predavanje br. 7, ii deo kombinovani transport
TRANSCRIPT
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
1/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
1
PREDAVANJE BR. 7
6.
7. TEHNO-EKONOMSKI USLOVI PRIMENE
SISTEMA KONTENERIZACIJE TRANSPORTA
TEHNO-EKONOMSKI USLOVI PRIMENE
KONTENERSKOG SISTEMA TRANSPORTA
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
2/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
2
6. POREENJE KLASINE I KONTENERSKE TEHNOLOGIJETRANSPORTA
6.1. Definisanje metodologije za poreenje klasine i kontenersketehnologije transporta
Zadatak prethodnih poglavlja:
identifikacija osnovnih karakteristika i osobenosti klasine tehnologije transporta i identifikacija osnovnih karakteristika i osobenosti kontenerske tehnologije
transporta.
Prikazane su:
tehnoloke faze transportnog procesa kroz logike blok-dijagrame i eme procesa i matrice tehnolokih zahteva i korespondentnih tehnolokih elemenata koji realizuju
konkretnu tehnologiju transporta.
Na bazi ovih podataka mogue je sagledati ove tehnologije, ali ne postoji mogunostrealnog poreenja jer, izmeu ostalog, nisu utvreni kriterijumi poreenja, kao nikvantitativni izmeritelji tehnologija. Kompleksnost ove problematike uslovljava
primenu istraivakog postupka koji se sprovodi kroz vie metodolokih faza. Na sledeoj slici prikazana je metodologija za poreenje klasine i kontenerske
tehnologije transporta. Metodologija e biti posebno objanjena po fazama (1-7) kojeprikazuje dati algoritam.
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
3/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
3
1. Osnovne tehnologije klasinog i kontenerskog transporta su podeljene prematransportnom tritu, odnosno posredno - vidu transporta. Tako su definisanesledee kategorije:1. tehnologija kontenerskog i klasinog kopnenog transporta,2. tehnologija kontenerskog i klasinog kopneno-renog transporta,3. tehnologija kontenerskog i klasinog kopneno-pomorskog transporta,4. tehnologija kontenerskog i klasinog kopneno-vazdunog transporta,5. tehnologija kopnenih mostova kontenerskog transporta.
Tehnologija kopnenih mostova, kao to je ve reeno, karakteristina jeiskljuivo za kontenerski transport i samo formiranje termina kopnenimost vezano je uglavnom za kontenerizovani kopneno-pomorski transportsa specifinom tehnologijom i organizacijom.
U okviru primarne podele kontenerskog transportaizvrena je i podela navarijante primene malih, srednjih i velikih kontenera.
2. Za svaku navedenu tehnologiju, odnosno njenu varijantu vri se utvrivanjeopsega u kojima se kreuvrednosti znaajnih izmeritelja kao to su: koliina ivrsta robe, organizacija prevoza, reim i relacija prevoza i organizacija rada.
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
4/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
4
3. Kada su sve navedene tehnologije klasinog i kontenerskog transporta, kao i
njihove varijante svedene na priblino isti opseg po izmeriteljima (koliina i vrstarobe, organizacija prevoza, reim prevoza, relacija prevoza), mogue je utvrditiistenivoe tehnolokih zahteva za tehnologije klasinog i kontenerskog transporta.Ovakvim dovoenjem parcijalne klasine i kontenerske tehnologije na zajednikinivo stvoreni su uslovi za objektivno poreenje.
4. Na osnovu toga mogue je identifikovati funkcionalno svedene parovetehnologijeklasinog i kontenerskog transporta. Na primer, sigurno je da e seporediti klasina i kontenerska tehnologija u okviru kopnenog transporta kaozajednikog trita iz domena primene, ali te dve tehnologije moraju se svesti naone parcijalne sluajeve i na nivo na kojem je poreenje objektivno i mogue.Konkretno poreenje tehnologije klasinog prevoza masovne robe marutnimvozom u reimu brzovoza mogue je samo sa homogenim kontenerskim blok-vozom u varijanti srednjih i velikih kontenera. itd. Na taj nain se utvruje n-funkcionalno svedenih i uporedivih parova tehnologije klasinog i kontenerskogtransporta.
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
5/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
5
Slika br.1-Algoritam metodologije za
poreenje klasine i kontenerske
tehnologije transporta
Osnovne tehnologije kontenerskog transporta
1. Kopneni kontenerski transport2. Kopneno-re ni kontenerski transport3. Kopneno-pomorski kontenerski transport
4. Kopneno-vazdu ni kontenerski transport5. Tehnologija kopnenih mostova
1
j
Varijante osnovnih tehnologijakontenerskog transporta
1. Tehnologija malih kontenera2. Tehnologija srednjih kontenera
3. Tehnologija velikih kontenera
1
Za tehnologije kontenerskogtransporta od j=1 do 5
Za varijante u okviru tehnologijeod i=1 do 3
Za tehnologije klasi nog transportaod i=1 do 5
Tehnologija kopnenih mostovanije karakteristi na za klasi nitransport ( ire obja njenje u pro-
pratnom tekstu i prethodnim pog-lavljima)
2
v
Utvr|ivanje zna ajnih veli ina za opis tehnologije
1. Koli ina i vrsta robe2. Organizacija prevoza
3. Re im prevoza
4. Relacija prevoza5. Organizacija rada
U okviru svake tehnologijeodrediti klase (granice domena)
Da li su analiziranesve tehnologije i
Da li su analiziranesve tehnologije j
S lede atehnologija i
Tehnologija i
Tehnologija j
Da li su analiziranesve tehnologije i
Dovo enje parcijalne klasi ne i kontenersketehnologije na zajendi ki nivo
Ovaj korak pru a mogu nost formiranjauslova na osnovu kojih se mogu objektivnoporediti parcijalna klasi na i kontenerska
tehnologija transporta
3
1. Kopneni klasi antransportMar utni voz
Kopneni klasi antransport
- prevoz den anerobe
Kontenerski kopneni transporthomogeni kontenerski blokvoz
(tehnologija velikih kontenera)
Kontenerski kopneni transport- Tehnologija malih kontenera
(me oviti voz...)
