţi premoć Googlea na trţištu za izravne rezervacije hotelskog

smještaja; ističe da to poduzeće nastoji da osobe koje traţe hotelski smještaj rezerviraju

i plaćaju preko Googlea, a ne preko neke internetske stranice za putovanja ili

rezervaciju smještaja trećih strana; naglašava da je taj korak potencijalno kontroverzan

jer pretvara Google u internetsku putničku agenciju ili njegov ekvivalent naplaćivanjem

naknade za rezervaciju; konstatira da bi većina hotelijera dala prednost izravnoj

rezervaciji pred trećom stranom ili agregatorom; naglašava da bi Google mogao

iskoristiti svoj vladajući poloţaj i iz istog razloga oslabiti konkurente na trţištu

putovanja i time oštetiti potrošače;

42. pozdravlja izmjene Uredbe (EZ) br. 773/2004 o postupcima koje Komisija vodi na

temelju članaka 81. i 82. Ugovora o EZ-u, koje je Komisija nedavno usvojila, te

povezane komunikacije koje proizlaze iz Direktive o odreĎenim pravilima kojima se

ureĎuju postupci za naknadu štete; izraţava ţaljenje zbog toga što Parlament nije bio

uključen u sastavljanje izmjena;

43. ističe da politika trţišnog natjecanja ima ključnu ulogu u dovršetku jedinstvenog

digitalnog trţišta; dijeli stajalište da je za stabilnu politiku trţišnog natjecanja na

dinamičnim trţištima potrebno temeljito poznavanje trţišta; pozdravlja, stoga, činjenicu

da se pri provedbi strategije jedinstvenog digitalnog trţišta trenutačno provodi

istraţivanje sektora elektroničke trgovine;

Državne potpore

44. poziva Komisiju da kao čuvarica Ugovora strogo nadzire način na koji drţave članice

provode navedenu Direktivu te da osigura da se njezine odredbe ujednačeno primjenjuju

diljem EU-a; poziva Komisiju da se u drţavama članicama te kod tijela na regionalnoj i

lokalnoj administativnoj razini aktivno zalaţe za pridrţavanje politike trţišnog

natjecanja EU-a i da tumači njezinu pravnu osnovu; naglašava vaţnost da se na jednak

način obuhvati horizontalna i vertikalna drţavna potpora; smatra da je u svim

dijelovima Europske unije potrebno poraditi na podizanju svijesti o klasifikaciji i

odobravanju nezakonitih drţavnih potpora, posebno kada su odluke o potporama ove

vrste istovrijedne antikonkurentskim i protekcionističkim mjerama; meĎutim, smatra da

RR\1082127HR.doc 11/32 PE565.169v02-00

HR

kada je riječ o primjeni pravila o drţavnoj potpori udaljenim ili perifernim regijama i

otocima treba dati više slobodnog prostora nego što ga sada imaju;

45. smatra da Komisija upravo u postupcima povezanima s drţavnim potporama mora

podrobnije provjeravati dokaze koje dostavljaju drţave članice i povećati sigurnost

činjenica jer se redovito pokašava zaobići pravna osnova i pravna ograničenja ili se

traţe kompromisi koji više ili manje predstavljaju granične slučajeve; nadalje smatra da

se takva provjera treba temeljiti na shvaćanju da u strateškim i vitalnim sektorima kao

što su energija, promet i zdravstvo drţave moraju jamčiti potpunu sigurnost, stalnu

opskrbu i pruţanje usluga svim svojim graĎanima te da se trebaju pobrinuti da ne

usvajaju zakonske odredbe štetne za druge drţave članice ili Uniju;

46. ponavlja da se strukturni fondovi EU-a ne smiju upotrebljavati na način kojim se

izravno ili neizravno potiče preseljenje usluga ili proizvodnje u drugu drţavu članicu,

npr. razdobljem odgode za poduzeća koja dobiju takva sredstva; naglašava da je

drţavna potpora nekad potrebna kako bi se jamčilo pruţanje usluga od općeg

gospodarskog interesa, uključujući energiju, prijevoz i telekomunikacije; naglašava da

je intervencija drţave često najučinkovitije sredstvo politike da se zajamči pruţanje

usluga koje su ključne za očuvanje ekonomskih i socijalnih uvjeta u izoliranim,

udaljenim ili perifernim regijama i otocima u Uniji;

47. pozdravlja to što je Komisija 2014. godine usvojila nove smjernice o drţavnim

potporama za energetiku i zaštitu okoliša i što ih primjenjuje kao Uredbu o općem

skupnom izuzeću (GBER);

48. pozdravlja uključivanje socijalne pomoći za prijevoz stanovnika koji ţive u udaljenim

regijama u Uredbu o općem skupnom izuzeću, čime je sada prepoznat problem

povezanosti; naglašava da je povezanost perifernih otočnih regija takoĎer ključna za

odrţavanje i razvoj prihvatljivih razina ekonomske i socijalne inicijative odrţavanjem

vitalne poslovne povezanosti;

49. pozdravlja trenutačnu istragu Komisije u odnosu na odgoĎenu poreznu imovinu i

porezne odbitke, što ide u korist bankarskom sektoru u nekoliko drţava članica; smatra

da bi odgoĎenu poreznu imovinu i porezne odbitke trebalo retroaktivno odobriti u

skladu s odredbama o drţavnim potporama ako su povezane s isključivim uvjetima koji

se odnose na financiranje ciljeva realnog gospodarstva;

50. podsjeća na svoj zahtjev upućen Komisiji da ispita je li od početka krize bankarski

sektor imao koristi od implicitnih subvencija i drţavnih potpora u obliku

nekonvencionalne potpore za likvidnost;

51. pozdravlja uvoĎenje novih smjernica za drţavne potpore u slučaju rizičnog financiranja,

čija je glavna svrha omogućiti učinkovitije promicanje malih i srednjih poduzeća,

inovativnih srednje kapitaliziranih poduzeća i novoosnovanih poduzeća, koja su u

znatno nepovoljnijem poloţaju zbog svoje veličine;

52. kritizira činjenicu da modeli oporezivanja kojima se narušava trţišno natjecanje

posebno mogu stvoriti znatne poteškoće poduzećima srednje veličine kao i odreĎenom

broju drţava članica koje ne primjenjuju takve porezne modele;

PE565.169v02-00 12/32 RR\1082127HR.doc

HR

53. pozdravlja činjenicu da Komisija, kao dio osuvremenjivanja zakona o drţavnim

potporama, provodi inicijativu objave novih smjernica kojima će pojasniti što se

podrazumijeva pod drţavnom potporom u sferi poreza, a što pod prikladnim transfernim

cijenama;

54. zahtijeva od Komisije zasebnu studiju u svrhu procjene sprečavaju li odredbe o

drţavnim potporama EU-a konsolidaciju i jačanje konkurentnosti meĎu europskim

poduzećima u odnosu na njihove svjetske konkurente, osobito u pogledu drţavnih

mehanizama nabave te uzimajući u obzir nedavno potpisivanje Transpacifičkog

partnerstva (TPP);

Kontrola koncentracija poduzetnika

55. primjećuje da se u digitalnoj ekonomiji nekadašnje procjenjivanje spajanja i

preuzimanja preteţito temeljilo na prometu uključenih poduzeća, što je neprikladno;

ističe da i poduzeća sa skromnim prometom i znatnim gubicima uslijed pokretanja

mogu imati veliku bazu kupaca, pa stoga i znatnu količinu podataka, kao i veliku trţišnu

snagu, što pokazuje presedan kada je Facebook preuzeo WhatsApp i što je Komisija

bezuvjetno odobrila;

56. smatra da je u nekim ekonomskim sektorima, prvenstveno u digitalnoj ekonomiji,

potrebno primijeniti dodatne kriterije koji uključuju više od pristupa temeljenih na

cijeni, trţišnog udjela i prometa jer spajanja često mogu dovesti do trţišnih ograničenja;

