pravni fakultet travnik

7/25/2019 Pravni Fakultet Travnik

1/24

PRAVNI FAKULTET TRAVNIK

U TRAVNIKU

DROGA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Metodologija drut!e"i# i$tra%i!a"ja

Me"tor: Stude"t:

Prof. dr. Asib AlihodiV. asistent: Lejla Skopljak

Travnik, 20!.

SADR&A' Stra"a


2/24

() PREDMET ISTRA&IVAN'A))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))*

()() +ilj i$tra%i!a"ja))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))*

(),) -ada.i i$tara%i!a"ja)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))*

()*) /i0ote1a)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))*

()2) Metode3 te#"i4e i i$trume"ti)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))2

,) UVOD)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))5

*) DEFINI+I'A DROGE I N'ENE KARAKTERISTIKE)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))6

*)() Vr$te droga))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))6

2) TEORI'A OVISNOSTI))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))7

2)() 8etiri o0a$"a 4ora4a 4a o!i$"o$ti o drogama)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))(9

5) -LOUPOTREA DROGA))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))((

6) KAKVA 'E PO-I+I'A OSNE I /ER+EGOVINE U POGLEDU ILEGALNE

-LOUPOTREE DROGE;))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))(,


3/24

() PREDMET ISTRA&IVAN'A

Pred"et istaivanja je ispitivanje koliko s# "e$# dj%eo" i "ladi"a pris#tna dro&a. 'ani"a

nas koliko s# ove pojave ra(irene "e$# #)eni%i"a osnovne (kole, srednje (kole i "e$#

st#denti"a na fak#ltet#. *po+nati )itao%e sta je to dro&a, +lo#potreba dro&e, kakva je po+i%ija

i- # po&led# ile&alne +lo#potrebe dro&e, vrste dro&e i lije)enje i rahabilita%ija ovisnika.

()() +ilj i$tra%i!a"ja

ilj istraivanja je ispitati kolika je pris#tnost dro&e "e$# dje%o" i "ladi"a kako bi se

pre#+ele adekvatne preventivne "jere # %ilj# otklanjanja ove navike kod dje%e i "ladih.

(),) -ada.i i$tara%i!a"ja

/+ navedeno& %ilja proi+la+e i +ada%i istraivanja:

ispitati (ta "isle o #potrebi narkoti)kih sredstava i da li ih koriste

ispitati s ki" s# po)eli kon+#"irati dro ispitati koliko )esto koriste dro i da li s# postali ovisni%i ispitati koji s# ra+lo+i +bo& kojih "ladi koriste dro ispitati koja narkoti)ka sredstva najvi(e koriste ispitati koje s# posljedi%e kon+#"iranja dro&e #tvrditi da li roditelji i profesori +naj# ispitanika da kon+#"ira dro ispitati da li ispitani%i ra+"i(ljaj# o lije)enj# kao i dr#enj# nakon ljie)enja sa isti"

osoba"a: ispitati kakav je stav ispitanika o dro&i.

()*) /i0ote1a

* istraivanj# s"o po(li od pretpostavke da je dro&a pris#tna "e$# svi" kate&orija"a

ispitanika1"e$# #)eni%i"a osnovne (kole, srednje (kole i "e$# st#denti"a fak#lteta, da je

pris#tna na podr#)j# %ijele osne i -er%e&ovine.

/+ &lavne hipote+e proi+la+e i ra+ra$#j#e hipote+e:

3


4/24

predpostavlja se da jedan broj ispitanika i"a po+itivan stav o #potrebi narkoti)kih

sredstava predpostavlja se da ispitani%i koriste dro # prisistv# ra+li)itih osoba i da je jedan

broj njih postao ovisan o dro&i: predpostavlja se da "ladi koriste dro i+ rat+li)itih ra+lo&a predpostavlja se da "ladi koriste ra+li)ita narkoti)ka sredstva: predpostavlja se da s# "ladi svjesni posljedi%a kon+#"iranja dro&e po njih predpostavlja se da s# rijetki roditelji i nastavni%i koji +naj# da dje%a ili #)eni%i

kon+#"iraj# dro predpostavlja se da osoba"a koje kon+#"iraj# dro "o po"oi ra+li)iti profili

str#)njaka predpostavlja se da jedan broj ispitanika koji kon+#"iraj# dro ra+"i(ljaj# o

lije)enj# i pro"jeni na)ina ivota nakon i+lije)enja.

()2) Metode3 te#"i4e i i$trume"ti

Sak#pljanje podataka i infor"a%ija o #+ro%i"a #ivanja dro&e, trendovi"a # ri+i)ni"

pona(anji"a pove+ani" sa #ivanje" dro&e i posljedi%a"a #ivanja dro&e trebaj# biti dio

redovnih aktivnosti relevantnih profesionalnih instit#%ija, jer se ti" aktivnosti"a spre)ava is#+bija +lo#potreba dro&a # i- # okvir# i"ple"enta%ije strate&ija +a kontrol# +lo#potrebe

dro&a 1Sl#beni &lasnik i- 3405.

6e$#ti", # posljednje vrije"e nije vo$eno nikakvo istraivanje koje se pri"arno bavilo

#ivanje" opojnih tvari "e$# op(to" pop#la%ijo" # i-.

,) UVOD

4


5/24

7visnost o psihoaktivni" s#pstan%a"a predstavlja "oda i najo+biljniji javno8+dravstveni

proble" # osni i -er%e&ovini danas. Porsat #potrebe svih vrsta opojnih dr#&a je jako

o)evidan, no ta)ne ra+"jere ovo& so%iopatolo(ko& proble"a s# nepo+nate. /ndirektni

poka+atelji kao (to s# koli)ina +aplijenjene dro&e, broj s#dskih t#bi +bo& pro"eta ile&alnih

dro&a, broj onih koji se +bo& dro&iranja javljaj# +dravstveni" #stanova"a, broj onih koji

+bo& predo+iranja #"ir# #ka+#j# da je proble" postao o+biljniji ne&o (to bilo ko #

bosanskoher%e&ova)ko" dr#(tv# i eli da povjer#je.

