predavanje2 izvori medjunarodnog prava
TRANSCRIPT
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
1/29
IZVORI MEĐUNARODNOG JAVNOG PRAVA
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
2/29
Pod izvorima u MP treba razumjeti činioe !oji"tvaraju #ravna #ravi$a i ob$i!e !roz !oje "e ta#ravi$a izra%avaju& U
me'unarodnoj #ravnoj do!trini termin izvori #rava!ori"ti "e u dvo"tru!om "mi"$u( materija$nom i)orma$nom
Izvori umaterija$nom
"mi"$u "udru*tvene činjenieiz !oji+ #roizi$azi#ravo i$i
jedno"tavnijerečeno o"novje$o!u#no,#ravno, #oret!a
Izvori u )orma$nom"mi"$u "u !on!retni
#ravni a!ti !roz !oja"e mani)e"tuje#ravna #ravi$a
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
3/29
-tvaranje #rava je vo$jna i mi"aonaa!tivno"t čovje!a
Pravni a!t na"taje !roz odre'enu #ravnu
te+ni!u i "a"toji "e od dva e$ementa(
a)Volje subjekta i
b) Instrumenta kroz koji se manifestuje ta volja
Materija$ne izvore MP treba tra%iti uo#*tem intere"u me'unarodne zajednie
.orma$ni izvori dono"e "e #utem #ravni+a!ata i to oni+ !ojima "e "tvaraju #ravne
norme/ tj& oni+ !ojima "e utvr'uju #rava iobaveze "ubje!ata MP
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
4/29
Nosioci normativne djelatnosti u međunar. poretkumogu biti samo subjekti MP
Izvor prava je svaki akt koji dovodi do promjene u
pravnom poretku Međ. sudovi nemaju moć i ovlaćenja da stvaraju
pravna pravila već samo da i! primjenjuju nakonkretnom slu"aju
#adatak suda je da utvrdi "injeni"no stanje i da naosnovu toga primjeni apstraktne pravne norme. $dlukasuda ima obaveznu snagu samo prema parni"nimstrankama i u odnosu na taj poseban sporni slu"aj
%ud mo&e zasnovati svoju presudu i na na"elupravi"nosti “Ex aeque et bono” ukoliko parni"nestranke na to pristanu 'ostatak na"ela koje je va&ilou klasi"nom MP(slu&i za popunu pravni! praznina
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
5/29
0$a"i1!aija izvora
lan *+ %tatuta Međunarodnog suda pravdenajpotpunije nabraja ,ormalne izvore prava.-o su Međunarodne konvencije /ugovori) bile opte i
posebne0 kojima se ustanovljavaju pravila izri"ito
priznata od dr&ava u sporu1 Međunarodni obi"aj0 kao dokaz opte prakse koja
je pri!vaćena kao pravo1 $pta pravna na"ela koja priznaju prosvećeni
narodi1 %udske odluke i u"enja najpozvaniji! stru"njaka
M2P razli"iti! naroda kao pomoćno sredstvo zautvrđivanje pravni! pravila
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
6/29
Subjekti MP mogu priznati kao dio MJP i
norme koje potiču iz drugih izvora i organizaduženi za rješavanje međunarodnih
sporova mogu da prihvate i druge izvore.
U tom smislu kao izvori se još pominju jednostrani akti subjekata MP opšti pravni
akti međunarodnih organiza!ija i generalne
političke obaveze poznate kao "meko pravo#
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
7/29
Međunarodni ugovor
Predstavlja pravni akt0 proizvodsaglasnosti volja dva ili vie subjekata MP0izra&ene preko nadle&ni! organa u ciljustvaranja recipro"ni! prava i obaveza
Identi3kacija ugovora kao izvora pravamoguća je sa
,ormalnog aspekta(postupak zaklju"enjaugovora0 ovlaćena lica i sam instrument Materijalni aspekt(ta se &eli postići
ugovorom
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
8/29
Me'unarodni u,ovor mo,u za!$jučiti
"amo "ubje!ti me'unarodno, #rava 2entra$na tač!a u na"tan!u u,ovora je
vo$ja "ubje!ata i mora "e !retati u
,raniama #ozitivno, #rava U u,ovoru treba raz$učiti #redmet i
i$j(
Predmet u,ovora "u #rava i obaveze/da!$e norme i one "u "amo "red"tvoda "e o"tvari odre'eni dru*tveni i$j
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
9/29
4e"ka konvencija o ugovornompravu/5676)
l. 80 st. 5 koji glasi
Međunarodni ugovor je međunarodnisporazum zaklju"en pismeno izmeđudr&ava i koji je regulisan međunarodnimpravom0 bilo da je sadr&an u jednominstrumentu ili u dva ili vie
instrumenata međusobno povezani!0bez obzira na njegov poseban naziv.