Parcijalne tehnologijebez realnih uslova zapore enje odnosno sasignifikantnom razlikom
u tehnolo kom nivoukoja bi uslovljavalave i prioritet od realnog
Klasi na i pripadaju a kontenerska tehnologijatransporta svedene na isti tehnolo ki nivo(funkcionalno svedeni parovi)
4
n
Osnovne tehnologije klasi nog transporta
1. Kopneni2. Kopneno-re ni3. Kopneno-pomorski4. Kopneno-vazdu ni5.(Kopneni mostovi)
11
i
DADA
DA
NE
NENE
Utvr ivanje aspekatavrednovanja
Utvr ivanje tehnoekonomskih kriterijuma relevantnih za vrednovanje(pore enje klasi ne i kontenerske tehnologije transporta)
Da li postoje razli-iti aspekti vred-
novanja
Utvr ivanje jedin-stvenih kriterijuma
Na bazi jedinstvenih kriterijumautvr uje se lista prioriteta uzavisnosti od aspekata posmatranja
Dru tveni aspekt(A. D.)
Aspekt korisnika
transportne usluge(A. K.)
Aspekt transportera iorganizatora prevoza
(AT. I.O.)
Formiranje liste tehnoekonomskih i drugih kriterijuma zavrednovanje tehnologija
K
5
NE
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
6/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
6
Re
dn
i
br
ojTehnoekonomski i ostali
kriterijumi
A. D. A.K. AT. IO Jedinst.kriter.- prioritet - Nainprikaz.
- u jed.
mere A
- relat.izm B
- opisno
C* ** * *
* * **Kont
en.transp
..Klas.transp
.1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
1 Brzina dostave robe
2 Broj potreb. sredst. transporta
3 Obim prevoza
4 Produktivnost rada
5 Direktni trokovi transporta
6 Trokovi utovara i istovara
7 Zatita robe od spoljnih uticaja
8Masa robe koja se neprekidno
nalazi na putu
9Ukljuenje u meunarodnupodelu rada
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
7/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
7
Re
dn
i
br
ojTehnoekonomski i ostali
kriterijumi
A. D. A.K. AT. IO Jedinst.kriter.- prioritet - Nainprikaz.
- u jed.
mere A
- relat.izm B
- opisno
C* ** * *
* * **Kont
en.transp
..Klas.transp.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1110
Podela rada izmeu vidova
transporta
11Mogunost integracije saproizvodnjom
12 Ekoloki faktori
13 Investiciona ulaganja
14 Fleksibilnost
15 Korelacija rada
16 Proizvodnost rada
17Pouzdanost transporta (trokovizaliha)
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
8/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
8
Re
dni
bro
jTehnoekonomski i ostali kriterijumi
A. D. A. K. AT. IO Jedinst.kriter.-prioritet - Nainprikaz.
- u jed.
mere A
- relat. izm
B- opisno C
* ** * ** * **
Kont
en.tr
ansp..Klas.
transp.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1118 Rastur robe (trokovi osig.)
19 Oteenje robe
20 razvoj privrede zemlje
21 Ukupni trokovi distribucije robe
22 Organizacija rada
23 informacioni sistem
24 Prazne vonje
25 Tanost dostave
26 Trokovi pakovanja
27Masa vezanih obr. sred. priv. koja se
stalno nalaze na putu
28 Vrednost robe koja se transportuje
29 Uteda energije
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
9/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
9
Za parove tehnologija kontenerskog i klasi nogtransporta dovedena na nivo sa mogu no u
pore enja (za a=1 do x)
6Formiranje matrice K riterijum pore enja
- Uporedive varijante konterske i klasi ne tehnologije transporta
Nekorelativnih kriterijumaza vrednovanje konkretnetehnologije tra nsport lanca
(klasi no-kontenerizovano)
n-Upo-redljivk-
krit
eriujmpore enja
Dovoljan
broj neza-visnih
Klasi na tehn. Odgovar. Kontenerska
Klasi na Kontenerska Koment.
A.D. A.K. AT IO
A B C
m1m2
m3m4
Slede a kombinacijaupotrebljivih tehno-
logija
Da li su analiziranesve kombinacije upotreblj.
tehnolo gija(da li je...)
Parcijalne upotrebljive varijante klasi an - kontenerskitransport po tehnoekonomskim i drugim kriter ijumima i sarazli itih aspekata - mogu nost za vrednovanje nivoa
tehnologije i odre ivanje prioriteta za konkretne slu ajeve
IZLAZNI REZULTAT7
DA
NE
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
10/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
10
5. Utvrivanje tehno-ekonomskih i drugih kriterijuma relevantnih za vrednovanje iporeenje klasine i kontenerske tehnologije transporta izvodi se u dve faze. Uprvoj fazi utvruju e jedinstveni kriterijumi za vrednovanje, na osnovu kojih seformira lista kriterijuma kao iri skup. Ovaj skup kriterijuma zadovoljava viemoguih aspekata i zato je predstavljen kao lista u kojoj nije odreen rangkriterijuma, odnosno njihov redosled po znaaju.