/ako je )ovjek # +natnoj "jeri savladao "no&e te(ke proble"e svijeta # ko"e ivi, on se i

dalje ne osjea slobodan, siran i sretan, a blia i dalja b#d#nost lj#dske rase i dalje "# se

)ini nei+vjesno". 9a bi ivio i opstao # ko"plikovano" i opasno" svijet# koji je sa"

stvorio, )ovjek povre"eno trai ra+li)ite psihoaktivne "aterije koje djel#j# na "entaln#aktivnost, a )ija nekriti)ka i nekontrolisana #potreba ili +lo#potreba "oe dovesti do te(kih

posljedi%a na psihi)ko" i so"atsko" plan#, a )esto dovodi i do so%ijalnih, ekono"skih te

pravnih, kri"inalnih posljedi%a kako na lj#dske jedinke tako i ne dr#(tvo kao %jelin#.

e postoji na)in da se #tvrdi od kada lj#di koriste dro&e, ali je sirno da to rade prili)no

d#&o. ;a+ni narodi i ple"ena, od davnina s# shvatali kakva dejstva na njih i"aj# i slabije i

ja)e dro&e, pa s# shodno #ti%aj# narkotika i stvorili filo+ofij# #+i"anja, doivljavanja i

#potrebe opojnih biljaka. 9ro&e s# obi)no kori(tene # reli&io+ni" i k#ltni" obredi"a, &dje s#

odre$eni lj#di i+ &r#pe pok#(avali da st#pe # kontakt sa bo&ovi"a, pre"in#li"a, kao i da

kontroli(# s"rt, nesre#, vrije"e, bolesti...o, dro&e nis# kori(tene sa"o # obredi"a, ve i

svakodnevno, kao (to je to sl#)aj sa stanovni%i"a Anda, koji od i+laska do +alaska S#n%a

va# li(e koke.


6/24

*) DEFINI+I'A DROGE I N'ENE KARAKTERISTIKE

>ao (to je te(ko definisati ovisnost o dro&i na pravi na)in isto tako je te(ko definisati dro&e ili

psihoaktivne s#pstan%e. Svjetska +dravstvena or&ani+a%ija definisala je dro ili psihoaktivn#s#pstan%# kao svak# on# prirodn# ili sintetsk# dro koja #ne(ena # or&ani+a", "oe da

"jenja jedn# ili vi(e ra+li)itih f#nk%ija or&ani+"a. Pre"a to"e, dro&e s# sve one prirodne ili

sintetske s#pstan%e koje "o da i+a+ov# pro"jene ili pore"eaje jedne ili vi(e so"atskih ili

psihi)kih f#nk%ija, a koriste se # "edi%inske ili ne"edi%inske svrhe.

* opojne dro&e prevashodno spadaj# narkoti)ka sredstva. 9i+ajnirane dro&e s# he"ijske

s#pstan%e proi+vedene # tajni" laboratorija"a od strane beskr#p#lo+nih he"i)ara koji

pretvaraj# dost#pne kontrolisane s#pstan%e # nove le&alne i nekontrolisane dro&e koje "o,

tada, da se le&alno prodaj# na #li%i narko"ani"a i dr#&i" koji ih +lo#potrebljavaj#.

arkoti%i 1&r). s# biljne ili sinteti)ke tvari koje djelovanje" na sredi(nji iv)ani s#stav

#bla#j# bolove, i+a+ivaj# e#forij#, ot#pljenje osjetila 1aneste+ij# ili d#bok san 1narko+#.

Pre"a 6e$#narodnoj konven%iji dro&e se definiraj# kao tvari:

koje i"aj# psihoaktivni #)inak i djelovanje kojih "oe s"anjiti osjet boli, #tje%ati na

stanje b#dnosti i i+a+vati ,hal#%ina%ije ili s"etnje # "otori)ki" ,f#nk%ija"a,

"i(ljenj#, pona(anj#, +apaanj# ili raspoloenj# )ija kontin#irana +lo#poraba poti)e ,ra+voj bolesti ovisnosti koje d#&oro)no #+rok#j# i dr#&e, +dravstvene i so%ijalne proble"e.

*)() Vr$te droga

Vrste dro&a date s# # tabeli .

Ta=ela ():Vrste dro&a

6


7/24

9ro&a *li)no i"e ?ta je to @ ;i+i%i6arih#ana 9op, ha(,

&raspojavlj#je se# ra+li)iti"obli%i"a 8kao s"ola i

trava

Proble"i sasr%e" i disanje".Tjeskoba ira+draljivost.

Speed Podi+ai,#ppers,kafein,a"feta"ini

prodaje sekao bijeli

prah ili #tableta"a

7stavlja te#"orni"4o" idepresivni"4o".Visoki tlak isr)ani proble"i.

Poppers itriti,tek#e +lato,snappers

#ta tek#inasnano&"irisa


8/24

9ro&a, ta po(ast savre"eno& svijeta, sve vi(e #+i"a "aha "e$# "ladi"a, prije sve&a

srednjo(kol%i"a i st#denti"a dok se prosje)na starost ovisnika i+ &odine # &odin# s"anj#je.

Pre"a akt#elni" istraivanji"a, dro najvi(e koriste "ladi # dobi i+"e$# C i 2D &odina

ivota. *+i"aj# je i+ +natielje, dosade, poti(tenosti, elje +a avant#ro", slabosti da odbij#

pon#$eni i" i+a+ov, kao i +bo& nedostatka )vr(e ve+e s porodi%o". >ako se s#protstaviti

to" veliko" porok# i +l#, kako od nje&a +a(titi na(# o"ladin#@ ?ta #raditi sa oni"a koji s#

ve probali dro i postali ovisni o njoj@ 9a bis"o bilo (ta na to" plan# "o&li #%initi,

potrebno je, najprije, i+&ra$ivati svijest o to"e (ta je dro&a i +bo& )e&a se kon+#"ira.