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
10/29
0$a"i1!aija u,ovoran 9govori zakoni /:;$N-?=>-9;:NI) reguliu jednokonkretno trenutno aktuelno pitanje. 9 ovukategoriju spadaju npr. ugovori o razmjeni robe0regulisanju malograni"nog prometa i td
@vostrani i viestrani ugovori na osnovu broja dr&ava
$tvoreni i zatvoreni ovisno da li mogu pristupatidr&ave koje nisu u"estvovale u njegovomzaklju"ivanju
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
11/29
IZRADA MEĐUNARODNI3 UGOVORA Pregovaranje postizanje dogovora i sklapanje MU
$sobe koje pregovaraju u ime države trebaju da imajupunomo%je ili je ovlašten &unk!iom koju obnaša
'ekst ugovora po pravilu svojim para&om potvrđuju
pregovarači a višestrani ugovori po pravilu se kreiraju
na diplomatskim kon&eren!ijama U U( u pravilu )omisija za međunarodno pravo
sastavlja na!rte MU a *eneralna skupština ih usvaja
+ati&ika!ija ugovora je &ormalna odluka nadležnogorgana države kojom se de&initivno daje pristanak na
tekst ugovora. ,kt kojim se potvrđuje ugovor zove se
Ratifikacioni instrument
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
12/29
-ržave koje nisu učestvovale u sklapanju ugovoramogu pristupiti ugovoru po uslovima koje propisuje
$tvorenim ugovorima mogu pristupiti sve države +egionalnim samo države regije a potpisni!e mogu
zadržati pravo da odrede kome %e ponuditi pristup )od statuta međ. organiza!ija najčeš%e se zadržava
pravo da države potpisni!e odlučuju o pristupu MU stupa na snagu u skladu sa odredbom ugovora
dvostrani danom razmjene rati&ika!ionih instrumenta/išestrani kad se deponuju tri rati&ika!iona instrum. ,može se i ugovorom pre!izirati kad ga rati&ikujeodređeni broj potpisni!a
(ištavnost MU0 prinuda1 zabluda1 prevara korup!ijaprekoračenje ovlaš%enja pregovarača
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
13/29
Običajna #ravna #ravi$a Međun. obi"ajno pravo predstavlja najstariji izvor MP Prva pravna pravila MP stvorena su putem obi"aja @ef. prema %tatutu M%P'dokaz opte prakse koja je
pri!vaćena kao pravo.@va elementa obi"ajni! pravila Obje!tivni opta0 jednoobrazna0 kontinuirana praksa
"lanova M# izvravana od strane nadle&ni! organa
subjekata MP -ubje!tivni e$ement(svijest o obaveznosti pravila $va dva elementa su nerazdvojna jer sama praksa
nije dovoljna za nastanak obi"ajni! pravila0
Va&na razlika između ugovora i obi"aja je da seugovor potuje samo od potpisnica dok obi"ajobavezuje sve
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
14/29
Na"tajanje običajno, #ravi$a je "$o%en#"i+o$o*!i i "oio$o*!i #roe"&
-ama #ra!"a nije dovo$jna za na"tana!običajni+ #ravi$a( #otrebno je da je #rati#ravna "vije"t "ubje!ata MP o nji+ovojobavezno"ti
Pravna svijest uzima se kao osnovni kriterijum urazlikovanju obi"ajni! pravni! pravila od npr.obi"aja
Običajna #ravna #ravi$a mo,u #roizi4i i iz MUta!o *to u,ovorno #ravi$o "tiče o#*te #riznanjei #ri+vata ,a !ao ta!vo ve4ina dr%ava&
Običaj #red"tav$ja izvor #rava i za dr%ave !ojeni"u uče"tvova$e u nje,ovom )ormiranju
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
15/29
Nastanak obi"ajni! pravila je zakonodavni proces0dakle konstitutivne a ne deklarativne prirode
$bi"ajna pravna pravila nastaju na bazi prećutnesaglasnosti dr&ava0 to zna"i da volja dr&avapredstavlja odlu"ujući elemenat samo u nastajanju
>ada se de3nitivno formira obi"ajno pravno pravilo0ono nad&ivljava praksu iz koje je nastalo.