57. smatra da se posebno u digitalnoj ekonomiji te u okviru zaštite potrošača moraju

aţurirati opća pravila trţišnog natjecanja kako bi odgovarala stvarnom stanju te da se

moraju uvesti dodatni novi kriteriji za ocjenjivanje spajanja, kao što su nabavna cijena,

moguće zapreke ulasku na trţište, velika vaţnost podataka i pristupa podacima,

specifikacije platforme i srodni mreţni učinci, kao i pitanje postoji li globalna

konkurencija u predmetnom sektoru; potiče Komisiju da posebno uzme u obzir poslovni

model poduzeća u digitalnoj ekonomiji i moguće zapreke ulasku na trţište, uključujući

čimbenike kao što su opseg prelaska s jedne platforme na drugu i prenosivost podataka;

58. poziva Komisiju da ispita mogućnost da neovisni trgovci na malo, kojima je propisima

o trţišnom natjecanju dopuštena meĎusobna suradnja u okviru njihovih tradicionalnih

trgovina, zajednički sudjeluju i u uslugama e-trgovine;

59. smatra da se pogrešnom procjenom trţišne snage, povezanom s dosadašnjom

definicijom trţišta, često šteti posebno europskim poduzećima čak i u vremenu

globalizacije i na dinamičnom digitalnom trţištu; poziva Komisiju da razmotri ponovno

usklaĎivanje u okviru Uredbe o kontroli koncentracija izmeĎu poduzetnika;

60. izraţava zabrinutost jer se pitanje definiranja trţišta prečesto rješava usko nacionalnim

pristupom, čime se internacionalizacija trţišta ne uzima u obzir na pravilan način, kao

što je na primjer bio slučaj s Uredbom o kontroli koncentracija izmeĎu poduzetnika;

Financijska pomoć i porezi

61. kao što je peti put navela u svom godišnjem izvješću o trţišnom natjecanju, ističe da su

privremene drţavne potpore u financijskom sektoru bile nuţne radi stabilizacije

RR\1082127HR.doc 13/32 PE565.169v02-00

HR

globalnog financijskog sustava, ali da se moraju brzo smanjiti ili potpuno ukinuti i

podvrgnuti provjeri ako se ţeli stvoriti bankovna unija; ističe stalnu hitnu potrebu

uklanjanja subvencija u obliku implicitnih jamstava za financijske institucije koje su još

uvijek prevelike da bi se dopustilo njihovo propadanje kako bi se izjednačili uvjeti u

financijskom sektoru i zaštitili porezni obveznici, u odnosu na koje se mora zajamčiti da

to ne dovede do nezasluţene konjunkturne dobiti ili pogodnosti za privatne pravne

osobe; ističe vaţnost ograničenog pristupa drţavnim potporama;

62. naglašava da je poštena porezna konkurencija ključna za integritet unutarnjeg trţišta,

odrţivost javnih financija i osiguravanje jednakih i konkurentnih uvjeta trţišnog

natjecanja;

63. smatra da znatne razlike koje su nastale meĎu drţavama članicama u primjeni drţavnih

potpora u financijskom sektoru tijekom prethodnih godina mogu narušiti trţišno

natjecanje u tom sektoru; poziva Komisiju da pojasni pravila i postupke u skladu s

kojima je moguće odobriti drţavne potpore u financijskom sektoru; smatra da se

najkasnije nakon upotpunjenja bankovne unije drţavne potpore u bankovnom sektoru

moraju smanjiti, pri čemu se mora voditi računa da se regulativnom ne naruši trţišno

natjecanje u korist velikih banaka te da dovoljan broj kredita ostane dostupan malim i

srednjim poduzećima;

64. smatra da bi Komisija trebala razmotriti mogućnost da se drţavna potpora bankama

uvjetuje njihovim kreditiranjem malih i srednjih poduzeća;

65. poziva Komisiju da uspostavi plan za manje, ali bolje usmjerene drţavne potpore u cilju

smanjenja drţavnih potpora koje podlijeţu niţim porezima, kojima se potiču nova

poduzeća i pošteno trţišno natjecanje, a ne stare strukture i ustaljeni dionici na trţištu;

66. naglašava činjenicu da je pri upotrebi drţavnih potpora radi promicanja usluga od općeg

interesa ključna korist za potrošače i graĎane, a ne korist pojedinih poduzeća ili

postojećih javnih subjekata;

67. poziva Komisiju da pomno prati uvjete koje će Europska središnja banka predloţiti za

davanje novih bankarskih licenci kako bi se osiguralo stvaranje jednakih uvjeta bez

velikih prepreka ulasku na trţište; smatra da bi, s obzirom na visoku koncentraciju u

bankarskom sektoru u nekim drţavama članicama, veći broj bankarskih subjekata

koristio potrošačima i MSP-ovima;

68. naglašava iznimnu vaţnost propisa EU-a o subvencijama u borbi protiv utaje poreza

multinacionalnih poduzeća;

69. pozdravlja istrage o nedozvoljenim drţavnim potporama putem nepoštene porezne

konkurencije, kojom su se okoristila odreĎena poduzeća, a koje je Komisija pokrenula

2014. i proširila 2015. na svih 28 drţava članica EU-a; poziva drţave članice da

ubuduće na vrijeme i bez odgode podnesu Komisiju sve bitne informacije o svojoj

poreznoj praksi i da u konačnici izvrše svoju obvezu da Komisiji i Parlamentu prijave

posebne aranţmane koji mogu utjecati na druge drţave članice te mala i srednja

poduzeća;

70. primjećuje da je tijekom svojih nedavnih mandata Komisija otvorila vrlo ograničen broj

PE565.169v02-00 14/32 RR\1082127HR.doc

HR

istraga povezanih sa slučajevima drţavnih potpora potencijalno povezanih s porezima

unatoč dobro osnovanim sumnjama koje su u meĎuvremenu dospjele u javnost; poziva

Komisiju da upotrijebi ishod trenutačnih istraga kao osnovu za preciznije i učinkovitije

smjernice za drţavne potpore povezane s porezom, da iskoristi svoju ovlast u odnosu na

pravila trţišnog natjecanja EU-a, da ukloni štetne porezne prakse te da sankcionira

drţave članice i poduzeća za koja se utvrdi da su uključena u takve prakse; poziva

Komisiju da istodobno navede porezne mjere koje nisu dosljedne s politikom drţavnih

potpora;

71. smatra da bi, kako bi se meĎu poduzećima ostvarilo pošteno trţišno natjecanje, u skladu

s Uredbom Komisije (EU) br. 651/2014, trebalo poduprijeti poduzeća smještena u

regijama koje trpe zbog trajnih ili privremenih nepovoljnosti te da treba omogućiti veću

fleksibilnost regijama koje se suočavaju s teškim gospodarskim problemima, kao što su

regije uključene u ciljeve konvergencije i konkurentnosti, te otočnim regijama;

72. ţali zbog toga što je od 1991. istraţen vrlo ograničen broj slučajeva drţavnih potpora

koji se odnose na nepošteno porezno natjecanje i ističe potrebu za omogućavanjem

širokog pristupa informacijama kako bi se potaknulo otvaranje novih istraga sumnjivih

slučajeva; zabrinut je zbog ograničenih resursa trenutačno dostupnih nadleţnim

sluţbama Komisije koji bi mogli ograničiti njezinu mogućnost da se bavi znatno većim

brojem slučajeva;

73. ističe da se samim postupkom drţavne potpore ne moţe trajno zaustaviti nepoštenu

poreznu konkurenciju u više drţava članica; godinu dana nakon otkrivanja afere

„LuxLeaks” potrebni su daljnji konkretni rezultati kao što su zajednička konsolidirana

osnovica poreza na dobit, revizija Direktive o porezu na dodanu vrijednost kako bi se

spriječilo prijevare, obveza velikih meĎunarodnih poduzeća da svoj promet i profit

prijavljuju i objavljuju za svaku zemlju zasebno te poziv drţavama članicama da uvedu

više transparentnosti u svoje porezne prakse i obveze uzajamnog obavješćivanja;