9anas se # svijet# "no&o &ovori o ovisnosti i ovisni%i"a. 9o "odernih vre"ena "no&i lj#di

s# bili ovisni kao robovi, k"etovi ili podani%i # a#tokratski" dr#(tvi"a # koji"a s# lj#di"a

na"etana ivotna rje(enja, tako da )ovjek nije "o&ao sa"ostalno da odl#)#je o svo"e ivot#,na"jera"a i post#p%i"a. 9anas, kada s# lj#di slobodni, oni naalost sa"i sebe =+arobljavaj#=

priklanjanje" strasti"a i post#p%i"a koji ih vode # porobljenost.

7visnost je stanje ne+a#stavljive potrebe +a ne)i", e"# se tei %ijelo" d#(o" i )ini se sve

da se to ostvari. 7visnost o+na)ava podlonost nee"# na taj na)in )ovjek od s#bjekta koji

vodi svoj ivot postaje objekt, pred"et neke spolja(ne sile koja r#kovodi nje&ovi" "isli"a i

djelovanje" i kojoj on podre$#je p#no to&a ili sve. 7vaj poja" o+na)ava nesa"ostalnost,

#slovljenost, ne od sebe ve od ne)e& dr#&o&, a karakteristika ovisnosti je o&rani)enost

djelovanja t#$o" voljo" i #ti%aje".

7visnosti o koji"a se najvi(e &ovori # savre"eno" dob# s#: ovisnosnost o d#han#

1nikotino"anija ili p#(enje, ovisnost o alkohol# 1alkoholi+a" i ovisnost o dro&i

1narko"anija.

P#(enje je jedna od najra(irenijih ovisnosti. 9#hanski proi+vodi # sebi sadre nikotin,

s#pstan%# koja # tijel# i+a+iva +avisnost i potreb# +a njeni" stalni" kon+#"iranje". ikotinje veo"a (tetan po +dravlje p#(a)a 1&odi(nje # svijet# #"re nekoliko "iliona lj#di +bo&

bolesti #+rokovanih p#(enje", a p#(enje, kao i sve dr#&e ovisnosti, povred#je i nanosi (tet# i

oni"a koji se nala+e # bli+ini p#(a%a.

Alkoholi+a" je ovisnost od alkoholnih pia, posredstvo" kojih se # or&ani+a" #nose "aterije

koje sadre alkohol, a koje i+a+ivaj# odre$ene efekte +adovoljstva, e#forije, #daljenosti od

stvarnosti 1pijanstva, +aboravljanje, il#+ij# veliine i slobode.

8


9/24

* "edi%insko" prist#p# +lo#poraba dro&a se obja(njava kao feno"en koji po&a$a ina)e

+drave lj#de. /+loenost dro&i vodi pre"a fi+i)koj ovisnosti. 9#&otrajno #+i"anje dro&a

dovodi do poveanja do+e potrebne +a +adovoljenje fi+iolo(ke potrebe +a dro&o". >ada do$e

do s"anjenja ili prekida #porabe dro&e, koli)ina #+ete dro&e je preniska s ob+iro" na

posti&n#t# ra+in# toleran%ije. Tada dola+i do apstinen%ijske kri+e, (to dovodi dokontin#irano&

daljnje& #+i"anja dro&e.

Pretpostavlja se, nai"e, da postoji pore"e)aj # "etaboli)ko" f#nk%ioniranj# or&ani+"a (to

"oe biti osnova +a nastajanje ovisnosti o opijati"a. Po+nato je da tijelo proi+vodi # "o+

vlastiti prirodni opijat8endorfin koji i&ra van# #lo kod )#vstveno& #shienja i kod

s"anjivanja boli. S"atra se da ovisni%i i"aj# "anjak endorfina (to ih )ini i osjetljiviji"a na

bol te +bo& to& "anjka oni #+i"aj# dro kako bi povisili pra& osjetljivosti na bol.

* teoriji ovisnosti o dro&i postoji pro&resivni prela+ak s jedne dro&e na dr#, st#pnjevito od

lak(ih pre"a tei" dro&a"a. 6ladi lj#di prvo po)inj# s pivo" i %i&areta"a +ati" prela+e na

estoka pia pa onda na "arih#an# te na opojne dro&e i psihosti"#lanse. 9akle "ladi lj#di

postaj# postepeno sve otvoreniji pre"a ja)i" dro&a"a i prito" prihvataj# ivotni stil

karakteristi)an +a #ivala)k# pop#la%ij#.Priliko" pro#)avanja proble"a ovisnosti #+i"aj# #

ob+ir i so%ijaln# okolin# pojedin%a i karakteristike nje&ove li)nosti. Tvrdi se da li)nost

pojedin%a, nje&ova okolina i pona(anje "e$#sobno pove+ane varijable koje "o dovesti do

devijantnosti, a da je +lo#poraba dro&a sa"o jedan od oblika devijantnosti. /+ to& proi+la+i

+aklj#)ak, (to je vea #klj#)enost # kori(tenje dro&a vei je i opi stepen

devijantnosti.Tako$er pojedin%i kon+#"iraj# dro i+ dva ne+avisna ra+lo&a, kako bi s"anjili

ne&ativan afekt kada s# anksio+ni ili previ(e pob#$eni ili kako bi poveali po+itivan afekt

kada s# #"orni, depresivni ili nisko pob#$eni. a taj na)in se poja)ava #)inak #+i"anja

dro&e kao efektna strate&ija s#o)avanja, )ak ako je i ne prila&o$ena.

2)() 8etiri o0a$"a 4ora4a 4a o!i$"o$ti o drogama

Prva faza: proba

9


10/24

9ro #+i"a( da bi probao nje+ine #)inke, ili te na to netko na&ovorio. etko sa"o na to"e i

ostane, ali netko e +a narkotiko" pose&n#ti i dr#&i, trei, i tko +na koji p#t.