$bi"ajna pravna pravila ne predstavljaju opciju zanovu dr&avu već predstavlja "vrstu pravnu obavezu
Prekid prakse manifestuje se protestom(formalnomprimjedbom kojom dr&ava stavlja do znanja da ne
priznaje akte za zakonite.
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
16/29
Podjela obi"ajnog pravila
5. 9niverzalno /opte) obi"ajno pravo 8. ?egionalno obi"ajno pravo *. :okalno obi"ajno pravo
Običajna #ravi$a #re"taju da va%e !ada( >asniji obi"aj ukida raniji obi"aj Izobi"avanjem'kada se pravilo ne
primjenjuje kroz du&e vrijeme i onda samim
neprimjenjivanjem prestaje vrijediti 9govorima se mogu mijenjati0 ograni"iti
domaaj ili ukinuti obi"ajna pravila
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
17/29
O#*ta #ravna nače$a #riznata od "trane#ro"ve4eni+ naroda
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
18/29
$pta pravna na"ela imaju supsidijarno dejstvo tj.dolazi do primjene tek u odsustvu M9 i obi"ajni!pravni! pravila
9 opta pravna na"ela ulaze na"ela iz sudskogpostupka0 zabrana neosnovanog bogaćenja0na"elo da na tu&iocu le&i teret dokazivanja0 na"elonaknade tete0 obaveza sasluanja druge strane
itd $pta pravna na"ela predstavljaju vrlo dinami"nu
pravnu kategoriju "ija je valjanost uslovljenapriznanjem ti! na"ela u unutra. porecima
#a pozivanje na $PN nije dovoljno da se pozovena to da odgovarajuće na"elo postoji uzakonodavstvu i praksi dr&ava u sporu već da gapriznaje iri krug dr&ava
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
19/29
-reba istaći da se ne radi o primjeni pojedina"ni!pravni! pravila već o iznala&enju zajedni"ki! elem.u skupini pravila koja reguliu pitanje koje je u
sporu -e!nika pronala&enje zajedni"ki! elemenata u
skupini pravila koja reguliu jedno određeno
pitanje u unutranjim pravnim porecima dr&ava"lanica M#0 prvenstveno dr&ava u sporu
%udija putem uporednog metoda sistematizujeva&eća pravila unutranjeg poretka0 koja seodnose na sporno pitanje i odabere ono to jezajedni"ko dr&avama u sporu
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
20/29
Jedno"trani #ravni a!ti dr%ava Nisu izvor prava prema %tatutu M%P ali neki
nesumnjivo proizvode pravna dejstva opteg
karaktera 2ednost. akti predstavljaju manifestaciju volje samo
jednog subjekta prava. -o mo&e biti kolegijalanorgan /parlament ili vlada) ili individualan npr. ef
dr&ave ?aznovrsni akti koje donose nadle&ni organi dr&avesa namjerom da se proizvedu određene međun.'pravne posledice nezavisno od odgovora adresata
2ednostrani akt mora biti izdat od strane ili u imedr&ave. @onosi se postupkom koji predviđaunutranji pravni poredak0 za njegovu ocjenu jebitna sadr&ina pravnog akta ,ormalno ovi akti seizra&avaju jednostranim deklaracijama
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
21/29
Izvor #rava "amo !ada ima #riznato ta!vo"voj"tvo
Jedno"trani a!ti dr%ava "u veomara"#ro"tranjen ob$i! o#*tenja u MZ& Oni"u materija$ni e$emenat u na"tan!uobičajni+ #ravi$a i njima dr%ave de1ni*u"tav #rema odre'enoj #ojavi i$i #rob$emu
-ao#*tenje i$i noti1!aija #red"tav$jaizvor !ojim dr%ava obavje*tava dru,e o
činjeniama i$i do,a'ajima !oji mo,u bitiod značaja i$i izazvati odre'ene #ravne#o"$jedie
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
22/29
Odrianje je dobrovo$jno $i*avanje ne!o,"vo, "ubje!tivno, #rava i$i za+tjeva
Prote"t je !va$i1!aija jedne odre'ene"ituaije/ za+tjeva i$i a!ta "u#rotno, MP&Dr%ava mo%e u$o%iti #rote"t i !ad ni"u
dire!tno #ovrije'ena njena #rava ve4 !adodre'eni a!t čini #ovredu #ravno,#oret!a uo#*te&
Prote"t "e mo%e u$o%iti da "e "#riječi daodre'eni običaj #rera"te u običajno#ravo& U tom "$učaju #rote"t mora da "eu$o%i od "trane vi*e dr%ava&
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
23/29
A!ti me'unarodni+ or,anizaija Međ. organizacije posjeduju svojstvo subjekta međ.