74. smatra da se poreznim praksama koje trenutačno provode odreĎene drţave članice

ozbiljno ugroţava unutarnje trţište te da posebno multinacionalna poduzeća moraju dati

pošten i odgovarajući doprinos javnim financijama drţava članica te da je potrebno

dalje istraţivati rasprostranjene štetne porezne prakse i odluke o porezima kojima se

ruši osnovica za porez na dobit i omogućava agresivno porezno planiranje u Europi;

pozdravlja novi odbor TAXE;

75. ističe da se treba uspostaviti istraţni odbor Europskog parlamenta za daljnje istraţivanje

rasprostranjenih štetnih poreznih praksi i odluka o porezima iz kojih proizlazi

srozavanje osnovice za porez na dobit i agresivno porezno planiranje u Europi; ističe da

bi Europski parlament u svakom slučaju trebao nastaviti sa svojim postojećim

ispitivanjima nepoštene porezne konkurencije u EU-u;

76. smatra da je poštena porezna konkurencija jedan od temeljnih elemenata unutarnjeg

trţišta EU-a, ali da se bez obzira na primarnu nadleţnost drţava članica nepoštena

porezna konkurencija mora spriječiti, na primjer, usklaĎenim poreznim osnovicama,

razmjenama informacija meĎu poreznim tijelima i davanjem izričitih zakonskih prava

na kontroliranje kretanja kapitala ako je to nuţno za ispravno funkcioniranje poreznog

sustava u Uniji; smatra da bi uvoĎenje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na

dobit (CCCTB) povećalo transparentnost sustava; vjeruje da je pitanje konsolidacije

RR\1082127HR.doc 15/32 PE565.169v02-00

HR

moguće riješiti naknadno te da ono ne bi trebalo biti prepreka brzom uvoĎenju CCCTB-

a;

77. naglašava da su, na unutarnjem trţištu, novi sudionici te mali i srednji poduzetnici koji

posluju u samo jednoj zemlji prikraćeni u usporedbi s multinacionalnim korporacijama

koje mogu premještati dobit ili se sluţiti drugim vrstama agresivnog poreznog

planiranja uz niz odluka i instrumenata koji su dostupni samo njima; sa zabrinutošću

primjećuje da bi, u potpuno istoj situaciji, multinacionalne korporacije zbog svojih

manjih poreznih obveza ostvarile veću dobit nakon oporezivanja i tako stvorile

nejednake uvjete na jedinstvenom trţištu na štetu svojih konkurenata koji se ne mogu

sluţiti agresivnim poreznim planiranjem i koje se oporezuje na mjestu ili mjestima gdje

ostvaruju dobit; naglašava da je promicanje štetnih poreznih praksi stvaranjem

europskih privatnih društava s ograničenom odgovornošću s jednim članom, u čijim je

pravilima o upravljanju izričito navedeno da se dozvoljavaju dva različita prebivališta,

npr. registrirani ured u jednom mjestu i administrativno sjedište drugdje, pogrešan

pristup za EU;

78. naglašava da Komisija mora automatski imati pristup podacima koje razmjenjuju

porezna tijela i koji su relevantni u kontekstu prava trţišnog natjecanja;

79. smatra da porezno planiranje moţe negativno utjecati na pošteno trţišno natjecanje;

poziva Europsku komisiju da prilagodi definiciju „stalnog poslovnog nastana” kako

poduzeća ne bi mogla umjetno izbjegavati plaćanje poreza u drţavama članicama u

kojima obavljaju gospodarsku aktivnost. ističe da bi se ovom definicijom takoĎer

trebala riješiti posebna situacija digitalnog sektora, čime bi se jamčilo da se poslovnim

nastanom poduzeća koja se bave potpuno dematerijaliziranim aktivnostima smatra

drţava članica u čijem su gospodarstvu uvelike digitalno prisutna;

80. naglašava da Komisija, kada se bavi odlukama o trţišnom natjecanju, mora gledati na

unutarnje trţište kao na jedno trţište, a ne kao na niz lokalnih ili nacionalnih trţišta;

81. smatra da, s obzirom na to da se prema istraţivanjima godišnja vrijednost poreznih

prijevara i utaje poreza procjenjuje na iznos do bilijun eura (1 000 000 000 000), drţave

članice moraju konačno nešto poduzeti i suzbiti ovu praksu; smatra da je smanjenje

poreznih prijevara i utaje poreza temelj za napredak u konsolidiranju drţavnih

proračuna; pozdravlja to što su ministri financija skupine G20 nedavno uveli nove

propise za srozavanje porezne osnovice i premještanje dobiti, koje je sastavio OECD,

koji će poboljšati transparentnost, isključiti zaobilaţenje zakona i ograničiti korištenje

poreznim oazama; smatra da, s obzirom na svoj stupanj integracije, EU mora napraviti

korak dalje od prijedloga predstavljenih u projektu OECD-a povezan sa smanjivanjem

porezne osnovice i prijenosom dobiti (BEPS) u pogledu kordinacije i konvergencije

kako bi se izbjegli svi oblici štetnog poreznog natjecanja na unutarnjem trţištu;

meĎutim, ističe da se pristup OECD-a i dalje temelji na neobvezujućim zakonskim

instrumentima i da je potrebno nadopuniti njegove aktivnosti zakonodavnim okvirom na

razini EU-a ako se njime ţele zadovoljiti potrebe jedinstvenog trţišta, npr. u obliku

direktive protiv smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti, koja bi otišla korak dalje

od inicijative OECD-a o smanjenju porezne osnovice i prijenosu dobiti u područjima

koja nisu dovoljno pokrivena; poziva da se procijeni ekonomski i financijski učinak

poreznih prijevara i utaje poreza te učinak povezan s trţišnim natjecanjem;

PE565.169v02-00 16/32 RR\1082127HR.doc

HR

82. smatra da se, u svjetlu nepoštenih poreznih praksi koje provode neke drţave članice,

politika unutarnjeg trţišta mora nadopunjavati politikom trţišnog natjecanja kako bi se

zajamčila poštena raspodjela dobiti i kako bi se onemogućilo premještanje dobiti u

odreĎene drţave članice ili čak izvan Unije radi smanjivanja poreznih obveza;

83. naglašava da je sveobuhvatna, transparentna i učinkovita razmjena poreznih informacija

ključan preduvjet za sprečavanje agresivnog poreznog planiranja; istodobno naglašava

da bi se pojednostavnjivanjem poreznih propisa na razini drţava članica poboljšale

transparentnost i jasnoća;

84. pozdravlja namjeru povjerenice za trţišno natjecanje da preustroji kontrolu drţavnih

potpora u smislu pravednog poreznog opterećenja za sve; očekuje da se prije takvog

preustroja provede neograničeno i temeljito utvrĎivanje stanja te poziva drţave članice

da Parlamentu ustupe sve traţene dokumente i da uklone mentalne barijere koje

sprječavaju napredak na ovom području, a u kontekstu čega treba imati na umu da

različite drţave članice moraju na različite poitičke imperative odgovoriti na temelju

svog geografskog poloţaja, veličine, fizičkih i drugih karakteristika, kao i stupnja

gospodarskog i društvenog razvoja te poziva na reviziju smjernica o drţavnim

potporama za oporezivanje kako bi se pokrili slučajevi nepoštenog natjecanja koji

nadilaze odluke o porezu i transfernim cijenama;

85. poziva Komisiju da u bliţoj budućnosti utvrdi detaljne smjernice o drţavnoj potpori u

sferi poreza i transfernim cijenama; naglašava da su se smjernice te vrste u ostalim

područjima politika pokazale vrlo učinkovitima u uklanjanju i sprječavanju odreĎenih

praksi u drţavama članicama koje nisu bile usklaĎene s pravilima EU-a o drţavnim

potporama; ističe da su takve smjernice učinkovite samo ako su njima predviĎene vrlo

precizne odredbe, uključujući one u obliku kvantitativnih pragova;

86. poziva drţave članice da objave informacije o svojim odlukama o porezu, raščlanjene

po regijama, kako bi se jamčilo da nema previše odluka o porezu u nekim regijama što

njima de facto predstavlja drţavnu potporu;