Druga faza: sve ee s drogom

Probao si, "oda ti se svidjelo, +a(to ne bi jo( koji p#t@ / sve )e(e #+i"a( dro, # dr#(tv#,

+a dobro raspoloenje. Prito" na to tro(i( i sve vi(e nov%a. Sve ti se jo( #vijek )ini

be+opasni", ra)#na( na to da "oe( prestati kad &od hoe(.

Trea faza: navika

/+ dr#&e, vrlo je lako skli+n#ti # tre# fa+#. Ve vrlo (tetn# i vrlo opasn#. Postaje( +aok#pljen

dro&o". *+i"a( je i +bo& to&a da bi se lak(e nosio sa ivotni" proble"i"a. 'ane"ar#je(

svoje ,dnevne obave+e, bi( dah # (koli, na posl#, ostaje( be+ starih prijatelja, kree( se #

novo" dr#(tv#, dr#(tv# narko"ana. Sada je ve te(ko od#stati. a krae e( vrije"e "oda i

prestati #+i"ati dro, ali prva pri&oda ili prvi proble" na koji naleti(, opet te vraa njoj.

Postaje( svjestan da to (to radi( nije dobro, ali jednostavno nisi # stanj# prekin#ti, (to ti jo(

dodatno r#(i sa"opo(tovanje.

etvrta faza: ovisnost

* toj, najopasnijoj i naj(tetnijoj fa+i, svoji" ivoto" ne vlada( ti, ne&o dro&a. 7na ti je

vanija od sve&a, +bo& nje +ane"ar#je( sve ostalo, be+ nje vi(e ne "oe(. e"a (anse da

+avr(i( (kol#, na$e( ili +adri( posao. 9ro&a ti vi(e ne pr#a ba( nikakvo +adovoljstvo, ali je

jednostavno "ora( #+i"ati. Vrti( se # +a)arano" kr#: od proble"a koje je i+a+vala dro&a

bjei( #+i"aj#i ba( t# dro.. 7visnost o dro&i "anifestira se # svi" podr#)ji"a ivota.

7visnik +ane"ar#je obave+e, nepri"jereno se pona(a. 6ijenja "# se i dr#(tveni ivot, bi

prijatelje, a do napetosti i s#koba dola+i i # obitelji.

5) -LOUPOTREA DROGA

10


11/24

epobitna je )injeni%a da je +lo#potreba opojnih sredstava kod nas svaki dan sve pris#tnija, te

da joj "ediji posve#j# "no&o prostora, barataj#i se brojka"a i )injeni%a"a.

'apravo istina je da nijedna od +vani)nih instit#%ija ne"a ta)ne podatke o broj# ovisnika, da

se # +dravstveni" instit#%ija"a re&istr#j# sa"o osobe koje se jave na lije)enje, da poli%ija

re&istr#je one koje #hvati na djel# # s"isl# )lanova >rivi)no& +akona, a to ni i+daleka ne

predstavlja realn# slik# o ra(irenosti pojave +lo#potrebe dro&e.

Proble" nije novije& dat#"a ni kod nas, a ni # svijet#, ali je # +adnjih dvadesetak &odina

do(lo do prave ekspan+ije svih vrsta ovisnosti, a posebno dro&e. Porast broja narko"ana i

veliki pro"et dro&e # +e"lja"a okr#enja, #+ #ti%aj svih ne&ativnosti koje je donio rat doveo

je na(# +e"lj# # sit#a%ij# da s"o postali +e"lja tran+ita velikih koli)ina opijata, ali i naalost

+e"lja br+& rasta broja kon+#"enata i ovisnika.

Pojava kori(tenja dro&a # "edi%inske svrhe, kao i njihova +lo#potreba, nis# otikrie ni

spe%ifi)nosti na(e& doba niti na(e +e"lje skoro sve po+nate %ivili+a%ije po+navale s# dro&e,

njihovo djelovanje i #potrebljavale ih # ra+li)ite svrhe.

* novije doba )itave &enera%ije #"jetnika, prevashodno slikara i pjesnika, nis# skrivale da

inspira%ij# i podsti%aj svo"e stvarala(tv# trae pod #ti%aje" dro&e. / danas je kon+#"a%ija

dro&a # #"jetni)ki" kr#&ovi"a vi(e pravilo ne&o i+#+etak.

Veliki dio pop i rok "#+ike svoje presahle ideje i pos#stal# #"jetni)k# inspira%ij# pok#(avaj#

odrati dro&iraj#i se do sa"o#ni(tenja. 7"iljena dro&a ovo& dr#(tveno& sloja je "arih#ana.

P#(enje trave # ti" kr#&ovi"a je #obi)ajeno, i oni sebe ne s"atraj# narko"ani"a. Stvari s#

se po&or(ale od kada je "arih#ana # -olandiji dekri"inili+irana i le&alno se "oe nabaviti.

'latni tro#&ao je na+iv +a podr#)je na tro"e$i Laosa, Tajlanda i #r"e, a 'latni pol#"jese%

+a podr#)je koje se protee i+"e$# /rana, Pakistana pa sve do Af&anistana, ovo s# podr#)ja

svjetske proi+vodnje "aka" i proi+voda od "aka8 opij#"a.7tkrie" sintetskih dro&a i

ra+li)itih vrsta lijekova koji sl#e kao dro&e, sit#a%ija je +natno po&or(ana, proi+vodnja ne

+avisi od prirodnih sirovina, a proi+vo$a) "oe biti skoro svaka bolje opre"ljena laboratorija,

proi+vodnja je jeftinija, a distrib#%ija lak(a.

11


12/24

6) KAKVA 'E PO-I+I'A OSNE I /ER+EGOVINE U POGLEDUILEGALNE -LOUPOTREE DROGE;

osna i -er%e&ovina je prije rata i"ala (iroke ko"#nika%ije sa svijeto" na ra+li)ite na)ine:poslovna i t#risti)ka p#tovanja, na(i st#denti koji s# d#e ili krae st#dirali vani, strani

st#denti koji s# st#dirali kod nas, veliki broj fir"i )iji s# radni%i radili na &radili(ti"a po

svijet#, sve s# ovo ookolnosti koje #s po&odovale prodiranj# stranih #ti%aja ra+nih vrsta pa i

dost#pnosti i +lo#potrebi dro&a.