prava i svoje aktivnosti manifestuju i kroz
donoenje pravni! akata i zaklju"ivanje M9 2ednostrane akte međ. organizacije mogu da
donesu i bez neposredne saglasnosti dr&ava naosnovu ugovora o osnivanju te organizacije.@onose se glasanjem u nadle&nim organima M$
mogu biti5. Pojedina"ni akti(konkretizuju i sprovode u &ivot
pojedine odredbe ugovora o osnivanju organizacije Mogu biti usmereni ka unutra. funkcionisanju
organizacije ili upućeni spoljnom svetu0 tj.pojedinim dr&avama8. $pti akti ( izvor prava i baza za regulisanje
pravni! odnosa unutar organizacije
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
24/29
Pomo4ni izvori me'unarodno, #rava
Statut MSP navodi kao pomo%ne izvore MP0
2. Sudske odluke3. Mišljenja pravnih pisa!a 4doktrine5
Sudske odluke imaju obaveznu snagu samo
prema strankama u sporu i u odnosu na tajposeban slučaj
Sudske odluke nemaju snagu pre!ezentnog prava
ve% snagu autoriteta koji ih je donio na osnovu
odgovaraju%e norme MP Sudske odluke se prvenstveno odnose na
dokazivanje postojanja običajnih pravila
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
25/29
5eorija6učenja naj#ozvaniji+ "tručnja!a Norma ne postoji zato to ju je propisao ugledni
pravni pisac već zato to je izra&ena u knjizi0
nau"nom skupu i to izra&ava miljenje daodređena norma objektivno postoji
%lu&i kao sredstvo za utvrđivanje pravni!pravila sadr&ani! u glavnim formalnim izvorima
MP 9loga teorije Nedostatak teorije kao izvora'subjektivizam Najugledniji stru"njaci MP se okupljaju u
Institutu za MP koje ima ograni"en broj "lanova 9ticaj teorije /direktan i indirektan)
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
26/29
MEKO PRAVO
Meko pravo predstavlja izraz koji se koristi kao
oznaka za "blage# norme MP koje se smatrajupravno nesavršenim zbog odsustva neposredne
pravne sank!ije
(a njegovo stvaranje naručito utiče rad $67Sa
8aključ!i kon&eren!ija $67Sa ne stvaraju pravila iobaveze pravne ve% političke prirode.
(jihovo nepoštovanje ne predstavlja međunarodni
delikt u strogom smislu riječi ali može dovest donepovoljnih političkih i ekonomskih posljedi!a po
državu koja je prenebregava. (pr poštovanje
ljudskih prava i sloboda zaštita manjina i sl
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
27/29
0odi1!aija MP Prikupljanje0 sređivanje i sistematisanje pravni!
pravila u jednu zakonsku celinu "ime seomogućava regulisanje opteg interesa u M#
>odi3kacija se u prvom redu odnosi na obi"ajnapravna pravila i podrazumijeva nji!ovopretvaranje u ugovorno pravo i tad imadeklarativni zna"aj i ona stvara obavezu svimdr&avama bez obzira da li su je pri!vatili
=ko se prilikom kodi3kacije popunjavaju i
praznine ona ima konstitutivan zna"aj i tajugovor vezuje samo dr&ave koje su ga pri!vatile
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
28/29
>odi3kacija mo&e biti5. $pta ( cjelokupno MP0 odustalo se od nje8. @jelimi"na ( pojedina pitanja0 oblasti za koje su
sazreli uslovi u međunarodnoj zajedniciVrste kodi3kacija5. Do!trinarna ( vrena od strane teoreti"ara8. Po$uzvanična ( vrena od strane pojedini!
profesionalni! organizacija*. Zvanična ( vrena od strane dr&ave i to putemviestrani! ugovora
Povelje 9N je kodi3kaciju "l.5* povjerio
omisiju za MP kao svoje pomoćno tijelo. >omisije 9N za MP je zavrila posao u oblasti
prava mora0 diplomatsko0 konzularno pravo
-
8/19/2019 Predavanje2 Izvori Medjunarodnog Prava
29/29
PI5ANJA7