U ovoj fazi mogu se odrediti kriterijumi koji su relevantni za poreenje klasine ikontenerske tehnologije transporta:
1. Brzina dostave robe;
2. Broj potrebnih sredstava transporta;
3. Obim prevoza;
4. Produktivnost rada;
5. Direktni trokovi transporta;6. Trokovi utovara i istovara;7. Zatita robe od spoljnih uticaja;
8. Masa robe koja se neprekidno nalazi na putu;9. Ukljuenje u meunarodnu podelu rada;10. Podela rada izmeu vidova transporta;11. Mogunost integracije sa proizvodnjom;12. Ekoloki faktori;
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
11/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
11
13. Investiciona ulaganja;
14. Fleksibilnost;15. Korelacija rada;
16. Proizvodnost rada;
17. Pouzdanost transporta (trokovi zaliha);18. Rastur robe (trokovi osiguranja);19. Oteenje robe;
20. Razvoj privrede zemlje;21. Ukupni trokovi distribucije robe;22. Organizacija rada;
23. nformacioni sistem;
24. Prazne vonje;25. Tanost dostave;
26. Trokovi pakovanja;27. Masa vezanih obrtnih sredstava privrede koja se stalno nalaze na putu.28. Vrednost robe koja se transportuje;
29. Utede energije.
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
12/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
12
U drugoj fazi (koraku) utvrivanja i definisanja kriterijuma uzimaju se uobzir aspekti koje mogu imati razliiti subjekti u domenu vrednovanja. Tako jezastupljen drutveni aspekt, aspekt korisnika transportne usluge i aspekttransportera i organizatora prevoza.Usled postojanja razliitih aspekatastvaraju se uslovi i za vrednovanje samih kriterijuma. Na osnovu liste
jedinstvenih kriterijuma, u okviru svakog aspekta formira se redosled
kriterijuma po vanosti, kao i relativna vanost svakog kriterijuma, i to prema
utvrenoj ordinarnoj skali vrednosti za zbir svih kriterijuma (0-1, 0-10; 0-100).
Poto su analizirani svi funkcionalno svedeni parovi tehnologija, izlaznirezultat predstavlja skup ocena o vrednosti i prioriteta navedenih tehnologija sa
razliitih aspekata, kao i formiranje opte ocene tehnologije kontenerskog iklasinog transporta.Opta ocena se moe dati preko jedinstvenih kriterijuma,
dok svaka pouzdanija ocena zahteva konkretan transportni lanac.
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
13/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
13
7. TEHNO-EKONOMSKI USLOVI PRIMENE SISTEMA
KONTENERIZACIJE TRANSPORTA
7.1. Metodologija za definisanje tehno-ekonomskih uslova primene
kontenerizacije transporta
Definisanje varijante tehnologija kontenerskog transportasa odreenim zonamapogodnosti u pogledu vrste robe, rastojanja prevoza, koliine robe za transport iposebnim skupom kriterijuma, treba da odrede skup problema koji uslovljavaju
eliminaciju kontenerizacije za pojedinu robu i tehnologiju.
Metodologijom prikazanom na narednom algoritmu, predviene sutri faze radapri definisanju uslova i problema primene kontenerizacije:
Prva faza rada obuhvata analizu optih prednosti i nedostatakakontenerizacije, naosnovu kojih se odreuju tendencije i mogunosti prevazilaenja nedostatakakontenerizacije.
Druga faza obuhvata analizu posebnih prednosti i nedostataka koji se odnose na
konkretne varijante tehnologijekontenerskog transporta. Analiza obuhvata svekombinacije tehnologije kontenerskog transporta i vrste kontenera. Prema
utvrenim tehno-ekonomskim nedostacima proizilim iz iskustva i prakse dosadanjeprimene, neke od tih kombinacija je mogue eliminisati iz skupa realnih kombinacijatehnologije.
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
14/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
14
Trea faza rada obuhvata analizu pogodnosti reprezentativne gruperobe,predviene posebnom klasifikacijom, za primenu kontenerizacije,za ve utvrene kombinacije tehnologija.Roba je posebnommetodologijom klasifikovana i analizirana prema fiziko-hemijskimosobinama i pogodnostima-prednostima koje prua kontener kaotransportni sud.
Na osnovu toga za pojedine vrste kontenera su odreene grupepogodnosti:
Aroba nije pogodnaza kontenerizacijuBroba uslovno pogodnaza kontenerizacijuCroba pogodnaza prevoz specijalnim kontenerima
Droba vrlo pogodnaza kontenerizaciju
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
15/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
15
Slika br. 2-
Algoritam
metodologije za
definisanjetehno-
ekonomskih
uslova primene
kontenerizacije
Konternerizacija Transporta
Prednosti Nedostaci
1..n
1..m
Za sve tehnologije konterskogtransporta od 1 = i do 1 = 5
Za i=1 - Kopneni transporti=2 - Pomorsko-kopneni transporti=3 - kopneno-re ni transporti=4 - kopneno-vazdu ni transporti=5 - tehnologija kopnenih mostova
Utvr ivanje tendencija uprevazila enju nedostatakakontenerizacije odnosnoneke varijante kombinacijekontenerske tehnologije
Eliminacija varijantetehnologije kontenerskogtransporta iz skupa realnih(mogu nosti) kombin.tehnologije
Za sve vrste kontenera od j=1 do j=3Za J=1 - Mali konteneri
J=2 - Srednji konteneriJ=3 - Veliki konteneri
Posebne prednostikoje se odnose nakonkretnu varijantutehnologije konten-erskog transporta
Posebni nedostaci kojise odnose na konkretnuvarijantu tehnologijekontenerskog transport.
Da li nedostaci konk-retne varijante tehnol-ogije kontenerskogtransporta elimini uistu iz skupa realnihkombin. tehnolog.