87. poziva Komisiju da za ozbiljne slučajeve nezakonite drţavne pomoći razmotri uvoĎenje

sankcija protiv uključene drţave ili poduzeća;

88. poziva Komisiju da bez odgode izmijeni postojeće propise kako bi se omogućilo da se

iznosi naplaćeni nakon kršenja pravila EU-a o drţavnim potporama povezanih s

porezima isplate drţavama članicama koje su bile pogoĎene smanjenjem svoje porezne

osnovice, a ne drţavi članici koja je odobrila nezakonite drţavne potpore u vezi s

porezom, kao što je trenutno slučaj, jer se tim propisima stvaraju dodatni poticaji za

izbjegavanje plaćanja poreza; poziva Komisiju da u borbi protiv štetnih poreznih praksi

u potpunosti upotrijebi svoje ovlasti u okviru pravila EU-a o trţišnom natjecanju;

89. poziva na pravni okvir EU-a kako bi se spriječilo da agresivno porezno planiranje i

utaja poreza poremete trţišno natjecanje; u cilju stvaranja ravnopravnih uvjeta, predlaţe

uvoĎenje obvezne automatske razmjene odluka o porezu, zajedničke konsolidirane

osnovice poreza na dobit (CCCTB) i jamstva da nikakva dobit neće napustiti EU bez

oporezivanja;

90. i dalje je mišljenja da je za učinkovitu primjenu načela prava trţišnog natjecanja u doba

RR\1082127HR.doc 17/32 PE565.169v02-00

HR

globalizacije nuţna meĎunarodna suradnja; stoga poziva Europsku komisiju da potakne

meĎunarodnu suradnju u području prava trţišnog natjecanja; naglašava da bi sporazumi

u vezi s pravom trţišnog natjecanja kojima bi se omogućila razmjena informacija

izmeĎu istraţnih tijela nadleţnih za trţišno natjecanje mogli dati veoma učinkovit

doprinos meĎunarodnoj suradnji kada je riječ o trţišnom natjecanju;

91. smatra da Sporazum o transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP) i svi

drugi meĎunarodni sporazumi o trgovini i ulaganju trebaju imati temeljit odjeljak o

trţišnom natjecanju;

92. ističe da bi trgovinski partneri trebali ostvariti korist jačanjem trţišnog natjecanja u

području trgovine, iz ulaganja privatnog sektora, što se odnosi i na ulaganja u okviru

javno-privatnih partnerstava, i iz veće kupovne moći potrošača;

93. ističe da EU treba uloţiti veće napore u nadziranje provedbe trgovinskih sporazuma

kako bi izmeĎu ostalog ocijenio poštuju li se pravila trţišnog natjecanja te provode li

trgovinski partneri prihvaćene obveze u potpunosti i ispunjavaju li ih;

94. poziva Komisiju da trgovinsku politiku koristi kao sredstvo za uspostavu pravila u

okviru politike trţišnog natjecanja na svjetskoj razini kako bi se uklonile brojne

ukorijenjene prepreke trgovini; smatra postizanje multilateralnog sporazuma o

pravilima trţišnog natjecanja u okviru Svjetske trgovinske organizacije dugoročnim

ciljem koji bi bio idealno rješenje;

95. podupire inicijative Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju i OECD-a u

području politike trţišnog natjecanja, kao i njihove napore da poboljšaju globalnu

suradnju u tom području;

96. potiče Komisiju i tijela drţava članica nadleţna za trţišno natjecanje da aktivno

sudjeluju u MeĎunarodnoj mreţi tijela za zaštitu trţišnog natjecanja;

97. traţi mjere kojima bi se zajamčilo da svi proizvodi uvezeni iz trećih zemalja

zadovoljavaju ekološke, zdravstvene i društvene norme koje primjenjuje Unija i koje se

štite na svjetskom trţištu kako bi se europski industrijski proizvoĎači zaštitili od

nepoštenog trţišnog natjecanja;

98. poziva Komisiju da podrţi zemlje u razvoju u naporima koje ulaţu da bi podrţale

pošteno trţišno natjecanje; poziva Komisiju da dodatno poboljša suradnju, osobito s

tijelima nadleţnima za trţišno natjecanje u zemljama s gospodarstvom u nastajanju te

da se pobrine za uvoĎenje odgovarajućih zaštitnih mjera;

99. napominje da je ravnopravan pristup resursima, uključujući energente, presudan da bi se

zajamčilo pošteno natjecanje na svjetskom trţištu; u tom kontekstu ističe vaţnost

dostupne i odrţive energije te sigurnosti opskrbe u okviru trgovinskih sporazuma;

100. poziva Komisiju da objavi rezultate aktualnih istraga o konkurentnom postupanju u

sektorima opskrbe hranom, energetike, prijevoza i medija;

101. pozdravlja nove smjernice o drţavnim potporama za zračne prijevoznike i zračne luke u

EU-u, kao dio paketa Komisije za modernizaciju drţavnih potpora; poziva Komisiju da

PE565.169v02-00 18/32 RR\1082127HR.doc

HR

u meĎunarodnim sporazumima hitno uspostavi sličan skup pravila za subvencionirane

zračne prijevoznike iz trećih zemalja koji prevoze putnike u EU i iz EU-a kako bi se

osiguralo pošteno trţišno natjecanje izmeĎu prijevoznika iz EU-a i trećih zemalja;

102. potiče Komisiju da olakša razmjenu dobrih praksi posredstvom Europske mreţe tijela za

zaštitu trţišnog natjecanja radi rješavanja otvorenih pitanja u vezi sa savezima izmeĎu

distributera jer mnoge takve slučajeve već istraţuju nadleţna tijela u drţavama

članicama; poziva da te rasprave uzmu u obzir uzajamno djelovanje izmeĎu nacionalnih

i europskih razina;

103. potiče Europsku mreţu za zaštitu trţišnog natjecanja da raspravi o sve prisutnijem

udruţivanju kupaca na malo na nacionalnoj razini i razini EU-a;

104. poziva Komisiju da postupno razvija okvir EU-a za trţišno natjecanje kako bi u

praćenje lanca opskrbe hranom u Europi uvrstila pokazatelje Organizacije Ujedinjenih

naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO) koji se koriste za procjenu odrţivosti

prehrambenih i poljoprivrednih sustava (SAFA), uključujući pokazatelje u odjeljcima

„Poštene cijene i transparentni ugovori” (S.2.1.1.) i „Pravo dobavljača” (S2.2.1);

105. poziva na uspostavu europske promatračnice za cijene hrane i cijene poljoprivrednih

proizvoda u mjestima podrijetla i odredišta; skreće pozornost na to da bi španjolski

indeks proizvoĎačkih i prodajnih cijena IPOD bio mogući model za praćenje

potencijalnog štetnog ponašanja trgovaca na malo prema poljoprivrednicima i

potrošačima;

106. poziva na obvezujuće postupke u lancima opskrbe hranom protiv trgovaca na malo koji

štete poljoprivrednicima i potrošačima;

107. osobito je zabrinut zbog situacije u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda gdje su trgovci

na malo propisali cijene koje su znatno niţe od troškova nakon isteka sustava kvota;

Demokratsko jačanje politike tržišnog natjecanja

108. pozdravlja redoviti dijalog povjerenice Komisije za trţišno natjecanje s Parlamentom,

ali smatra da pravo na saslušanje o ključnim načelnim pitanjima nije dovoljno;

109. napominje da je Parlament uključen u zakonodavni postupak u području prava trţišnog

natjecanja samo putem postupka savjetovanja, zbog čega moţe u puno manjoj mjeri

utjecati na donošenje zakona nego Komisija i Vijeće;