6oe se rei da je +lo#potreba dro&a seda"desetih &odina # /-, po&otovo # Sarajev#, i"ala

te ra+"jere da s# # rije(avanj# to& proble"a #klj#)ili ra+li)iti sektori: +dravstvo, (kolstvo,

poli%ija, itd.

aalost # to doba,i pored vidljivo narastaj#e& proble"a, %jelok#pno dr#(tvo je "ini"i+iralo

opasnost i o+biljnost proble"a s"atraj#i da s# +lo#potreba dro&e i posljedi%e proistekle i+

to& privile&ija tr#lo& +apada.

Po+nata je )injeni%a da je toko" rata i # prvi" poratni" &odina"a na(a +e"lja bila &lavni

tran+it +a velike koli)ine svih vrsta dro&e koje s# i(le ka srednjoj i sjevernoj vropi, a

sit#a%ija se ni danas nije bitno pro"ijenila , "ijenjaj# se event#alno #la+ne ta)ke i na)initransporta. aalost jedan dio dro&e ostaje # na(oj +e"lji &dje se distrib#ira kon+#"enti"a,

pa se i "i "oe"o ==pohvaliti== alosno" )injeni%o" da i"a"o svoje do"ae narkobosove i

narko"afij#. 6inistarstvo #n#tra(njih poslova # borbi protiv narko"anije nije po"o&n#to

adekvatni" +akoni"a, ne postoje adekvantni "aterijali ni kadrovski #slovi +a efikasno

obavljanje ovo& posla.

Pre"a istraivanji"a se +aklj#)#je da je period poha$anja (kole, tj. Period adoles%en%ije

najkriti)niji jer je najvei broj potro(aa dro&e probao dro # ti" &odina, ali ne s"ije"o

biti i+ vida da s# )ak i # dje)ijij dobi8 deset &odina neki od njih pose&li +a dro&o".

7tvaranje" 7djeljenja +a lije)enje te(kih ovisnika o heroin# # septe"br# 2000. &odine,

'avod je pro(irio svoj# djelatnost provodei vrlo sloene pro&ra"e lije)enja i rehabilita%ije, a

od 2002. &odine provode se pro&ra"i lije)enja "etadonsko" detoksika%ijo" i s#pstit#%ijo".

ajvea +aplijena dro&e # /- je i+nosila 300 "iliona >6. Sl#beni%i 7djeljenja +a

naroko"anij# 6*P8a >antona Sarajevo s# kod CE li%a prona(li i od#+eli dro. roj

12


13/24

s"rtnih sl#)ajeva direktno ili indirektbo ve+anih +a dro je 200C. &odini i+nosio je D #"rlih

"ladih lj#di. * osni i -er%e&ovini i"a oko E.D00 re&istrovanih korisnika Finjek%ionih

dro&aG, (to je +a polovin# "anje ne&o # +e"lja"a re&iona. 6e$#ti", evidentan je porast

broja "ladih koji koriste "arih#an#.

Sprje)avanje +lo#potrebe narkotika # i- nije se provodilo na siste"ati)an na)in.

6inistarstva obra+ovanja4prosvete i +dravlja na entitetski" nivoi"a, kao i na nivo#

kantona4#panija # Hi-, te lokalno" op(tinsko" nivo# definisala s# i pokren#la pro&ra"e

preven%ije # (kola"a. Vre"eno" s# i javni sektor i nevladine or&ani+a%ije po)ele s aktivni"

#klj#)ivanje", pod#+i"aj#i ini%ijative # prav%# op(te preven%ije.

>ada je rije) o tr&ovini narkoti%i"a, i- je i +e"lja krajnje& odredi(ta i +e"lja tran+ita +a

narkotike na"ijenjene +a * tri(te. *prkos ni+# +na)ajnih poli%ijskih ak%ija, velike koli)ine

+aplijenjenih narkotika po nalo s#dova # %ijeloj i- jo( #vijek )ekaj# da b#d# #ni(tene

#sljed nedostatka siste"ati)no& prist#pa )#vanj# i #ni(tavanj# narkotika. 'bo& pojave novih

vrsta psihotropskih s#pstan%i, neophodno je i kvantitativno i kvalitativno oja)ati foren+i)ke

kapa%itete +a potrebe vje(ta)enja # ve+i s nji"a.2>oordina%ija operativno& djelovanja i dalje

se #spostavlja od sl#)aja do sl#)aja, a #vedena je ba+a podataka po)inila%a krivi)nih dijela

koja se ti)# narkotika +a a&en%ije na dravno" nivo#, Hederaln# #prav# poli%ije i

kantone4#panije.?to se ti)e napora # prav%# #spostave "e$#narodne saradnje, i- je

#spostavila dobr# saradnj# sa 6e$#narodni" odboro" +a kontrol# narkotika i sa vropski"

%entro" +a praenje narkotika i ovisnosti od narkotika.3

>ada je rije) o strate(ko" okvir#, 9ravna strate&ija nad+ora nad opojni" dro&a"a,

sprje)avanja i s#+bijanja +lo#potrebe opojnih dro&a12005.8203. je istekla. akon i+"jena i

dop#na 'akona o sprje)avanj# i s#+bijanj# +lo#potrebe opojnih dro&a, potrebno je i+raditi

nov# strate&ij# +a naredni period. ?to se ti)e instit#%ionalnih kapa%iteta, iako je Vijee

"inistara ofor"ilo >o"isij# +a s#+bijanje +lo#potrebe opojnih dro&a ona jo( #vijek nije

19ravni i+vje(taj: osna i -er%e&ovina 20C., vropski %entar +a praenje narkotika i ovisnosti od narkotika,20C.

2Poda%i prik#pljeni toko" kons#lta%ija sa +ainteresovani" akteri"a # oblasti #n#tra(njih poslova odranih0E.0D.20D. &odine # Sarajev#

3/+vje(taj o napretk# osne i -er%e&ovine, vropska ko"isija, 20C.