Slede avarijanta J
Slede atehnologija I
Da li su analizirane sve vrstekontenera (J=I + 3)
Da li su analizirane sve tehnologijekontenerskog transporta (I=I + 5)
Evidentiranje realnih varijanti tehnologijekontenerskog transporta k = 15 (IxJ)
Za sve realne varijante tehnologije kontenerskogtransporta od k = 1 do k = 15
DA
NE
DA
DA
NE
NE
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
16/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
16
Za R=1 - UgaljR=2 - Rude i koncentratiR=3 - Gra evinski materijalR=4 - Obra eno i neobra eno drvoR=5 - Ogrevno drvoR=6 - NemetaliR=7 - RepaR=8 - HartijaR=9 - CementR=10 - ubrivoR=11 - Sto na hranaR=12 - Ostala roba
R=13 - Vo e i povr eR=14 - Prehrambena robaR=15 - ito i proizvodi od itaR=16 - NaftaR=17 - Metalurgija
Za svaku robu iz grupe reprezentativne robeprema jedinstvenoj klasifikaciji od R=1 doR=17
Da li roba R pri-pada grupi robe kojaje vrlo pogodna zakontenerizaciju
Da li roba R pri-pada grupi robe kojakoja zahteva prevozspecijalnim konten-
erima
Da li roba R pri-pada grupi robe koja
je uslovno pogodnaza kontenerizaciju
Eliminacija mogu -nosti kori enja konte-nerizacije za navedenuvrsturobe
Analiza posebnih uslovakoje je potrebno ispuniti
da bi roba R mogladospeti iz grupe B ugrupu C
Ekonomskikriterijumi
Kvalitet usluge OrganizacijaDru tveno-ekolo kikriterijumi
Ostalikriterijumi
Evidencija grani nihuslova primene (limi-tiraju ih faktora)
Za prose ne usloveposmatranih kriterijuma
RastojanjeOL
Oblast u kojoj postoje povoljniuslovi za primenu kontenerskogtransporta
Oblast u kojoj postoje povoljni
uslovi za primenu kontenerskogtransporta
Kriterijumi koji nemaju odnos (grani nu oblast) izme u klasi nog i kontenerskog tran. (uslovne pogodnosti)
Utvr ivanje grani nih vrednosti koli ina (Q) i rasto-
janja (L) koja opravdavaju primenu kontenerizacije
Klasifikacija na osnovu fizi ko-hemijskih osobina i pogodnosti za kontener kao trans.
Ne Ne Ne
Da Da Da
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
17/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
17
Da li su analizirane sve reprezen-tativne grupe robe R=(1+17)
Da li su analizirane sverealne varijante tehnologijekontenerskog t ran. K=(1+15)
Polje daljegistra ivanja studije
Skup svih problema kojisu uslovili eliminacijukontenerizacije za
pojedinu robu itehnologiju
Slede a gruparobe R
Slede a varijantatehnologije K
Identifikacija svihfaktora kriterijuma i oblasti primene konten-erizacije(po koli ini ivrsti robe i daljini
prevoza)
Povoljni uslovi primenekontenerizacije
Identifikacija svih faktora koji
isklju uju primenu kontene-rizacije
DA
NE
NE
NE
DA
DA
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
18/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
18
Definisanje granine oblasti opravdanosti i primene kontenerizacijevri se zaprosene vrednosti grupe tehno-ekonomskih i optih kriterijuma. Ovikriterijumi menjaju odnos izmeu oblasti primene kontenerizacije i klasinetehnologije transporta. Za potpunu analizu njihovog uticaja neophodno je
posmatrati konkretan transportni lanac i definisati aspekte koji utiu nareenje.
Ovi kriterijumi mogu se svrstati u pet grupa, i to:
1. grupa ekonomskih kriterijuma(kriterijum vrednosti robe, ukupni trokovidistribucije robe, investiciona ulaganja, masa robe i obrtnih sredstava koji se
neprekidno nalaze na putu, direktni trokovi transporta, trokovi utovara iistovara;
2. grupa kriterijuma koji odreuju kvalitet usluge(tanost dostave, pouzdanosttransporta, brzina dostave robe, uestanost i dr.);
3. grupa kriterijuma koji utiu na organizaciju(organizacija rada, informacionisistem, korelacija rada, kooperacija i dr.);
4. grupa drutveno-ekonomskih kriterijuma(uteda energije, razvoj privredezemlje, ekoloki faktor, ukljuenje u meunarodnu podelu rada);
5. ostali kriterijumi(proizvodnost rada, fleksibilnost, mogunost integracije saproizvodnjom, podela rada izmeu vidova transporta, broj potrebnih sredstavatransporta).
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
19/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
19
7.2. Opte prednosti i nedostaci primene tehnologije kontenerskog transporta
Prednosti primene tehnologijekontenerskog transporta su:
kooperacija transporta(racionalna podela rada izmeu pojedinih uesnika utransportnom lancu);
uproavanje i ubrzavanjerealizacije pojedinih postupaka i operacija transportnoglanca;
snienje trokova pretovarapo jedinici pretovarnog rada; smanjenje potreba za manuelnim radom;
viestruko ubrzanje pretovarnih operacija;poveanje brzine dostave robei realizacija svih efekata koji time nastaju (smanjenjemase robe i vezanih obrtnih sredstava privrede koja se stalno nalaze na putu); poveanje stepena iskorienja transportnih sredstava,odnosno njihovog realnogkapaciteta usled skraenja vremena mirovanja;smanjenje zadravanja na pretovarnim i komercijalnim operacijama, ime sepoveava broj obrta vozila;
realizacija uteda u nabavcii izradi vozila za prevoz kontenera (uteda umaterijalu, korienje standardnih elemenata i jednostavnost izrade); univerzalna primena konteneramali stepen zavisnosti sredstava transporta od
vrste robe;
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
20/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
20
standardizacija dimenzija i tehnikih karakteristika,koja prua mogunostuklapanja u modul-sistem, odnosno prilagoavanja dimenzija jedinice pakovanja;mogunost korienja visoko produktivne mehanizacije pretovara;mogunost automatizacije delova procesa;mogunost povezivanja svih karika transportnog lancai svih vidova transporta,industrijskog i spoljnog transportaod poiljaoca do krajnjeg primaoca
jedinstvenom tovarnom jedinicom;
realizacija uteda u trokovima za pakovanje;realizacija uteda u trokovima skladitenja(uskladitenje i iskladitenje);
realizacija uteda u trokovima osiguranja;dobra zatita od krae klimatskih i atmosferskih uticajai oteenja koja nastaju uprocesu prevoza i pretovara (naroito u poreenju sa robom na koju se direktnodeluje);
smanjenje rastura i mogunosti gubitka robe;mogunost korienja za posebnu vrstu robe(specijalni kontener) ili neku drugu
funkciju (radni konteneri);uproavanje i ubrzanje komercijalnih, carinskih i drugih operacija;mogunost horizontalnog i vertikalnog zahvatanjai primene velikog brojazahvatnih naprava.