110. pozdravlja redoviti dijalog Komisije s Parlamentom o pitanjima trţišnog natjecanja;

ponovno poziva da se o temeljnim zakonodavnim direktivama i smjernicama odlučuje u

sklopu postupka suodlučivanja; smatra da je trenutačni dijalog Parlamenta i tijela EU-a

nadleţnog za trţišno natjecanje potrebno dodatno pojačati, posebno u cilju procjene

zahtjeva Parlamenta iz prijašnjih godina i djelovanja na temelju njih; vjeruje da je

neovisnost Glavne uprave Komisije za trţišno natjecanje najvaţnija za uspješno

ostvarenje njezinih ciljeva; poziva Komisiju da preusmjeri dostatne financijske i ljudske

resurse Glavnoj upravi za trţišno natjecanje; posebno poziva da se odjeli u kojima se

smjernice sastavljaju strogo odvoje od odjela koji su odgovorni za primjenu tih

smjernica u konkretnim slučajevima;

RR\1082127HR.doc 19/32 PE565.169v02-00

HR

111. smatra da bi u pitanjima politike trţišnog natjecanja trebao imati ovlasti suodlučivanja;

izraţava ţaljenje zbog činjenice što je člancima 103. i 109. UFEU-a predviĎeno samo

savjetovanje s Parlamentom; smatra da se taj nedostatak demokracije ne smije tolerirati;

predlaţe da se taj nedostatak što prije prevlada meĎuinstitucionalnim sporazumima u

području politike trţišnog natjecanja i da se ispravi prilikom sljedeće izmjene Ugovora;

112. poziva da se Europskom parlamentu daju ovlasti za suodlučivanje u politici trţišnog

natjecanja, posebno kada je riječ o temeljnim načelima i obvezujućim smjernicama, te

ţali zbog toga što ovo područje politike Unije nije dobilo jaču demokratsku dimenziju

pri zadnjim izmjenama Ugovora; poziva Komisiju da predloţi odgovarajuće izmjene

Ugovora radi proširenja područja primjene redovnog zakonodavnog postupka kako bi

ono obuhvaćalo i pravo trţišnog natjecanja;

113. poziva Komisiju da više uključi Parlament u istrage karakteristične za taj sektor, pri

čemu je potrebno osigurati tajnost odreĎenih informacija koje su dostavili dionici;

poziva na to da se uredbe Vijeća u budućnosti temelje na članku 114. UFEU-a, koji se

bavi funkcioniranjem unutarnjeg trţišta, kako bi se mogle usvojiti u okviru postupka

suodlučivanja ako u bliţoj budućnosti ne doĎe do ţeljene izmjene Ugovora; naglašava

da rad na Direktivi o odreĎenim pravilima kojima se ureĎuju postupci za naknadu štete

moţe posluţiti kao predloţak za buduće slučajeve meĎuinstitucionalne suradnje u

području trţišnog natjecanja; poziva povjerenicu Komisije za trţišno natjecanje da

nastavi dijalog s mjerodavnim odborima Parlamenta i radnom skupinom za trţišno

natjecanje pri Odboru Parlamenta za ekonomsku i monetarnu politiku;

114. smatra da bi Komisija u skoroj budućnosti trebala organizirati i objavljivati javnu

evaluaciju različitih prijedloga Parlamenta o unapreĎenju politike trţišnog natjecanja

usmjerenih na rezultate i ciljeve;

115. naglašava da bi u svome budućem radu Glavna uprava Komisije za trţišno natjecanje

trebala na pravilan način uzeti u obzir stajališta koja je usvojio Parlament u svojim

prijašnjim izvješćima o politici trţišnog natjecanja;

116. smatra da treba zadrţati sve oblike dijaloga koji su do sada provjereni;

117. nalaţe svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim

tijelima nadleţnima za trţišno natjecanje.

PE565.169v02-00 20/32 RR\1082127HR.doc

HR

EXPLANATORY STATEMENT

Legal basis

The Treaty on the Functioning of the European Union (TFEU) contains in Articles 101–109

binding rules for competition in the common internal market, which is based on an open

economy with free competition.

Accordingly, anti-competitive agreements and arrangements between companies which

damage trade between the Member States and lead to abuse of a dominant market position are

prohibited. Takeovers with a Community dimension and company amalgamations which lead

to or may lead to a significant market concentration, will be monitored by the European

Commission and in certain cases may be subject to conditions or even prohibited.

State aid in favour of certain individual companies or products which lead to distortions of

competition in the internal market are generally prohibited, with a few exceptions, but may be

approved by the Commission under certain conditions and must in any event be registered

with the Commission for examination.

Competition rules also apply to public undertakings, public services and services of general

interest. Only when achievement of the objective of these special services is jeopardised can

the competition rules (of the Commission) be suspended. The fundamental objective of

Community competition rules is to prevent distortion of competition. Effective competition is

not an end in itself but a condition for the achievement of a free and dynamic internal market.

The competition rules have been tried and tested in many years of administrative practice by

the Commission and have been developed and consolidated in the case-law of the European

courts, so that today they can be said to be widely acknowledged and stable.

The 2014 report

In the 2014 report on competition policy, the Commission stresses that this year has been ‘a

new start’ for Europe, because President Juncker emphasised in the description of the duties

of the new Commission that competition policy could also ‘make a reasonable contribution to

achieving the objectives of the agenda for employment and growth, including in areas such as

the digital internal market, energy policy, financial services, industrial policy and combating

tax evasion’.

However, the 2014 Competition Report presented by Competition Commissioner Vestager

essentially covers the term of office of the previous Commission and in particular of retired

Competition Commissioner Almunia. The new direction of EU competition policy could

therefore only take effect from November 2014 and thus raise the expectation that, in addition

to the ongoing development of competition policy, new priorities will be set in the future.

Until now, in competition law, the European Parliament has generally only been involved in

the consultation procedure. Consequently its influence, relative to that of the Commission and

also that of the Council, is unfortunately limited.

RR\1082127HR.doc 21/32 PE565.169v02-00

HR

In the past, therefore, the Parliament has repeatedly called for the ordinary legislative

procedure under the Lisbon Treaty to be introduced for competition law too. This appears to

be necessary because, according to the Rapporteur, as a powerful competition authority the

Commission cannot simultaneously lay down the legal framework in the form of guidelines

and then be responsible for implementing its own guidelines and impose extensive fines.

Due to the lack of co-decision, the resolution of the European Parliament in favour of the

annual competition report by the Commission is one of the most important indicators for

controlling the Executive in this important European task field.

For some years, however, particularly since the adoption of the Lisbon Treaty, the resolution

of the Parliament is no longer merely a reaction to the findings of the Commission from the

previous reporting period but has also become a guiding principle for the Commission in the

current core issues of competition law and its application.

For a long time there has been an agreement, also guaranteed by the new Commissioner

Vestager, that the responsible Commissioner will appear regularly at the Committee on

Economic and Monetary Affairs to explain current political focal points of competition policy

and discuss individual decisions with the members.

Unfortunately in previous years, following entry into force of the Lisbon Treaty, regular

public evaluation of the Parliament’s proposals by the Commission has been inadequate or

even non-existent. One of the requirements for the future is therefore that the Commission, in

addition to its annual competition report on its own work and its own priorities, express its

opinion orally and in writing, within a reasonable time of adoption of the resolution by

Parliament, on the individual proposals which the Parliament generally adopts by a large

majority.

The Rapporteur suggests that the tasks of the Commission should in future include greater

information, rigorous examination and preventive surveillance of unlawful State aid, which

distorts the competition from companies and individual Member States or subdivisions of

those Member States. Unfortunately, the prohibition on State aid in Article 107 TFEU is not

taken seriously in some Member States or, at any rate, not given sufficient credence or

recognised as superior law. Since Article 107(2) exhaustively lists those cases which are

compatible with the internal market and automatically permitted, the Commission should

focus more closely on the many infringements and discrepancies, as has long been the norm

in taxation policy.

On the important question of defining the relevant market, the Commission has in the past

displayed uncertainty, particularly in the area of the digital economy, both on the question of

when a dominant market position and abusive conduct shall be deemed to exist and in the

case of merger control. This is because of the often special market structure in the digital

economy, which is characterised by bilateral markets, network effects and free offers. In

evaluating the competition, the Commission should pay closer attention to the respective

business model of the company and not just to a limited set of indicators such as price and

turnover, which say little about actual market power.