13


14/24

po)ela sa rado", dok se i"en#je novi sastav >o"isije +a #ni(tavanje opojnih dro&a.CTako$e

postoje i strate(ki dok#"enti na entitetsko" i nivo# r)ko distrikta.


15/24

Pre"a rije)i"a dr. /s"eta 9i+darevia, profesora psiholo&ije i peda&o&ije na Hilo+ofsko"

fak#ltet# # Sarajev#, slobodno vrije"e dje%e i o"ladine 8 veliki je proble". Tada se de(avaj#

"e$#sobni kontakti i+"e$# "ladih i na taj na)in se neki od njih ohrabr#j# da #+i"aj# dro,

%ije kon+#"iranje je danas postalo neka vrsta i"ida "e$# "ladi"a. ='bo& to&a= K istie

profesor 9i+darevi K =treba kod djeteta ja)ati svijest o to"e da ono kae K e 6oe"o se

po+ivati na "no&o (ta, ali je ipak odl#ka li)nosti # to"e najvanija. >o e dro&i podlei@ To

s#, # svako" sl#)aj#, slabije i s#&estivnije osobe, ne+adovoljne osobe, osobe koji"a treba

sirnost, osobe koje hoe da ispolje neki avant#ri+a", koje hoe da doka# da s# hrabre i sl.=

6lad )ovjek nala+i se # svakida(nji" e&+isten%ijalni" konflikti"a, boli i ne#spjesi"a. To"e

se pridr##je i dr#(tvena kri+a koja se iska+#je # slo"# dr#(tvenih vrijednosti.


16/24

dnevni rita" se "ijenja i #s"jerava ka nabav%i dro&e # tok# dnevno& perioda )esto

sanjiv, # noni" sati"a aktivan )esto javljanje nepo+natih li)nosti p#te" telefona #ve)ana potreba +a nov%e", be+ vidljivo& opravdanja, neprestano traenje nov%a,

d#&ovi

silno opadanje radne sposobnosti 1)esto #"oran, dekon%entrisan, +aboravlja, neta)an,prekida (kolovanje 1ob#k#, i+bje&ava da vraa d#&ove

)esto bolovanje 1hroni)ni ka(alj, #pala pl#a, pro"jena krvne slike, nar#(avanje

krvotoka ne+drav spolja(nji i+&led 1npr. blijedo8#ta boja li%a, )esto vidljivo slabljenje jako +ane"arivanje spolja(nje& i+&leda 1odjea, nepanja pre"a tjelesno" +dravlj#,

ne"arnost pre"a i+&led# sobe, odnosno stana 1+ap#(tenost pro"jene # li)noj prirodi i vidljivo kolebanje raspoloenja pro"jena ra+draljivosti, ne"ira, +nojenja, drhtanja 1pri apstinen%iji ka klon#lo"

raspoloenj#, sanjivosti i pasivnosti, naj)e(e povla)enje i d#& boravak be+ "otiva #

+atvoreni" prostorija"a 1radi injek%ije ili p#(enja dro&e # ra+&ovor# dekon%entrisan, nesposoban da paljivo sl#(a.

16


17/24

7) DROGE ME?U OP@TOM POPULA+I'OM I POSENIM +IL'NIM

GRUPAMA U OSNI I /ER+EGOVINI

Ankete s# bile pri"arno provedene # okvir# veih istraiva)kih projekata )iji je %ilj bio da

istrae (iroki set ri+i)nih pona(anja 1#ivanje dro&e, p#(enje, alkohol, +dravstveni stat#s

pop#la%ije, itd. 'dravstve ankete "e$# stanovni(tvo" provode se periodi)no, a %ilj i" je da

prate trendove i ra+voj ri+i)nih "odela pona(anja "e$# ra+li)iti" starosni" kate&orija"a.

Toko" 200. &odine # ;S8oj provedena je anketa # do"ainstvi"a, a pre"a svo" oblik# i

"etodolo&iji oslanjala se na -/S 1vropsko +dravstveno istraivanje, dokje st#dija SPA9 1vropsko istraivanje o alkohol# i ostali" dro&a"a # (kola"a # tok#.


18/24

prevalen%ija, toko" posljednjih 2 "jese%i 1pro(lo&odi(nja prevalen%ija i toko" posljednjih

30 dana 1pro(lo"jese)na prevalen%ija.

Velika st#dija o +dravlj# stanovni(tva na repre+entativno" pri"jer# # Hedera%iji planirana je

+a 202K203. &odin#, a pitanja o #potrebi tvari e biti #klj#)ena # #pitnik st#dije.

Toko" 202. &odine # Hedera%iji je provedena st#dija o representativno" pri"jer# pop#la%ije

starosne dobi od DKC5 &odina. *klj#)ili s# se "odel o kori(tenj# dro&a toko" ivota i toko"

posljednjih 2 "jese%i.

Toko" 200. &odine, 6inistarstvo +dravlja i so%ijalne +a(tite i /nstit#t javno& +dravstva ;S8e

provelo je anket# o +dravstveni" #slovi"a # ;S, koja se naro)ito bavila +dravstveni"

potreba"a i pr#anj# +dravstvenih #sl#&a # ;S. ori(tenje s#pstan%i, sa pitanji"a o #ivanj# dro&e i ri+i%i"a pove+ani" sa

#ivanje" dro&e.

Toko" 2002. &odine provedena je preli"inarna istra&a o +dravstveni" #slovi"a,

+dravstveni" potreba"a i kori(tenj# +dravstvene nje&e # ;S, ali +bo& niske stope

prevalen%ije kori(tenja psihotropnih tvari, ovaj dio nije bio #klj#)en # i+vje(taj. Pre"a to"e,

ne"a "onosti pore$enja re+#ltata i+ 2002. i 200. &odine radi praenja trendova.