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
21/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
21
Nedostaci primene tehnologije kontenerskog transporta su:
visoke investicijeza kontener, transportna i pretovarna sredstva i infrastrukturne
objekte (terminali) za pretovar kontenera;
delimino odricanje od sopstvene autonomije;oteane dispozicije kod vez redova vonje;sistem zahteva odreen intenzitet robnih tokovau zavisnosti od tehnologije; neophodan je jedinstven nivo tehnologije i organizacije u okviru celokupnog
transportnog lanca;
efekti se esto iskazuju tek na nivou celokupnog transportnog lanca,a ne kod
pojedinih uesnika, to zahteva kooperaciju i utvrivanje zajednike regulative;sistem konterizacije u poetnoj fazi zahteva stimulativne meredrutveno-politikezajednice;
postojea standardizacija ne zadovoljava zahtevesvih uesnika u transportnomlancu;
postoje tekoe kod obezbeenja dovoljnih koliina robeza oba smera na jednoj
relaciji; prisutan je problem dostave praznih kontenerana mrei;postojei standardi kontenerizacije ne uklapaju se optimalno u postojee standardepaletizacije.
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
22/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport
22
7.3. Definisanje reprezentativnih grupa robe u transportu sa aspekta
primene kontenerizacije
U svetu su vreni pokuaji klasifikacije robe prema njihovim svojstvima,odnosno pogodnostima za kontenerizaciju. Primer jedne razvijena
metodologija klasifikacije robe prema njenim tehnoloko-ekonomskimzahtevima za vrstom i osnovnim karakteristikama transportnog sredstva,
kao i vrstom pretovarne mehanizacije prikazan je na sledeoj tabeli. Po ovoj metodologiji sva roba je klasifikovana u 17 vrsta i 6 grupa.
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
23/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport 23
Red.
broj
Vrsta robe Grupe
roba
Opte karakteristike robe i njenihzahteva za transportnim sredstvima
mehanizacije
1 2 3 4
1.2.
3.
4.
5.
6.
7.
UgaljRude
Graevinski materijalObraeno i neobraeno drvoOgrevno drvo
Nemetali
Repa
I
Masovna roba u rasutom stanu.
Prevozi se u otvorenim transportnim
sredstvima a manipulie mehanizacijomsa zahvatnim organima, dejstvom
odozgo (grajfer, kuka, lopata i dr.).
8.
9.
10.
11.
12.
Hartija
Cement
ubrivoStona hranaOstala hrana
II
Roba u pakovanom ili rasutom stanju.Prevozi se u zatvorenim ili specijalnim
transportnim sredstvima, a manipuliemehanizacijom koja ulazi utransportno sredstvo (viljukar,transporter i dr.) ili specijalnom
mehanizacijom.
13.
14.
Voe i povrePrehrambena roba
III
Roba u specijalnom pakovanju:
Pokvarljiva roba.
Prevozi se zatvorenim ili specijalnim
transportnim sredstvima, a manipuliemehanizacijom kao kod II gr.
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
24/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih naukaIntegralni transport 24
Red.
broj
Vrsta robe Grupe
roba
Opte karakteristike robe i njenihzahteva za transportnim sredstvima
mehanizacije
1 2 3 4
15. ito i proizvodi itarica IV
Roba u pakovanom ili rasutom stanju.Prevozi se u zatvorenim ili specijalnim
sredstvima, a manipulie mehanizacijomkao kod II grupe.
16. Nafta V
Roba u tenom stanju.
Prevozi se u specijalnim sredstvima imanipulie specijalnom mehanizacijom.
17. Metalurgija VI
Roba u pakovanom ili rasutom stanju.
Prevozi se u otvorenim ili zatvorenim
transportnim sredstvima, a
manipulativna mehanizacija je kao kodgrupe I i II.