If a ‘small company’ with only 50 employees is taken over by an Internet giant for 19 billion

US dollars and the Commission judges this on the basis of the previous criteria of turnover,

‘prices’ achieved, market share and other relevant variables, then this constitutes an

PE565.169v02-00 22/32 RR\1082127HR.doc

HR

inappropriate assessment of future market constellations, which are likely to have a massive

impact on the competition.

Some of the cases approved in 2014, which are listed in detail in the competition report, are in

this category. The Commission is therefore called on to gather new criteria for the digital

economy without delay and also to bear in mind, with regard to the definition of the relevant

market, that companies with operations all over Europe, even in an international context in

times of globalisation, may possess relatively little data on market structure, so that not only

the European market may be consulted but for some time now in certain sectors also the

world market.

If the declared objective of the Commission to support and enable European global market

leaders in industry, in the digital economy and in research-intensive areas, is actually to be

implemented, the sector-specific criteria must also be applied on a global scale.

A further problem is the monitoring of the Member States in State aid proceedings. In a few

specific cases in the past, in spite of appropriate advice, the Commission has accepted data

submitted by the competent national authorities without verification or done little to

investigate facts of public relevance and aid. I am referring here to State aid in 2014 for

smaller airports all over Europe and the German ‘Nürburgring’ State aid case, where

objections from interested parties were not satisfactorily examined.

Similarly, the significant length of time over which, for example, Google has been under

investigation does not suggest that the Commission has yet produced a strategic approach to

assessing anti competitive practices in the digital economy. Thus there was a focus in the draft

report on these two areas.

A further focal point, in respect of which Commissioner Almunia has launched investigations

in four cases of unlawful State aid and Commissioner Vestager in one, is the unfair tax

competition between the Member States. That companies exploit all legal means in order to

pay as little tax as possible is one side of the coin and entirely understandable. However, the

unfair competition emanating from the Member States, particularly from smaller Member

States, significantly distorts the internal market of the Union. Even if national responsibility

for tax legislation is not called into question, anti-competitive practices are likely to seriously

distort and counteract the positive effects of the internal market. If it is to have any credibility

in taking action against unfair tax practices of the Member States, the Commission must

therefore conclude quickly and as comprehensively as possible the proceedings instituted in

2014 against a number of large international companies in relation to the massive tax

reductions benefiting them in Luxembourg, the Netherlands, Ireland, Great Britain and

Belgium.

The fact that Competition Commissioner Vestager requested documentation from all Member

States in relation to the preliminary taxation decision at the start of 2015 and some Member

States have to date been very dilatory, demonstrates the need to tighten up the competition

policy assessment of unfair tax practices by the Member States and for a statutory obligation

for timely reporting of critical tax practices.

In addition, in order to prevent competition in the internal market from being massively

disrupted, there is a need in this area for further statutory provisions, which are presently

being discussed by the Special Committee of the European Parliament and should be adopted

RR\1082127HR.doc 23/32 PE565.169v02-00

HR

in the next few months. Where in a Member State more than 350 ‘special provisions’ for large

international companies from Europe and outside Europe have been authorised, this

constitutes a serious drawback in competition, particularly for taxpaying citizens and for the

small and medium-sized businesses for whom there is no possibility of special treatment and

who (have to) pay their taxes. Therefore, it will be an objective for the Commission, as soon

as possible in the current year (2015), to complete the competition procedures concerning

unfair tax competition and thereby make clear to Member States the European-law boundaries

of unfair tax competition.

Conclusion

On the whole, the 2014 competition report shows that the Commission and the competition

authority, with some 1000 employees, constitutes the most powerful authority in Europe for

the enforcement of competition in the internal market. The fines imposed, running into

billions, for unlawful price fixing should in future be effectively supplemented by penalties

addressed directly to the responsible business leaders and managers, so that this behaviour can

be more effectively prevented.

The Parliament is pinning on Competition Commissioner Vestager its hopes that EU

competition policy will secure its prominent role in enforcing the market economy and

competition in Europe, promote it internationally and not result in too many sectoral and

national exceptions and uncontrollable exemption thresholds.

PE565.169v02-00 24/32 RR\1082127HR.doc

HR

20.11.2015

MIŠLJENJE ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o godišnjem izvješću o politici trţišnog natjecanja EU-a

(2015/2140(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Adam Szejnfeld

PRIJEDLOZI

Odbor za meĎunarodnu trgovinu poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao

nadleţni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. ističe da bi trgovinski partneri trebali ostvariti korist jačanjem trţišnog natjecanja u

području trgovine, iz ulaganja privatnog sektora, što se odnosi i na ulaganja u okviru

javno-privatnih partnerstava, i iz veće kupovne moći potrošača;

2. naglašava da protutrţišna djelovanja i monopoli mogu predstavljati trgovinske zapreke

koje narušavaju trgovinske i investicijske tokove; poziva Komisiju da interesu slobodne i

poštene svjetske trgovine na meĎunarodnoj razini poduzme mjere protiv kartela te

protutrţišnih, oligopolskih i monopolskih djelovanja kojima se narušava trţišno

natjecanje;

3. poziva Komisiju da još više poradi na ambicioznom otvaranju meĎunarodnih trţišta javne

nabave kako bi se uklonila postojeća neravnoteţa izmeĎu EU-a i drugih trgovinskih

partnera u stupnju otvorenosti trţišta javne nabave te da pritom uzme u obzir izvješće

Parlamenta o prijedlogu Komisije o instrumentu za meĎunarodnu nabavu i njegove

predstojeće revizije;

4. poziva Komisiju da osigura dosljednost trgovinske politike i politike trţišnog natjecanja

Unije s ciljevima njezine industrijske politike; ističe da politika trţišnog natjecanja Unije

ne bi trebala sputavati gospodarski proboj perjanica europske industrije; stoga se zalaţe za

to da se u okviru trgovinske politike i politike trţišnog natjecanja promiču razvoj i

konkurentnost europske industrije na meĎunarodnoj sceni;

5. ističe da EU treba uloţiti veće napore u nadziranje provedbe trgovinskih sporazuma kako

bi izmeĎu ostalog ocijenio poštuju li se pravila trţišnog natjecanja te provode li trgovinski

partneri prihvaćene obveze u potpunosti i ispunjavaju li ih;

6. poziva Komisiju da trgovinsku politiku koristi kao sredstvo za globalnu uspostavu pravila

politike trţišnog natjecanja kako bi se uklonile brojne ukorijenjene prepreke za trgovinu;

RR\1082127HR.doc 25/32 PE565.169v02-00

HR

smatra postizanje multilateralnog sporazuma o pravilima trţišnog natjecanja u okviru

Svjetske trgovinske organizacije dugoročnim ciljem koji bi bio idealno rješenje;

7. podupire inicijative Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju i OECD-a u

području politike trţišnog natjecanja, kao i njihove napore da poboljšaju globalnu

suradnju u tom području;

8. potiče Komisiju i tijela drţava članica nadleţna za trţišno natjecanje da aktivno sudjeluju

u MeĎunarodnoj mreţi tijela za zaštitu trţišnog natjecanja;

9. zahtijeva da svi proizvodi uvezeni iz trećih zemalja zadovoljavaju ekološke, zdravstvene i

društvene norme koje primjenjuje Unija i koje se štite na svjetskom trţištu kako bi se

europski industrijski proizvoĎači zaštitili od nepoštenog trţišnog natjecanja;

10. poziva Komisiju da podrţi zemlje u razvoju u naporima koje ulaţu da bi potaknule

pošteno trţišno natjecanje, da poboljša suradnju, osobito s tijelima gospodarstava u

usponu koja su nadleţna za trţišno natjecanje, te da se pobrine za uvoĎenje odgovarajućih

zaštitnih mjera;

11. napominje da je ravnopravan pristup resursima, uključujući energente, od presudnog

značaja za pošteno natjecanje na svjetskom trţištu; ističe u tom kontekstu vaţnost

dostupne i odrţive energije te sigurnosti opskrbe u okviru trgovinskih sporazuma;

12. ističe da mikro, malim i srednjim poduzeća, meĎu kojima su i inovativna novoosnovana

poduzeća, svakako treba pruţiti podršku i omogućiti pristup financijskim sredstvima kako

bi mogla postati konkurentnija na svjetskom trţištu; ističe da rast malih i srednjih

poduzeća ima vaţnu ulogu u ukupnom gospodarskom razvoju i povećanju broja otvorenih

radnih mjesta i ulaganja, čime se daje doprinos poštenom trţišnom natjecanju;

13. naglašava vaţnost dostupnosti digitalnih mreţa i infrastrukture za poticanje trţišnog

natjecanja te napominje da pojačano trţišno natjecanje sa sobom donosi veću mogućnost

izbora i niţe cijene za potrošače, osobito u području telekomunikacija.

