FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD

Pretovarna i transportna mehanizacija

Tema : Pretovarni mostovi

Predmetni profesor : Student :

V.prof. dr. Abdulah Ahmić Emin Graca

Sarajevo, mart 2011

Sadržaj

1. Uvod..............................................................................................................................3

2. Pretovarni mostovi.........................................................................................................4

3. Podjela pretovarnih mostova.................................................................... .....................7

4. Prijenosnik malog raspona............................................................................................10

5. Prijenosnik velikog raspona..........................................................................................10

6. Tehničke performanse pretovara mostova....................................................................11

7. Zaključak.......................................................................................................................12

8. Literatura.......................................................................................................................13

2

Uvod

Specializacija proizvodnje, koju nameću privredni i tržišni uslovi, zahtijeva prijenu mehanizacije. Sa razvojem mehanizacijom se danas izgrađuju brojni stanovi, mostovi, putevi, željeznice, hidro elektrane i mnogi drugi kapitalni objekti. Sa mehanizacijom sve se brzo i kvalitetno završava.

Razvojem mehanizacije počela je i gradnja pretovarnih mostova koji su danas od velikog značaja. Primjenjuju se na pretovarnim mjestima gdje se moraju pokrivati velike površine, to su najčešće lički terminali za istovar ruda i neki koncentrata, te drveta i sl. Služe za istovar ili utovar brodova, istovar ili utovar teretnih vagona, te za posluživanje skladišta postavljenih neposredno uz obalu.

U slučaju da je potrebno transportovati sitni sipki materijal na veće udaljenosti pored pretovarnog mosta ugrađuju se transporteri sa trakom i prihvatnim bunkerima sa dozatorima, čime se povećava kapacitet pretovara i postiže veći stepen iskorišćenja postrojenja.

Kroz ovaj seminarski rad upoznat ćemo se sa glavnim karakteristikama pretovarnih mostova, njihovom podjelom, primjenom kao i njihovim tehničkim performansama. Značaj pretovarnih mostova rastao je sa razvojem saobraćaja ( vodenog, željezničkog,terminala).

3

PRETOVARNI MOSTOVI

Primjenjuju se na pretovarnim mjestima gdje se moraju pokrivati velike površine, to su najčešće lički terminali za istovar ruda i neki koncentrata, te drveta i sl. Služe za istovar ili utovar brodova, istovar ili utovar teretnih vagona, te za posluživanje skladišta postavljenih neposredno uz obalu.

Raspon pretovarnih mostova kreće se i preko 200 metara, a nosivost rijetko prelazi 30 tona. Maksimalne performanse obalske dizalice zavisi od tipa dizalice. Tehničke performanse dizalica su u granicama od 50-60 kontenera/čas, a u upotrebi su u granicama od 22-30 kontenera/čas.

Uslije velikog raspona stubova kod pretovarnih mostova, javlja se pri, promjenama temperature, znatne temperaturne dilatacije. Da bi se spriječilo povećanje naprezanja u pojedinim dijelovima konstrukcije, pretovarni mostovi se izrađuju sa jednom krutom i jednom gipkom nožicom čime je omogućena promjena raspona samoga mosta.

Na narednoj slici prikazan je pretovarni most sa konzolom na strani obale. Konzola se, kako je na slici prikazano može podizati kako bi se omogućilo prolaženje brodova veće visine.Druga strana konzole mosta omogućava utovar teretnih vagona.

4

Slika 5. Konzolni pretovarni most

Slika 6. Pretovarni most sa okretnom dizalicom

Kolica sa mehanizmom za dizanje mogu se kretatipo gornjem ili donjem pojasu. Da bi se kretanje teške konstrukcije svelo na što manju mjeru, najčešće se po pretovarnom mostu kreću ili kolica sa okretnim dijelom sa krekom ili okretna dizalica sa krakom.

Pomoću ovog okretnog mosta mogu se poslužiti veliki dijelovi skladišta bez pomjeranje noseće konstrukcije.

U slučaju da je potrebno transportovati sitni sipki materijal na veće udaljenosti pored pretovarnog mosta ugrađuju se transporteri sa trakom i prihvatnim bunkerima sa dozatorima, čime se povećava kapacitet pretovara i postiže veći stepen iskorišćenja postrojenja.

Ritam rada mostova različitih proizvođača ne razlikuje se bitno, a na njega prije svega utječu:

objektivni

subjektivni uvjeti djelovanja (organizacija rada).

5

Uz ta dva elementa može se izdvojiti i kadrovska osposobljenost, ali ona može poprimiti obilježja i subjektivnog i objektivnog elementa.Prema nekim podacima učinak prekrcajnih mostova u idealnim slučajevima iznosi 60 kont./sat. Pojavom velikih kontejnera dolazi i do neizbježne izmjene strukture prekrcajnih kontejnerskih dizalica s mogućnošću dizanja do 600 kN (60 tona), što je povećanje s dosadašnjih mogućnosti dizanja od 450-500 kN (45-50 t).