Tabela br. 1- Klasifikacija robe prema zahtevima za transportnim sredstvima i mehanizacijom
pretovara
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
25/43
7.7.2012Fakultet tehnikih nauka
Integralni transport 25
Slika br. 3-
Algoritammetodologije
definisanja
reprezentativnih
grupa robe u
transportu sa
aspekta primene
kontenerizacije
Konteneri I 1+3
I=1 (Mali)I=2 (Srednji)...I=3 (Veliki)
Robe J=1+17J=1 (Ugalj)J=2 (Rude)...J=17 (Metalurgija)- Videti tabelu 1
Tip ambala e ina in pakovanja
K=1K=2...K=10
Konteneri : od I=1 do I=3
Robe : od J=1 do J=17
Tip ambala e i na in pakovanja:K=I+Y
Analiza pogodnosti za kontenerizaciju robe (J)kontenerimaGrupa (I)Mogu e varijante:1. Roba nepogodna za prevoz u kontenerima (A)2. Roba uslovno pogodna za prevoz u kontenerima (B)3. Roba sa zahtevima za prevoz u (C)4. Roba vrlo pogodna za prevoz u kontenerima (D)
specijalnim kontenerima
Slede e K
Slede e J
Slede e I
Da li je K=10
Da li je J=17
Da li je I=3
Matrica grupa robe u transportu sa aspekta primenekontenerizacije
NE
NE
NE
DA
DA
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
26/43
7.7.2012Fakultet tehnikih nauka
Integralni transport 26
Re
dn
i
br
oj
KONTENERI Mali Srednji Veliki
Pogodnosti robe za kontenerizaciju A B C D A B C D A B C D
Vrsta (podvrsta) robe Tip
ambalae;nainukrupnja-
vanja tereta;vrsta dodatne
opreme
univerza-lnih
kontenera
(1,2)(1,2)(1,20)
n
e
p
o
go
d
n
a
r
o
b
a
za
k
o
n
te
n.
us
l.
po
g.
ro
ba
.
za
kon.
roba
sa
za
ht
.
za
pr
ev
. usk
.
vrlo
po
go
dn
a
ro
ba
za
ko
n.
nepo
go
d
na
ro
ba
za
ko
nten
.
us
l.
po
g.
ro
ba
.
za
kon.
roba
sa
za
ht
.
za
pr
ev
. usk
.
vrlo
po
go
dn
a
ro
ba
za
ko
n.
nepo
go
d
na
ro
ba
za
ko
nten
.
us
l.
po
g.
ro
ba
.
za
kon.
roba
sa
za
ht
.
za
pr
ev
. usk
.
vrlo
po
go
dn
a
ro
ba
za
ko
n.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
1 Ugalj 1.1 Lignit, kameni, mrki,koks, briket
0- rasuto A B A
1.2 Treset 0- rasuto A A A
2 Rude i
konce
ntr
2.1 Rude gvoa i ostale rude 0- rasuto A A A
2.2 Koncentrati ruda: bakra,
kobalta, olova itd.
0- rasuto C A A
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
27/43
7.7.2012Fakultet tehnikih nauka
Integralni transport 27
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
3 Graevinski
materi
jal
3.1 Pesak, ljunak, kamen 0- rasuto A A A
3.2 Kre 0- rasuto. 610
vlaga
C A A
3.3 Zidarski mat. (kre, cigla,blokovi)
0- 064 A A
3.4 Proizvodi i konstruk. od
drveta (stolar, mater, parketi,
patos)
040, 060 A B B
3.5 Krovni materijalirolne(specijalan papir) 760, 770
A
B
B
3.6 Izolacioni materijali
(staklena vuna, izolacione
table)
650, 950 A B B
3.7 Stakleni proizv. (table,
blokovi)
704, 344 B A B
3.8 Materijali za oblag. (rolne,
tapete, linoleum, topli
pod,poliv, hlor, folr)
760, 770, 730 A B B
3.9 Boje i lakovi 100 A B B
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
28/43
7.7.2012Fakultet tehnikih nauka
Integralni transport 28
4 Obra
eno ineobr
aeno
drvo
4.1 Pluta 500, 800,
560
B B B
4.2 Furnir 400, 460,
800
D D D
4.3 Rezana graa 060 A B B
4.4 Fino rezana graa 060 A D D
4.5 Balvani Jm (stubovi) 000, 060, 0- A B B
4.6 Balvani J. (pragovi,
sirovina za celul, rudnikipodupirai)
000, 060, 0- A A A
5 Ogre-
vno
drvo
5.1 Ogrevno drvo 0-, 000
rasuto
A A A
6 Neme
-tali
6.1 razne miner. sirovine 0-, 000
rasuto
B C B C A
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
29/43
7.7.2012Fakultet tehnikih nauka
Integralni transport 29
7 Repa 7.1 eerna repa, cvekla 0-, 000rasuto
A A A
8 Hartij
a
8.1 Celuloza 020, 040,
060, obino
vlana
B B B
8.2 Papir, karton 700, 030 B D D
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
9 Cement 9.1 Cement u vreama 610 vlaga A B B
9.2 Cement rasut 0-, 000 vlaga C C C
10 ubr-ivo
10.1 Stajsko 0- rasuto A C A
10.2 Vetako (rauto, vree) 610, 000 A C C D
11 Sto.hrana
11.1 Pakovana 610 A B B
11.2 Rasuta 000 B C C A
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
30/43
7.7.2012Fakultet tehnikih nauka
Integralni transport 30
12 Ostala
roba
12.1 Drumska vozila 000, 303,
004, 304
A A B
12.2 Maine, delovi 003, 303,063, 363, 364
B D D
12.3 Lomljivi predmeti od
stakla, keramike
332, 352,
333, 353,
354, 932,
934, 432, 434
B B B
12.4 Knjige i kolskapomagala
932, 934,
432, 434
B D B
12.5 Dragoceni predmeti 132, 133,
134, 332,
333, 334
B D D
12.6 ive ivotinje 000 A A A
12.7 ive ribe, rakovi 000 C C A
12.8 Pr. extraktivne ind (SO) 000, 510 B C C
12.9 Proizvodi (Polupro.) od
obraenog bilj. vlak. i vet.vune, koe i dr.