PE565.169v02-00 26/32 RR\1082127HR.doc

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 19.11.2015

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

30

3

2

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Maria Arena, Tiziana Beghin, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Marielle

de Sarnez, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Eleonora

Forenza, Karoline Graswander-Hainz, Ska Keller, Gabrielius

Landsbergis, David Martin, Emmanuel Maurel, Alessia Maria Mosca,

Franck Proust, Viviane Reding, Inmaculada Rodríguez-Piñero

Fernández, Tokia Saïfi, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim

Schuster, Adam Szejnfeld, Hannu Takkula

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Klaus Buchner, Nicola Danti, Edouard Ferrand, Agnes Jongerius, Seán

Kelly, Fernando Ruas, Marita Ulvskog, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Beatriz Becerra Basterrechea, Edward Czesak, Rosa D’Amato, Dario

Tamburrano, Janusz Wojciechowski

RR\1082127HR.doc 27/32 PE565.169v02-00

HR

10.11.2015

MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o godišnjem izvješću o politici trţišnog natjecanja EU-a

(2015/2140(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Sergio Gaetano Cofferati

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje trţište i zaštitu potrošača poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu

politiku da kao nadleţni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće

prijedloge:

1. smatra da je transparentno i konkurentno jedinstveno trţište ključno za rast i stvaran

oporavak te stoga drţi da je politika trţišnog natjecanja uz jamčenje ravnopravnih uvjeta

za sve trţišne dionike vaţno sredstvo za zaštitu prava i koristi potrošača, graĎana,

poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća, i radnika u okviru socijalnog trţišnog

gospodarstva; prima na znanje činjenicu da se ponašanje i potrebe potrošača i poduzeća u

EU-u stalno mijenjaju u okruţenju koje odlikuje model digitalnog gospodarstva;

2. smatra da bi propisi EU-a o trţišnom natjecanju i nadleţna tijela EU-a za trţišno

natjecanje trebali zajamčiti ravnopravne uvjete za sve trţišne dionike, slobodan izbor i

raznolikost visokokvalitetnih proizvoda i usluga po konkurentnim cijenama te bi takoĎer

trebali zajamčiti da se poduzećima omogući promicanje specifičnih prednosti njihovih

proizvoda, čime ih se potiče na ulaganja i inovacije; poziva EU i nacionalna tijela

nadleţna za trţišno natjecanje da u pogledu prehrambenog sektora nastave s

proučavanjem utjecaja robnih marki na izbor potrošača i inovacije;

3. smatra da bi se politikom trţišnog natjecanja trebalo moći stvoriti okruţenje u kojemu se

potiče poduzetnički duh i razvoj malih i srednjih poduzeća koji su pokretači rasta i

zapošljavanja; smatra da je ključno onemogućiti da se nekonkurentskim ponašanjem

nerazmjerno koče nastojanja manjih i novoosnovanih poduzeća da se šire i donose

inovacije; ponavlja da će se takvim naporima za očuvanje pravednog trţišnog natjecanja

povećati izbor za potrošače i razviti okruţenje u kojemu mala i srednja poduzeća te

mikropoduzeća mogu pokazati više inovacija i veću kreativnost;

4. ističe da cilj europskih propisa o drţavnim potporama moraju biti jednakost i socijalna

kohezija te da oni moraju biti usmjereni na postizanje ciljeva strategije Europa 2020.;

stoga smatra da je vaţno da drţavne potpore budu usmjerene na ulaganja u realno

PE565.169v02-00 28/32 RR\1082127HR.doc

HR

gospodarstvo te da se njima potiče koncentracija resursa u ključnim sektorima, poput

istraţivanja i inovacija, digitalizacije, razvoja infrastrukture, posebno u sklopu

prekograničnih projekata i mjera za postizanje dugoročnih klimatskih i energetskih

ciljeva;

5. smatra da je potrebno učinkovito primjenjivati i aţurirati politiku trţišnog natjecanja kako

bi se suočilo s izazovima koje predstavlja jedinstveno digitalno trţište koje se iznimno

brzo mijenja i iziskuje solidno trţišno znanje i pruţanje brzih odgovora; stoga ističe

vaţnost učinkovite i brţe primjene propisa EU-a o trţišnom natjecanju, nadilaţenja

postojećeg fragmentiranog trţišta te utvrĎivanja i uklanjanja prepreka u pristupu trţištu,

ali i istodobnog povećanja povjerenja potrošača i poduzeća u digitalno okruţenje u

kojemu se moraju omogućiti inovacije i dinamičnost; podsjeća da bi se istinskim

jedinstvenim digitalnim trţištem takoĎer poticao rast u novim sektorima i otvorila

visokokvalitetna radna mjesta;

6. ističe da treba postojati učinkovita politika trţišnog natjecanja u EU-u kako bi se

zajamčila visoka razina zaštite potrošača i potrošačima omogućilo da imaju korist od

jedinstvenog digitalnog trţišta; napominje da su potrošači u središtu jedinstvenog

digitalnog trţišta, a udio njihove potrošnje u BDP-u Europske unije iznosi otprilike 56 %;

7. poziva Komisiju da ispita mogućnost postojanja neovisnih trgovaca na malo kojima bi se

propisima o trţišnom natjecanju dopustila meĎusobna suradnja u okviru njihovih

tradicionalnih trgovina te u cilju zajedničkog pokretanja usluga e-trgovine;

8. naglašava da se interoperabilnošću doprinosi pravednom trţišnom natjecanju te bi je

trebalo poticati i razvijati;

9. smatra da su slučajevi zlouporabe dominantnog poloţaja nastalog zbog prednosti i

mreţnih učinaka „prvog ponuĎača” u digitalnom sektoru iznimno vaţno pitanje te da bi ih

trebalo pomnije pratiti;

10. smatra da je od temeljne vaţnosti jamčiti jednake uvjete na digitalnom trţištu i boriti se

protiv zlouporabe dominantnih poloţaja i porezne optimizacije, od čega će naposljetku

imati koristi potrošači; smatra da je posebno vaţno učiniti trţišta pretraţivanja, trgovine i

oglašavanja na internetu otvorenijima i transparentnijima te poboljšati njihovu

konkurentnost, ali i drţi da je nuţno zajamčiti primjenu načela mreţne neutralnosti,

odnosno pravednog, otvorenog i nediskriminirajućeg pristupa internetu te ukloniti sve

oblike diskriminacije i prepreka, što je preduvjet za pravedno trţišno natjecanje i trţišnu

koheziju od koje potrošači i poduzeća mogu imati koristi;

11. smatra da dovršenje europske energetske unije ovisi o učinkovitom djelovanju unutarnjeg

trţišta energije koje je rezultat djelotvorne i dosljedne primjene propisa EU-a o trţišnom

natjecanju; smatra da je radi postizanja bolje integracije i veće isplativosti u tom sektoru

vaţno da Komisija nastavi davati prednost energetskom trţištu te da mu posveti još više

pozornosti, s obzirom na to da je energija znatna stavka u rashodima kućanstava i

poduzeća u EU-u;

12. pozdravlja pokretanje istraga i izricanje novčanih kazna za gospodarske subjekte koji su

prekršili propise o trţišnom natjecanju te poziva Komisiju da nastavi s promicanjem

kulture konkurentnosti kojom se izravno doprinosi boljem funkcioniranju trţišta u interesu