Sl.2. Pretovarni most

Gotovo tri četvrtine dizalica proizvedenih do 1991. godine po broju pripadaju u kategoriju zahvata do 35 metara. Međutim, više od polovice onih proizvedenih nakon 1991. su sa zahvatom većim od 35 metara, a grade se sve više i one s radijusom većim od 40 metara, tako da je njihov udio u svijetu veći od dvije petine.

Najvažniji je podatak za prekrcajni most da on može manipulirati najveće kontejnere od 35 i 40 tona, i to na kraku oko 35 m (s tendencijom rasta) na strani broda, dok na kopnenoj strani taj dohvat varira između 9 i 25 m. Važnost tog razmaka ogleda se u broju trakova ili kolosijeka koji se mogu smjestiti u taj razmak. Trakovi su predviđeni za izravan ukrcaj s prikolica i kamiona. Dakako da tu mora biti osigurana površina za kratkoročno odlaganje kontejnera koji se nakon odlaska kontejnerskog broda mogu krcati na opslužne (feeder) brodove za obalni razvoz.

6

Podjela pretovarnih mostova

Što se tiče pretovarni mostova razlikujemo dvije vrste i to:

sa jednim kolicima, i sa dvojim kolicima (Slika 7.)

Slika 7.

Pretovarni mostovi sa jednim kolicima su obavezni u kontenerskim terminalima. Oni prenose kontener iz brodova ka obali ostavljajući ih ili na obali ili na nekom vozilu (i u suprotnom pravcu za kompletan tovarni ciklus). Dizalice sa jednim kolicima su upravljane od strane čoveka. Dizalice sa dvojim kolica predstavljaju novu opremu korištenu samo u malom broju terminala. Glavna kolica prevoze kontener iz broda do platforme dok druga kolica zahvataju sa platforme i dopremaju na obalu. . Kolica putuju kroz ispust dizalice, opremljena su sprejderima koji su specifični uređaji za zahvat kontejnera. Savremeni sprejderi zahvataju dva 20 stopna kontejnera simultano (twin-lift mod).Glavna kolica prevoze kontejner iz broda do platforme dok druga kolica zahvataju sa platforme i dopremaju na obalu. Glavnim kolicima upravlja čovijek, dok su druga kolica automatizovana.

Također treba istaći da se pretovarni mostovi koriste i u skladištima. A u tu svrhu se koriste tri vrste pretovarni mostova i to:

pretovarni most na šinama (RMG) pretovarni most na pneumaticima (RTG), pretovarni most sa ispustom (OBC).

7

RMG RTG

Pretovarni most na gumenim točkovima je fleksibilniji u radu od onog na šinama, dok je pretovarni most na šinama stabilniji, pretovarni most sa ispustom je montiran na podlogu ili na čelične stubove. Obično pretovarni mostovi imaju raspon od 8-12 redova sa mogućnošću slaganja od 4-10 u vis. Da bi izbjegli operacione smetnje u slučaju tehničke greške i da povećaju produktivnost i pouzdanost, često su dva pretovarna mosta zaposlena u jednoj skladišnoj zoni (bloku).

Konteneri koji treba da se premjeste sa jedne strane bloka na drugi treba da se sakupe u tranzicionoj zoni unutar bloka. Dupli RMG sistem predstavlja novu inovaciju. Sastoje se od dva RMG-a različite visine i širine tako da jedan može proći ispod drugog, tako eliminišući zone dodira (Slika 8). Ovo rezultira nešto većem produktivnošću sistema. Većinom pretovarnih mostova upravlja čovijek, tendencija je međutim ka automatizaciji i pretovarnim mostovima bez rukovaoca koji se već koriste u nekim terminalima (npr.Tejmsportu, Rotterdamu, Hamburgu).

8

Slika 8.

Slika 9.

9

Prijenosnik malog raspona

Ovaj je prijenosnik prikladan za rad na manjim udaljenostima. Veliki mu je nedostatak što zahtijeva velike troškove održavanja (oni iznose oko 1/6 početne investicije za samo sredstvo godišnje), pa se preporučuje uglavnom za slagališta kontejnera. Najveći broj tih prijenosnika može slagati kontejnere od 20' dva ili tri reda u visinu. Prijenosnik koji slaže kontejnere tri reda u visinu ne posjeduje veliku selektivnost na slagalištu, a razmak između kontejnera za prolaz prijenosnika iznosi 1,2 - 1,4 m.