618, 610,
710, 718,
810, 880,
010, 080
B D D
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
31/43
7.7.2012Fakultet tehnikih nauka
Integralni transport 31
13 Voe ipovr
e
13.1 Junovoe 460, 462,562, 360,
000, 001
C C C
13.2 Domaevoe i povre 461, 462,002, 561, 562
C D C D
13.3 Suvo voe 000, 300 D D D
14 Prehr.
roba
14.1 Kvarljiva 0, 414, 300 C C C
14.2 Konzervisana 400 B D D
14.3 Pia, sokovi 924, 900, 300 C C D
15 ito iproi-
zvodi
15.1 itarice 200, 0-9 B D D
15.2 Meljavine 200, 770, 400 B D D
15.3 Pekarski pr. test. B D D
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
32/43
7.7.2012Fakultet tehnikih nauka
Integralni transport 32
16 Nafta 16.1 Laki proizvodi 0- C C C
16.2 Srednje gusti pr. 0- A C C
16.3 Pr. od nafte velike
gustine
100 A C C
17 Meta-
lurgij
a
17.1 Limovi 060 A B D
17.2 ice 764 A B D
17.3 Cevi, ipke, ine 064 A B B17.4 Odlivci 064, 094 A A B A
Tabela br. 2-Prikaz Matrice korespodencije robe i kontenera sa aspekta primene
kontenera
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
33/43
7.7.2012Fakultet tehnikih nauka
Integralni transport 33
Osnovne grupe ambalae i pakovanja
Bez
pakovan
ja
Spoljanja transportna ambalaa
Obina (teka)Pojednostavljena ambalaa, specijalno namenjena
kontenerskom prevozu
Prodajna
ambalaa(bez
spoljanjetransportn
e)
Drveni i
metalni
sanduci:
doboiburad
Vree;bale
AmbalaaTvrda
Polutvrda
Meka ambalaa
Reetkekavezi
lakisanduci
buraddoboi
Kartons
ki
sanduci
kutije
Vree,paketi
Svenjevi, rolne
Bale
Mree(Primar
no
ukruplj
a-vanje)
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Klasifikacioni brojeviifre
Tabela br. 3- Grupe ambalae i pakovanja
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
34/43
7.7.2012Fakultet tehnikih nauka
Integralni transport 34
Vrste ukrupnjavanja tereta Broj
Na
pal
eta
ma
Bez privrivanja 1
Uz primenu samo materijala za
vezivanje, slepljivanje2
Uz vezivanje i omotavanje papirom,folijom, tkaninom i sl.
3
Uz primenu zatitnih ploa i saprivrivaem. 4
Bone ploehorizontalne
ploe
Na pojednostavljenim paletama od: papira
kartona tkanine, folije i dr.5
Bez
pal
eta
Samo uz primenu materijala, za
vezivanje, lepljenje6 Lepljive trake
Uz primenu vezivanja i omotavanja
papirom, folijom, tkaninom uz primenu
ukrupljavanja tipa rak7
U mreama, padobranima, jedrima 8
U paketima sa samovezivim ambalanimjedinicama
9
Normalne
ploespecijalne
ploe
Denano u koletima 10
Tabela br.
4- Grupe
ukrupnjavanja tereta
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
35/43
7.7.2012Fakultet tehnikih nauka
Integralni transport 35
Kriterijumi na osnovu kojih je formirana matrica (slika 139) i
izvrena ocena pogodnosti robe za kontenerizaciju su:fiziko-hemijske osobine robe i cena (vrednost) robe
Kriterijumi koji se odnose na primenu kontenera kao jedinice
ukrupnjavanja tereta su:
zatita robe od spoljnih uticaja, rastur robe,
oteenje robe,trokovi pakovanja.
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
36/43
7.7.2012Fakultet tehnikih nauka
Integralni transport 36
Naziv opremeRedni broj po
klasifikaciji
Oblaganje radi utopljavanja ili odravanja niskih temperatura 1
Police 2
Skidajue (na izvlaenje) piramide, etaeri, stalae 3
Horizontalni i vertikalni separatori (razdelnici), graninici iamortizeri
4
Ureaj za veanje tereta 5
Odlaganje i oblepljivanje kartonom, papirom, folijom 6
Postavljanje zatitnih ploa za vrata 7
Bez opreme 0
Otvori za punjenje (pranjenje) rasute robe 8
Meki uloci za rasute i tene terete 9
Tabela br. 5- Vrsta opreme i opremljenost kontenera
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
37/43
7.7.2012Fakultet tehnikih nauka
Integralni transport 37
U matricije izvrena podela robe na sedamnaest vrsta, a svaka vrsta naodgovarajui broj podvrsta (kolone 2 i 3). U koloni 4 je oznaen najei tipambalae(prva cifra trocifrenog broja, znaenje cifara se vidi u tabeli), nainukrupnjavanja tereta(druga cifra trocifrenog broja, znaenje cifre se vidi utabeli 8); vrsta dodatne opreme univerzalnih kontenera (trea cifra trocifrenogbroja, znaenje cifre se vidi u tabeli). U kolonama 5-8, 9-10 i 13-16 data jeklasifikacija robe pogodne za kontenerizaciju u malim, srednjim i velikim
kontenerima.Oznaka A predstavlja robu nepogodnu za kontenerizaciju,
oznaka B robu uslovno pogodnu za kontenerizaciju, oznaka C robu sa
zahtevom za prevoz u specijalnim kontenerima, oznaka D robu vrlo pogodnu
za kontenerizaciju. Ukoliko je u etvrtoj koloni matrice upotrebljena crtica,znai da ne dolazi do ukrupnjavanja tereta (drugo cifarsko mesto), odnosno danije preporuljiva kontenerizacija (tree cifarsko mesto).
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
38/43
7.7.2012Fakultet tehnikih nauka
Integralni transport 38
7.4. Model za definisanje tehno-ekonomskih uslova primene sistema
kontenerizacije u kopnenom transportu
Reenje velikog broja kombinacija: kontener (3 grupe) x tehnologija (5) x vrstarobe (17), za koje je potrebno definisati uslove primene u pogledu parametara
transportnog lanca Q i l (Qkoliina robe namenjena transportu, l rastojanjetransporta), predstavljalo je izuzetno obiman i kompleksan zadatak.
