Neobnovljivi izvori energije

nuklearna energija ugljennafta

prirodni plin

Obnovljivi izvori energije pružaju znatni potencijal za budućnost, ali trenutno su vrlo ograničenih mogućnosti i skuplja je energija koja dolazi iz njih. Zbog toga će proći još neko vrijeme do značajnije upotrebe takvih izvora energije. Do onda se moramo osloniti na

neobnovljive izvore energije.

To su: nuklearna energija, ugljen, nafta, prirodni plin.Od toga ugljen, naftu i prirodni plin nazivamo još i fosilna goriva.

Samo ime fosilna goriva govori o njihovom nastanku. Prije mnogo milijuna godina ostaci biljaka i životinja počeli su se taložiti na dno

oceana ili na tlo. S vremenom je te ostatke prekrio sloj blata, mulja i pijeska. U tim uvjetima razvijale su se ogromne temperature i veliki pritisci, a to su idealni uvjeti za pretvorbu ostataka biljaka i životinja

u fosilna goriva.

• Nuklearna energija je energija čestica pohranjena u jezgri atoma. Jezgra se sastoji od protona i neutrona, koji su meĎusobno vezani jakim i slabim nuklearnim silama. Nuklearnim reakcijama dolazi do promjene stanja atomske jezgre, što znači da se broj ili vrsta čestica u jezgri mijenja. Ovisno o vrsti nuklearne reakcije, može doći do oslobaĎanja nuklearne energije, koja se može iskoristiti za proizvodnju električne energije u nuklearnim elektranama.

• Nuklearne elektrane proizvode oko 6% svjetske energije i 13–14% svjetske električne struje,a SAD, Francuska i Japan zajedno daju oko 50% nuklearno generirane električne energije.

• 2007. godine, MeĎunarodna agencija za atomsku energiju podnijela je izvještaj o postojanju 439 nuklearnih reaktora u pogonu u svijetu, koje rade u 31 državi. TakoĎer, izgraĎeno je više od 150 pomorskih plovila koji koriste nuklearni pogon.

Utjecaj na okoliš i spremanje radioaktivnog otpada

• Posljedice nuklearne katastrofe u Černobilju. Radioaktivni plinovi

dospjeli su čak do Italije i Njemačke. Kao i svi procesi proizvodnje

energije iz neobnovljivih izvora i nuklearne elektrane proizvode

otpad. Kod njih je to radioaktivni otpad i vruća voda. Budući da

nuklearne elektrane ne proizvode ugljični dioksid, njihovom

upotrebom se ne povećava efekt staklenika.

Posljedice

nuklearne katastrofe

u Černobilju.

Radioaktivni plinovi

dospjeli su čak do

Italije i Njemačke

• Ugljen je nastao od davnih biljaka. Prije 300 milijuna godina, značiprije dinosaura, ogromne biljketaložile su se u močvarama. Milijunima godina preko tih ostatakataložilo se blato koje je stvaraloveliku toplinu u pritisak, a to suidealni uvjeti za nastanak ugljena. Danas se ugljen većinom nalaziispod sloja stijena i blata, a da bi se došlo do njega probijaju se rudnici.

• Dvije najvažnije upotrebe ugljenasu proizvodnja čelika i električneenergije. Ugljen daje oko 23% ukupne primarne energije u svijetu. 38% generirane električne energijeu svijetu dobiveno je od ugljena. Zaoko 70% proizvodnje čelika u svijetu potreban je ugljen kaoključni sastojak.

• Nafta je nastala iz ostataka biljaka i životinja koje su živjele prije mnogo milijuna godina u vodi. Na slici desno prikazan je nastanak nafte i prirodnog plina u tri koraka. Prvi korak bio je prije 300 - 400 milijuna godina. Tada su se ostaci počeli taložiti na dno oceana i s vremenom ih je pokrio pijesak i mulj.

• Prije 50 - 100 milijuna godina ti ostaci su već bili prekriveni velikim slojem pijeska i mulja koji je stvarao ogromne pritiske i visoke temperature. U tim prilikama nastali su sirova nafta i prirodni plin.

• Prilikom sagorijevanja naftnih derivata oslobaĎaju se velike količine ugljičnog dioksida u atmosferu. Ugljični dioksid je staklenični plin i njegovim ispuštanjem u atmosferu utječemo na povećanje globalne temperature na zemlji. Zbog tog problema donesen je Kyoto protokol, ali ga najveći zagaĎivači još uvijek nisu potpisali.

Slika: nastanak nafte i prirodnog plina

• Zemni ili prirodni plin je fosilno gorivo koje se najvećim dijelom (85% do 95%) sastoji od metana (CH4), koji je najjednostavniji ugljikovodik bez mirisa i okusa. Smjesa metana i zraka je eksplozivna. Preostali udio (5% do 15%) su složeniji ugljikovodici, etan, dušik, ugljični dioksid itd.

• Kao fosilno gorivo, prirodni plin ima ograničene zalihe. Procjene su da bi zalihe prirodnog plina, uz današnju razinu iskorištavanja, mogle potrajati još nekih sto godina. Najveći problemi s plinom leže u tome što se udio metana u njemu mijenja od države do države, pa tako na primjer udio metana u prirodnom plinu u Rusiji se kreće oko 98% dok je u Nizozemskoj taj udio od 80% do 85%.