7),) Droga u 4olama i meu omladi"om u o$"i i /er.ego!i"i

SPA9 1vropsko istraivanje o alkohol# i ostali" dro&a"a # (kola"a je evropsko

ispitivanje o kori(tenj# dro&a, d#hana i alkohola "e$# srednjo(kol%i"a, odnosno #)eni%i"a

prve &odine srednje (kole 1D &odina starosti. 7vo istraivanje se provodi # %ijeloj vropi, #

priblino )etrdeset +e"alja.

ilj &ore navedeno& istraivanja je da istrai i identifik#je trendove i navike #ivanja

d#hana i +lo#potrebe dro&e i alkohola "e$# srednjo(kol%i"a, kao i da se sak#pe relevantni

18


19/24

poda%i radi o"oavanja pore$enja ovih trendova # dr#&i" evropski" +e"lja"a, )lani%a"a

projekta SPA9.

* 200M. &odini, +avodi javno& +dravstva oba entiteta proveli s# prvo vropsko istraivanje o

alkohol# i ostali" dro&a"a # (kola"a 1SPA9, # Hedera%iji i- 1"ajKj#ni 200M. &odine i# ;S8# 1nove"barKde%e"bar 200M. &odine. 7vo je bio prvi p#t da s# sak#pljene detaljne

infor"a%ije o kori(tenj# s#pstan%i "e$# o"ladino" i da je kori(tena "etodolo&ija SPA9.

* Hedera%iji i-, ispitano je 2.5E3 #)enika prvih ra+reda srednjih (kola koji ive # #rbano"

podr#)j# 1ro$enih 552. &odine, koji s# # vrije"e ankete i"ali D ili ! &odina. ?kole #

r#ralni" dijelovi"a nis# bile ob#hvaene st#dijo", (to "oda #"anj#je objektivnost

re+#ltata. * ;S8# anketa je obavljena pre"a sl#)ajno" #+ork# na %ijeloj teritoriji ;S8a, a

#+orak je #klj#)io !.M #)enika prvih ra+reda srednje (kole.

Ta=ela ,):Oivotna prevalen%a #potrebe opojnih sredstava po spolovi"a #Hedera%iji i-1Hi- i 1;S, anketa SPA9 +a 200M. &odin#1D

No( jedno istraivanje SPA98a provedeno je # ;S # period# april8"aj 20. &odineistraivanje # proljee 20. &odine, # Hedera%iji, nije #spjelo i+ objektivnih tehni)kih

ra+lo&a, ali provedeno je jo( jedno istraivanje # jesen1oktobar8 nove"bar 20. &odine #

do&ovor# sa vropski" istraiva)ki" %entro" SPA9 # A8#, ?vedska. /straivanje

SPA98a i+ 20. &odine # ;S ob#hvatilo je #+orak od 3DD0 #)enika prvo& i dr#&o& ra+reda

srednje (kole 1starosne dobi od D8! &odina. ;e+#ltati SPA98a +a 20. &odin# bie

ob#hvaeni naredni" i+vje(taje".

5/+vor: Ankete SPA98a # 200M. &odini 1?iljak i dr. 2005. 'avod +a javno +dravstvo Hi-, 200M.

19


20/24

7)*) Korite"je droge meu .ilja"im gru0ama

* tok# 200M. &odine, */H # i- je koordinirao, a entitetski +avodi +a javno +dravstvo s#

proveli istraivanje o ri+i)no" pona(anj# dje%e i+ #stanova +a kolektivni s"je(taj. ilj ove

st#dije bio je da se istrai i #tvrdi prevalen%a ra+li)itih oblika ri+i)no&

pona(anja 1kon+#"a%ija d#hana, alkohola i dro&a, i ri+i)no seks#alno pona(anje kod ove

#&roene &r#pe.

/straivanje je ob#hvatilo 352 dje%e i adoles%enata 1205 dje)aka i M3 djevojke starosne dobi

i+"e$# 2 i 20 1naj)e(e # starosnoj dobi i+"e$# D i E &odina koji ive # #stanova"a ili

kod #do"itelja. 7tprilike D ispitanika potvrdilo je da s# koristili kanabis # svo" ivot#,

dok je 0.D koristilo a"feta"ine. Stopa prevalen%e bila je vi(a kod "#(ko& pola i dje%e koja

ive # #stanova"a # odnos# na one koji ive kod #do"itelja. 7ko dvije treine ispitanika koji

s# probali kanabis, prvi p#t s# to #)inili # starosnoj dobi od DK! &odina. ;e+#ltati s#

poka+ali da je kanabis lako dost#pan: E2 ispitanika je istaklo da je vrlo lako k#piti kanabis

na #li%i ili # prak#, ! je navelo (kol#, D! kl#bove i barove, a 22 do"ove dilera1*/H, 200M. &odina. /spitani%i s# na&lasili da lako "o nabaviti kanabis ili lijepak1koji

sadri nestabilne tvari +a inhala%ij#, dok ostala opojna sredstva nis# tako lako dost#pna.

20


21/24

B) DEVET -ASTRA@U'UCI/ -ALUDA

() T!rd"ja:6arih#ana poveava tvoj# "o +apaanja i kon%entra%ije.

8i"je"i.a:ije to)no. 6arih#ana te, naprotiv, )ini +aboravljivo"4+aboravljivi" i

"oe nar#(iti i #ni(titi tvoj# kon%entra%ij#. Ako sjeda( +a #pravlja) a#to"obila ili

radi( s neki" stroje", a pod #tje%aje" si "arih#ane, to "oe +avr(iti tra&i)no.,) T!rd"ja:>okain te )ini b#dnijo" 4 b#dniji", ivahnijo"4ivahniji", donosi

sa"o#vjerenost. 8i"je"i.a:To)no, ali sa"o dvadesetak "in#ta. A onda, #"jestoto&a, dola+i #+ne"irenost, "#)nina i nesani%a. *+i"a( li &a d#lje vrije"e, po)et e(

se osjeati tjeskobno, depri"irano i paranoi)no.*) T!rd"ja:*+i"anje e%stasBja ne i+a+iva nikakve popratne pojave.