Analizom teorijsko-praktine literature, moe se doi do zakljuka da do sadaovako znaajnom problemu nije posveivana nuna panja i nametnuta je potrebadefinisanja metodologije i modela TEKONT (model za definisanje tehno-ekonomskih
uslovaprimene kontenerizacije, slika). Cilj modela se ogleda u definisanju prostora
tehnologija transporta odreenje vrste robe.Znaajovako odreenog prostora je nesumnjiv, to posebno dolazi do izraaja kadase pred strunjake u transportu postavlja konkretan zadatak: reprezentativni tok zakoji treba dati ocenu mogunosti primene jedne od tehnologija kontenerskogtransporta.Poznavanje potencijalnog prostora primene kontenerizacije odreuje
polje konkretne analize u sluaju da su date karakteristike konkretnog transportnogroka (Q,l) (slika).
Model TEKONTje uproeno prikazan algoritmom na slici. Rezultati primeneovoga modela (tehno-ekonomski uslovi za male, srednje i velike kontenere) u
razliitim transportnim lancima prikazani su u prilogu.
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
39/43
7.7.2012Fakultet tehnikih nauka
Integralni transport 39
Tehno-ekonomski usloviprimene kontenerizacije kod razliitihtehnologija transporta sadre prednosti i nedostatke u odnosu na male,srednje i velike kontenere i matrine prikaze graninih oblasti primenekontenerizacije.
Posebno se analiziraju faktori koji utiu na klasifikaciju pojedine robekao uslovno pogodne i kriterijuma koji za konkretan transportni lanacmenjaju odnos pogodnosti izmeu kontenerizacije i klasinog transportau zavisnosti od aspekta vrednovanja.
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
40/43
7.7.2012Fakultet tehnikih nauka
Integralni transport 40
1Vrsta kontenera (1 do 3)tehnologija transporta (1 do 5)vrsta robe (1 do 17)
8
Analiza uticaja pojedinih faktora
(F) na kriterijume (K)KF 1 2 K
12
F
..
Vrlo jak JakSrednji Bez ut icaja
Sintetizovanaocena na bazipro losti, sada -njosti i budu -nosti
Uticaj
Ocena razvojauticaja svihfaktora kojimogu izazvatiprimenu kon te-nerizacije upolju (I,J)
Dosada njirazvoj
Ocena perspe-ktivnog uticaja
Faktor 1Faktor 2
Faktor 3Faktor 4
7
2
U posmatranoj zoni (Q, I), postojikarakteristi an transportni lanac3
Da li se u dosada njoj praksi definisanatehnologija transporta konteneraprimenjivala za utvr enu grupu robe
4
Identifikacija svih faktora koji su uticalina dosada nji razvoj i primenu posmatranetehnologije u polju (I,J )
5
Analiza uticaja identifikovanih faktora nakriterijume koji su tehno-ekonomski oprav-dali primenu posmatrane tehnologije upostoje oj praksi za posmatranu robu u polju (I,J)
6
NE
NE
DA
DA
Faktori:Iz oblasti priv.kretanja me|un.
podele rada. tran-sfera proizvod.tehnolog. i cenerat. tr. zant. saposeb. osvrtomna zant. za kvalitet
tr. usluge i savremen.log. principa
Izbor polja P = (P ;I=1,2...I; J=1,2...J)polje P defini{e zonu Q, L(Q= koli ina, L=rastojanje)
ij
ij
P = 0ij
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
41/43
7.7.2012Fakultet tehnikih nauka
Integralni transport 41
Relevantna veli ine odlu ivanja
A - (A. n. 1.2) - AlternativeA - Alternativa kontenerske tehnologije transportaA - Alternativa klasi ne tehnologije transporta
1
2
K - (K m=1, 2...) - KriterijumiK - Promenljivo u zavisnosti od analize uticaja faktora
m
S - 1, 2,...I - Stru njaci za tehnologiju kontenerskog transporta
O - (0; 0,5; I) Ocena postojanja tehno-ekonomskih uslova zaprimenu kontenerizacije u posmatranoj zoni (O,L) ij prema
kriterijumu KmI - postoje uslovi; 0 - ne postoje uslovi
0,5 - Ne postoj i preferentna ocena
m
9
Od S=1 do J
Od M=1 do m
O = O + Os s m
Ocena stru njaka sa aspekta pos-matranog kriterijuma K
m
Slede i kriterijum M m
0
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
42/43
7.7.2012Fakultet tehnikih nauka
Integralni transport 42
Istra ena sva polja sa koordinatom
Projektni faktori i tehno-ekonomski kriterijumi kojisu uticali na definisanjepolja potencijalnih ciljeva
primene tehnologije integ-
ralnog transporta
Rastojanje
Koliina
C
Q
Vrsta kontenera.............Tehnologija.....................Vrsta robe.......................
Rezultat:
12
Istra ena sva polja sa koordinatom
NE
NE
DA
DA
Slika br.4- Alogirtam metodologije za definisanje tehno-
ekonomskih uslova primene kontenerizacije (model
TEKONT)
-
7/31/2019 Predavanje Br. 7, II Deo Kombinovani transport
43/43
7.7.2012 Fakultet tehnikih nauka 43
Prostor stvarnih uslova za Poznati Sistem
Prostor prose nih uslova primene konte-nerizacije dobijen modelom "Tekont"
Cilj je da se odredi polazno podru jetehno-ekonomskih uslova
Q
IProstor
Slika br. 5-Prikaz prostora (Q,l) potencijalnih uslova primene kontenerizacije