RR\1082127HR.doc 29/32 PE565.169v02-00

HR

potrošača i poduzeća;

13. pozdravlja pokretanje istrage u sektoru e-trgovine radi ispitivanja mogućih prepreka

konkurentnosti na trţištima EU-a; ističe da neproblematično funkcioniranje e-trgovine ne

doprinosi samo gospodarskom rastu nego znači i niţe troškove transakcija, niţe cijene i

veći izbor za potrošače; traţi od Komisije da ispita je li potrebno mijenjati postojeće

propise o trţišnom natjecanju, na primjer Uredbu o općem skupnom izuzeću, kako bi se

riješilo pitanje neopravdanog uskraćivanja pristupa na temelju geografske lokacije,

uključujući nepoţeljno preusmjeravanje i cjenovnu diskriminaciju na temelju geografske

lokacije;

14. smatra da je ključno pravovremeno i ispravno provoĎenje Direktive 2014/104/EU o

postupcima za naknadu štete za kršenje odredaba trţišnog natjecanja drţava članica i

Europske unije; poziva Komisiju da paţljivo nadzire provedbu te Direktive u drţavama

članicama te da zajamči dosljednu primjenu njezinih odredbi diljem EU-a; ističe da je za

ostvarivanje ciljeva politike EU-a o trţišnom natjecanju ključan pristup pravosuĎu, koji

takoĎer moţe podrazumijevati dostupnost kolektivne pravne zaštite;

15. vjeruje da je razvoj e-uprave vaţan faktor u podupiranju rasta, uključujući sudjelovanje

malih i srednjih poduzeća; stoga traţi od drţava članica da se koriste svim alatima koji su

im stavljeni na raspolaganje u skladu s novim zakonodavstvom o javnim nabavama kako

bi poticale rast u EU-u te poziva Komisiju da podupre sve inicijative povezane s razvojem

e-uprave; nadalje ističe da su promicanje i provedba sustava e-uprave u svim drţavama

članicama ključni za učinkovito praćenje kršenja propisa te jamčenje transparentnosti i u

javnom i privatnom sektoru;

16. ističe da se u okviru jedinstvenog trţišta potrošačima prodaju proizvodi s istom robnom

markom i u istom pakiranju, ali različitog sastava; poziva Komisiju da utvrdi ima li ta

praksa u okviru politike EU-a o trţišnom natjecanju negativne posljedice na dobavljače

lokalnih i regionalnih proizvoda, posebno mala i srednja poduzeća;

17. vjeruje da bi politika trţišnog natjecanja trebala imati snaţnu ulogu u jačanju sigurnosti

financijskih trţišta i njihovoj većoj transparentnosti u odnosu na potrošače; u tom smislu

pozdravlja zakonodavne mjere donesene u području elektroničkih plaćanja te posebno

uvoĎenje gornjih granica za meĎubankovne naknade za platne transakcije karticama;

18. smatra da je ključno da Komisija nastaviti promicati snaţniju konvergenciju i suradnju

izmeĎu nacionalnih tijela nadleţnih za trţišno natjecanje u EU-u;

19. poziva Komisiju da zajamči da drţave članice pravovremeno provode nove propise o

javnoj nabavi, posebno pokretanje e-nabave i e-uprave te primjenu novih odredaba o

uvrštenju socijalnih i ekoloških kriterija i o podjeli ugovora na grupe kako bi se potaknule

inovacije i pravedno trţišno natjecanje, poduprla mala i srednja poduzeća na trţištima

nabave i zajamčila najbolja vrijednost za novac u korištenju javnim sredstvima;

20. slaţe se s činjenicom da se izbor potrošača ograničava kada trgovci odluče ponuditi robu i

usluge samo odreĎenim drţavama članicama, a cijene rastu zbog smanjenja

konkurentnosti na unutarnjem trţištu; poziva Komisiju da iskorijeni sve oblike

diskriminacije na temelju drţavljanstva ili mjesta boravišta;

PE565.169v02-00 30/32 RR\1082127HR.doc

HR

21. smatra da istinsko jedinstveno trţište moţe učinkovito djelovati samo u transparentnijem,

usklaĎenijem i kooperativnijem poreznom okruţenju u kojemu se jamči pravedno trţišno

natjecanje meĎu poduzećima; osuĎuje činjenicu da je porezna konkurencija meĎu

drţavama članicama na jedinstvenom trţištu proizvela nejednake uvjete trţišnog

natjecanja koji mala i srednja poduzeća stavljaju u nepovoljan poloţaj u odnosu na velika

multinacionalna poduzeća;

22. imajući u vidu dovršenje jedinstvenog digitalnog trţišta, pozdravlja snaţnu povezanost

trţišnog natjecanja i strategije jedinstvenog digitalnog trţišta, posebno u aktivnostima

povezanim s uskraćivanjem pristupa na temelju geografske lokacije i sporazumima o

licenciranju; smatra da je slična povezanost ključna u unutarnjem energetskom trţištu

kako bi se uklonile prepreke slobodnom toku energije preko granica i uspostavila

energetska unija;

23. potiče Europsku mreţu za zaštitu trţišnog natjecanja da raspravi o sve prisutnijem

umreţavanju kupaca na malo na nacionalnoj razini i razini EU-a;

24. ističe vezu izmeĎu politike trţišnog natjecanja i zaštite potrošača; upućuje na preglede

uspješnosti potrošačkih trţišta i njihove rezultate;

25. smatra da je konkurentnost u sektoru telekomunikacija ključna ne samo za poticanje

inovacija i ulaganja u mreţe, nego i za pruţanje pristupačnih cijena i izbora usluga za

potrošače; stoga poziva Komisiju da zaštiti trţišno natjecanje u tom sektoru, uključujući

dodjelu radiofrekvencijskog spektra;

26. smatra da nacionalna tijela nadleţna za trţišno natjecanje moraju u potpunosti iskoristiti

postojeće instrumente i primjenjivati propise EU-a o trţišnom natjecanju u pogledu

nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom; ističe potrebu za njihovom

meĎusobnom suradnjom kako bi se zajamčila isplativost, transparentnost, raznolikost i

izbor potrošača.

RR\1082127HR.doc 31/32 PE565.169v02-00

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 10.11.2015

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

29

3

8

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Dita Charanzová, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel

Dalton, Nicola Danti, Dennis de Jong, Pascal Durand, Vicky Ford,

Ildikó Gáll-Pelcz, Evelyne Gebhardt, Antanas Guoga, Robert Jarosław

Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Antonio López-Istúriz

White, Jiří Maštálka, Marlene Mizzi, Margot Parker, Virginie Rozière,

Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Igor Šoltes,

Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Richard Sulík, Róża Gräfin von Thun

und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Mihai Ţurcanu, Anneleen Van

Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Andi Cristea, Emma McClarkin, Dariusz Rosati, Adam Szejnfeld,

Kerstin Westphal, Theodoros Zagorakis

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jonás Fernández, Edouard Ferrand, Hannu Takkula

PE565.169v02-00 32/32 RR\1082127HR.doc

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja 7.12.2015

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

40

6

4

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Burkhard Balz, Udo Bullmann, Fabio De Masi, Anneliese Dodds, Jonás

Fernández, Elisa Ferreira, Sven Giegold, Neena Gill, Sylvie Goulard,

Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria

Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Othmar Karas, Philippe Lamberts, Werner

Langen, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Notis Marias,

Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Pirkko Ruohonen-Lerner, Peter

Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Kay Swinburne, Ernest Urtasun,

Marco Valli, Cora van Nieuwenhuizen, Jakob von Weizsäcker, Marco

Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Lara Comi, Pilar del Castillo Vera, Isabella De Monte, Eva Kaili, Rina

Ronja Kari, Thomas Mann, Eva Paunova, Michel Reimon, Tibor

Szanyi, Nils Torvalds, Beatrix von Storch

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Martina Dlabajová, Jude Kirton-Darling, Verónica Lope Fontagné,

Andrejs Mamikins, Adam Szejnfeld, Pavel Telička, Daniele Viotti