8i"je"i.a:aprotiv, e%stasB "oe i+a+vati napade panike, "#)nine, ko)enje r#k# i

no, ste+anje "i(ia vili%e. 'bo& hiperter"ije, i+raeno& povi(enja tjelesne

te"perat#re, "oe doi i do i+nenadne s"rti. Ta dro&a i+a+iva i nei+lje)iva

o(teenja "o+&a i iva%a )ak i ako se #+i"a sa"o jedno" na tjedan # &odin# dana.

A o posljedi%a"a d#&oro)nije& #+i"anja e%stasBja jo( se +apravo i ne +na dovoljno.2) T!rd"ja:Voda je dobro prot#sredstvo popratni" pojava"a pri #+i"anj# e%stasBja.

8i"je"i.a:Voda sirno nije nikakav prot#lijek, ne +a#stavlja neeljene popratne

pojave. Ako je netko i+ tvo& dr#(tva ve bio tako lako"islen i #+eo e%stasB, natjeraj

&a da pije voni sok ili neko ener&etsko pie, i to pola litre svakih sat vre"ena, te da

pojede ne(to slano kako bi nadoknadio natrij koji bi +nojenje".5) T!rd"ja:=Snifanje= nije opasno. 8i"je"i.a: / te kako je opasno. Sva otapala s#

poten%ijalni #boji%e. a pri"jer, # Velikoj ritaniji svako& "jese%a #"re )etiri dopet "ladih +bo& #disanja otapala. 6e$# nji"a i"a i onih koji s# to prvi p#t probali

=Sniferi= ponekad i+be svijest i #(e se oni" (to s# povratili.6) T!rd"ja:P#(enje "arih#ane "anje (teti +dravlj# ne&o p#(enje %i&areta.

8i"je"i.a:6arih#ana "oe # istoj "jeri o(tetiti pl#a kao i %i&areta, )ak "oda i

vi(e. 9i" "arih#ane taka$er sadri katran i #&lji)ni "onoksid.


22/24

7) T!rd"ja:7drei se heroina, to je sa"o stvar "oje odl#ke. 8i"je"i.a:To apsol#tno

nije istina. Si"pto"i odvikavanja od heroina s#te&obe sli)ne oni"a kod jake &ripe:

+nojenje, +i"i%a, drhtavi%a... A nei+driva )enja+a ti"otrovo" "oe potrajati jako

d#&o.B) T!rd"ja:6ala koli)ina LS98a nee i+a+vati nikakav posebni #)inak i (tet#.

8i"je"i.a:Po&re(no. LS9 je i+ni"no "ona dro&a. Qak i "ala koli)ina djel#je, a

nikada ne +na( koliko +apravo #+i"a(.

22


23/24

(9) -AKL'U8AK

akon %jelok#pno& i+la&anja "aterijala i napravljene str#kt#re na te"# : == 9ro&a==, "oe"o

+aklj#)iti da je dro&a sve )e(i i vei proble", ne sa"o kod nas ve i # %ijelo" svijet#.

9ro&a se sve vi(e pojavlj#je kod "ladih i # ve)ini sl#)ajeva +bo& veo"a lo(e i slabe

ko"#nika%ije dje%e sa roditelji"a i roditeljskoj panji pre"a dje%i. /ako se dosta == vrti == vijest

po televi+iji i novinski" )lan%i"a kako poli%ijske i bolni)ke vlasti dosta napred#j# po pitanj#

proble"a narko"anije, ja "isli" da se sve vi(e na+ad#j#.

P#te" interneta i nje&ovi" obja(njenji"a o nastank# ra+nih dro&a, kako ih napraviti i o

njihovi" preparati"a, kako ih nabaviti i &dje svaka ==b#dala== je # stanj# da ih proi+vede. To

poli%ijske vlasti rijetko ==vide== i onda se pitaj# od k#da tolika dro&a. Svako" #spje(no"

poli%ijsko" ak%ijo" # sprije)avanj# prodaje, proi+vodnje i prijevo+a dro&e rast# i ra+vijaj# se

istoi"ene radnje, sa"o be+ nad+ora poli%ijske vlasti.

arko"anija je bolest koja se veo"a br+o (iri , a koj#, #+ dosta panje, treba (to bre sre+ati #

korijen#. i(ta posebno # stil# R)#vajte se dro&aR, Rto je najve)e +loR ne&o sa"o por#kalj#di"a koji se bave proble"i"a narko"anije # /-: 7tvorite o)i i ne pla)ite ra+ni"

novinari"a na&o pod#+"ite ne(to jer proble" +lo#porabe RlakihR dro&a nije velik na&o

7


24/24

LITERATURA

Asib Alihodi 6aja #njeva% ajr#+in -ajro Planja% ,,6etodolo&ija na#)no&8

istraiva)ko& rada==2 9#breta, ik(a, 9r#(tvo i odnos pre"a dro&a"a, So%ialnok#lt#rni kontekst

#potrebe kanabisa, -rvatska sve#)ili(na naklada, 200D.3 /s"et eri, er"ana 6ehi, Ljiljana 7r#), -abiba Salihovi K 'lo#potreba

psohiaktivnih s#pstan%i i lijekova, 200EC ;#a, To"i,ehija, Qi(i, Al"a, Qi(i, sed, >ari, Pris#tnost p#(enja,

alkoholi+"a i dro&e "e$# dje%o" i "ladi"a, T#+la, 200!.

I"ter"et i1!ori:

http:44UUU.stetoskop.info4arko"anija8kod8"ladih830!8s8%ontent.ht" http:44UUU.ilti+a".or&4tekstovi4read42C0M
http://www.stetoskop.info/Narkomanija-kod-mladih-306-s1-content.htmhttp://www.iltizam.org/tekstovi/read/2408http://www.stetoskop.info/Narkomanija-kod-mladih-306-s1-content.htmhttp://www.iltizam.org/tekstovi/read/2408

pravni fakultet travnik

Documents