Prijenosnik velikog raspona

To je specijalno vozilo za slaganje kontejnera, prilično je mobilan, te može služiti na slagalištu, može krcati kontejnere na prijevozna sredstva i ne zahtijeva velika sredstva za održavanje. Velike dimenzije omogućuju mu da radi iznad polja od pet kontejnera u širinu i tri reda u visinu, tako da se mogu postići znatne uštede u prostoru i određivanju preglednosti, a prolaz između kontejnera još uvijek iznosi 1,2 - 1,4 m. Unatoč dimenzijama ima dobru preglednost. Mogućnosti djelovanja mogu se spoznati iz činjenice da djeluje na dužini od oko 220 m, te da natkriva dva cestovna traka, jednu željezničku prugu i jedan operativni prostor za slaganje kontejnera.

Obalske dizalice (ili pretovarni mostovi) za utovar i istovar brodova imaju najveću ulogu. Razlikujemo dva tipa obalske dizalice: one sa jednim kolicima i one sva dvoja kolica.

Kod modernih dizalica, poluautomatski upravljački sistem pomaže čovjeku, što je slučaj kod oba tipa dizalice. Maksimalne performanse obalske dizalice zavisi od tipa dizalice. Tehničke performanse dizalica su u granicama od 50-60 kontejnera/čas, a u upotrebi u granicama od 22-30 kontejnera/čas. Druga kategorija dizalica se koristi u skladištima. Postoje tri tipa: pretovarni most na šinama (RMG) ili pretovarni most na pneumaticima (RTG) i pretovarni most sa ispustom (OBC).

10

Tehničke performanse poretovarnih mostova

Tehničke performanse poretovarnih mostova je odprilike 20 pretovara/čas. Slični kranovi se koriste za utovar i istovar vozova. Imaju dohvat od nekoliko kolosijeka (oko 6). Efektivna kontejnerska dizalica mora da bude projektovana tako da bude podesna za trenutne i buduće potrebe krajnjeg korisnika.

Mašinske komponente moraju da zadovolje propise u standardima za mosne dizalice, ali su velike obalske kontejnerske dizalice suštinski različite u odnosu na druge tipove lučkih dizalica. Izbor dizaličnih kolica je značajan sa aspekta usvajanja i proračuna noseće strukture, točkova, i održavanja. Mehanizmi na kolicima mogu biti pogonjeni užadima (RTT), ili sa autonomnim pogonima (MOT).

Hibridno među-rešenje prihvaćeno je od pojedinih proizvođača. U radu se razmatra upoređenje mašinskih sistema kolica, uključujući njihove performanse, i daje se evaluacija u procesu izbora konstrukcionog rešenja. U radu se analizira i smanjenje uticaja (buke) kontejnerskih dizalica na okolinu.

Neki od svijetskih poznatih proizvođača pretovarnih mostova su : Kling, Hoerman, Expresso, Altech i dr.

Slika 10. Hoerman pretovarni most

11

Zaključak

Pretovarni mostovi zauzimaju važno mjesto u pretovaru, posebno na mjestima gdje se pokrivaju velike površine, a to su najčešće lučki terminali za istovar ruda i nekih koncentrata, te drveta i sl. Pretovarne mostove djelimo na pretovarne mostove sa jednim kolicima i pretovarne mostove sa dvoja kolica.

Posebno primjena je u skladištima gdje ralikujemo pretovarni most na šinama (RMG) , pretovarni most na pneumaticima (RTG), pretovarni most sa ispustom (OBC). Obično pretovarni mostovi imaju raspon od 8-12 redova sa mogućnošću slaganja od 4-10 u vis. Da bi izbjegli operacione smetnje u slučaju tehničke greške i da povećaju produktivnost i pouzdanost, često su dva pretovarna mosta zaposlena u jednoj skladišnoj zoni (bloku).

Shodno rasponu razlikujemo prijenosnike malog raspona(prikladan za rad na manjim udaljenostima), te prijenosnike velikog raspona(specijalno vozilo za slaganje kontejnera, prilično je mobilan, te može služiti na slagalištu, može krcati kontejnere na prijevozna sredstva i ne zahtijeva velika sredstva za održavanje).

Tehničke performanse poretovarnih mostova je odprilike 20 pretovara/čas. Slični kranovi se koriste za utovar i istovar vozova. Značaj proizvodnje pretovarnih mostova prepoznale su proizvođaći koji u svojim proizvodima imaju i pretovarne mostove (Kling, Hoerman, Expresso, Altech i dr.)

Kao i druga tehnička mehanizacija tako su i pretovarni mostovi našči svoje mjesto za upotrebu tako da su danas od velikog značaja posebno za pojedine grane saobraćaja kao što su vodeni i željeznički gdje su u upotrebi za utovar i istovar robe.

12

Literatura

1. Dr. Ahmić R. Abdulah, dipl.ing „ Pretovarna i transportna mehanizacija“

2. http://www.hormann.hr/pretovarna-tehnika/pretovarni-mostovi/

3. http://hr.exportpages.com/product/Pretovarni-mostovi-1026723407-1.htm

13